Dubrovački dnevnik je prenio informaciju sa društvenih mreža, facebook stranica ‘Autobusi Hrvatska’ o pokušaju ilegalnog imigranta iz Maroka da uđe u Hrvatsku na crnogorsko-hrvatskoj granici.
Naime, jedan se Marokanac, ne bi li ilegalno prošao hrvatsku granicu, dva sata vozio ispod autobusa.
Njegove namjere su otkrivene u Crnoj Gori, a zbog njegovog bizarnog pokušaja, na teren su izašli i pripadnici Hitne medicinske pomoći Crne Gore.
Našeg sagovornika najbolje predstavljaju medalje koje je osvojio na internacionalnim takmičenjima i uspjesi koje je postigao u boćarkom sportu. Osvojio je zlato na Mediteranskim igrama 2009. godine, zlato i srebro na Svjetskom prvenstvu 2009. godine, srebro na Evropskom prvenstvu 2010. godine, srebro i bronzu na Svjetskom prvenstvu 2011. godine, srebro i bronzu na Svjetskom prvenstvu 2013, kao i srebro na Mediteranskim igrama iste godine, srebro na Evropskom prvenstvu 2015, zlato i srebro na Svjetskom prvenstvu 2016, dva zlata na Igrama malih zemalja 2017, bronzu na Svjetskom prvenstvu u Maroku 2017! Ovo je lična karta najuspješnijeg sportiste Crne Gore, boćara Miroslava Petkovića iz Tivta.
Skromno, kakav je oduvijek i bio, u intervjuu za Boka News, Miroslav Petković nam je otkrio trnoviti put kojim je prošao da bi stigao do uspjeha, razgovarao s nama o najdražoj medalji, školi boćanja, budućim planovima…
Vašoj kolekciji medalja pridružila se još jedna bronzana na Svjetskom prvenstvu u Casablanci?
Na ovom Svjetskom prvenstvu sam igrao dvije discipline: krug i precizno izbijanje. U disciplini krug sam izgubio od reprezentativca iz Hrvatske, sa 19 : 18 i mislim da sam mogao dati mnogo više jer sam u krugu uvijek imao bolje rezultate. Međutim, to su neki trenuci u sportu koju odlučuju… Na koncu, osvojio sam peto mjesto. Što se tiče preciznog izbijanja, do finala sam stigao sa najboljim rezultatima. Međutim, u finalu sam napravio jedan kiks… ustvari, možda to i nije bio kiks, jer … od 2009. godine ovoliki broj medalja osvojiti, mislim da nijedan boćar na svijetu nije uspio.
Pratio sam vaš nastup putem live stream-a i čini mi se da od kada ste postali reprezentativac, nikada lošije niste odigrali precizno izbijanje. Imao sam utisak da Vas je sustigao umor?
Na to pitanje je jako teško odgoviriti. Na prvenstvima je posljednjih dana takmičenja prisutan veliki napor jer se igra veliki broj utakmica. Dan prije sam igrao i ispao u krugu, a već sutradan sam igrao finale. Možda i jeste i nije umor, ali veliki fizički i psihički napor je svakako. Evo primjera, na Prvenstu Europe u Nici 2016, igrao sam dva finala u dva sata. Izgubio sam finale u pojedinačnoj borbi od predstavinika Italije. Nakon deset minuta sam igrao finale precizno, i napravio rezultat od 33 boda od 37 mogućih, što nikada niko nije na svijetu napravio u finalnim takmičenjima. Osvojio sam zlato. Znači, prije dvadest minuta sam izgubio u jednoj disciplini da bi ubrzo postao evropski prvak u drugoj … Tu je potrebna jaka koncetracija i naravno fizička spremnost. I onda se postavlja pitanje što je tu preovladalo…
Imali ste problema prilikom odlaska na Svjetsko prvenstvo u Maroko? Što se dogodilo?
Nažalost dogodila se greška u Boćarskom savezu i pogrešnom tumačenju međugraničnih propisa da državljanima Crne Gore nisu potrebne vize za Maroko. Inače i od FIBE je stigao dopis da nam vize nisu potrebne. Kada smo stigli u Instanbul bilo je jasno da se ne može putovati bez viza, ali su nas pustili za Maroko kada smo im pokazali papire, poziv za svjetsko prvenstvo. Kada smo stigli u Casablanku, na aerodromu smo čekali sedamnaest sati da bismo ušli u državu. Nije bilo jednostavno, ali smo i to prošli…
Što Vas očekuje u narednoj 2018. godini?
