Pedeset i druga po redu Plava vrpca Vjesnika, dodjela priznanja hrabrim pomorcima u pojedinačnoj i momčadskoj kategoriji, ove godine održati će se 5. prosinca u opatijskom hotelu Royal.
Obzirom da je Sindikat pomoraca Hrvatske dugogodišnji sponzor i član Odbora za dodjelu Plave vrpce, odlučeno je da nećemo dopustiti da se dobre pomorske tradicije poput ove ugase, unatoč gašenju ovog hrvatskog lista. Obvezali smo se nastaviti dodjelu priznanja hrabrim pomorcima sukladno dosadašnjem načinu izbora dobitnika i formiranja odbora.
Za Plavu vrpce Vjesnika 2016. nominirano je šest poduhvata: četiri u momčadskoj konkurenciji te dva u pojedinačnoj.
U momčadskoj konkurenciji nominirani su:
1. Šesteročlana posada broda „Pauk 1″ iz Kali, koja je pod zapovjedništvom Ivice Gobina između Lavdare i Ždrelca, 3.rujan ove godine, pokušala ugasiti požar na 20-metarskoj austrijskoj jahti, pritom spasivši peteročlanu posadu.
2. Hrvatska posada broda Anton Topić pod zapovjedništvom kap. Ante Raguža spasila je na Atlantiku 13.svibnja ove godine teško ozlijeđenog britanskog jedriličara Richarda Tolkiena, kojega su potom na brodu medicinski zbrinuli te narednih pet dana njegovali do dolaska u SAD.
3. Dvočlana posada brodice RH3ST Lučke kapetanije Zadar – Marijo Kalmeta i Stjepan Klarin uspjela je vještim manevriranjem za olujnog vjetra zadržati pomoću konopa havarirani katamaran „Silbu” da ne napravi „nered” u zadarskoj luci.
4. Posada tankera „Vinjerac”, pod zapovjedništvom Milana Grbića, Tankerske plovidbe iz Zadra, spasila je 8. veljače ove godine između Kube i Paname petoricu krajnje iscrpljenih i izranjavanih brodolomaca, u dobi od 27 do 35 godina, koji su prethodno četiri dana plutali na prevrnutom osametarskom gliseru.
U pojedinačnoj konkurenciji nominirani su:
1. Djelatnik Sea Helpa iz Orebića Josip Tomašić spriječio je u Prigradici na Korčuli da za olujne bure dodje do potonuća 16-metarske čarter jedrilice čiji je propeler zahvatio muring, te da to plovilo bez pogona napravi štetu na drugim privezanim brodovima.
2. Porečanin Marijan Babić spasio je svojim gliserom po mraku i valovima češkog jedriličara kojemu se prevrnula jedrilica. U tome su mu pomogli kćerka Anabel (16) i njen prijatelj Arijan (17). Zbilo se to 15. lipnja ove godine oko 2 milje jugozapadno od Poreča.
„Želim da emocija koju imam ostane na papiru. Najviše volim tuš, jer je brza tehnika i mora se biti vješt, pa mi dozvoljava da osjećanje koje imam direktno i brzo stavim na papir i to je, čini mi se, nekako najiskrenije” – rekla je sinoć akademska slikarka Dijana Lazović čiji je crtež iz ciklusa „Dodiri” proglašen najboljim vizuelnim radom nastalim u Kotoru u 2016. godini. Kako je kazala, počastvovana je što je dobila najveće kotorsko likovno priznanje, na nagradi zahvaljuje žiriju, a na podršci kolegama. „Nagrađeni rad je jedan od prvih u ciklusu Dodiri koji je uslijedio nakon ciklusa Zagrljaji, izražava veću prisnost u ljubavi i mnogo mi znači” – dodala je Lazović.
U ime stručnog žirija tradicionalnog konkursa “Kotorski vizuelni umjetnici”, koji su činili akademski slikari Sreten Nikčević i Daliborka Kordić i istoričarka umjetnosti Gordana Franović, obrazloženje jednoglasne odluke pročitala je Franović. „Nagradu za najbolji likovni rad dobila je Dijana Lazović za ciklus Dodiri koji je nadovezivanje za prethodni ciklus Zagrljaji. Dijana se i ovog puta prepušta najtananijim emocijama koje nepogrješivo ocjenjuju koga volimo i ko nas voli. Ekspesivnost emocije izražena je bojom i svjedoči o ličnom doživljaju i značenju predstava za autorku. Fizičke i psihološke karakteristike portretisanih i njihove međusobne relacije ukazuju na proces nastajanja slika. Dvostruka percepcija je dominanta ovog ostvarenja” – rekla je Franović.
