Juniorska (U19) vaterolo reprezentacija Crne Gore je u polufinalu Evropskog prvenstva!
Sjajan uspjeh mladih “ajkula”, tim koji vodi Miodrag Mirović boriće se za medalju, nakon što je u četvrtfinalu pobijedio Srbiju nakon peteraca 18:17 (1:4, 4:2, 5:4, 3:3, 5:4).
I ponovo je golman Andrija Bjelica, baš kao u osmini finala protiv Holandije, bio veliki junak, odbranivši dva peterca, oba Miljanu Đokanoviću u prvoj i šestoj seriji.
Srbija, koja je u grupi upisala tri pobjede i imala dan odmora, mnogo je bolje počela meč, povela je 3:0, pa 5:1, početkom druge četvrtine.
Međutim, mlade “ajkule” su do kraja pokazale kakav talenat posjeduju, ekspresno su serijom 3:0 za tri minuta, smanjile na 5:4, da bi u trećoj četvrtini i preokrenule.
Bilo je 7:5 za rivala, a dva minuta prije kraja tog perioda 9:8 za naš tim.
Od tada je Crna Gora konstantno bila u prednosti, mogla je da dođe do pobjede i u regularnom dijelu, a Srbija je gol za izjednačenje 13:13 postigla 21 sekundu prije kraja.
Naš tim je imao posljednji napad, nije ga iskoristio, ali je u penal-ruletu došao do velike pobjede.
Računajući i peterce, najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Danilo Stupar sa čak šest golova, po tri su upisali Srđan Janović i Strahinja Gojković, po dva Balša Vučković i Tim Perov, a po jedan Draško Samardžić i Nikola Petrović.
Protivnik Crne Gore u polufinalu, koje se igra sjutra, biće Mađarska.
Više od hiljadu građana okupilo se večeras na Lovćenu zbog, kako su naveli organizatori, najava na društvenim mrežama da se planira postavljanje metalnog krsta na guvnu kod Mauzoleja Petra Drugog Petrovića Njegoša.
Kamera RTV Cetinje zabiljeżila je dio atmosfere sa današnjeg skupa.
Grupa građana Cetinja skup, koji je počeo u 18 sati, organizovala je pod sloganom “Mi smo spremni – 05.09. svi na Lovćen”.
Građani Cetinja i drugih crnogorskih gradova, sa crnogorskim obilježjima, počeli su prije 17 časova da pristižu na Platoodakle će poslati poruku: Crna Gora i Lovćen iznad svih i svega. Da je vječna!
Na skupu nije bilo partijskih obilježja, kao ni govora.
Impresivnim šestodnevnim programom, uz učešće više od stotinu strip umjetnika iz dvadeset zemalja, Hercegnovski strip festival će proslaviti svoje punoljetstvo.
Početak spektakla najavljen je za sjutra, 06. septembar u 20 časova, kada publiku na Belavisti očekuje izložba ilustracija Vanje Vikala, u galeriji „Josip Bepo Benković“ radovi specijalnih gostiju i izložba “Stripokalipsa” Marka Đeške, a u galeriji „Sue Ryder“ izložba “Strip Mu” Sare i Ane Živković. Uslijediće koncert poznatog zagrebačkog pop/rock sastava Detour na tvrđavi Forte Mare, a kao predgrupa nastupiće domaći „Nitro“, od 22 časa.
„Trudili smo se da, po staroj formuli, budemo bolji, veći, prepoznatljiviji nego ranijih godina i potpuno sam uvjeren da smo to uspjeli. Ove godine ponovo 12 specijalnih gostiju, preko stotinu onih koji su povratnici na naš festival, zajedno sa muzičkim programom, uz podršku svih onih koji su nas podržavali prethodnie godine, kao i mnogo novih lica i kompanija koji su u nama prepoznali nešto što je dobro, kvalitetno, kulturno, nešto što promoviše naš grad, region i državu“, kazao je organizator, Jovan Subotić na današnjoj konferenciji za novinare.
