U Beogradu očekuju više od 100.000 turista za doček Nove godine

0
Nova-godina u Beogradu-svecano-osvetljenje
Nova-godina u Beogradu-svecano-osvetljenje

Za ovogodišnji doček Nove godine u Beogradu očekuje se oko 100.000 turista, od čega će Slovenaca sigurno biti 15-20 odsto, izjavio je gradski menadžer Goran Vesić.

Vesić je u poseti Ljubljani, a Tanjugu je rekao da je posetu prestonici Slovenije iskoristio kako bi dao nekoliko intervjua slovenačkim medijima i na taj način predstavio novogodišnji program Beograda.

“Bilo nam je veoma važno da predstavimo naš novogodišnji program, ko će sve pevati, šta sve nudimo od programa, kao i da Slovencima pojasnimo zašto je dobro posetiti Beograd”, rekao je Vesić.

On je dodao da je Grad Beograd, odmah pošto je objavljeno ko će sve učestvovati za doček Nove godine, pokrenuo televizijsku i internet kampanju u osam zemalja regiona, u okviru koje se turisti iz regiona pozivaju da dođu u Beograd.

“Nama je to važno, jer je turizam najbrže rastuća privredna grana u Beogradu. Mi ove godine imamo 14 odsto više turista, 11 odsto više noćenja nego prosle godine i veoma je važno da budemo aktivni i pozivamo naše goste da dođu kako bi ostavili novac u Beogradu i kako bi Beograd zarađivao sve više i više para”, naglasio je Vesić.

On je naveo da je zadovoljan jer je odziv slovenačkih medija bio odličan, kao i da je interesovanje za Beograd “očigledno jako veliko”.

Vesić je najavio da je u planu da se sledeće godine u gradovima širom regiona organizuju konferencije za štampu kako bi kampanja za doček Nove godine u Beogradu bila još bolja.

/ Tanjug/

Predstava “KoTo(R) o Kotoru” u Kotoru

0
Kotor o Kotoru
Kotor o Kotoru

Predstava “KoTo(R) o Kotoru”, u režiji Petra Pejakovića i produkciji NVO “Expeditio” iz Kotora, biće izvedena večeras utorak 13.decembar s početkom u 20 sati u Kulturnom centru “Nikola Đurković”.

U predstavi igraju građani i građanke koji su i autori teksta, a od 20. juna odigrana je četiri puta u Kotoru, potom u podgoričkom KIC “Budo Tomović” na Festivalu FIAT i nedavno u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” na Cetinju.

“Posebno nam je zadovoljstvo što će, za tu priliku, iz štampe izaći i knjiga KoTo(R) o KOTORU. Osim teksta predstave, knjiga sadrži i djelove o procesu njenog stvaranja i objedinjuje neke od kritika i promišljanja u vezi sa pozorištem zajednice” – stoji u pozivu organizatora.

Kartu po cijeni od 2 eura možete kupiti od 10 do 13 i od 18 do 20 sati na biletarnici Kulturnog centra.
Rezervacije porukom na telefon 067 838 644 uz podizanje rezervisanih karata danas do 19 sati.

Splićani krenuli u ribolov i brodom uplovili u epicentar potresa

0
Čiovo
Čiovo

Snažan potres uzdrmao je u petak nešto prije 14 sati područje Splita i ostatak Dalmacije, a građani su još uvijek pod dojmom neugodnog događaja koji je svima utjerao strah u kosti.

Cijeli dan prepričavali su se dojmovi, tko je gdje bio u tim trenucima, kome su kod kuće popucali zidovi, tko je panično odjurio po djecu u školu…

Nas se pak posebno dojmila priča mladog Splićanina koji se našao, ni više ni manje, nego – u epicentru potresa!

Ni ne sluteći da bi takvo iskustvo mogao upisati u svoj neformalni životopis, ovaj 31-godišnji pomorac po struci isplovio je svojim brodom u petak oko 11.30 sati u društvu prijatelja prema punti Čiova.

