Društvo dobrovoljnih davalaca krvi “Radivoje Pima” iz Budve organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u tom gradu.
U akciji je učestvovalo oko 160 davalaca krvi.
Krv dalo 160 Budvana
1 od 5
Krv dalo 160 Budvana
Krv dalo 160 Budvana
Krv dalo 160 Budvana
Krv dalo 160 Budvana
Krv dalo 160 Budvana
Zavod za transfuziju krvi zahvaljuje organizatorima i poziva druge društvene subjekte da na sličan način doprinesu obezbjeđivanju stabilnih rezervi krvi za potrebe liječenja pacijenata u Crnoj Gori.
Mašine su davno preuzeli tradicionalnu ulogu magarca kao vjernog pomoćnika u nošenju tereta, ali te zahvalne životinje imaju sve više obožavatelja u Crnoj Gori zahvaljujući svom dragocjenom mlijeku.
Magareće mlijeko prodaje se po ‘paprenih’ 50 eura za litru, ali bi moglo udahnuti ‘novi život’ magarećoj populaciji na Balkanu kojoj brojnost zbog gubitka tradicionalne društvene uloge oštro opada.
Magareće se mlijeko ističe po svojim ljekovitim potencijalima, tvrde i proizvođači i kupci.
“Iznimno je zdravo za bolesti kože, za probleme s dišnim putevima i alergijama”, kaže Darko Saveljić dok muze magaricu Terezu, jednu od trideset magaraca koliko ih ima u svom utočištu za životinje u središnjoj Crnoj Gori.
Čak i male količine mlijeka na dan ublažavaju astmu i bronhitis, tvrdi Saveljić.
Magarice mogu proizvesti samo četiri decilitra mlijeka dnevno, što je sitnica u usporedbi s kravama.
Saveljić je i dobročinitelj, pola dobivenog mlijeka dijeli onima za koje misli da im potrebno, a ne mogu ga priuštiti. Prosječna plata u Crnoj Gori iznosi samo 500 eura ili deset litara magarećeg mlijeka.
Farma magaraca Martinići
Iz pola sata udaljene Podgorice, Valerija Marković nazvala je Saveljićevu farmu nakon što je na internetu tražila lijek za svog petgodišnjeg sina Vladu, koji je noću jedva disao zbog alergijskih napadaja.
“Čitala sam da se Kleopatra kupala u magarećem lijeku, ali osim toga ništa o njemu nisam znala”, kaže kroz smijeh.
Vlado sada svaki dan popije malo mlijeka i “simptomi su mu blaži nego ikada”, rekla je Marković.
U prirodnom rezervatu Zasavica u susjednoj Srbiji pak prodaju, kako tvrde, najskuplji sir na svijetu – od magarećeg mlijeka. Za 50 grama treba izdvojiti 48 eura.
Fotis Papademas, stručnjak za mliječne proizvode i profesor na Ciparskom tehnološkom fakultetu, kaže da postoje jasni pokazatelji da je magareće mlijeko učinkovito u borbi sa zdravstvenim problemima koji proizlaze iz slabog imunološkog sustava.
Tvrdi da sastav proteina u magarećem mlijeku, koje je slično ljudskom, ali manje masno, regulira imunitet, iako napominje da se radi samo o pokazateljima i da za čvrste dokaze treba provesti klinička ispitivanja.
Po službenim podacima iz 2010. u Crnoj Gori ima oko 500 magaraca, ali Saveljić tvrdi da ih je danas samo oko 150, pa je životinja ove godine uvrštena u popis zaštićenih autohtonih vrsta.
Farma magaraca Martinići
Prije tridesetak godina nije bilo kuće u crnogorskim selima koja nije imala magarca, govori Saveljić. “Bilo ih je na hiljade, ali sada se služimo strojevima pa su magarci postali životinje koje ne služe ničemu”.
Saveljić je ornitolog po zvanju, a prije nešto više od godine dana osnovao je utočište za magarce, uznemiren padom njihova broja. Sada ih ima tridesetak i sve ih zna po imenu, a oni mirno provode dane tumarajući imanjem u društvu kokoši i biserki.
