Njemački državljanin, 44-godišnjak, kojeg je pulska pomorska policija zatekla u akvatoriju Valbandona s dvije školjke plemenite periske zaradio je krivičnu prijavu zbog uništavanja zaštićenih prirodnih vrijednosti te je zbog prekršaja Zakona o zaštiti prirode kažnjen iznosom od 1.000 kuna. Nijemca su policajci zatekli s periskama u ponedjeljak oko 11.10 sati te ga sankcionirali budući da je držanje živih ili mrtvih jedinki iz prirode zabranjeno. Plemenita periska je naime sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim svojtama, proglašena strogo zaštićenom svojtom.
Iz Policijske uprave istarske podsjećaju građane i turiste da je periska (pinna nobilis) strogo zaštićena školjka čije je vađenje i posjedovanje zabranjeno. Štiti je Zakon o zaštiti prirode, a Pravilnikom o strogo zaštićenim svojtama periska je svrstana u strogo zaštićene zavičajne svojte. Zakonom o zaštiti prirode regulirana je pak zaštita strogo zaštićene životinje, a školjka je živo biće te ih je zabranjeno uzeti iz prirode, namjerno uhvatiti i/ili ubiti, namjerno oštetiti i/ili uništiti, njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, namjerno uznemiriti, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije… Zabranjeno je školjke prikriti, držati, uzgajati, trgovati njima, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđiti ih ili ih pak na bilo koji način pribaviti i preparirati.
Također, policija napominje da se radi i o kaznenom djelu uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti, jer je Kaznenim zakonom određeno da će se kazniti tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu prirodnu vrijednost.
Rashodovani putnički brod “Indepedia” koji je godinama bio na mrtvom vezu u Bonićima kod Tivta, potonuo je sinoć iz sa sada zvanično, još neutvrđenih razloga. Prema riječima inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željka Lompara, tokom noći primili su telefonski poziv ljudi koji žive u Boničima, da je nekadašnja jahta dužine 49,5 metara, počela da prima vodu i polako tone. Uprkos naporima da se pumpama savlada prodor vode u truli drveni trup “Independie”, brod je jutros ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba i dio njenog već poodavno srušenog nadgrađa.
Ekipa Mornarice Vojske Crne Gore Uprave pomorske sigurnosti odmah su olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja. U poplavljenoj unutrašnjosti broda upotrebljeni su i posebni hemijski disperzanti koji su “razbili” manje masne mrlje koje su se pojavile iz strojarnice “Independie”. Na lice mjesta dopremljena je i barža koja je opremljena pumpama za eventualno sakupljanje razlivene nafte i ulja, ali iz olupine već juče ujutro više nije bilo primjetnog isticanja štetnih materija u more.
“Inndepedia”
Prema riječima inspektora Lompara, posljednji zvanični vlasnik “Independie” bila je firma “Bastion Commerc” iz Kotora, ali je nakon toga brod najmanje još jednom nezvanično mijenjao vlasnika.
“Po zakonu, u ovakvim slučajevima vlasnik broda dužan je da o svom trošku ukloni olupinu. Ukoliko se ne bude mogao utvrditi stvarni vlasnik “Independie”, uklanjanje njenih ostataka sprovešće država.”- kazao nam je Lompar dodajući da zbog lošeg stanja trupa broda ne doplazi u obzir varijanta da plovna dizalica LDI-18 Mornarice VCG, pokuša podići i premjestiti potonuli brod.
“Najizglednija opcija je da se olupina isječe na licu mjesta, postepenim “navlačenjem” trupa “Independie” iz mora na obalu jer je brod cijeli od drveta i tu ne bi bilo nikakvih štetnih posljedica po okolinu. Kompanija koja je vlasnik parcele na obali međutim za sada to ne prihvata, pa ćemo vidjeti kako će se stvari dalje odvijati.”- istakao je Lompar.