Izložbu „Kotorski vizuelni umjetnici 2016″ proglasio je otvorenom potpredsjednik Opštine Tvrtko Crepulja i nagrađenoj slikarki Dijani Lazović uručio plaketu.
Pozdravljajući prisutne u ime domaćina – Gradske galerije, Tatjana Kriještorac je kazala da se za „Kotorske vizuelne umjetnike” najzad može reći da su tradicionalna izložba. „Počela je slučajno u želji da galerija postane mjesto okupljanja likovnih i primijenjenih umjetnika čiji je broj srećom sve veći u ovom gradu. Ne znam otkud hrabrost mladim ljudima da i dalje upisuju likovne i primijenjene akademije, ali imaju je – nama je ovdje drago zbog toga. Već drugu godinu ova izložba ima i stručni žiri koji obavlja odabir radova i odlučuje o najboljem radu koji je u tekućoj godini nastao u Kotoru. Tako je izložba dobila takmičarski karakter i radujem me što vidim da umjetnicima počinje da biva čast kad učestvuju i dobiju kotorsku godišnju likovnu nagradu” – rekla je Kriještorac.
Po odluci žirija, postavku čine radovi Dijane Lazović, Zorana Petrušića, Marice Kuznjecov Boljević, Lane Bokan, Milodarke Milatović Stamatović, Andrijane Ivande, Romane Pehar, Jovane Pestoric, Đorđija Bata Boljevića, Milice Golubović i Nikole Simanića.
U okviru programa proslave dana opštine Kotor, Pomorski muzej organizuje otvaranje izložbe fotografija „Vrata i prozori Boke Kotorske” sutra, četvrtak 24.novembra u 19 sati u palati Grgurina.
Izložbu će otvoriti pravnik i turistički vodič Ivica Biskupović, a učestvovaće i učenici muzičke škole „Vida Matjan”.
Posljednjih nekoliko dana toplo vrijeme nas je sve na trenutak vratilo u proljeće. Ipak, vremenske prognoze za naredno razdoblje nešto su manje optimistične, a već ove sedmice očekuje nas promjena i novo zahlađenje s kojim ćemo se za ovu godinu oprostiti s kratkim rukavima.
U srijedu nas očekuje pretežno sunčano. Na sjeveru po kotlinama ujutru magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom istočni i južni. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 10, najviša dnevna od 12 do 21 stepen.
U četvrtak i petak će se naoblaka pojačati, a prema prognozi meteorologa već tada očekujemo pljuskove i grmljavinsko nevrijeme koji će se nastaviti do kraja sedmice, a moguće i duže.
Nevrijeme će pratiti pad temperatura, koje bi do početka decembra mogle pasti ispod 10°C, najavljuje AccuWeather.
Nesvakidašnju sezonu baleta i opere u kinu Cadmus Cineplex – Budva, pod nazivom PLESNI DIJALOZI i OPERA GALA, otvoriće u srijedu, 23. novembra u 18:40 sati, projekcija baleta “Bajadera”, čuvenog Marijinski teatra iz Sankt Petersburga pod dirigentskom palicom Valerija Gergijeva, po mnogima jednom od najboljih izvođenja partiture Ludviga Minkusa.
Vrhunski zvuk i slika bioskopa Cadmus Cineplex priuštiće vam nezaboravno iskustvo uživanja u moćnoj priči o plemenitom ratniku Soloru i lepoj Nikiji, plesačici u hramu, koja ”Bajaderu” čini najomilјenijim repertoarskim baletom mnogih svjetskih baletskih kompanija. ”Bajadera” je pravi dragulј u izvođenju baletske trupe Marijinskog teatra.
Povodom dana opštine Budva, karta za ovu projekciju se neće naplaćivati, pa će svi ljubitelji baleta i klasične muzike bti u prilici da prvi put u Budvi uživaju u vrhunskom zvuku i slici.