Ulaznica je kilogram mrkve ili jabuka, a besplatno je za obitelji s autističnom djecom jer roditelji kažu da im interakcija sa životinjama donosi pozitivne promjene u ponašanju.
“Ako ste prema magarcima dobri, oni su poput pasa. Poštuju vas i spremni su za vama ići na kraj svijeta”, kaže Saveljić.
Maginja ili planika, (Arbutus unedo), je zimzeleni grm na kojem upravo ovih dana dozrijevaju jestivi i vrlo ukusni plodovi koji su nažalost zanemareni i gotovo isključeni iz prehrane. Osim što je zanimljiva kao voćna vrsta, maginja je zanimljiva i kao ukrasna biljka. Na svakom se pojedinom grmu maginje istovremeno u kasnu jesen i zimu nalaze i cvjetovi, i nedozreli i zreli plodovi, što ovaj grm zaista čini posebnim.
Poluostrvo Luštica izuzetno je bogato ovom zaboravljenom mediteranskom biljkom čiji plodovi ovih dana sazrijevaju. U početku plodovi maginje su zelene boje, potom žute i narančaste te naposljetku, u zrelom stanju, žarko crvene boje. Maginju se preporučuju konzumirati umjereno, budući da ovisno o stepenu zrelosti, sadrže određeni postotak alkohola. Mogu se koristiti za proizvodnju marmelade, rakije, likera, kolača i sl. Plodovi obiluju vitaminom C, koji je u zimske dane svakako preporučljivo konzumirati.
Luštica – Foto Anton Marković Gula
Njezino stanište proteže se širom Mediterana, sve do Irske i Engleske, Mikronezije te čak i toplijih dijelova Azije.
Pogled sa Luštice – foto M. Marušić
Maginja ili palnika je izrazito specifična biljka koja posjeduje dugu fazu cvjetanja i formiranja ploda. Njezin dvopolni cvijet cvijeta između oktobra i decembra. Dolazi do samooprašivanja i u istom razdoblju slijedeće godine formiraju se crvene bobice. Drugim riječima, potrebno je čak godinu dana kako bi došlo do potpunog formiranja i sazrijevanja ploda, tj. do faze pogodne za jelo.
Kod biljke se tradicionalno koriste i sočan plod i list, bilo da je riječ o gastronomskoj ili medicinskoj upotrebi.
Maginja – foto Boka News
Bogatstvo nutritivnih sastojaka
Maginja se tradicionalno bere na Mediteranu još od vremena antičke Grčke, a njen nutritivni potencijal došao je do izražaja tek u posljednja dva desetljeća. Španska studija Ruiz-Rodríguez iz 2011. godine istražila je i objavila glavne nutritivne sastojke samog ploda.
Rezultati su otkrili kako se u crvenim bobicama biljke nalazi obilje vitamina C, vlakana, mikro i makroelemenata, te antioksidansa.
Crvene bobice maginje sadrže:
vitamin C
dijetalna vlakna
pektin (pogodan za izradu gelova i želatine)
šećer (najviše fruktoze i glukoze, a najmanje sukroze)
manju količinu proteina
manju količinu lipida
kalij
kalcij (ima ga znatno više nego u većini ostalog bobičastog voća)
magnezij
natrij
željezo
cink
bakar
Važno je naglasiti kako plod maginje nema okus koji je privlačan svima.
Preporučivo ga je konzumirati isključivo u posljednjem dijelu zrelosti, kada njegova boja prelazi u zagasito crvenu i kada je mekan na dodir.
Razlog specifičnog okusa leži u visokoj koncentraciji šećera, primarno fruktoze, zbog koje posjeduje zanimljivu kombinaciju okusa slatkoće i kiselosti.
Nutrijent kojeg maginje najviše sadrži je vitamin C. 50 g ploda ispunjava preporučenu dnevnu dozu za odrasle.
Poznato je kako je vitamin C jedan od najpotrebnijih nutrijenata ljudskom organizmu, zaslužan za jačanje imuniteta, zdravlje mišića, ligamenata, tetiva i kostiju, antioksidativno djelovanje, regeneraciju kože (neophodan u sintezi kolagena). On je ključna karika pri apsorpciji željeza.
