Elita svjetskog stripa na 18. Hercegnovskom strip festivalu

Boka News
-
0
Elita svjetskog stripa na 18. Hercegnovskom strip festivalu

Početak najveće crnogorske, ali i regionalne svetkovine strip umjetnosti, 18. Hercegnovskog strip festivala sinoć je zvanično označio premijer Crne Gore, Milojko Spajić. U Herceg Novi je stigla elita svjetske strip scene – 150 umjetnika iz 20 zemalja, koji će učestvovati u bogatom šestodnevnom programu na dvadesetak lokacija u Boki kotorskoj.

“Ovo izdanje Hercegnovskog strip festivala je finalni proizvod 18 godina velikog truda, entuzijazma i kreativnosti. Mi smo kao zemlja veoma ponosni na ovu manifestaciju i u budućnosti ćemo je još više podržavati”, poručio je premijer Milojko Spajić.

Program su otvorila četiri izložbena segmenta – ilustracije Novljanina Vanje Vikala na trgu Belavista, gdje je i upriličeno svečano otvaranje, na prvom spratu galerije „Josip Bepo Benković“ radovi 12 velikih majstora stripa koji su  specijalni gosti festivala, a na drugom spratu svjetska premijera stripa “Stripokalipsa” zagrebačkog umjetnika Marka Dješke, dok su u galeriji „Sue Ryder“ izloženi originali prvog manga stripa autorki sa ovih prostora, “Strip Mu” Sare i Ane Živković. Uslijedio je koncert jednog od najpopularnijih elektro-akustičnih pop sastava u regionu, zagrebačkog Detoura na tvrđavi Forte Mare, a kao predgrupa nastupio je domaći sastav Nitro.

Već jedanaestu godinu prijatelj Hercegnovskog strip festivala je Ambasada Italije u Crnoj Gori, koja je još 2017. godine ovom festivalu uručila nagradu “Karavađo” za najveća dostignuća u kulturnoj razmjeni između dvije države, a što je bila snažna odskočna daska za pozicioniranje na strip sceni.

„Prije dvije godine dala sam obećanje ovom festivalu, rekla sam ovim momcima da ne misle da je kraj, jer je to samo početak i ja ću tokom svog mandata uvijek podržavati ovaj festival. Tako smo i radili, doveli smo neka važna, najslavnija imena iz svijeta italijanskog stripa, ne samo na festival u septembru, već i na strip vikend na proljeće, a tako ćemo nastaviti i ubuduće. Još jednom ću reći da je ovo samo početak, nikako kraj, imam ispred sebe još dvije godine mandata tokom kojih možete očekivati puno iznenađenja“, istakla je ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, te uputila riječi zahvalnosti organizatorima, kao i italijanskim umjetnicima koji su gosti festivala.

Otvaranje 18. HSF-a

Prvi put su na Hercegnovski strip festival stigli gosti iz najveće stripovske zemlje na svijetu, Sjedinjenih Američkih Država, a novina je i da je na spisku prijatelja festivala ove godine i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

“Ljubiteljka sam strip umjetnosti, radujem se što ću sjutra vidjeti umjetnike na djelu i želim da zahvalim Jovanu, Nebojši i kompletnom timu na sjajnom poslu koji su uradili pripremajući 18. izdanje ovog festivala u Herceg Novom. Iz godine u godinu, oni svoj posao rade strastveno i sa mnogo ljubavi, meni je drago što sam danas dio ove divne zajednice i hvala im na tome”, kazala je ambasadorka SAD, Džudi Rajzing Rajnke. Izrazila je zadovoljstvo prilikom da Ambasada SAD podrži festival, kao i činjenicom da je gošća manifestacije zajedno sa američkim majstorima stripa, Džil Tompson i Džin Ha, umjetnicima koji zajedno imaju osamnaest čuvenih Ajzner nagrada.

Prisutne su pozdravili organizatori Hercegnovskog strip festivala, Jovan Subotić i Nebojša Mandić.

“Kao da nam nije bilo dosta naše logističke muke da svakog dana selimo program sa jednog mjesta na drugo, ove godine idemo čak i van Boke, penjemo se na Lovćen, na 1350 metara i ovim zaista festival postaje svebokeški, svecrnogorski i ovo je jedan veliki komikon koji naš region i naša zemlja zaista zaslužuju”, poručio je Jovan Subotić.

On je istakao da je ovo festival “od ljubitelja stripa za ljubitelje stripa”. Izrazio je zahvalnost brojnim prijateljima koji im omogućuju da traju i “donose kulturu u Herceg Novi, pred sve one koji vole ovaj grad i u njega dolaze zbog stripa, umjetnosti, muzike”, a naročito je istakao Opštinu Herceg Novi koja je uz festival već 12 godina i hotel “Palmon bay” koji ih podržava punu deceniju.

Otvaranje 18. HSF-a

Kako je naveo, ove godine su uspjeli da na festival dovedu 150 umjetnika iz 20 zemalja, a među njima su i 12 specijalnih gostiju: Džil Tompson (Jill Thompson) i Džin Ha (Gene Ha) iz SAD, Tanino Liberatore (Tanino Liberatore) i Mateo Alemano (Matteo Alemanno) iz Italije, Erik Herengel (Éric Hérenguel) iz Francuske, Anja Morozova (Anya Morozova) iz Estonije, Toni Sandoval (Tony Sandoval) iz Meksika, Jildiraj Činar (Yildiray Çınar) iz Turske, Damijan Stepančić iz Slovenije, Đordi Taragona (Jordi Tarragona) iz Španije i Matjaš Namaj (Matyas Namai) iz Češke.