Jovan Subotić – organizator HSF press
Specijalni gosti 18. Hercegnovskog strip festivala su veliki majstori stripa: Džil Tompson (Jill Thompson) i Džin Ha (Gene Ha) iz SAD, Tanino Liberatore (Tanino Liberatore) i Mateo Alemano (Matteo Alemanno) iz Italije, Erik Herengel (Éric Hérenguel) iz Francuske, Anje Morozove (Anya Morozova) iz Estonije, Toni Sandoval (Tony Sandoval) iz Meksika, Jildiraj Činar (Yildiray Çınar) iz Turske, Damijana Stepančića iz Slovenije, Đordi Taragon (Jordi Tarragona) iz Španije i Matjaša Namaja (Matyas Namai) iz Češke.
„Neki od njih su aktuelni zato što su njihova izdanja tek izdata na našim prostorima prošle godine, neki zato što su dobili najveće prestižne nagrade, drugi zato što su stvaraoci za najveće svjetske izdavače, a sve zajedno je jedna fantastična simbioza ljudi koji se bave stripom – umjetničkim, dječijim, edukativnim, superherojskim, stripom za odraslu publiku, i na svaki način su ljudi koji su ostavili dubok trag u devetoj umjetnosti“, naveo je Subotić.
„Imaćemo šest dana izuzetno bogatog programa na skoro 20 lokacija, sa preko 140 umjetnika iz 20 svjetskih zemalja i učinićemo sve da, ne samo Boka kotorska, nego čak i Lovćen, doživi ono što se zove kulturološko čudo, kako su ga nazvali naši gosti prethodnih godina, odnosno Hercegnovski strip festival“, istakao je organizator, Nebojša Mandić.
Nebojša Mandić – organizator Jovan Subotić – organizator HSF press
On je istakao da je dio 18. Hercegnovskog strip festivala i bogat edukativni program koji obuhvata radionice za osnovce i srednjoškolce, a naročito talentovanim polaznicima biće dodijeljene nagrade u saradnji sa mobilnom mrežom “One”. Mladi će imati priliku da o stripu uče od poznatih regionalnih strip pedagoga, Srđana Stamenkovića, Filipa Andronika i Kostje Ribnika.
Prvi put su na Hercegnovski strip festival stigli gosti iz najveće stripovske zemlje na svijetu, Sjedinjenih Američkih Država – Džil Tompson (Jill Thompson), koja je prije mjesec uvrštena u Ajzner kuću slavnih strip umjetnosti, i Džin Ha (Gene Ha), dobitnik pete nagrade Ajzner, koja je poznata kao “stripovski Oskar”. Uz SAD, festival je ovim izdanjem u svoj portfolio upisao još tri države iz kojih gosti dolaze po prvi put – Turska, Estonija i Meksiko.
“Mislim da su stripovi i grafički romani nevjerovatan način da ispričaš svoju priču, oni su jedan aktivni medij. Volim film i televiziju, ali dok gledate kao da vas priče napadaju, a kod stripova postoje te praznine u priči koje čitalac može da popuni svojim ličnim iskustvom, svojim narativom. Nadam se da ću ovdje moći da predstavim svoj rad ljudima koji nisu imali priliku da ga do sada vidim, radujem se kulturnoj razmjeni i jedva čekam da vidim kako vaš lijepi grad doživljava stripove”, izjavila je Jill Thompson.
Jill Thompson – strip umjetnik
“Ovo je prvi put da sam doputovao u ovaj dio svijeta. Tokom jutrošnje vožnje od aerodroma do Herceg Novog, kada sam vidio ove predjele Balkana i Mediterana, shvatio sam da bih neke pejzaže i scene nacrtao mnogo bolje da sam ranije lično bio ovdje”, naveo je Gene Ha. Dodao je da za njega stipovi ostaju najbolji medij za komunikaciju sa ljudima jer u sebi nose autentičnu, ličnu poruku autora, i pisca i crtača, bez posrednika koji će priču izmijeniti ili je razvodniti na način da bude prihvatljiva širim masama i aktuelnim trendovima. Kako je istakao, raduje se interakciji sa domaćom publikom, ali je i veoma radoznao da u narednih šest dana sazna “kako je ova regija iznjedrila toliko svjetskih superzvijezda u svijetu stripa”.