“Inndepedia”
“Independia” je inače, nekada bila luksuzna jahta koja je plovila pod njemačkom zastavom, a njen bivši njemački vlasnik, njemački ipomorac i biznismen Jens Vermter je taj brod prije desetak godina doveo u Crnu Goru i ovdje ga prodao. Kada ga je 2005 kupio “Bastion Komerc”, “Independia” je bila predivno sređena tzv.klasična luksuzna motorna jahta, koju je Vermter napravio detaljno od 1993-1999 rekonstruišući rashodovani minolovac njemačke Ratne mornarice M-1068 “Algol”, sagrađen 1963 godine. To je bio jedan od ukupno 30 brzih minolovaca klase »Schütze« koje je RM Njemačke sagradila u drugoj polovini pedesetih i prvoj polovini šezdesetih godina prošlog vijeka. Brod dug 49,5 metara, širok 7,2 i sa gazom od 1,8 metara, brzinom od 20 čvorova pokretala su dva dizel motora MTU ukupne snage 2.400 konja. Ubrz nakon prodaje »Independia« je zapuštena i počela je ubrzano da propada, prvo ležeći na mrtvom vezu u luci Risan, a kasnije godinama u Bonićima gdje su je polako »čerupali« lopovi i gdje je juče dočekala i svoj tužni kraj.
Inače, na sličan način u Boki Kotorskoj je proteklih godina već potonulo nekoliko rashodovanih ili napuštenih brodova, od kojih su olupine većine njih kasnije naknadno uklanjanje u prilično skupim tehničkim operacijama.
Četrnaesta po redu internacionalna jedriličarska sportsko-turistička regata „Fašinada Kup“ održava se danas i sutrau akvatorijumu Bokokotorskog zaliva.
Regata počinjedanas u podne startom u Perastu i završava se sa ciljem u Tivtu, kod Porto Montenegra. Drugog dana jedriličari startuju iz Tivta i jedre ka Perastu gdje se regata završava. Proglašenje pobjednika 14. „Fašinada Kupa“ će se održati 22. jula na glavnom gradskom trgu u Perastu sa početkom u 20 časova.
Organizator ove mešu domaćim ali i jedričličarima iz regiona i inostranstva sve popularnije regate jedriličarski klub „Lahor“ iz Kotora u saradnji sa Jachting Club-om Porto Montenegra i kompanijom „Unibrand“. Regata iz godine u godinu okuplja oko 200 takmičara, kako domaćih tako i stranih, a vrlo je popularna i međju mondemskim nautičarima. Ovogodišnju regatu su podržali Nacionalna turistička organizacoja Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Turistička organizacija Kotor, Opština Kotor, i brojni sponzori.
Regata se jedri u dane najveće pučke svečanosti u Boki – «Fašinade», čija tradicija traje od 1452. godine, kada Peraštani i mnogi žitelji Boke nasipaju otok i svetilište pomoraca Gospa od Škrpjela kamenjem, i tako ga čuvaju od erozije.
Pod Perastom, kroz tjesnac Verige do Tivta, a sa ciljem između dva peraška školja, tako će se danas i sutra zabijeliti šezdesetak jedara raznih klasa jedrilica i ojedrenih barki i simbolično podsjetiti na slavnu tradiciju Perasta i cijele Boke i njenog pomorstva na jedra.
U 17. i 18.vijeku samo Perast je imao armadu od preko 100 brodova na jedra, a tradiciju Boke iz tog vremena, danas baštini nekoliko jedriličarskih klubova iz sva tri bokeljksa grada. Nagrade najboljima na regati “Fašinada Kup” su stilizovane figure u kamenu, radovi akademskog vajara Gorana Moškova – Gonza, adodjeljuju se na trgu Sveti Nikola u Perastu pred bistama najvećih peraskih pomoraca, kapetana Marka Martinovića i admirala Matije Zmajevića.
U Muzeju grada Perasta u subotu 23.jula s početkom u 21 sat biće održana promocija izdavačke djelatnosti bjelopoljske javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije”, na kojoj će biti predstavljena edicija “Književne paralele 10”.