Dio programa Hercegnovskog strip festivala su i radionice stripa za osnovce i srednjoškolce, koje realizuju u saradnji sa mobilnom mrežom “One”. Prve radionice održane su juče ujutro u Osnovnoj školi “Dašo Pavičić” i Srednjoj mješovitoj školi “Ivan Goran Kovačić”, a danas su zakazane u Gradskoj biblioteci i čitaonici i coworking prostoru “Kolektiv Novi”. Na ovaj način mladi dobijaju priliku da o stripu uče od poznatih regionalnih strip pedagoga, Srđana Stamenkovića, Filipa Andronika i Kostje Ribnika, a za one koji se svojim talentom naročito izdvoje pripremljene su nagrade.

18.Hercegnovski strip festival donosi brojne besplatne, kvalitetne stripovske sadržaje, kao što su besplatna crtanja za fanove, radionice za sve uzraste, master class predavanja, izložbe i prezentacije, ali i muzički program svake večeri u okviru koga će nastupiti neka od najvećih imena regionalne hip-hop, rock i punk scene.

Kompletan program 18. Hercegnovskog strip festivala možete pogledati na: https://stripfestival.me/ i na društvenim mrežama festivala.

Pokrovitelji i partneri festivala su: Opština Herceg Novi, Opština Tivat, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo turizma Crne Gore, Ministarstvo odbrane Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, ambasade SAD, Italije, Slovenije, Francuske, Velike Britanije i Španije, kao i preko 60 sponzora među kojima su predstavnici turističke privrede i kompanije iz Herceg Novog i Crne Gore.

Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori

Boka News
-
0
Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori
Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori
Sa proslave 20 godina od osnivanja ZICG

Članovi i članice udruženja Italijana iz Albone, Izole, Umaga, Rijeke, Srbije, zajedno sa prijateljima iz Kotora proslavili dvadesetogodišnjicu osnivanja Zajednice Italijana Crne Gore, što je kruna predanog rada i velikog truda.

Svečana konferencija posvećena dvadesetogodišnjici osnivanja Zajednice Italijana u Crnoj Gori, sada reorganizovane u Uniju zajednica Italijana, održana u petak uveče u Samostanskom kompleksu Svetog Nikole na Prčanju, okupila je oko ideje zajedničke kulture, jezika, identiteta brojne predstavnike udruženja iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, te kulturne poslenike i visoke zvaničnike iz Italije. U sklopu “Sedmice italijanske kulture u Crnoj Gori” svi oni danas će žičarom izaći na Lovćen-Kuk, a odatle doći na Cetinje, gdje će u Galeriji centra za kulturu prisustvovati otvaranju izložbe “Sinergija Vode i Kamena” umjetnice Sandre Bošković.

 U sakralnom ambijentu klaustra, uz pitku muziku u izvedbi Tamare Knežević, flauta i Aleksandre Bogdanović, violina (Duo Alta), ovo je bila divna prilika da se Italijani, koji su starosjedioci ovih prostora, potsjete početaka osnivanja Zajednice, te da se osvrnu na bogato istorijsko nasleđe, na sve kulturne, privredne, pomorske, marikulturne, pa i familijarne veze kojima su protkani dobri odnosi zemalja sa dvaju obala Jadrana.

Sa proslave 20 godina od osnivanja ZICG

Zajednica punoljetna i „vakcinisana“

Pino Degrassi, član predsjedništva Zajednice Italijana „Fulvio Tomizza“ Umag, koji ima 88 godina, ističe da su već drugi put ovdje – 2015. godine su prvi put pozvani od domaćina, bili su oduševljeni obilascima Boke Kotorske, Lovćena, a onda su nastavili kontakte putem telefona, viđali se sa predsjednikom, koji je ovom zgodom pozvao i Zajednicu iz Umaga da dođe na proslavu 20-godišnjice Zajednice Italijana u Crnoj Gori. Hor Zajednice Italijana iz Umaga “Fulvio Tomizza” i njihov pozorišni ansambl su na dijalektu istro-veneto u sali Crkve Svetog Duha izveli program “Un Istriano a New York”, a sve u saradnji sa Gradskim horom “Nikola Đurković” i klapom “Gašler”. Takođe, u Galeriji Pomorskog Muzeja Crne Gore otvorena je izložba “Semo una carne sona” italijanskog umjetnika Đanija Marana.

-Došli smo sa našim pjevačkim zborom i sa dramskom sekcijom, cijeli autobus. Nije kratak put, ali preko 40 učesnika je oduševljeno gostoprimstvom, organizacijom domaćina, publiku smo isto tako osjetili da nas je divno primila i mi smo prezadovoljni. Sad smo tu na ovoj proslavi, gdje smo opet učvrstili naše odnose i stekli druge prijatelje. Nadamo se i želimo i vjerujemo da će kad-tad naši prijatelji, sunarodnjaci Talijani iz ove najmlađe zajednice koja je sada punoljetna i „vakcinisana“, doći i kod nas u Umag u Istru, s obzirom da je u dobrim rukama i da ima dobru organizaciju, kazao je Degrassi za Boka News. Pojasnio je da njihova krovna Zajednica Talijana, koja nosi ime velikog pisca sa granice- Fulvio Tomizza ima preko 50 istorijskih zajednica – u Istri, Dalmaciji, Slavoniji…Na području Umaga djeluju četiri udruge, to je jedna od najbrojnijih zajednica sa preko dvije ipo tisuće aktivnih članova koji imaju pravo glasa i simpatizera. Zajednica je otvorena za sve ljude dobre volje, mogu se uključiti u mnogobrojne i raznovrsne aktivnosti, od malih nogu do odraslih i ljudi „trećeg doba“, što je lijep uzor i za Zajednicu u Crnoj Gori.

