Bar – grade maslinarski put

0
Maslinarski put
Maslinarski put

Maslinari sa područja barskog sela Kunje su se prije manje od pola godine organizovali i udruženo krenuli u izgradnju maslinarskog puta koji vodi centralnim dijelom maslinarskog kompleksa Mamole. Do sada je ugrađeno 65 metara kubnih betona i za potpuni završetak puta nedostaje betoniranje još samo 200 metara, za koji im je zafalilo novca. Očekuju pomoć od Opštine I institucija.

Kako je kazao Ćazim Alković, Društvo maslinara Bar je sa zadovoljstvom prihvatilo tu ideju i pridružilo se preduzimljivim maslinarima. Takođe, i u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja su prepoznali značaj ovog puta i posvećenost vlasnika maslinjaka da ga brzo završe i za kratko vrijeme su odobrili značajnu finansijsku pomoć.

Grupa entuzijasta sa tog područja koji su inače pokretači mnogobrojnih projekata za opšte dobro se organizovala i krenula u prikupljanje sredstava. Finansijska sredstva su prvenstveno izdvojili vlasnici maslinjaka, ali nije izostala ni pomoć ostalih mještana Kunja i drugih prijatelja koji su prepoznali iskrene nemjere maslinara.

Nakon označavanja trase u dužini od 1150 metara pristupilo se probijanju i nasipanju puta.

“Nije bilo lako probiti kilometer puta, ali spremnost svih vlasnika maslinjaka da se zbog praoširenja puta nekome poruši stara međa, nekome otkine smokva ili hrast i slično je značajno olakšalo posao. Svi maslinari ističu posebnu posvećenost maslinara Mahmuta Alića koji je tokom ljetnjih vrućina rukovodio radovima na putu i ističu i njegovu energičnost u prikupljanju finansijskih sredstava”, priča Alković.

Do sada je ugrađeno 65 metara kubnih betona i za potpuni završetak puta nedostaje betoniranje još samo 200 metara. Maslinarima iz Kunja ne nedostaje snage i volje da urade još preostalih 200 metara, ali im nedostaju finansijska sredstva za nabavku materijala.

“Ovako uspješan projekat zaslužuje podršku Opštine Bar, Ministarstva i drugih institucija i pojedinaca. Jer, prava šteta bi bila da put ne bude završen prema planu. Društvo maslinara će sigurno prema mogućnostima pomoći završetak puta, jer su se njegovi predstavnici na terenu uvjerili u koristi koje on donosi.  Potvrdilo se ono za što se  u Društvu maslinara bore i promovišu, a to je da bez ogovarajućih maslinarskih puteva ne možemo govoriti o savremenom maslinarstvu”, navodi se u saopštenju.

Društvo maslinara podržava maslinare Kunja i nada se da će i Opština Bar kao i druge instirucije pružiti za njih minimalnu pomoć koja će za maslinare i maslinarstvo biti velika i koja će omogućiti da se u izgradnji  puta dođe do cilja.

 

Vujanović: Nastaviti investicije u Porto Montenegro

0

Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, kazao je da očekuje nastavak investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), s ciljem razvoja marine i turističkih kapaciteta u kompleksu Porto Montenegro.

Vujanović
Vujanović u Abu Dabiju

Predsjednik, Vujanović boravi u Abu Dabiju, gdje se sastao sa Muhamedom Bin Zajed Al Nahijanom, krunisanim princom i predsjednikom Izvršnog savjeta Abu Dabija.

“Predsjednik Vujanović je iskazao poštovanje krunskom princu UAE za kontinuirani i snažni lični doprinos uspostavljanju i unapređenju ukupnih odnosa UAE sa Crnom Gorom. Među brojnim projektima koji su u Crnoj Gori realizovani predsjednik je izdvojio Capital Plazu u Podgorici i Porto Montenegro u Tivtu. Iskazao je očekivanje daljeg investiranja u razvoj marine i turističkih kapaciteta u Porto Montenegro čime će ovaj kompleks sačuvati svoju visoku prestižnost i doprinositi kvalitetu ponude turizma Crne Gore”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika.