Ratkoviceve veceri poezije Muzej Perast
Ovom prilikom govoriće Abaz Dizdarević, direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, urednik edicije Kemal Musić i dokumentaristkinja u Muzeju grada Perasta Mirjana Vukasović.
“Tokom prethodne četiri godine u Književnim paralelama 10 štampano je 30 naslova, a ove godine biće objavljeno još 10 naslova, a Muzej grada Perasta već 10 godina održava dobru saradnju sa kolegama iz Bijelog Polja” – kaže se u najavi.
Predsjednici opštinskih odbora DPS dr Siniša Kusovac, SD Zdravko Mitrović i HGI Ilija Janović, potpisali su danas koalicioni sporazum, čime je i ozvaničena postizborna koalicija te tri strank u Tivtu. Na lokalnim izborima 17.aprila DPS je osvojio natpolovičnu većinu, odnosno 17 mandata u 32-članom lokalnom parlametu, pa je mogao da vlada sam, ali su iz centrale te partije prinudili tivatski OO da u lokalnu vladajuću kolaiciju „zbog viših interesa“, uzme i SD koja ima 4 i HGI koji ima 2 odbornika. U opoziciji su SDP, SNP i Tivatska Akcija koje imaju po 2, te DSS, Bokeški Forum i Arsenal za Tivat sa po jednim odbornikom.
Kolaicija DPS-SD-HGI je u praksi zaživjela i prije potpisivanja koalicionog ugovora, jer su te stranke zajedno na protekle dvije sjednice SO, za tri potpredsjednika Opštine imenovale Sinišu Kusovca (DPS), Dejana Maslovara (SD) i Iliju Janovića (HGI). Prema nezvaničnim saznanjima, DPS nije spreman da svojim koalicionim partnerima prepusti veći udio u kolaču lokalne vlasti, pa će uz po jednog predstavnika koje su već dobile u UO i Savjetima lokalnih preduzeća i ustanova, SD i HGI uskoro u najboljem slučaju, dobiti još samo nekoliko pomoćničkih mjesta u opštinskim sekretarijatima.
Kusovac nije želio da detaljnije govori o podjeli vlasti sa koalicionim partnerima istakavši da potisani sporazum podrazumijeva već popunjena potpredsjednička mjesta u Opštini „i određena kadrovska riješenja koja će se definisati u narednom periodu“.
„Suština sporazuma su razvojni projekti za dalji napredak Tivta. Napravili smo određeni „presjek“ izbornih programa naše tri stranke i iz njih izabrali i usaglasili prioritetne projekte koji će se realizovati u naredne četiri godine, a akcenat je stavljen na dalji razvoj infrastrukture i stvaranje uslova za kvalitetniji život svih građana.“- rekao je lider tivatskog DPS. Prema njegovim riječima, prioriteti su dalje unapređenje vodovodne i kanalizacione mreže, definisnaje pravnog statusa preduzeća koje će upravljati autobuskom stanicom i javnim parkiralištima, početak gradnje prve faze bulevara i dalje unapređenje lokalne saobraćajne infrastrukture.
Takmičarski program međunarodnog Festivala mediteranskog teatra “ Purgatorije ” u Tivtu, nastavlja se petak 22.jula izvođenjem predstave “Umišljeni bolesnik” u produkciji GDK “Gavella” iz Zagreba.
Režiju komada nastalog po čuvenom tekstu francuskog komediografa Zan Batist Poklena –Molijera, potpisuje Krešimir Dolenčić, a u predstavi igraju Enes Vejzović, Barbara Nola, Anja Đurinović, Anja Šovagović Despot, Sven Šestak, Igor Kovač i drugi.
“Umišljeni bolesnik” -komedija-balet u tri čina, posljednje je Molijerovo djelo, premijerno izvedeno 1673. godine. Veliki komediograf i glumac, dugo bolestan od tuberkuloze, kolabirao je na četvrtom izvođenju, u ulozi Argana, te je ubrzo preminuo… Njegov tekst, međutim, nastavio je živjeti, pa je ova bespoštedna satira na temu lijekara i medicine, njihove pohlepnosti, do danas ostala stalnim gostom pozorišnih pozornica, neprestano provocirajući nove pristupe.