Jedan od najvećih francuskih strip umjetnika Erik Herengel (Éric Hérenguel) istakao je da uživa u posjetama strip festivalima jer tu može da prezentuje svoj rad i uvidi na koji način se strip umjetnost kotira u različitim zemljama, poput Hrvatske u kojoj je bio više puta i sada Crne Gore. Kako je poručio, strip je fenomenalan medij, a on je radostan što ima priliku da na taj način utiče na veliki broj ljudi, da kroz priče pokazujem drugima da snovi mogu da se ostvare.
Prijatelj i saradnik Hercegnovskog strip festivala je i predsjednik Napoli Comicona, Klaudio Kurćo (Claudio Curcio), veliki ljubitelj stripa koji je, dovodeći Mila Manaru na ovogodišnji Strip vikend u martu, pomogao da se novski festival stripa pozicionira još jedan stepenik više u svjetskim okvirima. Zahvaljujući saradnji sa njim, gost Herceg Novog ovog septembra je i čuveni italijanski strip umjetnik, Tanino Liberatone.
Claudio Curcio
Kako je istakao Curcio, želja mu je da se saradnja između Napoli Comicona i Hercegnovskog strip festivala traje dugo, te da pomogne da još neki veliki italijanski majstori dođu u Herceg Novi, kao i da majstori stripa iz ovih krajeva dođu u Napoli kako bi se predstavili italijanskoj publici, a naročito oni umjetnici oni koji stvaraju autentične stripove sa ovih prostora.
18.Hercegnovski strip festival donosi u Herceg Novi brojne besplatne, kvalitetne stripovske sadržaje, kao što su besplatna crtanja za fanove, radionice za sve uzraste, master class predavanja, izložbe i prezentacije, kao i muzički program svake večeri sa impresivnim spiskom izvođača – Detour, Kralj Čačka, Marčelo, Bolesna štenad, Dža ili bu, Vojko V, rezidentni sastav nazvan „Boka all stars“ koji čine vrhunski muzičari Marko Vlahović, Dragan Ivanović, Martin Đorđević i Goran Milojević sa gostom Rambom Amadeusom, bendovi Nitro i Mali demon.
Kako je saopšteno na današnjoj konferenciji za novinare, prijatelji, pokrovitelji i partneri festivala su: Opština Herceg Novi, Opština Tivat, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo turizma Crne Gore, Ministarstvo odbrane Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, ambasade SAD, Italije, Slovenije, Francuske, Velike Britanije i Španije, kao i preko 60 sponzora među kojima su predstavnici turističke privrede i kompanije iz Herceg Novog i Crne Gore.
Kompletan program 18. Hercegnovskog strip festivala možete pogledati na: https://stripfestival.me/ i na društvenim mrežama festivala.
“Kakva je ponuda takvi će nam i biti gosti”, te da se turizam kao industrija veoma promijenio, poručila je danas ministrica turizma Simonida Kordić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.
Kako je kazala, da bi mogli da primimo više gostiju moramo prvo “kapije” našeg turizma da otvorimo, a to su Aerodromi, granični prelazi, neophodna je i digitalizacija koja će obuhvatiti sve te službe.
Među problemima izdvojila je avio-povezanost Crne Gore, zatim gužve na putevima koje se stvaraju i tranzitom. Kako je kazala Kordić, jedan od zaključaka je da je nužno jačati aerodromske kapacitete.
Aerodromi Crne Gore ove godine opslužili su preko 1.5 miliona putnika što, kako je kazala, zahtijeva veće kapacitete.
“U ovome mora cijela Vlada da pomogne, jer ono što se identifikuje kao problem je i šansa”, poručila je Kordić.
Ona je dodala da Crnu Goru moramo “pakovati” kao jedan turistički proizvod.
Kordić je kazala i da ne treba potcijeniti nijednog gosta, i da su gosti iz regiona naši tradicionalni turisti koji su lojalni Crnoj Gori.
Podsjećamo čitaoce ali i minstricu koja insistira na „kapije“ turizma da još uvjek nije posjetila Aerodrom Tivat da vidi aktuelnu situaciju.