Vlasnik Capital Plaze je, kako je saopšteno, nedavnim otvaranjem prestižnog hotela pokazao da ovaj najveći poslovno-stambeno objekat u Crnoj Gori svojim novim sadržajima obezbjeđuje dodatne vrijednosti.

“Predsjednik je ukazao je na značaj kreditne podrške za završetak regionalnog vodovoda koji je obezbijedio kvalitetno snabdijevanje našeg primorja. Takođe i kreditne podrške za poljoprivredu koja je kroz jačanje mogućnosti razvoja prerađivačkih kapaciteta dao veliku šansu razvoju poljoprivrede. Krunski princ UAE Šeik Muhamed Bin Zajed Al Nahijan saglasio se da je kvalitet dosadašnje uspješne saradnje garancija njenog daljeg unapređenja u uvjerenju da će ekonomska saradnja biti temelj ukupnih odnosa dvije države”, navodi se u saopštenju.

/rtcg/

Hvar – ulovio lignju od 2,20 kilograma

1
Lignja - foto Andro Tomić
Lignja – foto Andro Tomić

Ovih su dana hvarski ribari, izgleda, bili uspješni, svoje su mreže napunili kvalitetnom ribom. Neki su se pohvalili ulovom od nekoliko desetaka kilograma pravih cipala, ali kad se na jelšanskoj peškariji pojavio profesionalni ribar Antonijo Roić (43) iz Staroga Grada sa svojim ulovom, jedan primjerak iz kašete privukao je zanimanje brojnih kupaca i posjetitelja.

Naime, Roić je iz morskih dubina podigao lignju koja je s krakovima bila dugačka više od metra, a teška čak 2,20 kilograma.

– Ulovio sam je u prostici, u akvatoriju bruških vala. I sam sam se iznenadio njezinom veličinom, jer nešto ovako nikada nisam vidio premda sam od malih nogu na moru. Znam da će sada početi priče da nije prava, Loligo vulgaris, nego neka vrsta srodnika obične lignje, da su drugi ulovili još veće primjerke i slično, međutim, ja se na to jednostavno ne obazirem.

Ljudi koji znaju što su glavonošci rado su se s njom fotografirali, a kupio ju je jedan Svirčanin rekavši mi da lignja ove veličine nije dobra na gradele, nego da će je pripremiti na brujet – skromno je rekao Antonijo.

Foto: Andro Tomić

www.slobodnadalmacija.hr

Slovenski turistički procvat zbog Melanije Trump

0
Slovenija - Ljubljana
Slovenija – Ljubljana
Slovenija doživljava pravi turistički bum poslije pobjede Donalda Trumpa na predsedničkim izborima u SAD-u i izbora Slovenke Melanije Trump za prvu damu, navodi agencija AP.

Više od tri miliona turista posjetilo je malu europsku zemlju, koja broji oko dva miliona stanovnika. Broj američkih turista je u prvih devet mjeseci prošle godine u Sloveniji poorastao 11 posto. Prema podacima Turističke organizacije Slovenije, očekuje se i da 2016. godina bude rekordna u slovenskom turizmu, jer se u deset mjeseci prošle godine bilježi i rast dolazaka stranih turista i rast noćenja za oko deset posto.

Turistički dužnosnici predstavili su u New Yorku najveće atrakcije bivše komunističke zemlje koja se 1991. godine odvojila od Jugoslavije.

Među njima je i hrana glavne kuharice Ane Roš, koja je gostovala u jednoj epizodi serije “Kuharov stol” (Chef’s Table).

Njen restoran smatra se jednim od najboljih u Sloveniji zbog specijaliteta kao što su pržene bijele šparoge na kremi od celera, svinjetina sa lososom, đumbir sa kiselim bijelim lukom.

TO Budva predstavila ponudu na sajmovima u Utrehtu i Beču

0
Sa sajma
Sa sajma
Turistička organizacija opštine Budva uspješno je predstavila turističku ponudu budvanske rivijere na sajmu turizma „Vakantiebeurs 2017“ koji se održao od 10. do 15. januara u Utrehtu, u Holandiji, i na sajmu turizma „Ferien 2017“ koji se održao od 12. do 15. januara u Beču.