Opera Fyer – Cadmus
PLESNI DIJALOZI i OPERA GALA, u Budvi organizuje Cadmus Cineplex u saradnji sa Turističkom organizacijom Budva, u cilju razvoja publike, a naročito mladih. Program koji sadrži 6 baleta i 7 opera biće prikazan u periodu od 23. novembra do 15. Februara sa početkom u 18:00h (izuzev baleta „Bajadera“ u koji počinje u 18:40h) i predstavlja svojevrsnu retrospektivu iz ovih domena scenskog stvaralaštva, a uključuje velika izvođenja koja publika sa ovih prostora nije imala priliku da vidi.
Cijena karte za pojedinačne projekcije će iznositi za operu 6 eura, a za balet 5 eura, izuzev baleta “Bajadera” čija besplatna projekcija će otvoriti sezonu.
NOVEMBAR
23.11. – Bajadera – Mariinsky – season opening – balet
30.11. – Trubarud – Salzburg – opera
DECEMBAR
07.11. – Carmen.Maquia and Club Havana – Ballet Hispanico’s – balet
14.11. – Toska – Zurich Opera House – opera
24.12. – Romeo and Juliet – San Francisco Ballet’s – balet
30.12. – Travijata – Opera de Paris – opera
JANUAR
06.01. – Krcko Oraščić 3D – Mariinsky Theatre’s – balet
11.01. – Norma – Grad Teatre del Liceu, Barcelona – opera
18.01. – Noisette Compagnie– Ballet de Monaco Casse – balet
25.01. – Madam Baterflaj – Teatro Antico Taormina – opera
FEBRUAR
01.02. – Sleeping Beauty – Sir Matthew Bourne’s – balet
08.02. – Pepeljuga – Grad Teatre del Liceu, Barcelona – opera
“Vlasti su smjenjive, dobre namjere i želje nijesu. I bez obzira što se ovih dana vrši promjena vlasti u Budvi, dobre namjere upućene ka daljem napretku grada i naših građana, nadam se da ostaju prioritetan cilj i svima onima koji će voditi Budvu u narednom periodu, a na tom putu im želim uspjeh“, poručio je odlazeći gradonačelnik Srđa Popović na svečanoj sjednici organizovanoj u kongresnoj sali hotela Splendi povodom Dana opštine Budve 22. novembar.
Sjednicom je predsjedavao novoimenovani šef gradskog parlamenta , lider SNP Veselin Marković, a tok sjednice iz prvog reda je pratio budući gradonačelnik lider budvanskih Demokrata Dragan Krapović.
Sjednica kojom su obilježene 72 godin od oslobođenja Budve od fašističkih okupatora, organizuje se u vrijeme primopredaje vlasti, kada poslije punih 11 godina opozcija odlazi na vlast, a vladajući DPS se seli u opozcione klupe.
Među gostima je bio predsjdnik Crne Gore Filip Vujanović, predsjdnik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, lider GP URE Žarko Rakčević, predsjednici crnogorski, kao i opština pobratima Budve, kao i brojni zvanice političkog i društvenog života Budve i Crne Gore.
“Postoji jedna istina , da razvoj Budve i njen dalji napredak ponekad različito vidimo , ali sam savim siguran da svi želimo dobro našem gradu i perspektivu njegovom daljem razvoju“, katzao je Popović , ne krijući zadovoljstvo da je tokom jednogodišnjeg mandata od kada se nalazi na čelu Budve uspio da stabilizuje finansijsku situaciju.
Budva – Svečana sjednica foto V.L
Naglašavajući da je više od 50 odsto budžeta koji je izsnosio 40 milion eura bilo usmjereno na otplatu obaveza, Popović je kazao da je uspostvaljena redovna dinamika isplate zarada zaposlenima .
“Potpisna je Ugovor o reprogramu poreskog duga sa Ministarstvom finansija na osnovu koga smo uspjeli da izmirimo više od 1.4 miliona eura dugovanja, te nastavili da redovno izmirujemo poreske obaveze. Opština Budva u godini za nama nije imala novih kreditnih zaduženja , niti vrđila prodaju svoje zemlje“, kazaoa je Popović dodajući da se Opština uknjižila na 8.100 kvadrata poslovno stambenog prostora u TQ Plazi, vrijendog 20 miliona eura.
Popović se pohvalio da je tokom devet mjeseci Budvu posjetilo više od 764 hiljade gostiju koji su ostvarili oko 4.9 miliona noćenja., te da su izdate i tri građevinske dozvole za gradnju hotela sa četiri i pet zvjezdica.