Ako ministrica nije stigla posjetiti Aerodrom Tivat, preporučili bi joj vikend na Žabljaku, da se upozna sa problemima u Nacionalnom parku Durmitor, sa čoporom pasa lutalica na Crnom jezeru, koji zabavljaju turiste kradući im papuče, patike… Stalni su gosti u restoranu na Crnom jezeru gdje od gostiju pokušavaju dobiti koji zalogaj.
NP Durmitor – Žabljak – foto Boka News
Inače, ako niste bili, cijena ulaznice za ulazak u NP Durmitor je 5 eura na dan po osobi, parking 3 eura sat na neuređenom dijelu uz put prije ulaska u NP, koji zaposleni uredno naplaćuju na čuđenje brojnih posjetilaca, koji negoduju, ističući da je to neuređene površina a ne parking…
Otpad i prepune kante koje se prelivaju ne treba pominjati…
Cijene u ugostiteljskim objektima nisu realan odnos ponude i kvaliteta, pa visoke cijene česti su razlog loše van pansionske potrošnje, tako da najbolje rade samoposluge…
Punjenje dovodnih sistema Hidroelektrane (HE) Perućica počinje u nedjelju, nakon čega će ona ubrzo biti ponovo u pogonu, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
“Iako je Planom godišnjeg remonta bilo predviđeno da HE Perućica, poslije jednomjesečne potpune obustave, ponovo bude priključena na elektroenergetski sistem 4. septembra, zbog dodatnih zahvata punjenje kanala će započeti u nedjelju, u ranim jutarnjim satima, a ubrzo nakon toga naša najstarija velika elektrana biće ponovo u pogonu”, navodi se u saopštenju.
Iz EPCG su, uzimajući u obzir bezbjednost građana, upozorili javnost, prije svega, stanovnike naselja koja gravitiraju hidroenergetskom sistemu Perućica, na moguće opasnosti.
“Molimo stanovnike da izbjegavaju prisustvo i ne izvode bilo kakve aktivnosti u njegovoj neposrednoj blizini u vrijeme punjenja dovodnih kanala”, navodi se u saopštenju.
Danas je 45 poslanika/ca parlamentarne većine, od kojih mnogi gazeći i sopstvena obećanja od ranije, glasalo za izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje vraćaju moć ministru/ministarki prosvjete da bira i razriješava na stotine direktora javnih obrazovnih ustanova.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava žaljenje što umjesto normi koje bi doprinijele potrebnoj demokratizaciji obrazovnog sistema imamo norme koje otvaraju prostor za kadriranje u službi partijskih i partikularnih interesa a ograničavaju decentralizaciju i obesmišljavaju postojanje školskih odbora.
CGO izražava žaljenje što umjesto normi koje bi doprinijele potrebnoj demokratizaciji obrazovnog sistema imamo norme koje otvaraju prostor za kadriranje u službi partijskih i partikularnih interesa a ograničavaju decentralizaciju i obesmišljavaju postojanje školskih odbora.
Obrazovanje mora biti oslobođeno svih političkih uticaja i pritisaka, fokusirano na kvalitet. Ovim rješenjem se vraćamo unazad, uz dodatno urušavanje profesija prosvjete i autonomije rukovodnog kadra u ovom sektoru, a posljedično i kvaliteta čitavog obrazovnog sistema.
Odlučnost koju je pokazalo 45 poslanika/ca, ostajući gluvi za brojne i utemeljene kritike zainteresovane javnosti, i ignorišući priliku koji im je predsjednik države dao vraćajući te izmjene i dopune zakona na ponovno odlučivanje, ogoljava činjenicu da oni ne žele da rade na jačanju i unaprijeđenju institucionalnog sistema i demokratskoj konsolidaciji.
MUZEJI KOTOR Stara vještina za novo doba – Dobrotska čipka
Povodom 31. Dana solidarnosti gradova svjetske baštine, kotorski „Muzeji” u nedjelju 8. septembra organizuju izložbu radova dobrotske čipke „Stara vještina za novo doba” koja će biti otvorena u 10 sati pred Katedralom Svetog Tripuna.
Ovaj dvosatni program imaće elemente performansa jer će pored postamenata biti pozicionirane učesnice naših radionica koje na licu mjesta, dostupno pogledima, vezu ovaj plemeniti vez čiju je vještinu izrade Crna Gora zaštitila kao nematerijalno kulturno dobro.