U Utrehtu se Turistička organizacija opštine Budva predstavila zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, lokalnim turističkim organizacijama Bara, Tivta, Kotora, Ulcinja i  Podgorice, HG “Budvanska Rivijera” i nacionalnom avio-kompanijom Montenegro Airlines.

Najveći holandski turoperator TUI Holandija nastavlja saradnju sa Crnom Gorom, pa se ponuda naših hotela može ponovo naći u njihovim katalozima, a čarter letovi će se nastaviti i u 2017. godini i povezivaće Amsterdam i Tivat dva puta nedeljno od 13. maja do 7. oktobra. Da ovaj turoperator Crnu Goru smatra značajnom destinacijom govori i najava o uvođenju čarter letova iz Belgije tj. Brisela takođe za Tivat, dva puta nedeljno.

Dobre najave stižu i od predstavnika agencije Montenegro Reizen, koji su u ovom trenutku zadovoljni bukingom i napominju da se trend rasta broja turista sa ovog tržišta nastavlja i u ovom trenutku bilježe 25 % više rezervacija nego prethodne godine

Beč sajam
sa sajma

Sajam „Vakantiebeurs“ okupio je preko 1.200 izlagača i 100.000 posjetilaca i jedan je od najvažnijih sajmova na teritoriji Beneluksa.

U Beču, na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, svoju ponudu predstavile su, pored Turističke organizacije opštine Budva, turističke organizacije Bara, Kotora i Tivta, HG “Budvanska rivijera”, turistička agencija „Montenegro Reizen“ kao i sektor kampova CTU udruženja.

Na ovom sajmu, koji je okupio više od 800 izlagača iz preko 70 različitih zemalja, posjetiocima je predstavljena ponuda Crne Gore sa akcentom na aktivni turizam i  izletničke ture.

Tokom sajma organizovani su sastanci sa partnerima sa ovog tržišta i specijalizovanim turističkim agencijama. Turističku ponudu Crne Gore u svojim programima nude brojni austrijski turoperatori i turističke agencije, između ostalih : Adventure Top Tours, Up and Down, Ficher Reisen, Isla Verde Reisen, Asi Wirkclih Reisen, Die Bergspechte Outdoor Reisen, Wetweitwandern, Sabtours Touristik Gmbh Austria, Commerce Tours Reisebuero. Kneisseltouristik, Krauland i td.

Bokeški Forum: Mank je “očistio” što je htio

0
Bokeški Forum, zakon, odluke, porez,nakon izbora
Bokeški Forum

“Vijest da kanadski milijarder Piter Mank nije očistio morsko dno tivatskog zaliva iako je to obećao  i da žive, nikla, olova i arsena ima i dalje više nego što je dozvoljeno nikoga u “Bokeškom Forumu” nije iznenadila. Kao što ne bi trebalo da iznenadi ni one koji su ga brže bolje doveli, predstavljajući ga kao spasioca tivatske i cjelokupne crnogorske privrede i turizma.

Piter Mank je “očistio” ono što mu je u Tivtu trebalo, pokupio kajmak i rješio se Porto Montenegra kad je procjenio da će mu pričinjavati više štete nego koristi, a nama ostavio brige. Baš kao što će nam iste ili slične brige ostaviti i drugi “spasioci” koji uzurpiraju i uništavaju obalu – najvažniji privredni resurs koji Crna Gora ima.

Možemo samo zamisliti kako će vijest o stanju mora, koja se društvenim mrežama proširila za tili čas uticati na potencijalne goste. Ali, to je posljedica kratkoročnog razmišljanja ili nerazmišljanja onih koji odlučuju očigledno se vodeći frazom kojom se i počasni građanin Tivta Piter Mank vodio a koja glasi: “poslije mene potop”! – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma

Glavni odbor SNP-a podržao Ivanovića – čekaće odgovor kotorske opozicije sedam dana

0
Kotor - foto Boka News
Kotor – foto Boka News

Glavni odbor SNP-a na današnjoj sjednici afirmisao je predlog Opštinskog odbora u Kotoru o načinu formiranja nove lokalne vlasti i pozvao sve opozicione subjekte u tom gradu da u roku od sedam dana daju pisani odgovor na ta rješenja.