Sa proslave 20 godina od osnivanja ZICG

Na fešti u Samostanu Sv. Nikole na Prčanju predstavile su se zajednice Italijana iz gradova Albona, Izola, Umag i Rijeka i predstavnik Srbije.

-Ovo okupljanje je kruna predanog rada i velikog truda koji smo ovi 20 godina svi mi- i bivši članovi i sadašnji članovi i predsjednici, sekretari napravili. U osnivanju naše zajednice tu je prije svega sa italijanske strane zaslužan general Elio Rićardi, a sa naše strane to su bili Dalibor Antonioli iz Budve, Marija Grego Radulović iz Perasta, Paolo Peruđini, Andro Saulačić iz Kotora i drugi. Napravili smo jedan skroman, ali sadržajan program sa gostima iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Srbije i mislim da smo na pravi način obilježili našu feštu. Imamo saradnju sa Umagom, Piranom, Izolom, ali ovako na jednom mjestu smo se okupili samo zbog toga da bismo na pravi način proslavili ovih 20 godina našeg postojanja i rada, kaže za BN Aleksandar Dender, predsjednik Unije zajednica Italijana u Crnoj Gori. Minutom ćutanja prisutni su odali počast preminulim članovima Zajednice.

Zajednica Italijana u Crnoj Gori, rekao je Dender u svom obraćanju, osnovana je sa težnjom da očuva kulturne vrijednosti autohtone populacije Italijana na ovom prostoru i to kroz raznovrsne kulturne  programe u oblasti likovne, muzičke, književne umjetnosti, kao i kroz učenje italijanskog jezika za sve kategorije i uzraste stanovništva. Italijanski jezik je sve popularniji, kako u školama, tako i na Univerzitetu Crne Gore.

Preko 400 besplatnih kurseva italijanskog jezika održano u Crnoj Gori  za više od 7000 polaznika, čime je italijanski postao drugi strani jezik po upotrebi u Crnoj Gori, poslije engleskog, sigurno je zasluga i Zajednice Italijana. Istakao je značaj njegovanja autohtone kulture, identiteta Italijana u Crnoj Gori, gdje oni nisu samo manjina, nego su starosjedioci koja su izloženi uticaju asimilacije i postepenom nestanku na ovim prostorima, prije svega pod pritiskom opšte globalizacije.  Navodeći podatak da Opština Kotor posjeduje više od 40 posto pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara – oko 107 hiljada artefakata, naglasio da je u ovo vrijeme sve teže očuvati identitet, te da decenijama unazad to kulturno naslijeđe, u koje je utkana istorija i kultura Venecije, Italije, polako nestaje.

Sa proslave 20 godina od osnivanja ZICG

U online komunikaciji prisutne u klaustru samostana Sv. Nikole je sa video-bima pozdravio Roberto Menia, senator Italije, istakavši važnost djelatnosti ovakvih zajednica, čiji je osnovni cilj da se bolje upoznaju pripadnici različitih kulturnih prostora, da razmjenjuju svoje tradicionalne vrijednosti, ali i da što više ljudi nauči italijanski jezik.

-Ovo je važno u smislu izgradnje zajedničke budućnosti u Evropi, gdje postajemo braća, nažalost, u okruženju ratnih žarišta. Boreći se za mir, znanje, kulturu želimo da stvorimo uslove za život u jednoj zajednici ljudi, koja će biti bolja od ove sadašnje, poručio je Menia.

Paolo Rovis, potpredsjednik Narodnog univerziteta u Trstu govorio je o važnosti identiteta i o povezivanju Italijana iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Srbije, te naglasio da vjeruje da samo kroz zajedništvo mogu da ostvare svoje projekte. I nakon 20 godina članovi udruženja u Crnoj Gori „i dalje su u formi“, primjetio je Rovis, uz želje da tako nastave i dalje.

Masimiliano Lacota, predsjednik Udruženja Istrijana pokrenuo je veliki projekat od nacionalnog značaja, koji će nizom kulturnih događaja povezati dvije obale, crnogorsku i italijansku.

Giovanni Coviello, generalni konzul Italije u Kopru istakao je važnost  zajednica Italijana u drugim državama kao „prvi branik“ u očuvanju autohtone kulture, jezika i tradicije.

 Italijanski poslanik u Evropskom parlamentu Felice Žiža pohvalio je rad zajednice u Umagu, posebno istakavši doprinos Fabricija Somne, generelnog sekretara Narodnog univerziteta u Trstu, koji se i sam predstavio prisutnima, posebno istakavši značaj održavanja kurseva italijanskog jezika u Crnoj Gori, ali i pionirske korake pojedinaca, poput Paola Peruđinija, Maria Busanija, Marije Grego Radulović, Alesandra Rosija i drugih. Oni su zaslužni za očuvanje italijanske kulturne zajednice i kroz saradnju lučkih gradova, naučnih institucija, uzgajivača riba i mekušaca (marikultura) i drugih djelatnosti.