Biljka je odličan izvor i dijetalnih vlakana. 100 g ploda sadrži 40% dnevne potrebe vlakana za muškarce i 60% za žene.
Maginja
Ljekovita svojstva maginje
Plod biljke moguće je koristiti i u gastronomske i ljekovite svrhe, a njen list se tradicionalno koristi kao kvalitetan lijek za cijeli niz bolesti.
Mediteransko stanovništvo planiku koristi kao:
protiv grčeva
kao antiseptik
kao diuretik
kao laksativ
za smanjenje tlaka
za bolno grlo
kod afti
kod kožnih upala
kod kardiovaskularnih bolesti poput tromboze ili ateroskleroze
kod virusa i bakterija
Čaj od lista maginje koristi se kod šećerne bolesti, tegoba prostate i uz mokraćnih puteva te za reumatizam.
Spalish pleme u Kanadi planikom je liječilo prehladu, dok se je u Maroku tinktura lista koristila u svrhu snižavanja visokog krvnog pritiska.
Efikasnost maginje kao kvalitetnog antihipertenzivnog sredstva potvrđena je, također, i znanstvenim istraživanjima.
Dvije turske studije dokazale su kako maginja ima snažna antioksidativna svojstva, a i sposobnost liječenja spolno prenosivih bolesti izazvanih bakterijom Trichomonas vaginalis.
Budite oprezni s doziranjem jer prekomjerni unos može izazvati pojavu mučnine, povraćanja, proljeva i gubitka apetita.
Maginja – foto Boka News
Primjena maginja
Dva najpoznatija oblika gastronomske pripreme su proizvodnja džema i aromatičnih voćnih likera.
U Portugalu je poznato nacionalno piće Medronho – slatki liker, a u Grčkoj se plod dodaje u alkoholno piće Tsipouro.
U kozmetici se plodovi najčešće koriste kod pripreme krema za lice, s ciljem uklanjanja ili smanjenja smeđih pjega i zatamnjenosti kože, kao i za uklanjanje bora.
Liker od maginja
Aromatični liker od maginja
Svježe i zrele plodove planike – maginje očistite, operite u hladnoj vodi ocjedite i osušite.
Oprezno složite bobe u bocu šireg grla, dodajte šećer, naribanu vaniliju, cimet, klinčiće , naribanu koricu i nekoliko kapi soka od limuna. Zalijte votkom.
Zatvorena boca mora stajati četiri sedmice i pri tom sadržaj boce češće promućkajte da se šećer rastopi.
Poslije četri sedmice sve profiltrirajte i rastočite u boce. Ostavite sedmicu dana na hladnom i tamnijem mjestu.
Pretočen u boce raznih neobičnih oblika ovaj vrlo aromatični liker zanimljivog okusa i boje oduševit će Vas.
Poslužuje se rashlađen. Možete ga koristiti kao dodatak za pripravu raznih kolača naročito onih sa maginjama.
Maginja – foto Boka News
Tinktura od maginja
U drevna vremena od maginja se pripremala tinktura za koju se smatralo da može izliječiti čak i kugu.
Tinktura ima puno korisnih upotreba. Može se koristiti za ispiranje kod upale grla ili kod prehlada, zato što ima antimikrobno djelovanje.
Pomaže kod problema s probavom, kod infekcija mokraćnog mjehura, tjera višak vode iz organizma.
Priprema:
Uzmite 50 g suhog lišća biljke, prelijte 96-postotnim jestivim alkoholom ili rakijom. Lišće prethodno usitnite.
Stavite u tamnu bocu i pohranite na mračnom mjestu dva tjedna. Svaki dan protresite.
Nakon toga procijedite i pohranite na tamnom mjestu u dobro zatvorenoj posudi.
Kod upotrebe razrijedite vodom u omjeru 1:5.
Tinkturu možete grgljati kod upala grla i usne šupljine. Također je možete koristiti i kod porezotina, opeklina, dekubitusa i čireva na koži.