Istakli su da nema ponavljanja lokalnih izbora u tom gradu, da se mora formirati nova vlast i insistiraju na profesionalizaciji i depolitizaciji u lokalnoj samoupravi.

Polazeći od činjenice da je potrebno preduzeti korake za što brže formiranje nove vlasti i uzimajući u obzir sve do sada iznijete predloge i modele, predlažemo vam model kojim će taj cilj u najkraćem mogućem roku biti ostvaren, a to je da manjinski podržite SNP prilikom formiranja vlasti u Kotoru, čime bi ravlašćivanje DPS-a bilo odmah realizovano – naveo je predsejdnik kotorskog SNP-a Branko Ivanović sredinom decembra, ujedno zatraživši da ostatak opozicije pruži podršku izboru kandidata SNP-a na funkciju predsjednika opštine i Skupštine.

Ostale opozicione partije, koje sa tri odbornika SNP-a imaju većinu u kotorskom parlamentu, tada su odbacile ovaj prijedlog, smatrajući da se dogovor mora postići bez uslovljavanja i na osnovu izbornog rezultata.

Luka Kotor – očekuju preko 500 brodova i više od 600.000 putnika

Kruzer Queen Victoria u Kotoru
Kruzer Queen Victoria u Kotoru

U Boku Kotorsku ove će godine uploviti 529 manjih i većih brodova na kružnim putovanjima sa kojima će doputovati više od 600 hiljada turista – pokazuju podaci preduzeća „Luka Kotor“ A.D. koje upravlja najprometnijom crnogorskom pomorskom lukom podno zidina Starog grada.

Iako će vjetovatno i on tokom godine dodatno porasti, broj od 529 trenutno fiksno potvrđenih uplovljavanja kruzera u Kotor ove godine, za 8,2 odsto je veći od prošlogodišnjih i do sada rekordnih ukupno 488 uplovljavanja. To će dodatno afirmisati poziciju Kotora i Boke kao jedne od za kruzing industriju, najpoželjnijih destinacija u ovom dijelu svijeta. Kotor je inače, trenutno treća kruzing-luka na Jadranu nakon Venecije i Dubrovnika, a peta u Mediteranu.

Glavna nautička sezona u Boki ove će godine početi ranije neko ikada jer se već dolazak belgijskog 110 metara dugog kruzera „La Belle del Adriatique“ od 2.995 tona     koji stiže 28.januara, može smatrati njenim spravim startom, iako su je u međuvremenu tokom decembra i januara „povezali“ uobičajeni dolaski mini-kruzera „Athena“ i „Artemis“ američke kompanije Grand Circle Cruises. Inače, do ktraja januara u Kotor će uploviti ukupno 7 kruzera, u februaru će ih doći 10, martu 17, aprilu 30…

Dolaziće i ove godine-Vision of the seas u Boki
Dolaziće i ove godine-Vision of the seas u Boki

Špic sezone počinje u maju kada će uploviti 64 kruzera, u junu ih stiže 56, a tokom jula, avgusta i septembra mjesečno će dolaziti po 77 brodova. Biće i dana kada će se na vezu na gradskoj rivi odnosno na tri pozicije za sidrenje u zalivu, istovremeno naći i po pet brodova. Berićetan učinak biće i u oktobtu kada se očekuje 71 brod, za novembar je planirano uplovljenje 31-nog, a za decembar 12 kruzera.

Rane dolaske u predsezoni karakretisaće četiri uplovljavanja tokom marta kruzera norveške kompanije Viking Cruises. Dvojici blizanaca „Viking Star“ i „Viking Sea“ od po 47.800 tona kojima je Kotor u protekle dvije godine bio prva luka na prvim komercijalnim putovanjima, 30.marta pridružiće se i najnoviji brat – istovjetni 228 metara potpuno novi kruzer „Viking Sky“ koji će u Kotor stići na svom prvom putovanju, nakon što krajem februara, i formalno izađe iz brodogradilišta Finantieri u Ankoni u Italiji gdje je ovaj 300 miliona dolara vrijedan brod koji može ukrcati 930 putnika, i napravljen.

