Kućice ostaju do kad sam ja gradonačelnik, rekao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić na konferenciji za novinare pod nazivom “Ljudi su najljepši ukras Straduna” koja se održala danas ispred Orlandovog stupa.
– Dobili smo usmenu potvrdu od UNESCO-a, ICOMOSA-a (stručne udruge koja se bavi očuvanjem, zaštitom i promicanjem kulturne baštine, op.a), Ministarstva kulture i dubrovačkog Konzervatorskog odjela kako kućice mogu ići. Kad su kućice tek bile postavljene neki su rekli da je to efekt “šake u oko”. Ali, ti nisu vidjeli konačan proizvod. Uostalom, još će biti iznenađenja u sklopu uređenja Grada. Danas, kad se šetam Stradunom, ljudi kažu da su mislili da je ružno, ali da im se sad sviđa i da je to najbolja stvar koja se Dubrovniku mogla dogoditi u zadnjih deset godina. Onda mi je srce veliko. No, veliko je i za one kojima se ne sviđa. Krampusa uvijek ima. Krampus se veseli tuđoj nesreći. On je Krampus jer ne može podnijeti da je netko veseo, da se netko smije i uživa… To je njegovo određenje. A ja sažalijevam one koji zastupanju patnju umjesto veselja. – rekao je Vlahušić, dodavši kako će se Dubrovčani razveseliti cijelom nizu iznenađenja.
On je izjavio kako je projekt “Grad i ljudi” započeo 2005. godine. Objasnio je kako je “Grad bez ljudi ništa”, istaknuvši kako je u cijeloj povijesti “osim zadnjih 15-20 godina Stradun bio pun”.
Press na Stradunu – foto Željko Tutnjević
– Na Stradunu se sve odvijalo. Tu je bio i kokošinjac, vezali su se magarci. Tu se prodavalo, tu se odvijao život. Ako je tako uvijek bilo u povijesti, zašto bi sad imali sterilni grad? Vraćamo se u zlatno doba Grada Dubrovnika kad je Grad bio žila kucavica života. – naveo je.
– Tko vrati Dubrovčane zimi na Stradun, napravit će izvanredan posao. Mi smo to uspjeli. Pritom, nigdje nije zabušen šaraf, ništa nije uprljano. No, djelu ljudi slika punog Straduna izaziva bol u duši. Draža im je slika praznog Straduna. Ja im ne mogu pomoći. Ako je zbog političkog animoziteta, mogu im oprostiti, ali onima koji misle da je bolji prazan Stradun ne može pomoći ni sveti Vlaho ni anđeli Božji. – zaključio je.
Javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor – Kino „Boka” i Ambasada Argentine organizuju ciklus savremenog argentinskog filma, koji počinje danas filmom “U ribolovu”, a trajaće do subote 19. novembra.
Projekcije počinju u 20 sati, ulaz je slobodan.
Sutra će biti prikazan film “Kinez za ponijeti”, dan kasnije “Vrijeme hrabrosti”, u petak “Ukradeno vino”, dok će publika u subotu moći da uživa u filmu “Moje prvo vjenčanje”.
Prema riječima Jelušić, nesumnjivo je da odbornici koji će činiti vlast u narednom periodu nisu bili, niti su mogli biti organizatori sjednice
Božena Jelušić
„Karakter i demokratičnost dosadašnje vlasti u Budvi kao i nespremnost da se dostojanstveno prihvati smjena vlasti, potvrđena je organizacijom konstitutivne sjednica novog saziva gradskog Parlamenta”, poručila je odbornica i nosilca liste kolicije ”Budva mora- URA, SDP, LP” Božena Jelušić.
Prema njenim riječima nesumnjivo je da odbornici koji će činiti vlast u narednom periodu nisu bili, niti su mogli biti organizatori sjednice.
”Njihovo učešće se ticalo isključivo utvrđivanja datuma i vremena održavanja sjednice, a to je dogovoreno na zajedničkom sastanku svih nosilaca izbornih lista sa dosadašnjim predsjednikom Opštine i predsjednikom SO. Tom prilikom su odbornici četiri izborne liste koje imaju većinu izrazile nadu da neće biti opstrukcija u radu i primopredaji vlasti, Obećanje da do toga neće doći je prekršeno već na konstitutivnoj sjenici, koja je počela nakon više od dvadeset minuta zakašnjenja, a predsjedavanje najstarijeg odbornika se odvijalo uporedo sa distribucijom i potpisivanjem materijala. Činjenicu da u prostoriji nisu bile istaknute zastave Države Crne Gore i opštine Budva, upotpunjena je izostankom intoniranja Državne himne, čime je prekršena dosadašnja dobra praksa obilježavanja početka rada novog saziva. Tehnička služba nije ni bila obaviještena niti je imala pripremljenu himnu”, istakla je Jelušić.