Predstava će se igrati na ljetnjoj pozornici u Tivtu, sa početkom u 21.30 sati.
Komunalno preduzeće Tivat novi je zvanični zakupac gradske rive – pristaništa Pine u centru grada – rezulat je to danas sprovedene licitacije za zakup pristaništa na Crnogorskom primorju koja je održana u prostorijama JP „Morsko dobro“ u Budvi.
Za zakup Pina do kraja ove godine, sa mogućnošću produžetka za još naredne dvije godine, pored Komunalnog, ponude su dale i kompanije „Paris Kotor“ iz Tivta i „Montenegro cruising“ iz Budve, ali su njihovi predstavnici odustali već na početku, pa je Pine otišlo u ruke Komunalnog preduzeća po traženoj minimalnoj početnoj cijeni godišnjeg zakupa od 2.570 eura.
Pine je inače, tokom većeg dijela godine, polazna stanica brojnih turističko-izletničkih brodova, kako iz Tivta, tako i iz Risna, Kotora, Herceg Novog, čak i Budve, a koji odavde kreću na krstarenja zalivom Boke Kotorske. Dnevno se ovdje prekrca u prosjeku najmanje 500 putnika, a rivu koriste i brojne strane jahte. Do prošle godine Pinima je gazdovalo Komunalno preduzeće, a iz Opštine Tivat najavili su da će nastojati da ta lokalna javna firma ponovno na tenderu JPMD dobije mogućnost da nastavi upravljati Pinima. Odabrani zakupci moraju se pridržavati maksimalne visine naknade za pristajanje plovila, a koja za plovne objekte registrovane za privrednu djelatnost prevoza putnika, iznosi 50 centi po metru dužine za plovila duga do 10 metara. Plovila većih dimenzija uz to, plaćaće i po 40 centi po dužnom metru za svaki metar dužine preko 10 metara.
„Korisnik pristaništa dužan je da vlasnicima plovila koja posjeduju riješenje nadležnog opštinskog organa za obavljanje privredne djelatnosti prevoza putnika, omogući pristajanje prema utvrđenom redu vožnje sa trajanjem u pravilu do 15 minuta, a u jutarnjim satima od 8 do 10 h, zadržavanje na pristaništu u trajanju od maksimalno 45 minuta.“ – propozicije su tendera „Morskog dobra“. Pristajanje će biti besplatno za sva domaća i strana plovila za sport i rekreaciju dužine do 6,5 metara, odnosno male barke dužine do 5 metara sa motorom snage do 5 konja, a koje su upisane u crnogorski Registar čamaca.
Direktor Komunalnog preduzeća Tivat Tonko Lukšić koji je juče licitirao u Budvi, uspio je da za tu opštinksu firmu obezbjedi i zakup pristaništa Mulo Veselina u Lepetanima po početnoj cijeni od 400 eura, pristaništa ispred crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi po cijeni od 600 eura, pristaništa Mulo Bazdanj u Krtolima po početnoj cfijeni od 180 eura i pristaništa Novo mulo u Krtolima po početnoj cijeni od 660 eura.
Zakupu od strane Komunalnog preduzeća, „izmaklo“ je jedino pristanište Opatovo ispred nekadašnjeg Artiljersijkog zavoda Arsenala, za koje su se nadmetali ta firma, kompanija „Montenegro cruising“ i tivatski preduzetnik koji se bavi remontom jahti Tomislav Božinović. Početna cijena zakupa tog pristaništa bila je 540 eura, ali je ona na kraju nadmetanjem troje učesnika, došla do iznosa od čak 2.740 eura koliko je za Opatovo bila spremna izdvojiti kompanija „Montenegro cruising“ iz Budve koja iz Tivta svojim izletničkim brodovima „Vesna V“ i „Vesna VIII“, održava redovne sezonske turističke vožnje po Bokokotorskom zalivu.