Ona je podsjetio da je godinu za nama obilježele brojne uspješno održane manifestacije,žene jubilej 30 godina Grad teatra, uspješno organizovani Sea dance festival, otvoren atraktivni Akva park na brdu Topliš.
Na svečanoj sjednici uručene su i nagrada Grad tetra za dramsko i književno stvaralaštvo, glumcu Igoru Đorđeviću i piscu Milisavu Saviću.
Predsjednik Vujanović uvjeren da će Budva i ubuduće “snažno doprinositi promociji turizma Crne Gore“
“Uvjeren sam da će Budva i dlaje biti metrpola crnogorskog turizma . Ona je to svakako zavrijedila izvanrednom infrastrukturom turizma,izuzetnom baštinom kulture , brojnim i važnim festivalima. Lokalana administracija i predsjdnik opštine Popović su se maksimalno posvetili finansijskoj konsolidaciji Budve , redovbo izmiruju plate i ostale obaveze prema svim povjeriocima. Mislimd a predsjendik Opštine Popović treba da bude ispunjen zadovoljstvom da je napravio dobru finanijsku konsolidaciju budžeta i da takva Budva upravo na ovom pravcu snažnog turističkog brenda nastavi da se afirmiše u Crnoj Gori“, kazao je Vujanović.
“Javna ustanova kulture “Herceg Fest” jedan je od tri vodeća kulturna centra u Crnoj Gori, uz tivatski Centar za kulturu i podgorički kulturni centar “Budo Tomović”, govore podaci koje imamo. Po svojoj organizaciji i broju programa zasigurno smo među najvećim organizacijama kulture u ovoj državi”, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor te javne ustanove Stevan Koprivica.
Da je tako pokazuju rezultati postignuti u protekloj godini.
Prvi put, poslije 30 godina, dvorana Park dobila je upotrebnu dozvolu i grijanje. Kako je kazao Koprivica, napokon gradska ustanova kulture ima neophodne materijalno-tehničke uslove za rad.
“Naručili smo i projekat za izgradnju višenamjenske sale sa pratećim sadržajima u takozvanom “vidikovcu Dvorane”. Plan je da ima 64 mjesta i kancelarijski prostor po boks principu. Radni naslov je kino ili sala za u špag, zato što je mala, a moći će da služi za različite namjene, od bioskopa do drugih sadržaja manje forme”, rekao je Koprivica.
Poslije više decenije obnovljena je scenska tehnika – nabavljena nova statična i mobilna audio oprema, a traje obnavljanje svjetlosnog parka.
Dvorana Park
“Herceg Fest” je pokrenuo i sopstvenu video produkciju, koja bilježi društvena i kulturna dešavanja u gradu. Već su uspostavili dobru saradnju sa RTCG, televizijom Prva, Pinkom, RTS i televizijom Vojvodine.
Aktivirane su novske tvrđave Kanli Kula i Forte Mare, koje su od maja do novembra bile otvorene za posjetioce. Na revalorizaciji Španjole radi NVO sektor u saradnji sa resornim ministarstvom. U planu je i stavljanje u funkciju Kuće Iva Andrića, što će se definisati u dogovoru sa lokalnom upravom.
Realizovani su brojni kulturni programi za koje je Opština Herceg Novi opredijelila 300.000 eura.
Pikaso u Herceg-Novom
Koprivica je izdvojio festivale: Praznik mimoze, HAPS, Dani muzike, Montenegro film festival, Gitar art, Džez festival, Hercegnovski strip festival. Tu je i produkcija ustanove: sesija razgovora “Drugačiji”, ciklus “Novski talas”, likovni video konkurs “Grad i ja”, kao i veoma uspješna prva pozorišna predstava “Adam i Eva”, koja je za samo 10 mjeseci postala “izvozni kulturni proizvod Herceg Novog”.
Kako je dodao, prvi put finansiranje od osnivača prema “Herceg Festu” ide projektovanim sredstvima za kulturu, a ne u slučaju potrebe, što je za pohvalu.
Koprivica je podsjetio i na spektakularnu izložbu djela Pabla Pikasa u foajeu Dvorane, otvorenu povodom Dana opštine. Za mjesec dana radove velikog umjetnika vidjelo je preko 4.000 posjetilaca, iz Herceg Novog, gradova Crne Gore, Trebinja i Dubrovnika.
“Ono o čemu uvijek razmišljamo je da ne ostanemo samo u konvenciji, da pokušamo da mijenjamo granice, da eksperimentišemo i vidimo kako funkcionišu i prostori i programi, a tako ćemo i nastaviti”, poručio je direktor “Herceg Festa”.