Predstavili su se i Michele Greco, prorektor Univerziteta Regije Bazilikata, Dejan Dučić iz Zajednice Italijana u Srbiji, Antonella Degrassi iz Zajednice Italijana „Fulvio Tomizza“ Umag, kao i Danijela Mohorović, predstavnica udruženja iz Albone, koja je izrazila očekivanje da je ovo okupljanje početak dugoročne saradnje u oblasti zajedničkih projekata.

 Učesnici proslave razmijenili su priznanja i poklone.

Program je vodila Dolores Fabian, a ispred lokalne zajednice feštu je ispratio Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije Kotor.

Organizator programa “Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori” je Unija zajednica Italijana Crne Gore, u saradnji sa Narodnim Univerzitetom iz Trsta, uz pomoć fondova Vlade Republike Italije.

/M.D.P./

EPCG u brojkama

Boka News
-
0
EPCG u brojkama
EPCG u brojkama
Milutin Đukanović

U autorskom tekstu predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović predstavlja EPCG u brojkama.

Poštovani građani,

Kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti. S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.

Sličan osvrt sam napisao i u septembru 2022. godine kada je EPCG, zbog neviđene suše i neviđenih cijena električne energije na berzama bila u minusu, na 30.09.2022 gotovo -88,656,390€, a na 31.10.2022 u minusu nevjerovatnih -99,057,102€. Tada su se mogli čuti vrlo zlonamjerni komentari, da je takav poslovni rezultat, posledica neznanja poslovodstva, prekomjernog zapošljavanja, neracionalnog odnosa prema imovini društva i tako dalje i tome slično. Danas postoji jedan, mislimo manji, dio javnosti koji određene odluke, aktivnosti i poslovne procese u EPCG tumači na, po našem dubokom uvjerenju, zlonamjeran, nestručan, populistički, a poneko, čini mi se, i na kukavički i dodvornički način. U životu, a samim tim i poslovima kojima se bavimo, bilo da je to politika, privreda, kultura, sport, postoje elementarni kodeksi koji se moraju poštovati. Preovladava mišljenje da je kritika dobra, i da nas ona čini boljima. Potupuno smo saglasni sa ovim postulatom, ali uz određene izuzetke. Ovi izuzeci se odnose na kritiku koja dolazi iz iste, ili slične profesije. Kritikovati, a ne nuditi rešenja, i ne predlagati šta bi bilo bolje u budućnosti, ili šta je bilo bolje da se uradilo u prošlosti, predstavlja kritizerstvo (kritizerstvo-imenica, neosnovano, neargumentovano, nekonstruktivno kritikovanje pojedinaca, društva i pojava, zajedljivo naklapanje).

I u septembru 2022. godine, 18 mjeseci od dolaska novog poslovodstva EPCG, tekst započet analizom situacije u prethodnom periodu, tako ćemo krenuti i ovoga puta uvodeći i neke nove elemente značajne za potpuno razumijevanje situacije u elektro-energetskom sektoru.

ŠTA SE DEŠAVALO TOKOM PRETHODNE 3 ODNOSNO, 4 DECENIJE, DO MARTA 2021. GODINE?

Da bi mogli da pričamo o sadašnjosti ili budućnosti, neophodno je osvrnuti se na prošlost. Osvrtanje na prošlost u ovoj analizi nema za cilj da se pošto poto kritikuju određene odluke, već da se ukaže na politiku i viziju razvoja koja je dominirala u oblasti elektro-energetike. Neke odluke mogu da donosu nepopravljivu štetu, a takođe i nedonošenje odluka u pravom momentu, takođe, može da proizvede negetivne, i vrlo teško popravljive, efekte za budućnost. Bez obzira što smo saopštili, da cilj osvrtanja na prethodni period nije kritika radi kritike, odmah moramo konstatovati da u prethodnom periodu nijesmo imali nikakvu politiku u oblasti elektro-energetike, a vizija razvoja bila je na nivou 1945. godine, a o pogrešnim i nedonešenim odlukama bavi ćemo se u ovoj analizi.

Elektro-energetika je oblast koja teško može dati rezultate u kratkom vremenskom periodu, ali mora se posvećeno raditi svaki minut, sat, mjesec i godinu. Suština je da se ima vizija razvoja, i da je ta vizija testirana i provjerena od najeminentnih institucija i pojedinaca. Onda se može desiti da se ostvare dobri rezultati i u kratkom vremenskom periodu.

Nekome može biti dosadno, ali moramo odgovoriti na osnovno pitanje, šta je to rađeno u prethodnih 40 godina, šta je urađeno u poslednjih 40 mjeseci, od kraja marta 2021. godine do danas, i šta se planira uraditi u narednom periodu. Odgovori na ova pitanja pokazaće ko je i kako radio, ko ima jasnu politiku i viziju, a ko je lutao ili sad luta.