Kako je dodala nakon glasnog negodovanja više odbornika iz različitih partija, odbornici CDU su protestno napustili sjednicu.
”Takav postupak je, po svemu sudeći, a osobito nakon upornih žalbi DPS-a izbornim komisijama na oba nivoa, očekivan i od najmanje još nekoliko odbornika. Naravno, sjednicu su mogli da napuste i odbornici DPS-a, što oni, kao organizatori konstitutivne sjednice nisu učinili. Momentalnim i prećutnim sporazumom, odbornici koji će formirati vlast u narednom periodu su odlučili da ovo prihvate kao još jednu u nizu opstrukcija i da ne dozvole da budu isprovocirani na ovakav besprizoran i proziran način. Ohrabreni činjenicom da se u prostoriji zasijedanja SO ipak na štafelaju nalazio grb Budve i na zidu grb Države Crne Gore, odbornici su verifikovali mandate i izabrali Predsjednika SO, sa čvrstom namjerom da ne dozvole da ih manipulacije i uporno proizvođenje konflikata skrene sa puta ekonomske i socijalne obnove svoje opštine”, zaključila je Jelušić.
Prema riječima Jelušić, nesumnjivo je da odbornici koji će činiti vlast u narednom periodu nisu bili, niti su mogli biti organizatori sjednice.
Evropska federacija turističkih novinara (F.E.S.T.) dodjelila je direktoru AMC Communications Veliboru ZOLAKU međunarodnu turističku nagradu POVELJA F.E.S.T. 2016 za “doprinos izvrsnosti promicanja turističkih vrijednosti Budve i Crne Gore u cijelosti”.
Priznanje je uručeno na 23. Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza (INTERSTAS) koje je održana u Solinu od 9. do 13. novembra o.g. pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović.
Velibor Zolak – Povelja
Evropska nagrada za turizam se uručuje od 1982. godine, a nagradu je uručio Antonio Conte, predsjednik Evropske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu.
Velibor Zolak je izvršni izdavač i glavni urednik magazina “Montenegro Explorer” i “Full.Feel.Budva”, kreator nagrade “Wild Beauty Award”, “Wild Beauty Destination Magazine” i publikacije “Montenegro Selection” koja se i dalje smatra reperom turističke publicistike Crne Gore.
Zajedno sa Ivom Laurenčićem, kreirao je brend Full.Feel.Budva. Reditelj je i producent turističkih i dokumentarnih filmova “Budva, kraljica Jadrana”, “Tivat, ljetnjikovac plemenitih”, “Za jedan osmjeh 24/7”, “Ljudi sa Prokletih planina”, “Ovo je moj dom” i niza TV spotova koji su emitovani na CNN‐u, Euronews‐u i drugim inostranim TV kanalima.
Povelja – V. Zolak
Zolak je vodio kreativnu direkciju turističke promocije Crne Gore na međunarodnom tržištu od 1998. do 2009. godine.
Turistički filmovi i spotovi rađeni u produkciji AMC Communications dobitnici su priznanja i nagrada na festivalima Das goldene Stadttor, Berlin, Međunarodnom filmskom festivalu Tourfilm, Karlove Vari, Internacionalnom Festivalu Turističkih Filmova TourFilm, Poljska; Međunarodnom Tourfilm Festivalu, Hrvatska i drugim.
Izložba slika pod nazivom „Limb“, akademskog slikara Slobodana Lončarevića, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu.
Okupljene pod literarnom i simboličkom odrednicom limba, autorove slike i grafike otvaraju mistične predjele gdje se mašta i fantazija reflektuju u virtuelnim predjelima koji se nalaze i simbolici predvorja raja i pakla – Lončarević kao autodidakta kroz kreativan čin projektovao je unutrašnje impulse u komplekse sfere vizuelnih senzacija nadrealizma.