Čast da im bude među prvim lukama koje će posjetiti nakon izlaska iz brodogradilišta u kojima su napravljeni, Kotor će ove godine imati u više navrata- svoje najnovije brodove sa kojima se bore za naklonost putnika ovdje će poslati brojne kompanije. Tako će 4.aprila u Kotor na svom putovanju iz brodogradilišta u Monfalkoneu kod Trsta do Ćivitavekje, u Kotor uploviti potpuno novi megakruzer „Majestic Princess“. Golijat od 143.700 tona dugačak je čak 330 metara i na svojih 19 paluba moće ukrcati 3.560 putnika i 1.346 članova posade. Ovaj brod američka kompanija Princess Cruises namjenski je izgradila kao prvo svoje plovilo specijalizovano za narastajuće, kinesko tržište gdje će „Majestic Princess“ ubuduće biti stacionirana nakon što ovu ljetnju sezonu odradi na Mediteranu.   Taj brod će nekoliko puta tokom ljeta uploviti u Kotor, a više puta dolaziće njegiov dvije goidine stariji blizanac „Royal Princess“. Potpuno novi i ultraluskuzni kruzer „Silver Muse“ od 40.700 tona, ponos kompanije Silversea Cruises preoznate po izuzetno visokom nivou luksuza i kvaliteta usluge, u Kotor stiže 23.maja. Mjesec dana kasnije u Boku će uploviti novi i ništa manje luksuzni kruzer „Seabourn Encore“ od 47.400 tona, dugačak 208 metara, novi „admiralski brod“ američke kompanije Serabourn Cruises.

Royal Clipper u Boki
Royal Clipper u Boki

Skoro sve kompanije koje „nešto znače“ u svjetskoj kruzing industriji (osim Disney Cruises-a na čijem dovođenju rade naši pomorski agenti) i ovo će godine biti prisutne u Boki Kotorskoj – Holand America Line dolaziće sa svojim najvećim kruzerom, prošle godine napravljenim „Koningsdamom“ od 99.500 tona, dugim 297 metara, te nešto manjim blizancima „Westerdam“ i „Eurodam“ (82.350  tona), čuveni britanski Cunard dovodiće jednu od svoje tri „kraljice“ – 294 metra dugačku „Queen Victoria“,  njemački TUI Cruises dovodiće svoj „Mein Schiff 2“ od 77.000 tona, britanski P&O Cruises biće prisutan sa 260-metarskom „Orianom“. Druga najveća svjetska kruzing kompanija, američki Royal Caribbean redovno će dovoditi svoje kruzere „Brilliance of the Seas“ od 292 metra dužine i 90.100 tona, te nešto manje blizance „Vision of the Seas“ i „Rhapsody of the Seas“, Norvegian Cruise Line stiže sa 294 metarskim „Norwegian Starom“ i 268 metara dugim „Norwegian Spiritom“, italijanski Mediterran Shipping dovodiće dva veća blizanca „MSC Musica“ i „MSC Poesia“ od po 92.500 tona i nešto manju „MSC Sinfoniu“, grčko-američki Celebrity Cruises zastupaće 294 metra dugi kruzer „Celebrity Constallation“ od 91.000 tona, a britanski Thomson Cruises manji brodovi „Thomson Dream“ i „Thomson Spirit“. Dolaziće i brodovi njemačke kompanije AIDA, te niza manjih kompanija koje su redovni klijenti Luke Kotor. Italijanski operator Costa Crociere koji je lani najavio da će 2017. iz komercijalnih razloga prekinuti dolaske u Kotor, nije se povukao pa će tako na jesen u luku podno zidina Starog grada u pet navrata uplovljavati njihovi kruzeri, 220-metarska „Costa Luminosa“  i 294-metarska „Costa neoClassica“.

Što se dolazaka velikih brodova tičle, sezona se završava tek 27.novembra za kada je zakazano uplovljavanje posjednjeg ovogodišnjeg većeg kruzera, „Pacific Princess“ od 30.300 tona.