Od ove godine sam član Boćarskog kluba „Hidroelektrana“ iz Kupara. Potpisao sam ugovor sa njima i ove sezone nastupam u Drugoj hrvatskoj boćarskoj ligi, jug. Sljedeće godine su Mediteranske igre koje su meni posebno drage i, naravno, pripremaću se za učešće. Naime 2009. godine sam osvojio prvo zlato za Crnu Goru od kada je postala nezavisna država, zatim Evropsko prvenstvo.
Osvojili ste sve što se može osvojiti u boćarskom sportu; očekujemo i medalje sa Olimpijade 2024?!
Pariz će biti domaćin sljedećeg Svjetskog prvenstva, a očekujemo da će boćanje postati olimpijski sport do 2024. u Parizu.
Naravno da mi je želja biti tamo i popeti se na postolje, jer znam da to mogu. U Crnoj Gori sam osvojio sve što se može osvojiti, ustvari volim izazove, a olimpijske igre to zaista jesu.
Škola boćanja u Tivtu koju ćete voditi trebala bi uskoro početi sa radom?
Smatram da će se u Boćarskom savezu Crne Gore mnoge stvari promijeniti i krenuti na bolje kada je u pitanju afirmacija boćarskog sporta. Postigli smo dogovor oko otvaranja boćarske škole koja bi trebala da počne sa radom narednog mjeseca.
Škola će, kako ste već rekli, biti otvorena u Tivtu. Velike napore zajedno sa mnom uložila je i profesorica fizičkog vaspitanja Olivera Mitošević koja je inicirala cijelu priču. Bio sam u osnovnoj školi na prezentaciji ovog sporta. Još nije sve defisano, ali mislim da će škola zaživjeti i privući dosta omladine koja će biti u prilici da se bavi ovim sportom.
Nažalost, boćanje kod nas još uvijek nije na pravi način prepoznato kao sport. Tu ima dosta prostora za rad sa mladima i promjenu na bolje, a jedan od načina je i otvaranje škole boćanja.
Koja medalja Vam je najdraža i za Vas najznačajnija?
Nikoga ne mogu da krivim, ali godinama sam od bivših selektora bio neopravdano zapostavljan. Prvi put sam 2009. godine došao na red da igram neku disciplinu koja nije brzinsko izbijanje, u kojoj sam bio najbolji u Crnoj Gori. Jasno je bilo da u brzinskom izbijanju zbog jake konkurencije nisam mogao osvojiti medalju, ali jesam u drugim disciplinama. To tadašnji selektor nije prepoznao. Selektor Mićo Vuksanović koji je došao 2009. godine, postavio me da igram u preciznom izbijanju. To su bile Mediteranske igre na kojima sam osvojio zlatnu medalju, prvu za Crnu Goru od kada je postala samostalna država. To mi je jedna od najdražih medalja. Tada se u Crnoj Gori, konačno saznalo za boćanje, a ja sam dobio status vrhunskog sportiste.
Prošle godine sam na Svjetskom prvenstvu osvojio zlato i srebro. Osjećaj je fantastičan, neopisiv. Ustvari, svaka medalja za mene ima svoju draž i vezuje me za neki poseban trenutak!
/Miro Marušić/
Inicijativa za ukidanje naplate putarine na dijelu magistralnog puta od Herceg-Novog do Trebinja podržana je od predstavnika nove hercegnovske vlasti, koji su se, zbog rješavanja ovog problema, u više navrata sastali za prvim ljudima Trebinja.
Predsjednik hercegnovske opštine Stevan Katić rekao je za „Nova TV“ da je jedan od prioriteta ukidanje naplatne rampe na dionici Petijevići-Meljine, jer je to obostrani interes i Novljana i Trebinjaca.
Naplata putarine je, kako je naglasio, ružna slika koju treba što prije ukinuti, navodeći da su iz tog razloga imali sastanak i sa predstavnicima koncesionara puta „Univerzal monte“, koja je u vlasništvu srpskog biznismena Vuka Hamovića, koji je voljan da opština Herceg-Novi otkupi postojeći ugovor.
„To će do kraja godina biti oko pet miliona eura, ali sada naši pravnici provjeravaju taj ugovor. Kada se preispita zbog čega koncesionar nije napravio tržne centre, dvije benzinske pumpe, restoran – na toj dionici puta, koji bi poslije 20 godina trebali da pripadnu opštini Hedrceg-Novi, sagledaćemo koji iznos možemo da kompenzujemo“, poručio je Katić.