Jedno malo podsjećanje, naša najstarije postrojenje, HE „Perućica“, pušteno je u rad 1960. godine (agregati I i II 1960. godine, agregati III, IV i V 1962. godine i agregati VI i VII 1977. godine). Potom je, 1976. godine, otvorena HE „Piva“, a posljednji izvor električne energije koji je, 1982. godine, završila EPCG jeste TE „Pljevlja“. Od 1960. do 1982. godine, za period od 22 godine, izgrađene su tri elektrane čija je ukupna instalisana snaga 874 MW. U periodu od 1982. godine do juna 2022. godine (40 godina) EPCG nije izgradila niti jedan jedini novi MW izvora električne energije, osim ako tu ne računamo, takozvane povlašćene proizvođače, koji su izgradili 170MW novih izvora, što kao mini hidroelektrane i dva, relativno velika, vjetroparka( Krnovo i Možur), od kojih isključivu korist imaju njihovi graditelji, a EPCG i Crna Gora, sad slobodno možemo reći, veliku štetu.
Za prethodni period važno je, osim najbitnije konstatacije da EPCG, od 1982. godine nije izgradila ni jedan izvor električne energije, istaći nekoliko značajnih poslovnih odnosno neposlovnih odluka koje su bitno uticale, a i danas utiču na poslovanje EPCG.

Prije analize ovih odluka važno se je upoznati sa poslovnim rezultatima EPCG i EPCG-GRUPE ( EPCG – CEDIS – RUP – EPCG-SOLAR-GRADNJA – EPCG-ŽELJEZARA NIKŠIĆ -ZETA ENERGY – EPCG DOO BEOGRAD).
Poslovni rezultat u periodu 01.01.2002 do 31.12.2020. godine iznosio je, za EPCG -(minus) 27.643.668€, a EPCG grupe -(minus) 6.691.551€.
Poslovni rezultat u periodu 01.01.2021. do 31.12.2023. godine iznosio je, za EPCG +(plus) 104.145.801€, a EPCG grupe +(plus) 95.192.231€.

Možda će neko poslije ovih podataka odustati od daljeg čitanja, ovoga teksta i analize koja slijedi. Ovi podaci će biti dovoljni za donošenje zaključaka. Međutim ima dosta slučajeva gdje čisti brojevi odnosno bilansi mogu da sakriju stvarno poslovanje kompanije. Bilansi, ponekad, mogu da budu negativni, a da se radilo dobro i posvećeno, ali zbog objektivnih razloga nijesu se ostvarili bolji rezultati. Važi i obrnuto, bilansi mogu da budu odlični i da kriju velike propuste u radu. Subjektivni faktori doprinesu dobrom rezultatu. Pogotovo to važi u energetici u Crnoj Gori, gdje padavine suštinski određuju poslovne rezultate. Sama ova konstatacija najbolje definiše rad odnosno nerad u prethodnih nekoliko decenija.

U sljedećem dijelu, predočićemo viđenje nekih važnih poslovnih odluka koje su usvojene prije 2021. godine.

UP: Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode

Boka News
-
0
UP: Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode
UP: Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode
Policija – brza vožnja

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodile su se 23 saobraćajne nezgode, u kojima je šest osoba povrijeđeno lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Baru dogodilo sedam nezgoda, Podgorici šest, Budvi četiri.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima.

Izdato je 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 42 prekršajne prijave.

Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Nastup klapa “Još se digod skupe naši” na otoku Gospa od Milosti

Boka News
-
0
Nastup klapa “Još se digod skupe naši” na otoku Gospa od Milosti
Još se digod skupe naši

U našem čarobnom  Bokokotorskom zalivu, na Otoku Gospe od Milosti, bokeljska Udruga muzičara A capella,  u subotu 7. septembra u 20 sati, organizuje  smotru klapa  “Još se digod skupe naši”.

Na smotri će nastupiti klape: Jadran (mj) – Tivat, Incanto (ž) – Kotor, Ošjak (m) – Vela luka, Kampaneli (mj) – Donja Kaštila, Kurjože (ž) – Podstrana i  Sfida (mj) – Korčula.

Nastup klapa “Još se digod skupe naši” na otoku Gospa od Milosti
Gospa od Milosti – foto M. Marušić Boka News

Voditeljica programa bit će Edita Lučić Jelić.

Za sve posjetioce organizovan  je besplatan prevoz brodom “Katica”. Polazak broda je s gradske rive Pine u 19 sati, a povratak po završetku koncerta. Ulaz je slobodan. Nema rezervacija, poručuju organizatori.

Bokeljska Udruga Muzičara A CAPELLA“ Tivat je  nastala kao  plod  želje nekolicine zaljubljenika u izvorni bokeljski i dalmatinski  melos.  Idejna težnja Udruge jeste oživljavanje i animiranje zaboravljene tradicije iskazane klapskim napjevima Boke i Dalmacije.

-Želja nam je  umjetnost  a capella pjevanja širimo održavanjem koncerata, klapa koje će zasigurno obogatiti kulturu Boke Kotorske i čitavog crnogorskog primorja, a ujedno i obogatiti turistučku ponudu. kazala je za naš portal Snežana Radinović.

“Ajkule” u finalu Evropskog prvenstva

Boka News
-
0
“Ajkule” u finalu Evropskog prvenstva
“Ajkule” u finalu Evropskog prvenstva
Mladi – Vaterpolo reprezentacija CG

Sjajne mlade “ajkule” su u finalu – naša juniorska (U19) vaterpolo reprezentacija boriće se u subotu 7. septembra za titulu prvaka Evrope.