Krenuli su u ribolov, opušteno, kaže, uz koje pivo i ćakulu, a upravo pred Čiovom jedna je od njihovih omiljenih ‘štacija’ kada nemaju vremena za udaljenije ‘pošte’.

U 13.58 sati tako su se s brodom našli gotovo nad samim epicentrom potresa. Oko njih je bilo još nekoliko brodova, a kada je krenulo ‘tresti’ baš nikome nije bilo jasno što se događa.
– Odjednom se osjetila nekakva detonacija, ko da je pukla morska mina! Osjetili smo snažne vibracije, u čudu smo se pogledali, nije nam bilo jasno što se događa. Mislili smo da neko ‘čiketaje’ ribu, to je prvo što nam je palo napamet.

Pogledali smo oko sebe, shvatili smo da su i ljudi na okolnim brodovima jednako začuđeni kao i mi. Što se, ustvari, dogodilo, shvatili smo tek kada smo čuli na radiju koje je cijelo vrijeme bilo upaljeno – priča 31-godišnjak.

Je li se prepao, pitamo ga.

– U trenutku kada smo shvatili da je bila riječ o potresu već je sve bilo gotovo, a nije bilo vremena za strah jer smo se obojica odmah uhvatili mobitela i krenuli zvati svoje ‘na kopnu’ da čujemo jesu li dobro, je li sve u redu, što se uopće dogodilo, koliko je treslo…

Svakako, da smo bili svjesni o čemu je riječ, sigurno bi se i više prepali, kaže nam mladi Splićanin, očito još uvijek nesvjesan da ga je snašla morska ‘avantura’ koju nitko ne bi poželio, a uistinu rijetki su je i doživjeli.

www.slobodnadalmacija.hr

Kotorsko tužilaštvo o snimanju: Nismo krivi za nove kamere

0
Kotor - kamere
Kotor – kamere

Iz kotorskog tužilaštva saopštili su juče da su formirali predmet o novom, nezakonitom snimanju Kotora, ali da još nijesu pokrenuli istragu protiv neke osobe.

“Istraga se pred državnim tužilaštvom pokreće protiv konkretno određenog lica za konkretno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, saopštila je Televiziji Vijesti tužiteljka Tanja Čolan Deretić.

U odgovorima je napisala da tim povodom još niko nije saslušan  pred Osnovnim državnim tužilaštvom  Kotor.

“Do sada je utvrđeno kome pripada 36 kamera postavljenih u Kotoru, dok ovo tužilaštvo nije obaviješteno od strane Uprave policije u čijem vlasništvu su tri kamere. O kojim kamerama se radi u ovoj fazi postupka, zbog interesa istog, ne možemo dati podatak. Uprava policije je  zatražila od Agencije za zaštitu ličnih podataka informacije da li za postavljanje predmetnih kamera postoji saglasnost te Agencije i do danas nije dobila odgovor”.

Tužiteljka je odgovorila i da kotorsko tužilaštvo ne može biti krivac zbog ponovnog postavljanja kamera.

“Osnovno pravo i dužnost državnog tužioca  je gonjenje učinilaca krivičnih djela za krivčina djela koja se gone po službenoj dužnosti. Tužilac postupa kad je krivično djelo učinjeno i kad do njega dođe informacija o tome, tako da ponovno postavljanje kamera Tužilaštvo ne vidi kao sopstveni propust, niti to može biti propust Tužilaštva”.

OPERA TOSCA U Cadmus Cineplex-u

0
Tosca
Tosca

U okviru revije OPERA GALA, a u saradnji sa Turističkom organizacijom  Budva, u srijedu, 14. decembra, sa početkom u 18 sati biće prikazana opera  “Tosca”, Giacoma Puccinija.

Tosca je melodrama u svom najčistijem obliku, festival bujne melodije i  dramatičnih eksplozija i jedna je od njegovih najpopularnijih djela do  danas. To je prava “akciona opera”, realna priča o zločinu, kompletno sa  mučenjem, izdajom, ljubavi, ubistvom  i samoubistvom.  U produkciji  Zurich Opere ovdje je prikazano psihosexualno istraživanje tri  tragično  i fatalno isprepletena  lika.