Maginja
Džem od maginja
Isperite i procijedite 2-3 kilograma svježih plodova.
Stavite na laganu vatru i miješajte 15-tak minuta dok se bobice ne počnu raspadati.
Plod nije potrebno pasirati zbog njegove mekane i nježne teksture koja se veoma brzo raskuha i pretvori u gustu smjesu.
Dodajte 500 g smeđeg šećera i, po želji, đumbira, vanilije, cimeta ili klinčića zbog bogatijeg ukusa konačnog proizvoda.
Zatim sve na laganoj vatri kuvajte, uz redovito miješanje, sljedećih 30-tak minuta.
Kasnije dodajte sok limuna ili naranče kako bi se zadržala što veća koncentracija nutrijenata, koji se kod prekomjerne termičke obrade mogu uništiti.
Gotov proizvod stavite u sterilizirane staklene posude.
Kada ste džem usuli u staklenke, ostavite ih otvorene i stavite u pećnicu 15-ak minuta, sve dok marmelada ne zakuha. Ovo se radi u svrhu dugotrajnijeg čuvanja proizvoda.
Kada izvadite iz peći, prekrijte čistom krpom i pustite neka se ohladi. Zatvorite staklenke tek kada se ohlade.
Nije preporučljivo konzumirati više od 5-6 sirovih plodova maginje dnevno zbog moguće pojave probavnih smetnji i laksativnog učinka.
No ako su plodovi maginje termički obrađeni, možete ih nesmetano konzumirati i u većim količinama.
Opština Tivat je za uređenje šetališta Pine, a povodom dočeka Nove godine na tom prostoru, izdvojila 80.678 eura.
Vatromet Tivat
U novogodišnje kićenje Tivta uložiće se 69.000 eura. Za najpovoljnijeg ponuđača koji će isporučiti i montirati nakit, na tenderu je izabrana podgorička firma “Znak” D.O.O.
Pored starih ukrasa, koje su dijelom radnici Komunalnog već postavili u gradu, 200 novih će sa LED tehnologijom biti postavljeno uglavnom na gradskom šetalištu Pine, gdje će se održati doček Nove godine na otvorenom.
Opština Tivat planira da u značajnoj mjeri poboljša izgled grada u vrijeme novogodišnjih praznika i to kroz nabavku novih ukrasa za šta smo opredijelili značajna sredstva. Imajući u vidu da ove godine po prvi put organizujemo doček na otvorenom, novogodišnje dekorisanje će biti usredsređeno upravo na ovaj dio grada. Plan je da nabavku novih ukrasa sprovedemo fazno i u skladu sa lokacijama na koje će ukrasi biti postavljeni, saopšteno je iz Opštine.
Osim ukrasa, podgoričko preduzeće će na osnovu potpisanog sa opštinom, za potrebe grada isporučiti rasvjetu za Pine u vrijednosti od 7.989 eura.
U uređenje gradske rive za doček Nove godine uključeno je i pranje šetališta. Sporazum o čišćenju Pina, vrijedan 3.689 eura, opština je postigla sa tivatskim preduzećem D.O.O. “GreenClean”.
Promociju periodične stručno-popularne publikacije “Paštrovski almanah II”, će se održati u nedjelju, 27. novembra, s početkom u 18.30 sati, u Beogredu – u restoranu “Dedinje” u Domu Vojske Srbije (Francuska ul, br 2).
“Paštrovski almanah II” uredio je dr Miroslav Luketić, istoričar i publicista iz Budve, a nedavno objavila NVO Paštrovski almanah (Budva).
Kao i prvi broj iz 2014, i ovaj ima oko 650 stranica, a više desetina autora je učestvovalo u pisanju oko 100 priloga iz različitih oblasti koje se svojom sadržinom odnose na paštrovske i primorske teme: društveno-ekonomska pitanja razvoja, turizam, prostor, graditeljstvo, prirodni resursi, ekologija, sport, obrazovanje, iseljeništvo, kultura, književnost, umjetnost, muzika, etnologija, arheologija, istorija, izvori – paštrovske isprave, prikazi, biografie, in memoriam, paštrovska hronika, građa za paštrovski leksikon… U pripremi je izrada trećeg broja “Paštrovskog almanaha”, koji će u prvoj polovini 2017. godine biti objavljen.