Među brodovima što će ove sezone dolaziti u Boku su i neke od legendi svjetskog pomorstva, plovila koja su ostavila neizbrisiv trag u istoriji ili  u srcima ljubitelja koji uživaju u ljepoti njihovih klasičnih linija. Tako će žitelji Boke i turisti i ovog ljeta moći da se dive legendarnom jedrenjaku oldajmeru „Sea Cloud“ iz 1931. godine, največem svjetskom modernom jedrenjaku „Royal Clipper“ ili bivšem švedskom transatlantiku „Stockholm“ iz 1948. a koji sada plovi pod imenom „Astoria“.

Čeka li nas kraj mediteranske prehrane kakvu poznajemo?

0
Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana dugo je smatrana primjerom snažnog kulinarskog naslijeđa koje promovira zdravu prehranu, snažne obiteljske odnose i dinamične ruralne zajednice. Prije šest godina dodana je i na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

Međutim, prema knjizi koju su zajednički objavili Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije (CIHEAM) i FAO, trostruko je potkopana zlouporabom prirodnih resursa, otpadom od hrane i sporog isluživanja tradicionalnih znanja.

Knjiga Mediterra 2016 – Zero Waste in the Mediterranean: Natural Resources, Food and Knowledge ističe klimatske promjene, ekonomske krize i promjenjivu društvenu demografiju kao daljnje čimbenike erozije prehrane u regiji. Gubitak tla i degradacija, uz rastuću razinu urbanizacije i eroziju tla također su dodatak pritisku. Prema nekim procjenama, ukoliko se trenutna stopa degradacije tla nastavi sljedećih četiri godine, 8,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta će se izgubiti, u usporedbi s podacima iz 1960. godine, pišu autori.

U međuvremenu, poljoprivredna zajednica se također suočava s privlačenjem mladih svježih talenata, čak i u zemljama kao što su regija Magreba i Sjeverna Afrika koje imaju najveće stope nezaposlenosti mladih osoba na svijetu. Taj odljev mozgova doprinosi nestanku tradicionalnih poljoprivrednih praksi.

Autori pozivaju na promjenu prema održivim poljoprivrednim praksama kako bi se zaustavili negativni trendovi. Kažu da se poljoprivredne tradicije moraju modernizirati i ojačati u cilju održavanja na životu, te ih treba transformirati u „strojeve za održivi razvoj i poboljšanu prehranu.“

Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana

„Neophodno je razviti pluralistički, participativni, odozdo-prema-gore, decentralizirani, savjetodavni sustav koji je orijentiran na tržište i na čelu s poljoprivrednicima. Višestruke prijetnje i rizici za nesigurnost hrane i pothranjenost u regiji poziva na jačanje regionalne suradnje i poljoprivredne i prehrambene diplomacije. Zemlje moraju razviti i implementirati sveobuhvatne i savjetodavne programe sigurnosti hrane te moraju staviti hranu i sigurnost prehrane na prvo mjesto svojih politika.“

Ovo nije prvi put da istraživači podvlače pažnju na krhkost mediteranske prehrane, zajedno s ekonomskom krizom koja ima utjecaj koji se još uvijek osjeća diljem mediteranskog bazena. U 2012. godini grupa talijanskih istraživača s Sveučilišta Campobosso je analizirala prehranu 13.000 osoba koje žive u regiji Molise te su pronašli  da oni s najnižim dohotkom najmanje slijede tradicionalnu mediteransku prehranu.

Euromonitorovi podaci pokazuju da je konzumacija svježeg povrća, mahunarki i maslinovog ulja pala za 3 posto, 6 posto i 13 posto odnosno između 2006. i 2011. godine, dok je prodaja gotovih jela porasla za 14 posto, a burger brze hrane za 65 posto.

/agrobiz/

Jadran je prepolovljen ribom

2
Riba - Foto Ivo Ravlić/Hanza Media
Riba – Foto Ivo Ravlić/Hanza Media

Proteini iz mora – Kako morsko ribarstvo utiče na globalnu sigurnost hrane do 2050. godine”, naziv je studije WWF-a (World Wide Fund for Nature) kojoj su autori naučnici sa Sveučilišta u Kielu u Njemačkoj i u kojoj je analizirano koliko se ribe može održivo uzeti iz mora do 2050. godine.