„Lončarević stvara fantazijske strukture zavodljive ikonografije i fantastične naracije koje posmatrača obuzimaju i prenose u neke druge sfere, sa dominantnim oker-olavim paletama boja. Njegovi nazivi slika su tajanstveni, baš kao i njegova djela – on pravi uspješan kontrapunkt lirskog i suptilnog. Apstrahovani i asocijativni elementi ispunjavaju zidne površine, dok figuralne predstave egzistiraju u ambijentima koje oživljavaju renesansne arhitektonske konstrukcije, De Kirikova metaforička atmosfera i nizozemski figuralni ekspresionizam. Povezivanjem realnog i imaginarnog, vizuelnog i fantastičnog, pomjeranjem planova i superponiranjem raznorodnih figuralnih elemenata, realizovane su kompozicijske cjeline nafrealne konotacije.“- istakla je istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Izlođba slika Slobodana Lončareviča u Tivtu biće postavljena do 15. decembra. Upravna zgrada kompanije Adriatic Marinas prepoznata je kao mjesto izlaganja lokalnih i regionalnih autora, čije se izložbe smjenjuju svakog mjeseca tokom čitave godine. Do sada je u ovom prostoru izlagalo više od 30 autora.
Izvršni odbor Turističke organizacije Tivat na današnjoj sjednici za novu direktoricu jednoglasno je izabrao Gabrijelu Glavočić.
Iz TO su saopštili da je sastanku prisustvovala i predsjednica opštine Snežana Matijević, te da je nova direktorica TOT je izabrana na četiri godine. Iz TO je saopšteno da su se na javni oglas javila dva kandidata.
Nova direktorica Gabrijela Glavočić je diplomirani pomorski inžinjera i magistrant na Ekonomskom fakultetu u Podgorici za menadžment biznisa. Posljednjih nekoliko godina radila je kao supervisor lidershift of FOH receptionist, komercijalista i personal assistant of MNE Yacht agency.
Izvršni odbor TO Tivat je usvojio i zahtjev za sponzorstvo Udruženja preduzetnika Tivta u iznosu od 2.000 eura za nastup tivatskog pjevača Edija Medoševića koji će po planu ugostitelja nastupiti 27. decembra na gradskoj rivi Pine
Zaključak IO je da će TO Tivat za Doček Nove godine osim 38.000 eura koji su već predviđeni Planom i programom za 2016.godinu odobriti i sredstva za koncert Medoševića.
Na inicijativu Patricie Pobrić iz NVO „Naše Akcija“ i Zarije Pavićević sakupljena je humanitarna pomoć za građane sjevera Crne Gore koji su pogođeni poplavama.
“Akcija se organizuje u partnerstvu sa nasim prijateljima sa sjevera iz Centra za humanitarni rad “Hajrat” sa kojima imamo odličnu saradnju i koji ce nam pomoci da donacije stignu direktno do onih kojima je potrebna a ne preko posrednika.
Kamion sa humanitarnom pomoći krenuo je iz Kotor gdje je neumorna ekipa punila kamion sa hranom i odjećom. Sledeća stanica Podgorica i dalje popunjavanje kamiona.
Sinoć je kamion je krenuo na put ka sjeveru” – kazala je za naš portal Paticija Pobrić.
Ovom prilikom se još jednom zahvaljujemo organizacijama iz Kotora:
Folklorni ansambl „Nikola Đurković“, Triatlon klub Kotor, Crveni Krst Kotor, Planinarski klub Vjeverice.
Iz Podgorice zahvalnost ide:
Nastavnom osoblju OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, NVO „Naša Akcija“, Poletarcima Odreda izviđača „Njegoš“ uključenima u projekat „Scouts Go Green“.
Posebna zahvalnost pojedincima Gorani Mišković, Jasni Bozovic Rajevic i Zariji Pavićeviću.
Izvršna direktorica kompanije “Mimoza Group” iz Tivta Anastazija Lašmanova kazala je da su saradnici te kompanije u nedjelju u parku bivšeg hotela “Mimoza” u centru Tivta “posjekli isključivo suva o bolesna stabla”.
Zbog nenajavljene i zvanično neodoborene sječe dijela stabala u parku bivšeg hotela kojeg je nedavno “Mimoza Gropu” kupila i srušila jer želi da na mjestu stare “Mimoze” podigne novi luksuzni kondo-hotel, sa ogorčenjem su reagovali građani, a Komunalna inspekcija Opštine Tivat zaustavila je sječu i o svemu obavijestila državnu Ekološku inspekciju.