Čipka i njen vez iskorak su ka građanima/kama na mjestu njihovih redovnih susreta, u ambijentu najvažnijeg gradskog trga.
Dan solidarnosti gradova svjetske baštine obilježava se u spomen na 8.
septembar 1993. godine kada je osnovana Organizacija gradova svjetske baštine.
Portonovi rizort odaje počast arhitektonskoj istoriji i istovremeno čuva najbolje od Crne Gore, prenoseći uticaje raznih stilova koji su na njoj ostavile traga.
Dizajn rizorta slavi lokalni duh, a istovremeno nudi najbolje od savremenih pogodnosti, uključujući prvi Evropski One&Only rizort sa Chenot Espace wellness centrom i Portonovi marinu svjetske klase za jahte i superjahte do 120 m. Ovo luksuzno, a istovremeno nenametljivo zdanje potpuno se uklopilo u ljepotu prirode koja ga okružuje. Sam rizort nudi raznovrsne sadržaje i posjetioci i gosti mu se uvijek rado vraćaju.
Portonovi
Prirodni materijali
U izgradnji su korišćeni prirodni materijali – drvo i kamen, koji odišu autentičnim lokalnim šarmom, ali takođe utiču na održivost. Zahvaljujući pažljivom projektovanju, stvorena je rustična a elegantna estetika koja se prirodno uklapa u okolinu. Mediteranski dizajn i suptilna elegancija ne remete sklad mora i planina, pa se prirodne ljepote okruženja ističu u svom punom sjaju.
Dizajn otvorenog plana
Dizajn otvorenog plana podrazumijeva prostranost sa puno prirodnog svjetla, kao i nesmetanu tranziciju između života na otvorenom i zatvorenom, što je jedna od glavnih odlika mediteranskog načina života. Veliki prozori su zamišljeni kao ram za predivne poglede na more i planine koje ga okružuju, dok tradicionalno dizajnirana vrata i kapije čuvaju duh starih vremena.
Prelijepe bašte
Bujne bašte i vegetacija tipična za ovo područje takođe su jedna od velikih prednosti Portonovog, uz klasične mediteranske terase sa predivnim pogledima, za najljepše zabave na otvorenom, ili odmaranje u samoći – u zavisnosti od preferencija.
Svjetski brendovi
Portonovi je dom prvog One&Only rizorta u Evropi, u kome se nalazi i Chenot Espace wellness spa sa holističkim medicinskim tretmanima koji poboljšavaju sveukupno psihičko i fizičko stanje organizma. Oba višestruko nagrađivana brenda, Portonovom i Crnoj Gori u kontinuitetu donose internacionalna priznanja, a gosti sa svih strana svijeta se rado vraćaju upravo ovdje zbog spoja netaknute prirode i mogućnosti da vode aktivniji, zdraviji i uravnoteženiji život.
Portonovi
Ono što čini Portonovi luksuznim prije svega je lagodnost života. A to je moguće jer je rizort koncipiran tako da stanarima i posjetiocima pruži sve što im je neophodno tokom boravka na jednom mjestu. Od supermarketa preko apoteke i teretane do premium restorana i butika koji donose posljednje modne trendove, gosti već 5 godina svrstavaju Portonovi u omiljenu adresu za život i odmor.
Saradnja između Crne Gore i Velike Britanije je dobra, ali postoji i dalje prostora za dodatno jačanje veza, saopšteno je nakon sastanka ministra pomorstva Filipa Radulovića i britanske ambasadorke u Crnoj Gori, Dawn McKen.
Radulović je upoznao McKen sa planovima resora na čijem je čelu koji predstavlja značajan segment ekonomije Crne Gore.
McKen je naglasila značaj razvoja sektora pomorstva gdje postoji veliki potencijal koji treba iskoristiti.
Sagovornici su se saglasili da je potrebno ulagati u crnogorsku pomorsku infrastrukturu, a bilo je riječi i o novim projektima koji bi doprinijeli modernizaciji i digitalizaciji pomorskih kapaciteta u Crnoj Gori.