Knjigu će predstavljati prof. dr Pavle Anđus, dr Mila Medigović Stefanović, Jovana Todorović i Dušan Medin.
Promocija “Paštrovskog almanaha II” održava se u okviru tradicionalne “Paštrovske večeri” u Beogradu.
Red Bull Media House proteklog je septembra u brodogradilištu Uljanik četiri dana snimao spot o wakeboardingu, čiji je glavni protagonist bio 26-godišnji Nijemac Dominik Gührs, višestruki njemački i europski prvak te svjetski vicešampion u ovom atraktivnom sportu koji kombinira skijanje na vodi i surferske tehnike. Za tu su prigodu u moru unutar Uljanikovih zidina, ispred Svjetlećih divova kao kulisa, bili postavljeni kontejneri koje je Gührs, surfajući privezan sajlom za arsenalov kran, preskakao, izvodeći pritom različite akrobacije. Osim njega, u spotu su sudjelovali i svjetski wakeboarderi Felix Georgii i Dominik Hernler.
Na pitanje kako je uopće došlo do ideje da se spot snima u brodogradilištu, iz Uljanika odgovaraju da je svjetski poznat wakeboarding trojac Dominik Gührs, Felix Georgii i Dominik Hernler lani zamislio kružni wake park u čijem bi središtu bio veliki kran.
– Uz dizalicu s 40 metara dugim kranom, koji služi kao “prijevozno sredstvo vozača”, ovakav park je jedinstvena pojava u svijetu, a osim što su ga sami dizajnirali i izgradili, naposljetku su na njemu pokazali i svoje vještine. Najzanimljivija od svih prepreka u njihovom parku bio je ‘leteći kontejner’, koji je omogućio da park isprobaju kako u vodi, tako i u zraku. Pronaći pravu lokacija bilo je skoro pa nemoguće. Nakon što su obišli luke Hamburga, Rotterdama i Istanbula, dobitnu kombinaciju su pronašli u Uljaniku, a na tu ideju su ih namamile upravo naše svjetleće dizalice. Naime, putem snimaka svjetlećih dizalica koje su objavljene u medijima prepoznali su Uljanik kao potencijalnu wakeboarding destinaciju te je projekt uspješno realiziran, napominje Reanna Brajković, voditeljica korporativnih komunikacija Uljanik grupe.
Dodaje da Uljanik grupa putem ovakvih projekata želi, uz korištenje vlastitih resursa, promovirati kako samo brodogradilište, tako i svoj grad i regiju.
– Mjesec dana prije samog snimanja počela je izgradnja pulskog wakeboard igrališta, a koliko je komplicirana bila sama izgradnja parka govori i činjenica da je ekipa Red Bulla napravila kratki film o njegovom nastajanju. Također, nakon što su snimljena oba spota, izrađen je i promotivni video o Puli te su svi uradci obišli svijet u rekordnom roku.
Na pitanje hoće li Uljanik nastaviti suradnju s ovim, ali i drugim sportašima koji na ovakav način promoviraju ne samo arsenal, nego i Pulu, odgovara da je Uljanik svakako otvoren za ovakav način suradnje.
– Uljanik raspolaže raznim resursima koji mogu na kreativan i atraktivan način promovirati ne samo brodogradilište, nego i grad.
Naravno, naš je primarni fokus na izgradnji brodova, motora i ostale brodske opreme, te je suradnju moguće ostvariti samo uz uvjet da redovan rad u brodogradilištu “ne pati” te se obavlja bez zastoja i prepreka, veli Brajković.
U Gradu Puli ističu da je, osim same promocije, ovaj sportski projekt na jedinstven način uspio uklopiti industrijsko nasljeđe grada i moderan te turistima privlačan događaj kojim se oblikuje nova turistička ponuda na gradskoj obali.