Crna Gora je u polufinalu Evropskog prvenstva pobijedila Mađarsku 6:5 (2:1, 1:2, 3:0, 0:2), pa će se za zlato boriti sa pobjednikom duela između Španije i Hrvatske.

Veliki uspjeh tima koji vodi Miodrag Mirović i dokaz koliko talenata ima u našoj zemlji.
U duelu sa mađarskim timom, od koga su izgubili u grupnoj fazi 13:9, naši mladi vaterpolisti su odigrali briljantno u odbrani, dok su u napadu dva “bombardera” preuzela odgovornost – Strahinja Gojković i Srđan Janović postigli su po tri gola.

Odlučujuću prednost Crna Gora je stekla u trećoj četvrtini, koju je dobila 3:0 i uoči posljednjih osam minuta imala tri gola prednosti (6:3).

Mađari su smanjili na 6:5, a u posljednjih sedam minuta nije bilo golova, pa su “ajkule” proslavile veliki uspjeh.

Budva u srednjovjekovnom periodu ostaje izazov za naučnike i istraživače

Boka News
-
0
Budva u srednjovjekovnom periodu ostaje izazov za naučnike i istraživače
Budva u srednjovjekovnom periodu ostaje izazov za naučnike i istraživače
Srednjovjekovni statut Budve promocija

Osmi Festival „Ćirilicom“ nastavljen je sinoć na prostoru ispod Citadele programom posvećenim Statutu Budve, s posebnim osvrtom na monografiju „Pravno uređenje srednjovjekovne Budve“. Na programu su govorili priređivač monografije, prof. dr Žika Bujukić i saradnica na projektu, dr Katarina Mitrović.

Prof. dr Žika Bujuklić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji, uređenje srednjovjekovne Budve istražuje preko četiri decenije, a Statut Budve bio je i tema njegovog magistarskog rada koji je odbranio 1977, da bi potom taj rad bio objavljen 1988. godine. Profesor je priređivač i skorašnjih izdanja Statuta, uključujući i izdanje koje je nagrađeno na 18. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, a objasnio je šta ga je kao naučnika motivisalo da istražuje.

„Za nas kao naučnike je bitno da u svojim istraživanjima nešto uradimo, ostvarimo i dođemo do nekog rezultata. Ali ako taj rezultat ne dođe do publike, do javnosti, do onih koji se time bave onda čemu taj posao? 1970. godine Nikola Vučković je preveo Statut Budve. Znači, taj prevod je napisao Budvanin, pravnik, obrazovan čovjek koji je dobro poznavao italijanski. Dugo je živio u Zagrebu i prevodio je mnoge tekstove sa latinskog i italijanskog, pored ostalog i „Budvanske anale“ don Krsta Ivanovića. U uvodnom dijelu svog prevoda Vučković, između ostalog, spominje da je Statut Budve rađen pod rimsko-vizantijskim pravnim uticajem. To je mene zainteresovalo kao profesora rimskog prava i moju profesorku Jelenu Danilović, koja ne samo što je govorila šest jezika perfektno nego je i doktorirala na Dubrovačkom Statutu. U razgovoru sa mnom upitala je da li je moguće da tu ima rimskog prava i da li je to uopšte tačno. Uostalom, neka ozbiljna naučna studija, monografija u to vrijeme nije postojala. Jedino što je bilo objavljeno 1957. je bio izvanredan članak Ilije Sindika o odnosu grada Budve prema Nemanjićima odnosno stepenu autonomije koji je Budva u to vrijeme imala. Srednjovjekovni Statut Budve i uopšte srednjovjekovna istorija Budve ostali su neistražene teme, ali ja sam, srećom, sarađivao i sa akademikom Simom Ćirkovićem, čovjekom nevjerovatne erudicije, ali i ljudske dobrote, koji me svakog ponedjeljka primao u svom kabinetu na Filozofskom fakultetu i davao mi je savjete i pomoć kako bih istorijske činjenice povezao sa pravnim“, naveo je Bujuklić.
On se osvrnuo i na to koje novine skorašnje izdanje Statua donosi.

„Ovo je veliki korak naprijed. Ja sam sa profesorom Miroslavom Luketićem 1988. urednik onog izdanja i tada je Luketić smatrao da treba da objavimo ne samo Vučkovićev tekst prevoda, nego i taj latinski tekst koji je još 1882/83. godine objavio Šime LJubić. To je nekih 13 tomova svih statuta koji su sačuvani, takozvano kritičko izdanje. Ja sam tada imao tu sreću da sam našao treći tom u Biblioteci na Pravnom fakultetu i uspio da ga donesem u Budvu i priređeno je fototipsko izdanje. Ali, šta tada nije urađeno a sada jeste? U tom kritičkom izdanju LJubića bilo je 27 dokumenata koji su vezani za taj period despotovine, a pogotovo mletačkog perioda. Ja sam i tada rekao da bi bilo dobro da se to prevede, ali nije bilo sredstava i vremena. Tako da, sada je prvi put to dato integralno“, dodao je Bujuklić.

Srednjejekovvni statut Budve

Profesor je podsjetio da original Statuta iz vremena cara Dušana nije sačuvan, te da postoji najstariji prevod na italijanski iz 1700. Kako je kazao, od 295 sačuvanih članova samo njih desetak ima datum kada odredbe nastale.