U vansezonskom kulturnom kalendaru našeg grada, sedmica pred nama može da bude šarenija uz Preporuke za čitanje… koje su i ovog puta vezane za hitove s minulog 61. Beogradskog sajma knjiga. Pročitajte šta nude poznate izdavačke kuće u regionu…
Onda je došla dobra vila Ljiljane Habjanović Đurović knjiga je o vjeri, ljubavi i nadi, o porodičnoj drami i bezuslovnoj ljubavi. Autorka pripovijeda o duhu vremena u kome živimo, o borbi dobra i zla, koja se neprestano odvija u svakoj porodici i svakom pojedincu, opominjući mlade da im slobodu mogu dati samo oni koji ih istinski vole i podjećajući roditelje na neka važna pitanja koja moraju da postavljaju sebi. Izdavač je Aleksandrija Globosino.
Noć arhangela Vlade Arsića istorijska je drama koja, posredstvom sjećanja jedne starice i vizija njene praunuke, opisuje najkobnije trenutke u životu vladara obe srpske dinastije – Karađorđevića i Obrenovića – i neznani rasplet njihovog sukoba. Nakon eksplozije bombe u jednom beogradskom bioskopu 1968. godine u mislima studentkinje Milice Miletić otvara se prava Pandorina kutija potisnutih događaja, uključujući i one iz porodične istorije. Autor nas vješto vodi kroz najznačajnije periode srpske povijesti, pokazujući da gotovo svi događaji iz sadašnjosti imaju duboke istorijske korijene. Izdavač je Laguna.
Istorija svetla autora Jana Njemeca priča je o Františeku Drtikolu, dendiju iz malog rudarskog grada, svjetski poznatom fotografu čiji je posao propao. František je bio majstor akta koji nikada nije imao sreće sa ženama. Jan Njemec nam donosi obimno i za današnju češku prozu potpuno neobično mozaično djelo. Istorija svjetla je umjetnički i duhovni roman o odrastanju, roman koji obuhvata više od pola vijeka. Priča je ovo o jednoj neobičnoj sudbini ispisanoj zrakom svjetla. Izdavač je Klio.
Istina u nama Saše Arango triler je u kome ćemo upoznati Henrija Hajdena, slavnog pisca, supruga punog ljubavi, ali i nemilosrdnog ubicu. U javnosti Henri izgleda kao osoba koja bi mogla da nam se svidi. Ipak, Henri Hajden je samo maska. Njegova prošlost je tajna, kao i ono što on zaista jeste. Kada njegova ljubavnica zatrudni sve počinje da se urušava. Ne samo da mu je policija na tragu, već i njegova prošlost, koju je mukotrpno krio, prijeti da ga sustigne. Ali, Henri je genijalan čovjek i smišlja genijalan plan; plete mrežu laži, poluisitina i istina i stvara priču koja bi mu omogućila da preživi. Izdavač je Vulkan.
Šekspir
Šekspir za zaljubljene Alana Persija knjiga je u kojoj ćemo naći efikasne ljekove za svakodnevno uživanje u ljubavi. Od zaljubljenosti do razočarenja, od prvog poljupca do nemoguće ljubavi, od zajedničkog života do ljubomore ova knjiga izvlači s pozorišne scene i iz pjesničkih antologija šekspirovsku nauku o ljubavi kako bi nam pružila odgovore na pitanja kao što su: Zašto neke osobe nemaju sreće u ljubavi? U čemu je tajna zavođenja? Kako se boriti protiv ljubomore? Jednom rječju Šekspir za zaljubljene osvježavajuća je i inspirativna knjiga za sve one koji su voljeli, koji vole ili koji će voljeti. Izdavač je Kreativni centar.
Napoleon Bonaparta autora Aleksandra Bojovića bogato je ilustrovana i najmlađim čitaocima prilagođena knjiga o najmoćnijem čovjeku svoga vremena i jednom od najuspešnijih vojskovođa koje istorija poznaje. Iza njega je ostao građanski zakon kakav i danas korisi većina zemalja. Vođen željom da pokori svijet i dokaže da ništa nije nemoguće, Napoleon je čovječanstvu donio i mnogo zla. Tokom brojnih ratova zbog njega je stradalo oko šest miliona ljudi. Izadavač je Pčelica.