Lirski izlivi i dramatični udari ovog zvjezdanog trija su dobili  fleksibilnu, osjetljivu potporu od strane italijanskog dirigenta Paolo  Carignani, koji primjenjuje sve boje paleta u orkestru Zurich Opere  sa  njegovim majstorskim rukama.

Hvaljeni kanadski reditelj Robert Carsen, angažuje gledaoce u  suptilnoj  “igra u igri ” drami, u kojoj su teatar i stvarnost spojeni zajedno u  ovom uzbudljivom opera- trileru.

“Parking servis Herceg Novi” uspješno posluje

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

“Parking servis Herceg Novi” pravi je servis građana, posluje pozitivno i planira da uvede brojne pogodnosti kako bi zadržao već dobre ocjene rada, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor Batrić Kontić.

Istakao je da su u proteklih godinu i po uveli niz ustupaka i olakšica svim korisnicima usluga. Uvedena je mogućnost besplatnog parkiranja prvih 30 minuta, što je jedinstven slučaj u regionu gdje je takozvano akademsko čekanje do 15 minuta. U julu su sve građane oslobodili potraživanja za doplatne karte, izdato je više od 200 besplatnih vip-parking karata, kao i više od 800 povlašćenih mjesečnih parking karata.

Za lica sa posebnim potrebama umjesto 2 odsto, odnosno 20 mjesta kako propisuje zakon, određeno je 105 besplatnih parking mjesta.

Prvi put je formiran pravni tim koji oslobađa procesuirane građane dodatnih troškova za advokata, koji su iznosili od 75 i više eura.

Finansijsko poslovanje preduzeća je pozitivno i stabilno, uredno su isplaćene plate, porezi i doprinosi.

Da preduzeće dobro posluje jasno se vidi i zahvaljujući uvedenom “sistemu 48”, preko kojeg građani mogu da upute svoje primjedbe i sugestije. Od preko osam hiljada zahtjeva koji su pristigli od juna, “Parking servisu” je upućeno samo šest. Ni prošlogodišnja anketa turista koju je sprovela Turistička organizacija ne sadrži niti jedan negativan komentar.

Kontić je kazao i da je “pauk“ veoma slabo uposlen. Sada uklanja 0,2 nepropisno parkirana automobila dnevno, a u ljetnjoj sezoni 2,4 dnevno. I nepopularne „lisice“ se rijetko stavljaju – u sezoni na točkove 0,7 auta dnevno, a u zimskom djelu godine je dnevni prosjek 0,05 auta, što znači da prođe i mjesec bez stavljanja blokera za nepropisno parkiranje.

Herceg - Novi
Herceg – Novi

“Parking servis” raspolaže sa 1011 parking mjesta. Opštih, duž ulica je 793, a posebnih u garažama i na mjestima gdje se kontrola i naplata obavlja putem rampi 218. Na drugim parkiralištima, koja nisu u nadležnosti ovog preduzeća, ima još oko 1.500 mjesta.

Kako je kazao Kontić, evidentno je da Herceg Novi ima problem sa nedostatkom mjesta za parkiranje. Prema studiji koju je radila Agencija za izgradnju Herceg Novom gradu je potrebno 8167 parking mjesta.

“Istom analizom je utvrđeno da je frekvencija po satu od 3,3 do 3,8 auta u promjeni, što je velika frekventnost. Zato imamo u planu da pravimo parking mjesta na periferiji grada, da bi se postepeno oslobodile centralne ulice i eventualno pretvorile u pješačke zone kada se za to steknu uslovi. Već u narednoj godini ćemo da radimo na tome”, najavio je Kontić.

Ideja za Herceg Novi može biti i nabavka novih, malih smart parkinga, koji rade na principu lifta. “Parking servis” je kontaktirao proizvođače i u odnosu na dobijene informacije uradiće analizu koliko je ovo rješenje prihvatljivo. Kontić ocjenjuje da su ovakvi liftovi dobra opcija za naš grad, da lijepo izgledaju, a zauzimaju u osnovi samo 25 kvadratnih metara.