Nadležni u gradu ispod Orjena kažu i da su državi kandidovali projekat da ona preuzme naplatnu rampu i ta se tu nalazi novi granični prelaz između Crne Gore i Republike Srpske-BiH, jer ona ima sve elemente neophodne za prelaz.
Katić kaže da su zbog naplate putarine zbunjeni mnogi strani gosti, jer ne mogu da shvate šta plaćaju čak tri evra u jednom pravcu.
„Išao sam u avgustu, kad su bile one velike gužve, nekoliko puta u Trebinje. Ispred mene su išli stranci i kad dođu na naplatnu rampu vade pasos, jer ne mogu da shvate da nešto trebaju da plate“, naveo je Katić.
I u Trebinju kažu da im je to jedan od prioriteta, jer se ukidanjem naplate putarine ukidaju vještačke barijere između građana, koje su nametnute prije skoro deset godina.
Stanovnici Trebinja kažu da veoma rijetko idu u Herceg-Novi na more, jer im do Dubrovnika treba oko 7 KM goriva, a do Crne Gore samo za putarinu 12 KM, a pored toga i put na crnogorskoj strani je veoma loš.
Put prema Herceg Novom gradila je firma „Univerzal Monte“ po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati. Po ugovoru je za izgradnju te dionice od nepunih 13 kilometara, bila predviđena cijena od 18,5 miliona evra, odnosno oko 36 miliona KM.
Od ukupnog iznosa investicije oko 9,8 miliona evra je otišlo za građevinske radove, a ostalo za izradu naplatne rampe, izmještanje instalacija komunalne infrastrukture i izgradnju pratećih sadržaja koji još uvijek nisu izgrađeni.
Zauzvrat je „Univerzal Holding“, u čijem je sastavu „Univerzal Monte“, dobio koncesiju, odnosno pravo naplate putarine na 20 godina.
Naplata putarine je na snazi od julu 2008. godine.
CIJENA PUTARINE (u jednom pravcu)
Motocikl – 3 KM
Automobili – 6 KM
Automobil sa prikolicom 12 KM
Kombi – 14 KM
Autobus – 25 KM
Kamion sa prikolicom – 36 KM.
SASTOJCI:
1 kg jadranskih liganja
500 g pelata rajčica
list svježeg petrusina
sol, papar
100 ml maslinova ulja
150 ml bijelog vina
3 češnja češnjaka
600 g krompira
PRIPREMA:
Lignje popržimo na maslinovu ulju na laganoj vatri, dodamo sjeckani češnjak te podlijemo bijelim vinom. Kada prokuha dodamo pelate i riblji temeljac (ili povrtni temeljac ili vodu), dodamo sve začine i pustimo da prokuha deset minuta.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja organizuje susret književnika Miraša Martinovića sa studentiima i profesorima u ponendjeljak 13. novembra na Cetinju.
Susret je planiran u podne, a tom prilikom će biti i promovisana nova Martinovićeva knjiga Krug začaranog vremena, objavljena u izdanju Zavoda za udžebnike i nastavna sredstva iz Podgorice.
O Martinovićevom stavralaštvu i ovoj knjizi, koja predstavlja sintezu njegovog pjesništva, govoriće profesorka Marijana Terić, urednica u Zavodu za udžebnike Jadranka Đerković i autor.
Ciklona koja je proteklih dana mnogim mjestima, osobito na Jadranu donjela kišu postupno slabi nad Tirenskim morem. Ipak, i dalje podržava kruženje vlažnog i nestabilnog vazduha pa je protklih dana mjestimice palo još malo kiše.
Krajem nedjelje, te osobito u noći na ponedjeljak i tokom ponedjeljka stižu nove oborine. Hladna fronta sa sjevera Evrope će potaknuti stvaranje nove ciklone nad Đenovskim zalivom.
Uz jače zahlađenje kiša će brzo u višim predjelima okrenuti na snijeg. Uz jaku i olujnu buru duž Jadrana snježne su pahulje moguće i uz more.
U Crnoj Gori u ponedjeljak oblačno i kišovito, povremeno pljuskovi i grmljavina. Mjestimično se očekuju obilnije količine padavina. Vjetar pojačan i jak, na udare i veoma jak, južni i jugoistočni, krajem dana će oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 7 do 17 stepeni..
Članovi kulturnog udruženja San Giacomo sa Krfa, po preporuci njihovog gradonačelnika Kostas Nikolouzosa juče su posjetili Opštinu Kotor.