Najbolje igra na papiru knjiga je za djecu koju je napisao Sajmon Tadhol. Djeca će se sigurno dobro zabaviti uz igre kao što su: Vješanje, Lanac, Minsko polje, Iks-oks, Košnica, Precrtavanje, Otkrivanje šifre, Nišanjenje, Podmornice, Gusjenica, Zvijezde padalice, Ukrštene riječi, Lovac na blago i mnoge druge. Dakle, od dobro poznatih do davno zaboravljenih – najmlađe čitaoce očekuje mnoštvo igrica koje pružaju provjereno dobru zabavu. Izdavač je Kreativni centar.
200 lepih kuća druga je knjiga iz edicije Sve kuće svijeta. Na adekvatan način prikazano je građevinsko umijeće sa područja Njemačke, Francuske, Italije, Švajcarske i Grčke. Svaka kuća predstavljena je izgledom u koloru sa karakterističnim osnovama, dimenzijama objekta, površinom svake prostorije, ukupnom površinom, obradom i padom krovne konstrukcije. Pored svih osnovnih karakterisika, knjiga posjeduje i prilog u vidu abecede izgradnje. To su uputstva kako da kvalitetno napravimo svoj dom, a da pri tome ne pogriješimo kod orijentacije, hidroizolacije, termoizolacije, dimnjaka, kamina, zimske bašte. Izdavač je Građevinska knjiga.
Nedavna sječa stabala u parku bivšeg hotela “Mimoza” bila je samo posljednja u nizu manifestacija bahatosti takozvanih strateških investitora i državnih institucija na teritoriji opštine Tivat. Ako je za neku utjehu građanima Tivta koji su na lokalnim izborima u aprilu glasali za DPS i njegove političke satelite, na ovu devastaciju su nadležni iz lokalne uprave kako-tako odreagovali; bojimo se da ta njihova reakcija u konačnici ipak neće imati previše efekta jer znamo koliko su opštinski DPS čelnici “hrabri” i “uporni” u borbi za zaštitu prava lokalne samouprave- saopštila je danas Tivatska Akcija (TA).
Ova stranka optužila je lokalnu DPS-SD-HGI vlast da kontinuirano vuče ”štetne poteze” od kojih je najnoviji namjera da se uvede novi namet na građane i privredu – komunalna naknada “iako su porez na nepokretnosti značajno povećali prošle godine”. TA lokalnoj upravi zamjera i to što su “nakon mnogo lutanja i nesnalaženja u tom pogledu” opet odlučili da Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama grade na lokaciji Crvenog krsta na Seljanovu “iako je prije nekoliko mjeseci i sama konstatovala ono što je svima očigledno – da ta lokacija ne ispunjava osnovne uslove za takav objekat.”
“No, ovi novi štetni potezi tivatske lokalne uprave samo su nastavak kontinuiteta njihovih promašaja, loših poteza, i servilnosti podgoričkim vlastima.” – konstatovala je TA podsjećajući da je DPS-SD-HGI uprava u Tivtu u proteklom perioodu na sebe preuzela kredit za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda od 6 miliona eura, “a koji je trebalo da vraća Vlada CG”.
“Tu je i rekonstrukcija Pina za koju JP “Morsko dobro” nikada nije uplatilo Opštini 765.000 eura od 1.380.000 na koliko se bilo obavezalo. Ponovno se gradi cjevovod od kružnog toka do Solila, nakon samo pet godina otkad je isti napravljen – 700.000 eura za drugi pokušaj, i oko 200.000 eura koje smo u proteklih pet godina potrošili na krpljenje cijevi, onih što su pucale preko 50 puta. Nikada nisu naplaćeni penali u vrijednosti od 130.000 eura nikšićkoj firmi “Erlang” zbog kašnjenja radova na rekonstrukciji gradske rive Pine. Nikada u budžet Opštine Tivat nije vraćeno 250.000 eura koje smo dali za opremanje vrtića, što je bila isključiva obaveza Direkcije za javne radove Vlade Crne Gore. Umanjena je naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kondo hotelima i turističkim vilama za 70%, odnosno 50%, opštinska zemlja na Plavim Horizontima je po naređenju DPS moćnika iz Podgorice, prodata u bescjenje, po 20 i 75 eura za metar kvadratni.”- saopšptila je TA dodajući da su ugovori koje je Vlada potpisala sa Adriatic Marinasom i Lušticom Development “izuzetno štetni po Opštinu Tivat”, kao i da su radnici i penzioneri Arsenala prevareni u vezi sa izgradnjom stanova na Lukovića barakama i prodajom pogona Opatovo.