Za zakup pristaništa Bjelila i Stara Račica nije bilo ponuda, dok je Tivćanka Ljubica Bujanić za 115 eura godišnje, zakupila malo sezonsko pristanište u Donjoj Lastvi, na plaži ispod svoje kuće sa turističkim apartmanima.
Photo: Boka News
NIKO NIJE ZAINTERESOVAN ZA HERCEGNOVSKA PRISTANIŠTA
Za zakup pristaništa Rose i Kamenari u opštini Herceg Novi na tender njije stigla nijedna ponuda, kao što je bio slučaj za pristanište Stoliv u Kotoru, dok je pristanište, odnosno mjesnu rivu u Perastu po početnoj cijeni od 1.000 eura u zakup uzeo preduzetnik Savo Jovanović.
Dušan Dragović po cijeni od 1.650 eura zakupio je pristanište u Petrovcu, za Buljaricu nije bilo ponuda, kao ni za pristanište na rijeci Bojani u Ulcinju. Preduzetnici Žejko Brežanin i Dušan Ivanić za po 280 eura, zakupili su pristaništa u Čanju, odnosno Sutomoru, dok je Veliku Skelu u Ulcinju za 2.400 eura zakupio Ramzes Tivari.
Šesto izdanje Međunarodnog kvalifikacijskog natjecanja u „Big game ribolovu Komiža 2016.” održat će se od 20. do 24. jula u viškom akvatoriju. Pedesetak posada sa dvjesto natjecatelja iz desetak zemalja, tako će u tri ribolovna dana loviti „velike” tune, iglune i iglane, luce… ali i vizu za odlazak na svjetsko prvenstvo u big game ribolovu u Ouepos, Costa Rica.
S početkom u 21 sat u srijedu, ispod komiške Komune, održat će se svečano otvaranje ove turističko¬sportske manifestacije koju će otvoriti i ribolovcima dobar ulov poželjeti župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja.
Uz okršaje sa velikim ribama, posebno me raduje što je Komiža prepoznata ne samo kao destinacija adrenalinskog ribolova jer trofeja na udicama neće nedostajati, već i kao mjesto dobre zabave. Nakon ribolovnog dana svaku večer na komiškoj rivi je i koncert: u srijedu Luke Nižetića, u petak grupe Magazin, te u subotu DJ Kamenog. Za subotu je zakazano i ribolovno nadmetanje za najmlađe koji će se na more otisnuti u tradicijskih brodovima komiških ribara, falkušama – kazuje nam Boris Županović, predsjednik kluba organizatora SRK „Big game Croatia” , ujedno i izbornik hrvatske reprezentacije.
Gornji Stoliv - proslava zaštinika Sveti Ilija 2016.
1 od 14
Gornji Stoliv
Gornji Stoliv
Gornji - foto Boka News
Gornji Stoliv
Gornji Stoliv
Gornji Stoliv
Gornji Stoliv
Gornji Stoliv
KotorArt 2016.
KotorArt 2016.
Pogled iz Gornjeg Stoliva
Gornji Stoliv
Promocija Morskog dnevnika
Dok su se brojni vjernici, hodočasnici i prijatelji Gornjeg Stoliva penjali uređenom, kamenitom stazom kroz kestenovu šumu, oglasila su se zvona sa crkve Svetog Ilije, pozivajući na svetu misu, zaštitnika mjesta.
Mještani Donjeg i Gornjeg Stoliva, koji se nalazi između mora i neba, na poluostrvu koje čini planina Vrmac, na nadmorskoj visini od 240 metara, vjekovima 20. jula slave svog zaštitnika.
Sveti Ilija, bio je prorok, zaštitnik od oluje, groma i vatre i trajni simbol borbe protiv bezbožnosti, pomoćnik u nevolji, uzor postojane molitve. Za vjernike i hodočasnike svečanu svetu misu predvodio je novozaređeni sveštenik Kotorske biskupije don Dražen Kraljić.