Prijem predstavnika Udruženja, predsjednika Alexandros Makris i potpredsjednika Andreas Katsaros upriličen je u Palati Bizanti.
Predsjednica Skupstine Opstine Kotor Dragica Perović zahvalila je na posjeti i interesovanju Udruženja, koji su izrazili želju za uspostavljanjem saradnje iz oblasti kulture.
,,Kotor, poznat po svojim tradicionalnim lokalnim i internacionalnim manifestacijama, plesnim i pjevackim udruženjima i drustvima, Mornarici, obrazovnim i kulturnim ustanovama, gradska vrata otvara svim umjetnicima po cemu je i vijekovima prepoznatljiv kao multikulturni grad Evrope” istakla je predsjednica Perović.
Tokom prijema Udruzenje je predstavilo dosadasnji rad, kao i buduce aktivnosti.
Naziv i logo udruzenja San Giacomo nosi ime poznatog gradskog teatra, osnovanog od strane privatnika, preduzetnika i stanovnika Krfa.
Uz dobru saradnju i konstantnu podrsku lokalne vlasti organizuju i sprovode promociju i unaprijedjenje bogatog kulturnog sadržaja u cilju razmjene iskustva i primjera dobre prakse sa gradovima iz okruzenja, a sa posebnim osvrtom na područje uvrstenih na UNESCO listi, na kojoj se od 2007. godine nalazi i Krf.
Nakon prijema, za predstavnike grupe od 30 clanova i prijatelja pomenutog grčkog udruženja organizovan je obilazak Starog grada.
Pored Budve, Kotor je jedan od gradova u okviru obilaska jadransko jonskog područja, nakon čega slijede posjete Dubrovniku i Splitu.
U organizaciji NVO Orjen Outdoor i AK Niskogorci, a uz podršku kompanije LAZURE Marina & Hotel, Agencije za zaštitu i razvoj Orjena kao i prijatelja trke Suplement store Montenegro danas je održano prvo kolo LAZURE novske sky MINI trail lige trka Borići – Vratlo – Borići trail.
Staza dugačka 7,4 km / 450 D+ (metara ukupnog uspona) uprkos neizvjesnoj vremenskoj prognozi bila je bez padavina a na iznenađenje svih 39 takmičara iz Trebinja, Nikšića, Pljevalja, Kotora, Trebinja, Tivta, Podgorice, Moskve a posebno moramo napomenuti Bar odakle je došlo čak 11 takmičara. Organizatori će ove godine u svakom kolu dodjeljivati simbolične nagrade najboljima tako da je ovoga puta ispred Suplement store Montenegro menadžer Aleksandra Sanja Tot uručila Šejkere, Peškire i gelove.
Prvo mjesto u muškoj konkurenciji zauzeli su:
Prvo mjesto Cerović Goran iz Pljevalja sa nevjerovatnim vremenom 39:37 dok je drugi bio Miloš Mikić Mikser iz Nišića sa vremenom 40:57 a treći kotoranin Miloš Komnenić sa vremenom 41:06.
U Ženskoj konkurenciji što se tiče prvog mjesta nije bilo neizvjesnosti jer kje tu bila naša najbolja trail trkačica Miluša Bošković sa vremenom 54:29 dok su druga i treća bile ruskinje Oya Gritskova sa vremenom 1:03:57 i Aleksandra Zaharova 1:04:29. Moramo da napomenemi naše već stalne učesnike lige Đorđa i Andriju Vasiljević od 9 i 8 godina koji su velike nade našeg trail trčanja a stazu su prešli za 1:03:50 odnosno 1:05:27
Svi trkači bezbjedno su završili trku, a ujedno su svi pohvalili da je staza bila besprekorno označena i da nisu imali nijednu nedoumicu što je nama kao organizatorima velika sadisfakcija.
Naime prije nekoliko dana na portalima je počeo da kruži članak o djevojčici iz Nikšića, talenovanoj sportiskinji Mariji Simić i odlučili smo na nivou kluba da prihod od startnina koji se skupi toga dana opredjelimo za potrebe te djevojčice, ali da akciju nećemo javno objavljivat tako da smo danas skupili 160 eura koje ćemo u dogovoru sa porodicom male Marije potrošiti u skladu sa potrebama.
Posebno hvala Isidoru Stankov na prelijepom fotografijama kao i Željku i Darki koji su uredili okrepu na polovini staze. Sledeće kolo je zakazano za 25.11. kada je na programu drugo kolo LAZURE novske sky MINI trail lige Topla – Sv. Ilija (Mokrine) – Topla Sky Mini Race, nova trka novog MINI formata sa novim uzbuđenjima.