Tivat
“Svjedoci smo zatvaranja plaža i prilaza moru, bahaćenja takozvanih strateških investitora i sa njima povezanih moćnika iz Vlade CG…Ako se ovome doda da nova-stara DPS vladajuća garnitura u proteklih šest mjeseci ni prstom nije mrdnula da zaštiti interes Opštine i pokuša da vrati makar dio novca koji je budžetu Opštine otet u desetinama korupcionaških afera (od krađe opštinskog zemljišta do nenaplaćivanja komunalija i tolerisanja nelegalne gradnje stanova za prodaju u kojima je opštinski budžet oštećen za višemilionske sume), te konstantna nesposobnost i sporost u realizaciji kapitalnih investicija – onda se dobija puna i zastrašujuća slika katastrofalnog učinka lokalne DPS tivatske vlasti.”- kostatuje TA naglašavajući da je jedini “uspjeh” aktuelne gradske uprave “enormno povećanje partijskog administrativnog aparata i izdataka za isti”.
TA konstatuje da za sve to nisu krivi samo DPS I njeni sateliti već oko 4.500 građana Tivta koji su ih glasali na lokalnim izborima 17.aprila“ I zato, morate biti spremni da jednog dana preuzmete odgovornost pred vašom djecom i unucima za loš pravac u kojem Tivat ide.”- zaključuje se u saopštenju TA.
Direktor “Herceg festa” Stevan Koprivica danas na press konferenciji najavio program 48. Praznik mimoze 2017.godine.
Prošlim praznikom počeli smo sa novom profilacijom praznika mimoze, a ove godine nastravljamo. To je koncept koji treba da za 21 dan potvrdi da je riječ o tradicinalnoj pučkoj, promotivnoj, zabavnoj fešti i pokušaju buđenja proljeća, kazao je Koprivica najavljujući program.
Praznik će početi abrumom 28. januara, uličnim performerima od Igala do Trga, postavljanjem karnevala na Trgu sa kutijama gdje će svi građani moći da ubacuju optužbe, primjedbe, sugestije zašto bi ga trebalo osuditi. Nakon toga u parku Boka biće organizovan koncert. Trenutno se pregovara se sa tri benda.
Otvaranje Praznika sa karnevalskom povorkom predviđeno je za 3. februara, petak, u 21 sat i koncert Tona Cetinskog.
U subotu, 4. februara je fešta od mimoze, ribe i vina u mjetima duž novske rivijere, a uveče i prvi maskenbal u Institutu Igalo sa Jelenom Rozgom i „Starim kapetanom“.
„Novina je što ćemo ove godine u želji da pokažemo i kosmopolitnost prirediti 6. 7. i 8. februara Dane Beograda, a 13. 14. i 15. februara Dane Francuske. U dogovoru sa TO Beograda, odnosno ambasadom Francuske biće piređeni ulični performansi, gastro večeri, kulturni programi – kaže direktor Herceg festa, Koprivica.
Maskenbal u Institutu planiran je 18. februara a zvijezda večeri biće Danijela Martinović. 19. februara sapljivanje karnevla, a u 21 sat koncert Željka Samardžića na Trgu.
Novina 48. Praznika mimoze je 9. februara i dan picigina na plaži na staroj Banji u Igalu
Više neće biti klasične izložbe cvijeća, kao prethodnih godina već će u hotelu „Vojvodina“ biti organizovano takmičenje za najljepši cvijetni aranžman. Tog dana biće organizovana i dječija cvjetna povorka.
Stevan Koprivica
Na Škveru fešta je zakazana za 11. februara u subotu, a uveče manskenbal u nekom od novskih hotela, sa lokalnim bendovima Boka bend i Toć i Mjesnom muzikom Đenovići.
U okviru Praznika biće organizovan i bogat sportki program.
Praznik mimoze će koštati 220 hiljada eura, više za 50 hiljada nego prošle godine.
Mimoza Fešta
48. PRAZNIK MIMOZE 2017. GODINE
28.01. subota – ABRUM od Igala do Trga Nikole Đurkovića (18-21h) – Ulični performer i bendovi u parku Boke (Milf Hunters, Medicine Band ili Makao Band)