„Većina misli da je statut neko sjeo i napisao, ali to nije tačno. Statut su odredbe koje se donose na gradskim većima, a one se u određenom periodu rediguju – dakle, odbaci se ono što ne treba, zadrži ono što može da se koristi, a vremenom dodaje i novo. Tako da, kad su Mlečani 1442. uzeli Budvu pod svoju vlast, onda oni mijenjaju, sve više prilagođavaju Statut i oduzimaju ono što se zove stepen autonomije. Jer statuti su u stvari dokaz autonomije, samouprave i mogućnosti samostalnog donošenja odluka. Onog trenutka kad dobijate vlast i službenike iz Venecije, vi o tome više ne odlučujete. Krivično pravo se prenosi na rang Venecije i Budvi i drugim gradovima oduzimaju se određene ingerencije“, dodao je Bujuklić.

Dr Katarina Mitrović, viši naučni saradnik u Centru za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, istakla je da su pravna dokumenta posebno važna za rasvjetljavanje srednjovjekovnog perioda koji nije dovoljno istražen.

„O srednjovjekovnom uređenju Budve do Statuta nemamo drugih dokumenata, osim periodičnih pomena u drugim dokumentima – u dubrovačkim, nešto ima i u Veneciji i naravno u Vatikanskom apostolskom arhivu. Ja sam sigurna da i u ovim malim gradovima preko puta, na italijanskoj obali, u arhivima takođe ima nekih svjedočanstava, ali to ostaje za mlađe generacije jer je na nama i da ostavimo svoje nasljenike. Veliki problem je što nemamo ni arhiv Budvanske biskupije. Jedan moj sjajan student, koji će za neki mjesec da brani doktorsku disertaciju o Barskoj nadbiskupiji pod srpskom vlašću, obradio je vrijeme Nemanjića i raniji period, a bavio se i Budvanskom biskupijom. Zajedno smo proučavali sve dokumente koji nam stoje na raspolaganju i došli do zaključka da je Budvanska biskupija osnovana 1142. godine. I opet je to neka granica, ona je jedna od rijetkih dijeceza Katoličke crkve koja je pod jurisdikcijom Dubrovačke, a ne Barske nadbiskupije. I većina tih biskupa su zapravo bili titularni, što znači da su vrlo rijetko, a možda nikada dolazili u Budvu. Nisu se mnogo starali o svojoj biskupiji, a nije ostao ni arhiv. Čak i don Krsto sredinom 17. vijeka, kada je on kancelar Apostolskog vikarijata, kaže da nema dokumenata. On čak ne može mnogo da kaže ni o biskupima koji su bili samo jedan vijek prije toga“, navela je Mitrović.

Usled nepostojanja arhiva, kako je kazala, ostaje samo pravna građa koju treba pažljivo iščitavati.

„Uz pomoć koleginice profesorke Milice Kisić, moje desne ruke kada je riječ o prevodima i radu na dokumentima, pažljivim iščitavanjem mletačke građe mi možemo da otkrijemo i ponešto što se odnosi na raniji period. I zaista, svih 27 dokumenata bilo je teško prevesti jer je jezik živ organizam. Ja sam uvijek svojim studentima govorila da je najznačajniji istorijski izvor jezik i ko dobro ovlada jezikom, ovladao je dobro i istorijom. Trudila sam se, uz Miličinu pomoć, da sačuvam i taj originalni izraz tako da se osjeti ta patina, ali da ona ipak ne bude neshvatljiva i teška savremenom čitaocu“, dodala je Mitrović.

Programu je prisustvovao i ambasador Srbije u Crnoj Gori, Nebojša Rodić.
Budvanski Statut donesen je u vrijeme kada je ovaj grad bio u sklopu moćne srenjovjekovne države, najvjerovatnije u doba cara Dušana u 14. vijeku. Pored kotorskog, smatra se jednim od najznačajnijih pravno-istorijskih srednjovjekovnih spomenika s područja Crne Gore, posebno primorja. Originalni tekst Statuta na latinskom jeziku nije sačuvan, ali postoji šest prepisa njegovog italijanskog prevoda nastalog svakako sredinom 15. vijeka u vrijeme kada se Budva definitivno našla pod mletačkom vlašću. Postoji šest ovakvih rukopisa od kojih se četiri nalaze u Zagrebu, Zadru, Splitu i Cavtatu, dok se dva najznačajnija čuvaju u Veneciji u čuvenoj Biblioteci Marćana.

Jedan od njih ujedno je i najstariji, datira iz 1700. godine, kako je naznačeno u drugom, dopunjenom prepisu.

U novom izdanju čitaocima je po prvi put je ponuđen integralni prevod 27 pravnih i istorijskih dokumenata na latinskom i italijanskom jeziku na mletačkom dijalektu, koji reljefno oslikavaju položaj Budve nakon urušavanja, a potom konačne propasti nemanjićke države.

Osmi Festival „Ćirilicom“ do 14. septembra organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, uz podršku Opštine Budva, Turističke organizacije opštine Budva i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

Odbornici SO Herceg Novi – da Plava špilja bude zaštićeno područje

Boka News
-
0
Odbornici SO Herceg Novi – da Plava špilja bude zaštićeno područje
Odbornici SO Herceg Novi – da Plava špilja bude zaštićeno područje
Plava špilja – foto Boka News

Na danas održanoj 21. sjednici Skupštine opštine Herceg-Novi raspravljalo se o Informaciji o stanju u Plavoj špilji, odbornici su jednoglasno usvojili sledeće zaključke:

1. Skupština opštine Herceg-Novi zahtijeva od Agencije za zaštitu životne sredine da Plavu špilju, kao i dio obale od rta Arza do rta Kočište, za predio izuzetnih odlika i uvrsti u Plan zaštićenih područja Crne Gore.