“Nakon što je u Rovinju održan Red Bull Air Race, a na Brijunima Adventure Race, Red Bull je po treći put za suradnju i promociju adrenalinskih sportova u svijetu odabrao upravo Istru. I upravo zbog dobre suradnje, uspješnih rezultata i široke popraćenosti spomenutih događanja, to bi se moglo ostvarivati i u budućnosti”, napominju iz Grada.
Brodogradilište u centru grada može biti turistička atrakcija
Uljanik i Pula su prije snimanja spota doživjeli veliku svjetsku promociju postavljanjem Svjetlećih divova koji su na Youtube i Vimeo kanalima pogledani više od 40 tisuća puta.
– Članak o Svjetlećim divovima objavljen je u svim relevantnim tiskanim izdanjima i na onlineu, između ostalih, u Domusu, Lightingu, Dezeenu, Designboomu, Quartzu, Huffington Postu, La Repubblici… Vijest je objavljena u Europi, Australiji, Aziji, Africi i Sjevernoj i Južnoj Americi, u više od 50 zemalja svijeta, što je odlična promocija našeg brodogradilišta, grada Pule i Istarske županije, veli Brajković. Napominje da nigdje u svijetu još nisu osvijetljene dizalice u brodogradilištu koje u Uljaniku funkcioniraju poput svjetlosne instalacije.
– Pula je više od Arene, Augustovog hrama ili Zlatnih vrata te se pokazalo da i industrija, brodogradilište u centru, koje je obilježilo ovaj grad, može biti turistička atrakcija. Nakon realizacije projekta i osvjetljenja dizalica, za Pulu se putem raznih medija čulo u svjetskim metropolama u kojima je ovakva praksa već uobičajena te su dizalice postale i turistički primamljiva atrakcija, smatraju u Uljaniku.
Sekretarijat za ekonomski razvoji i preduzetništvo Opštine Tivat u saradnji sa Maslinarskim društvom “Boka” sa Radanovića, a u skladu sa Programom podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2016.godinu, nabavio je novu opremu za tivatske maslinare čiji su posjedi upisani u Registar maslinjaka, odnosno Evidenciju maslinjaka koje vodi lokalna uprava.
“Ukupno 26 maslinara koji su upisani u Evidenciju maslinjaka zaključno sa 2015.godinom, bez nadoknade dobiće posudu za maslinovo ulje tip Jolly 18/10, zapremine 30 litara, sa slavinom od inoxa, kao i mrežu za berbu masline tipa Puglieze dimenzija 5x8m.
Maslina
Cilj ove akcije je razvoj maslinarstva, kroz uvođenje novih tehnologija i poboljšanje higijensko tehničkih uslova za branje i čuvanje maslina, odnosno ulja.”- saopšteno je juče iz Opštine Tivat uz napomenu da će maslinari naknadno biti obavješteni o vremenu preuziomanja donirane opreme.
Ukupna vrijednost te opreme, inače, iznosi 3,510 eura
TO Tivat predstavila je svoju ponudu na 8. međunarodnom sajmu turizma u Kragujevcu, zajedno sa LTO Bara, Budve, Herceg Novog i Pljevalja.
Brojnim posjetiocima sajma podijeljen je reklamni materijal, a za ovu priliku smo štampali posebne flajere, koji se odnose na doček Nove godine, kao i flajere sa paket aranžmanima tivatskih hotela, pa smo tako i glavni akcenat promocije u Kragujevcu stavili na organizaciju dočeka Nove godine u Tivtu – saopštili su iz TO.
Sajam turizma u Kragujevcu održava se od 24. do 26. novembra 2016. godine.
Najveća barska fešta, čuvena starobarska Maslinijada, ipak neće biti održana ovog vikenda, kako je prvobitno bilo objavljeno u programu obilježavanja Dana Opštine Bar.
Naime, loša vremenska prognoza, odnosno najavljeno nevrijeme, primorali su organizatore da danas popodne prolongiraju održavanje XV izdanja Maslinijade.
Novi termin, kako je saopšteno iz Turističke organizacije Bar, određen je za treći i četvrti decembar.