Osmi Festival „Ćirilicom“ nastavljen je sinoć promocijom „Budvanskih anala“ don Krsta Ivanovića (1620 – 1689), novog izdanja Narodne biblioteke Budve koje obuhvata i treću knjigu koja do sada nije bila prevedena. U Ivanovićevoj rodnoj Budvi, na prostoru ispod Citadele o njegovom djelu govorili su: mr Gordana LJubanović, don Robert Tonsati, dr Katarina Mitrović i dr Milica Kisić.
Jedna od urednica izdanja, rukovoditeljka Odjeljenja za zavičajnu zbirku Narodne biblioteke Budve, mr Gordana LJubanović podsjetila je da je Biblioteka 2018. projektovala i postavila svoju Digitalnu biblioteku i krenula sa prikupljanjem djela koja spadaju u lokalnu historiju, odnosno koja zadovoljavaju kriterijum zavičajnosti. Kako je navela, krenuli su hornološki i prvi na spisku bio je don Krsto Ivanović.
„Tokom 2018. i 2019. godine u našem odjeljenju se intenzivno obavljao taj posao pronalaženja, pregovaranja oko dobijanja i korišćenja digitalnih verzija djela Krsta Ivanovića. U tom poslu smo u jednom trenutku stigli i do „Budvanskih anala“. Poznato je iz literature da postoji nekoliko prepisa. Neki od njih su u Arhivu Hrvatske akademije nauka i znanosti, neki su u Marćani, i to je bio jedan jako zanimljiv put. Veoma sam srećna i smatram se privilegovanom što radim posao bibliotekara i informacionog stručnjaka. Priča o „Budvanskim analima“, njihovom pronalaženju i objavljivanju uopšte ne bi bila moguća bez tih mojih „nevidljivih kolega“, odnosno jedne mreže ljudi u bibliotekama i arhivima, i kod nas i u inostranstvu. Ovom prilikom htela bih da evociram imena nekoliko koleginica i kolega, i da makar kroz njihova imena pokušam da predstavim koliko su to dobri ljudi, ljudi koji nesebično dijele ono što imaju, jer su svjesni da znanje nije konkurentska roba. U tom našem traganju u Italiji, u Biblioteci Marćana imali smo izuzetnu saradnju i veoma lijep kontakt sa gospođom Lučanom Batagin, koja vodi odjeljenje za usluge namijenjene korisnicima. Zatim, tu je Ana Bogo iz Biblioteke Goldonijeve kuće, zatim Kristijana Frice iz Odjeljenja za istraživanje i razvoj Austrijske nacionalne biblioteke, kao i Matijas Ben i Hans Peter Cimer koji rade u Arhivu likovnih priloga i grafike. Mi koji smo radili na pronalaženju rukopisa došli smo i do Arhiva HAZU gdje smo sarađivali sa sjajnom koleginicom Ivanom Burnać. Ona nas je uputila na Nacionalnu biblioteku, jer je dočula da je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu stigao jedan Ivanovićev rukopis. I tako smo stigli do ključne saradnice u ovom poslu, to je bila Irena Galić Bešker, rukovoditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga u NSK. Nas dvije smo zajedno sa Ivanom iz Arhiva HAZU, poredeći razne tekstove i rukopise, shvatile u stvari šta imamo“, istakla je Ljubanović.
Kancelar Kotorske biskupije, don Robert Tonsati kazao je da su Ivanovićevi „Budvanski anali“, kada je u pitanju starija istoriografija, za Budvu djelu bez premca, a pogotovo iz razloga što, nažalost, ne postoje sačuvane arhive iz daleke prošlosti.