Polaganjem cvijeća na spomenik strijeljanim rodoljubima 1914-1916. kod manastira Savina i na spomen obilježje na Ilinici danas je u Herceg Novom obilježen Dan primirja, u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je na snagu stupilo primirje u Prvom svjetskom ratu.
Polaganju vijenaca na Savini prethodio je parastos u manastiru svim poginulim i stradalim za slobodu, kojem su prisustvovali predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Bigović sa saradnicima, generalni konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Slobodan Bajić i konzul Zoran Dojčinović. Pored njih, cvijeće je ispred organizatora položio Nebojša Rašo iz udruženja Srpski soko Herceg Novi.
Prisutnima se obratio generalni konzul Bajić, napominjući da je ovaj dan državni praznik Republike Srbije.
„Obilježavanjem Dana primirja mi odajemo počast svim žrtvama, kako pripadnicima oružanih snaga, tako i civilima nevino postradalim u Prvom svjetskom ratu. Takođe, želim da istaknem činjenicu da su se u Prvom svjetskom ratu Srbija i Crna Gora zajedno borile protiv okupatora. Svi slobodoljubivi građani Srbije i Crne Gore sa ponosom se sjećaju svojih predaka koji su svojom krvlju i životima oslobodili naše države i dali veliki doprinos slobodi svih građana porobljene Evrope“, kazao je Bajić i poručio da je naša obaveza odavanje dužne pošte stradalima za slobodu jer sjećajući se tradicije predaka, gradimo modernu budućnost naših država.
Predstavnici Opštine i nevladine organizacije „Avenir“, koja njeguje francuski jezik i kulturu u podne su tradicionalno položili cvijeće na spomen obilježje francuskim vojnicima palim u Napoleonovim ratovima u Boki Kotorskoj, koje su na Ilinici iznad Herceg Novog svojim sunarodnicima podigli francuski vojnici koji su se borili u Prvom svjetskom ratu.
Ispred Opštine Herceg Novi cvijeće je položila savjetnica predsjednika Tamara Vujović.
Svetlana Čolak Antić iz nevladine organizacije „Avenir“ istakla je da je Dan primirja praznik Francuske, ali i dan kada se širom Evrope i u drugim dijelovima svijeta odaje počast milionima poginulih u Prvom svjetskom ratu, sa porukom da rata više ne bude.
„Sjećanje na poginule obaveza je svih generacija koje uživaju u dobrobitima slobode. Ujedno, to je poruka svima, a naročito mladima koji sada stasavaju, da uvijek moraju imati na umu vrijednosti mira jer suština civilizacije počiva u razvoju humanizma, a ne samo modernih tehnologija“, kazala je Čolak Antić.
Polaganju cvijeća ove godine je prisustvovala i francuska državljanka Martin Šoker, čiji djed je bio borac na Solunskom frontu.
Opština Tivat objavila je juče nacrt odluke o budžetu za 2018. i stavila je na javnu raspravu koja će trajati do 24.novembra.
Prema nacrtu koji je predložila administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević, gradska kasa Tivta naredne godine raspolagaće sa ukupno 16,39 miliona eura što je skoro 2 miliona manje u odnosu na budžet za ovu godinu koji je projektovan na iznos od 18,27 miliona eura.
Od ukupno planiranih prihoda budžeta za 2018. , predviđeno je da se 5,66 miliona eura potroši na tekuće izdatke (plate i materijalne troškove rada lokalne administracije), za g/transfere pojedinicima, NVO sektoru, sportskim klubovima i dijelu lokalnih JU i JP opredijeljeno je 2,07 miliona, dok su kaptalani uzdaci projektovani na iznos od 7,53 miliona eura. Za otplatu duga naredne godine utrošie se 630 hiljada eura, a po 100 hiljada predviđeno je za pozajmice i kredite koje će Opština dati svojim radnicima, odnosno za tekuću budžetsku rezervu.
Kako stoji u materijalu, tekući troškovi tivatske administracije dogodine će biti 10 odsto veći nego 2017, dok će istovremeno kapitalni izdaci u gradnju i održavanje gradske infrastrukture biti čak 30 odsto manji nego ove godine. Uz nacrt budžeta lokalna uprava nije priložila i nacrt plana investicija za narednu godinu pa se za sada ne zna tačno što namjeravaju da naprave od novih i prijeko potrebnih komunalnih objakata, a od čega se odustalo.
© BokaNews, 2021