Batrić Kontić
Batrić Kontić

Kontić je kazao i da su cijene parkiranja u Novom povoljne. Cijena po satu u žutoj zoni  sada je 40 centi, u sezoni 50. U crvenoj zoni sat parkiranja košta van sezone 60, a u sezoni 80 centi. Dnevna karta je 4, u sezoni 5 eura. Mjesečna pretplata je u zavisnosti od zone od 5 do 10 eura, a pravnim licima do 30 eura.

Parking se ne naplaćuje praznicima, nedjeljom, kao ni noću, što je još jedna prednost u odnosu na gradove u okruženju.

On je najavio da rade na tome da naredne sezone olakšaju plaćanje parkinga strancima, tako što će uvesti vaučere koji će omogućiti da to urade lako, putem telefona. Planiraju i uvođenje plaćanja dnevnih karata putem telefona, imajući u vidu da se ovaj način već pokazao kao veoma dobar u drugim gradovima.

Bager drobi „Independiu“, djelovi plutaju po zalivu

0
Danas u Bonićima
Danas u Bonićima

Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar zaustavio je juče akciju uklanjanja olupine potonulog broda „Independia“ u uvali Bonići kod Tivta.

Bager za koga se ne zna tačno ko ga je angažovao, sa krmene strane „Independie“, počeo je ujutro da hidrauličnom kašikom, lomi u komade drveni brod i da taj materijal izvlači na obalu. Akcija se odvijala bez ikakvog obezbjeđenja u vidu plutajuće brane koja bi okružila polupotopljeni brod i spriječila širenje plutajućeg otpada po akvatorijumu Tivatskog zaliva. Stoga je gomila dasaka i ostalog smeća sa broda, nesmetano plutala oko „Independie“, prijetivši da ošteti brojne plastične male barke koje su vezane u mandraću u blizini olupine, a vjetar i struje su komade trupa potonulog broda nosili na jugoistok, prema jahtama vezanim u obližnoj marini firme „Navar“.

„Naložio sam obustavu svih radova i hitno čišćenje akvatorijuma koje je u toku. Pod nadzorom inspekcije, sav plutajući otpad čamcem će sa mora pokupiti ekipa koja je počela ovakvo uklanjanje brodske olupine, a otpad koji se već nalazi na obali biće odvežen kamionom“- kazao je danas oko 13 sati  Lompar, nakon što je, po pozivu građana i novinara, izašao na lice mjesta u Bonićima. On je dodao da je akterima uklanjanja olupine „Independie“ zabranio da na ovaj način dalje izvode radove.

„Trup potonulog broda može se ukloniti samo korišćenjem plovne dizalice, pa tek onda rezati. Stoga sam im naložio da se za te usluge obrate ili Mornarici VCG ili kompaniji „YU Bruiv“ iz Kotora koje jedine posjeduju plovne dizalice adekvatnog kapaciteta i tehnički su usposobljene da izvedu ovakvu akciju. Potonuli brod mora biti uklonjen, ali se sigurno neće dozvoliti da se to čini ovakvim improvizovanim metodama u plićaku“- kazao je Lompar.

Danas u Bonićima
Danas u Bonićima

Pedeset metara duga rashodovana drvena  jahta „Independia“  potonula je u noći 21.jula iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je tada preduzela ekipa Lučke kapetanije Kotor što su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u truli drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba  i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su tada olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.

Brana je uklonjena nakon petnaestak dana, a olupina je ostala netaknuta skoro četrri mjeseca i država,  pravdajući se na to da je nedostupan zvanični vlasnik broda koji se kao takav vodu u njegovim papirima, nije preduzela ništa da potopljeni brod ukloni.

 

Pješačenjem obilježili Međunarodni dan planina

0

Obilježavajući Međunarodni dan planina, Turistička organizacija Tivat je proteklog vikenda organizovala pješačku turu na potezu Bogdašići – Sv. Ilija.

Pješačenje je organizovano u saradnji sa Planinarskim klubom „Pestingrad“ iz Kotora. Za tu aktivnost iskazano je veliko interesovanje pa je grupu sačinjavalo 29 članova, među kojima je bilo, osim predstavnika TOT-a i članova PK „Pestingrad“, i građana, saopštili su iz Turističke.