Danas u parku Mimoze
U sječi je stradalo više stabala pitospora, primorksog hrasta, lovora, glicinije i drugog nižeg rastinja, dok je intervencija inspekcije spriječila šege da pređu na jedno ogromno stablo primorskog bora koje su radnici, lako je kazao načelnik Službe za inspekcijske poslove Opštine Tivat Jovica Stojković, takođe imali namjeru da posijeku.
Mimozin park prije sječe
“Naši saradnici posjekli su isključivo suva i bolesna stabla koja su se nalazila u okolini nekadašnjeg hotela “Mimoza”, dok smo se obavezali da ćemo na istoj parceli posaditi više stabala nego što ih je do sad bilo, kada novi hotel bude završen. Cijelo zelenilo oko hotela hortikulturalno će u potpunosti odgovarati estetici Tivta, kao mediteranskog grada zdravog i zelenog bilja, odnosno zelenila koje u potpunosti odgovara glavnom tivatskom šetalištu, odnosno građanima i gostima našeg grada.”- kazalanam je izvršna direktorica kompanije “Mimoza Group”, Anastasija Lašmanova. Reagujući na tekst “Bez dozvole sjekli stabla u Mimozinom parku u Tivtu”, Lašmanova je istakla da je “sanitarna sječa obuhvatila uklanjanje devastiranih sadnica stabala.”
Hotel Mimoza pogled iz vazduha – arhivska fotografija
“Naime, zbog dugogodisnje nebrige i neodržavanja ove zelene površine, došlo je do stihijskog prerastanja biljaka u jednu zaraslu i nesređenu zelenu masu. Posječena stabla su imala deformisana, iskrivljena debla koja su se nadvijala iznad pješačke staze i predstavljala opasnost za ljude, posebno u vrijeme loših vremenskih prilika. Kapitalna stabla pinjola, eukaliptusa i primorskog bora su sačuvana i oni predstavljaju repere buduće zelene površine na kojoj će biti zasadjene najreprezentativnije sadnice odraslih mediteranskih stabala i drugog zelenila.”- kazala je Lašmanova dodajući da kompanija čija je ona direktorica, očekuje “podršku lokalne zajednice i građana Tivta u realizaciji ove velike investicije tj. hotela sa pet zvjezdica koja će otvoriti više od 100 novih radnih mjesta.
Danas u parku Mimoze
“Ova investicija će stari hotel od 2 zvjedice, zamijeniti novim, modernijim hotelom rađenim po najvišim arhitektonskim standardima, koji će u potpunosti odgovarati novom imidžu grada Tivta.”- zakjučila je Lašmanova.
Na oglas za prodaju oko dvije hiljade tona soli, koji je bio otvoren do 10. novembra, nije bilo zainteresovanih ponuđača, izjavio je stečajni upravnik najstarijeg ulcinjskog preduzeća Ognjen Jovović.
On je rekao da je na oglasu ponuđena prodaja slanih kristala po cijeni od 31,2 eura po toni, bez poreza na dodatu vrijednost.
Ova so je, inače, na zalihama Solane još iz 2013. godine, kada je obavljena posljednja berba.
Deset godina imao je Svetko Mihić kada ga je djed Paško u Salima prvi put počeo podučavati o gradnji brodova. Od tada do danas Svetkov život su brodovi. Brodove u čijoj je izgradnji sudjelovao u dvadeset godina rada u brodogradilištu u Piranu ne može ni nabrojati, ali zato se sjeća svakog od dvadeset brodova koje je u životu napravio sam.
Svetko Mihić vjerojatno je najstariji kalafat u zadarskom kraju.
– I najstariji i najmlađi, dodaje on, jer smatra da ljudi kalafatske struke u našoj županiji više i nema.
Djed Paško je iz Sali na četiri godine išao na izučavanje zanata u Betinu na otoku Murteru. Tamo je od starog kalafata, “bačvara” Marka, učio o gradnji drvenih brodova, sve pod jednim uvjetom. Morao se tamo i oženiti, i to ne za bilo koga.
Vratio se sa zanatom i – ženom
– Oženio je kalafatovu kći. I s njom se, mojom nanom, i tetom koja se u Betini rodila, nakon četiri godine vratio u Sali, priča Svetko.