Studija je pokazala da veći dio ribe koju ulove ribari siromašnih zemalja, uglavnom s južne hemisfere, odlazi na trpeze bogatih sjevernjačkih zemalja.

Rezultat je loša raspodjela: oni prvi jedu premalo ribe, odnosno unose u organizam premalo “morskih” proteina, dok ih ovi drugi unose previše, odnosno jedu ribe više nego što kao dovoljno preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija – redovno konzumiranje jedne do dviju porcija od po 150 grama ribe tjedno, što čini 11,7 kilograma po glavi godišnje.

No ta se smjernica može odnositi na afričke i južnoameričke zemlje koje konzumiraju znatno manje ribe od preporuke WHO-a, dok je europski prosjek prešao 25 kilograma konzumirane ribe po glavi godišnje (globalni je nešto više od 20 kilograma).

Globalna važnost

Hrvatska podizanju prosjeka nipošto nije pomogla, naprotiv: iako ne spadamo u siromašne zemlje koje sebe zakidaju ribom kako bi je više izvezli, ribe jedemo manje nego najsiromašniji; po godišnjoj konzumaciji na začelju smo mediteranskih zemalja i ispod preporuka SZO-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosjek po članu kućanstva za 2014. godinu je 6,1 kg morske i slatkovodne ribe, 0,7 kg plodova mora te 0,8 kilograma konzervirane i prerađene ribe.

Riba ima iznimno važnu ulogu u globalnom osiguravanju hrane: za više od tri milijarde ljudi osigurava najmanje 20 posto životinjskih proteina, no ona je prije svega važan izvor masnih kiselina i mikronutrijenata. Riba trenutno osigurava 17 posto proteina za globalnu populaciju, a očekuje se da će taj postotak rasti.

No prelov ribe na mnogim lokacijama, ilegalni ribolov, onečišćenje mora, uništavanje staništa i klimatske promjene vode ka situaciji u kojoj bi se ribarska industrija mogla naći u ozbiljnim problemima, odnosno propasti kao velika i značajna gospodarska grana i time u još dublje siromaštvo gurnuti milijune ljudi koji žive od ribolovne industrije.

Studija, međutim, sugerira, odgovarajući na pitanje iz njezina naslova, da bi 2050. mogli loviti značajno više ribe od sadašnjih stotinjak milijuna tona godišnje – čak 137 milijuna tona – ako se način upravljanja ribolovom, najkraće rečeno, značajno poboljša.

A kako je cilj Ujedinjenih naroda iskorijeniti glad u svijetu do 2030. godine, WWF poziva donosioce odluka da u prioritete uvrste i poboljšano upravljanje ribarstvom kako bi se morski resursi osigurali i budućim generacijama.

Jadran je prelovljen

Studija je provedena u okviru WWF-ova projekta “Fish Forward”, kojemu je cilj podizanje svijesti u 11 zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, o ekološkoj, socijalnoj i ekonomskoj održivosti proizvoda iz ribarstva.

Hrvatska i Jadran unutar studije razmatrani su samo u okviru mediteranske cjeline, no činjenica je, kaže Daniel Kanski, stručni suradnik za ribarstvo u WWF Adria, da je Jadran prelovljen – osim kad su u pitanju sitna plava riba i tuna – te da se više ribe uzgaja nego što je uhvaćeno ribe koja nije plava ili tuna.

Kanski napominje da je prošle godine u svijetu izjednačena količina ribe iz uzgoja i ulovljene, no kaže da WWF-u nije cilj sugerirati kupnju ribe iz uzgoja umjesto divlje:

– WWF želi zaštititi prirodu, ali i ljude koji žive od ribe. Uostalom, i u akvakulturi ima puno posla na dostizanju održivosti, s obzirom na to da se za jedan kilogram tune, na primjer, potroši 12 do 15 kilograma sitne plave kao riblje hrane (brašna), što se ne može smatrati dobrom raspodjelom resursa niti je održivo na dugi rok.

WWF-ova studija, kaže na koncu Kanski, ne nudi konkretna rješenja, samo upozorava da je stanje globalnih zaliha ribe razlog za zabrinutost te da će morskih resursa nestati ako se ne promijeni način na koji ih koristimo.

/Lidija Gnjidić/