Pješaćenje je krenulo ujutru iz Gradiošnice, a ljubitelji prirodi pješačili su stazom Donji Bogdašići – Gornji Bogdašići – Vrmac – Sv. Ilija

“Uz osvrt na crkve Sv. Petra i Sv. Vrače, grupa je na tom putu upoznala stazu, uživala u prirodi i pogledu. Uz nekoliko kraćih pauza staza je „osvojena“ i stiglo se do Sv. Ilije. Na nadmorskoj visini od 760 m članovi grupe su uživali u predivnoim pogledu na dva zaliva, tivatski i kotorski gdje je napravljena pauza za odmor i fotografisanje. U povratku se pješačilo drugom stazom, preko Peana i Mrčevca do početne pozicije u Gradiošnici u 16 sati nakon pređenih 19km”, naveli su iz Turističke organizacije.

U EU 17 a u Italiji čak 49 posto maslinovog ulja manje

0
Maslinovo ulje
Maslinovo ulje

Prema podacima International Olive Councila, u svijetu se ove godine očekuje pad proizvodnje maslinova ulja od 14 posto a  u Europi 17 posto dok je pad prinosa u Italiji čak 49 posto u odnosu na prošlogodišnju berbu.

Lošiji urod je osobito uočljiv na jugu Apenina tako da naši prekojadranski susjedi očekuju urod od samo 243.000 tona.

U južnim i središnjim područjima pad prizvodnje je između 40 i 50 posto, dok su povoljniji klimatski uvjeti u sjevernom dijelu zemlje omogućili nešto bolje rezultate.

Inače, u Italiji se masline beru ranije prvenstveno zbog straha od još jednog napada maslinove mušice koja bi mogla drastično ugroziti urod maslina. Naime, nepovoljne vremenske prilike s čestim i brzim izmjenama hladnoće i topline, kišom i vlažnim ljetom, idealne su za snažni razvoj maslinove mušice koja je npr. 2014. značajno utjecala na smanjenje proizvodnje maslinova ulja u Italiji.

Maslina
Maslina

Španjolci očekuje pad od 6 a Grci od 19 posto, Portugalci 14, Tunižani 29 a Marokanci 15 posto, dok se loš urod bilježi i i u Južnoj Americi gdje je, primjerice u Argentini, urod slabiji 18 posto. No, za 24 posto veća proizvodnjna očekuje se u Turskoj, 8 posto u Egiptu, 7 posto u Izraelu, te 5 posto u Albaniji. U konačnici, sve navedeno će se globalno odraziti na rast cijena maslinova ulja na svjetskom tržištu, a stručnjaci posljedično očekuju i smanjenje potrošnje od 1 posto.

A.K.

Ulovili grdobu od 24 kilograma

0
Grdoba - Foto: Ivica Trojanović
Grdoba – Foto: Ivica Trojanović

Protekloga vikenda posada korčulanske koćarice Adriana imala je nesvakidašnji ulov. Marko (vlasnik kočarice) i Andrija izvukli su iz mora grdobinu mrkulju ((Lophius piscatorius)) tešku 24 kilograma i dugu 135 cm.

Izvukli su je u Mljetskom kanalu na dubini od 115 metara.

Posada inače koristi svaku priliku za ribarenje, a ovakav ulov sigurno nisu očekivali. Riječ je o ribi koja može narasti i do 60 kilograma. Ova riba je veliki grabežljivac, živi na muljevitom dnu do 1000 m dubine, a svoj plijen namami pomoću para lovki smještenih na vrhu glave.

Grdoba - Foto: Ivica Trojanović
Grdoba – Foto: Ivica Trojanović

U hladnijim mjesecima zna zalutati u sam plićak, a poznat je ulov ispod orebićkog Pomorskog muzeja od prije nekih 25 godina kada je ulovljena jedna nešto malo manja od ove.

Postoji i legenda da se ova riba hrani, uz ostalo, i morskim pticama.