Tamo je proveo život gradeći brodove, a o brodogradnji podučavao sina Šimu, Svetkovog oca. Svetko je odrastao u obitelji s osmero braće i sestara.
– Brodove volim najviše. I sad kad malo radim moram ih svaki dan ići vidjeti, barem ove tu na Branimiru, kaže Svetko koji sa suprugom Jelkom živi na kantunu kuće s pogledom na zadarsku marinu. Sjede u primaćoj sobi i gledaju kroz prozor, ali brodovi koji su tamo na vezu nisu oni koji njega zanimaju.
– Drvo je drvo i to su pravi brodovi. Sad je došla plastika i nitko više ne kupuje drvene brodove. A velika je razlika. Vidite kako drveni brod stoji u moru, on je stabilan i manje mu smetaju valovi i vjetar, plastika nije takva…, ocjenjuje Svetko.
Svetkov je otac iz Sali na poziv otišao u brodogradilište u Piran. Od tamo je i Svetku došao poziv još tamo sredinom pedesetih godina. Godinu poslije, nakon vjenčanja u Salima, s njim je otišla i Jelka, a u deželi su proveli dvadeset godina. Imaju dvije kćeri, Majdu i Nelu.
– Nije mi se baš sviđalo u Sloveniji, drugi je to jezik i narod, ali moralo se raditi.
Obitelj se u Sali vratila 1976. godine. Svetko je zbog problema sa srcem otišao u invalidsku mirovinu, a stambeno pitanje su riješili uz, kako kažu, puno sreće. S jednom su Istrijankom, koja je dotad živjela u Zadru, zamijenili stan koji su oni posjedovali u Sloveniji. Ljubav za brodovima nije prestala, dapače, još je više ojačala povratkom u Zadar, a koliki je njen intenzitet najbolje govori zgoda koju je prepričala Jelka.
– Išli smo u Rovinj s udrugom umirovljenika, šetali smo gradom, kad odjednom – nema Svetka. Tražili smo ga i tražili, od njega i traga. Pojavio se nakon par sati i kad smo ga pitali gdje je bio, rekao je da je išao vidjeti brodove.
Hrastova rebra
Svetkovi brodovi su u Crnoj Gori, Šibeniku, Trogiru, Privlaci, Umagu, Novigradu istarskom… Jedan je i u Zadru, na Punti Bajlo, Svetkov brod kojeg je poklonio unuku Rinaldu. Ljeti je u Salima, zimi u Zadru.
– Nekad nisi mogao svakog naučiti graditi brod, to znači da će ti uzeti kruh sa stola, kaže ovaj 85-godišnji Saljanin s duhom mladića. Ipak, kad bi jedna osoba u njegovom životu to htjela, ne bi se mislio ni sekunde. Unuk Rinaldo je na studiju u Zagrebu.
– E da se hoće on toga uhvatiti, već bi bili u portu i pravili brod, kaže Svetko ozarena lica.
Za veći brod trebalo mu je oko tri mjeseca posla, a za manji, od tri do pet metara, mjesec do mjesec i pol dana.
– Brodovi su različiti kao i ljudi na cesti. Kad bih nekom čovjeku prodavao brod, rekao bih mu – evo, ovo ti je brod, samo ča ne progovori. Svaki dan mu moraš reći ‘dobro jutro’, priča Svetko.
On se godinama bavi i maketarstvom, a u posljednje vrijeme, kako nema narudžbi za nove drvene, bavi se uglavnom popravcima postojećih drvenih brodova.
Iako kaže kako za bodule i dalje vrijedi ona – ako nemaš brod, nemaš ništa, napominje kako od njega nikad nije bilo velikog ribara. Tu i tamo bi s obitelji išao do Kornata ili do Murtera na izlete, u masline ili u posjet rodbini, ali na ribe slabo.
– Nisam imao vremena, morao sam raditi, kaže Svetko. Svog najdražeg broda, devetometrenjaka koji je završio u Šibeniku, i danas se često sjeti.
– Kada ti jedan takav brod ostane u sjećanju, ne možeš ga više zaboraviti. Sanjam ponekad i u snu mi dođe na pamet da sam u tom brodu, kaže Svetko i skuplja prste u velike šake koje su tijekom godina mnoga stabla hrasta pripitomile u rebra, a smreke u oplate brodova.