Gornji Stoliv
Staro naselje nastalo u XIV stoljeću, kao naselje Kotorskog distrikta, spominje se još 1326. god. (Vinea de Stolivo), a u Beču je verifikovan kao zasebna opština 1767. god i zaveden u arhivske knjige.
U vrijeme kad je Venecija vladala Bokom Kotorskom selo je brojalo oko 1200 stanovnika, imalo je četiri prodavnice, dva mlina za ulje i četiri pekare za kruh. Svojevremeno svaki momak, da bi stekao pravo da se oženi, morao je da zasadi stotinu maslina. Ako za to nije imao dovoljno svoje zemlje, bio je dužan da iskrči potrebnu površinu u gustim kestenovim šumama.
Crkva Sv. Ilije dominira naseljem i nije poznato kada je sagrađena ali je, prema natpisu nad ulazom proširena 1556. godine, dok je zvonik podignut 1833. godine. Posebnu vrijednost predstavljaju tri oltarske slike Josipa Tominca.
U zvoniku je dugo radio satni mehanizam star preko 100 godina i sve do prije nekoliko godina, on je svakodnevno ručno navijan od strane jednog mještanina, ali je nedavno sklonjen i na njegovo mjesto postavljen elektronski satni mehanizam.
Uz veliku crkvu postoji i manja Crkva Sv. Ane za koju se pretpostavlja da je nastala između XII i XIII stoljeća. Crkva zbog svoje starine predstavlja značajan spomenik kulture u lokalnim okvirima, koji prati život naselja kroz više stoljeća.
Gornji Stoliv
Stoliv je karakterističan i po veoma lijepoj kestenovoj šumi gdje drveće još uvijek umire prirodnom smrću, te lako možete primijetiti stara debla kestena kako leže i trunu, a ispod njih se stvara veoma kvalitetna zemlja koja je opet pogodna za cvijet kamelije, po čemu je, između ostalog, poznat i Donji Stoliv.
Pogled iz Gornjeg Stoliva
Iz Gornjeg Stoliva pruža se jedinstven pogled na Perast i ostrva.
“Posljednji primjeri besomučnog nasipanja plaža duž bokeške obale, te dozvole koji pojedini „krupni“ investitori dobijaju da u špicu sezone izvode radove, dok je domaćem stanovništvu zabranjeno i da priđe obali, najočigledniji su i najdrastičniji primjer nebrige i neodgovornosti moćnika, koji sa Bokom čine što im je milo.
Po sopstvenom ćefu, bez zdravog rezona, u cilju devastacije i obezvrjeđivanja najvrjednijeg crnogorskog resursa – obale. Poput slučaja Verige gdje radi ko, kad i kako stigne, ili Krašića gdje nelegalno sagrađene ponte niču kao pečurke poslije kiše. Jedina potrebna dozvola jeste – politička podobnost.
U cijeloj priči najtragičnije je to što se odgovornost poput ping pong loptice prenosi sa lokalnih na državne organe i u suprotnom smjeru. Naravno da je tako, kad svi peru ruke od toga što bivši ministar finansija Radoje Žugić bukvalno „na pjeni od mora“ koja se tretira kao pašnjak, može da sagradi kamenu vilu, a građaninu koji nije „upetljao prste“ u DPS-ovsku politiku, se stvarni pašnjaci tretiraju kao morsko dobro. Najveći krivac je ipak JP „Morsko dobro“ koje hitno treba rasformirati.
Zbog toga ne treba da čudi ogorčenost Bokelja, kako u Tivtu, tako i u Herceg Novom i u Kotoru, ali to nezadovoljstvo nije dovoljna opomena moćnicima. Ukoliko u najskorijem vremenu ne Bokelji ujedinjeno ne ustanu u zaštitu svojih interesa, slijedi nam klasični politički cunami u kojem će kompletna obala poprimiti potpuno drugačiji oblik od onog kojeg nam je Bog, na sreću, podario – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