Takođe zahtijevamo da Agencija za zaštitu životne sredine pristupi izradi Studiju zaštite za predio od rta Arza do rta Kočište, kao predjela izuzetnih odlika, u skladu sa zakonskom klasifikacijom zaštićenih područja.

2. Skupština opštine Herceg-Novi predlaže da upravljanje Plavom špiljom bude pod ingerencijom lokalne uprave, a sa kontrolom državnih organa.

Katić: Opština Herceg Novi je spremna da preuzme upravljanje Plavom špiljom…

3. Skupština opštine Herceg-Novi apeluje na nadležne državne organe da inspekcijski nadzor, odnosno aktivnosti u vezi sa pomorskom sigurnošću, budu mnogo strože – da kontrolišu dozvole za upravljanje plovilima svih vrsta, da imaju evidenciju o broju plovila, o načinu pristajanja, kretanju plovila, da budu rigorozniji prema stranim plovilima, a sve u skladu sa nadležnim Zakonom. Lokalna uprava insistira na dostavljanju izvještaja o aktivnostima na moru i da ga dostavlja Skupštini opštine na razmatranje i diskutovanje.

4. Skupština opštine Herceg-Novi apeluje na Upravu policije – PJ Herceg-Novi da preduzme intezivne mjere i radnje u cilju otkrivanja i procesuiranja lica koja su oskrnavila Plavu špilju u julu 2024. godine, u vezi sa kojim djelom je podnesena odgovarajuća krivična prijava.

Plavu špilju treba zaštiti kao javno dobro, ali i riješiti… (VIDEO, FOTO)

Caritas Narodna kuhinja do danas distribuirala 10.000 obroka

Boka News
-
0
Caritas Narodna kuhinja do danas distribuirala 10.000 obroka
Caritas Narodna kuhinja do danas distribuirala 10.000 obroka
Caritas

“Caritas-ova Narodna kuhinja – Tivat“ je u proteklih 6 mjeseci, od otvaranja do danas, distribuirala 10.000 obroka za najugroženije građane Tivta.

Sve ovo omogućila je „Crnogorska porodica iz Berlina“ svojom velikodušnom i nesebičnom donacijom. kao i mnoge društveno odgovorne firme i pojedinci koji su prepoznali smisao našeg postojanja i cilj kojem težimo.

“Ovim putem želimo se najiskrenije zahvaliti „Crnogorskoj porodici iz Berlina“, koja je ponovo udjelila sredstva za drugu polovinu godine, te još jednom potvrdila što znači nesebično zalaganje za sve ljude koji su u potrebi. Ali mi se ne planiramo zaustaviti na ovome, te ćemo od 15.septembra do 15.oktobra sprovesti akciju pod nazivom „10.000 obroka“, koja će podrazumijevati posjete firmama, prikupljanje namjernica ispred lokalnih prehrambenih prodavnica, i upoznavanje/prezentaciju naše NVO „Caritas Kotorske Biskupije“ kroz podjelu flajera sa informativnim sadržajem, odnosno tekstom koji će ukratko predstaviti sve ono što smo mi postigli do sada”, poručio je direktor „Caritas-a Kotorske Biskupije“ don Željko Pasković.

Krivična prijava Novljaninu, osumnjičen za krađu tri električna trotineta

Boka News
-
0
Krivična prijava Novljaninu, osumnjičen za krađu tri električna trotineta
Krivična prijava Novljaninu, osumnjičen za krađu tri električna trotineta
elektricni-trotinet

Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu protiv D.K. (28) zbog sumnje da je u avgustu ukrao tri električna trotineta u Igalu, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

“Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, su preduzimajući mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata rasvijetlili tri krađe.  Preduzimanjem operativnih i drugih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, policijski službenici su identifikovali D.K.(28) iz Herceg Novog, za kog se sumnja da je u drugoj polovini avgusta ove godine, izvršio tri krivična djela krađa, na način što je koristio odsustvo pažnje oštećenih i od istih ukrao tri električna trotineta u Igalu, koji su ukupne materijalne vrijednosti 1,200 eura”, navedeno je u saopštenju UP.

Policijski službenici su Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijeli krivičnu prijavu protiv D.K., zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela krađa.

“Predmetni trotineti su pronađeni i vraćeni vlasnicima”, kazali su iz policije.

Takođe, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijeli krivičnu prijavu protiv jednog M.M. (30) zbog nanošenja teških tjelesnih povreda.

“Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, policijski službenici su došli do saznanja da je M.M.(30) iz Herceg Novog, 05.08.2023. godine, izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda na štetu jednog lica iz Herceg Novog. M.M., kako se sumnja, navedeno krivično djelo izvršio tako što je, nakon kraće verbalne rasprave sa oštećenim licem, istom zadao udarac u predjelu glave, i tom prilikom mu nanio tešku tjelesnu povredu koja je konstatovana u izvještaju ljekara specijaliste”, kazali su iz policije.

1...405406407...4.593Stranica 406 od ukupno 4.593