Don Robert Tonsati
„Ono na čemu treba posebno čestitati svima koji su uključeni u ovaj projekat je činjenica da mi zapravo prvi put imamo doticaj sa autografom. Jer svi prethodni prijevodi, koji su postojali fragmentarno ili cjelovito, prvo su bili teško manipulirani od strane urednika. Ne mislim da je to nešto negativno, nego jednostavno urednici su izbacili ono što im nije odgovaralo. Druga stvar, niko od njih nije radio na izvorniku. A ovo je prvi put da imamo izvornik i to zahvaljujući neobičnom spletu okolnosti. U vezi prijevoda istakao bih to da je rađen testo a fronte, kako kažu Italijani. Dakle, s jedne strane imamo izvornik, s druge strane imamo prijevod. Prijevod ovog teksta bio je izuzetno zahtjevan. Ja sam gledao neke djelove i predstavljali su mi prilično velike dileme. Tu su bile skraćenice, trebalo ih je razvezati, odnosno protumačiti, a stari italijanski venetski jezik nije nimalo jednostavan. Puno je teže raditi sa njim u rukopisu, ali i kada je štampan opet nije pitak tekst za današnjeg čitatelja. A prevoditeljke su postigle da se to može vrlo lijepo čitati. Izuzetno su dragocjeni i komentari koji se nalaze kao prateće bilješke. Mi ne možemo ovaj tekst, pogotovo ljudi koji nisu upućeni u prošlost, jednostavno čitati bez dodatnih tumačenja. To je jedan posebni dio koji može biti mala zasebna studija. To su vrlo važni uvidi u sve što je potrebno današnjem čitatelju da se on može snaći. Što se tiče rada Narodne biblioteke Budve, ja vam zaista moram čestitati, jer niko u Crnoj Gori nema zavičajnu zbirku poput vaše“, istakao je Tonsati.
Za prevod su bile zadužene dr Katarina Mitrović i dr Milica Kisić, a dr Mitrović naglasila je da je rad na prevođenju trajao 16-17 mjeseci.
Dr Katarina Mitrović
„Prvo je trebalo pročitati i transkribovati rukopis. I kada sam ušla u sve to nekako sam mislila da će mi posao biti mnogo lakši nego što je uistinu bio. Veliki izazov je bio prevoditi. Mi smo se trudile da sačuvamo tu patinu jezika, a opet da to ne bude nešto preteško za savremenog čitaoca i da to budu neki termini koji su prijemčivi. Jer prevod se uvijek pravi za širu čitalačku publiku. Nadam se da će ubuduće biti još onih koji će se baviti djelom Krsta Ivanovića i da smo mi samo otškrinuli ta vrata“, kazala je Mitrović.
Dr Milica Kisić istakla je da je bilo zadovoljstvo i veliki izazov raditi na prevodu.
„Sam Krsto Ivanović za sebe tvrdi i piše da govori toskanskim dijalektom i insistira na tome. Mi svi znamo i dan danas da je taj italijanski jezik takav da ima najširu moguću lepezu dijalekata, mnogo više nego ostali romanski jezici koji su izrasli iz latinskog. Međutim, obični ljudi, govornici, oni su ti koji zapravo formiraju jezik, a ne samo elita. Jezik se prilagođava onome što je njegova osnovna svrha, a to je da služi kao sredstvo povezivanja i komunikacije među ljudima. Čak i vrlo siromašno sredstvo, s obzirom na to šta sve komunikacija može da bude. Sjetih se Kafke koji je svojevremeno izjavio da je jezik ništa drugo do loš prevod tih emocija i svega što čovjek pokušava da izrazi. Prema tome, i ovaj tekst je nepredvidiv, bio je izazov ali i veliki nauk“, navela je Kisić.
Budvanski anali – don Krsto Ivanović
U riječi urednika aktuelnog, kritičkog izdanja „Budvanskih anala“ pored ostalog se navodi da ono sadrži novi prevod cjelokupnog djela Krsta Ivanovića – tri knjige anala i dodatke, te da je urađeno na osnovu autorovog autografa iz 1650-1653. godine. Rukopis je, kako se dodaje, zahvaljujući istraživačkom radu u okviru JU Narodna biblioteka Budve, nabavljen od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i original se, u vidu skenova, može pregledati u Digitalnoj kolekciji Narodne biblioteke Budve.
Knjigu su za objavljivanje preporučili akademik SANU Zlata Bojović, prof. dr Žika Bujuklić i prof. dr Nenad Ninković, a njeno publikovanje omogućila je Turistička organizacija Budve, kroz konkurs za finansiranje projekata valorizacije kulturne baštine.
Osmi Festival „Ćirilicom“ na programu je do 17. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore. Festival su podržali Opština Budva, Turistička organizacije opštine Budva i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
