Kovačević: Klapska pjesma iz Perasta kreće na put kroz formu „Priče o moru“

0
Festival klapa Perast 2016.
Festival klapa Perast 2016.

Međunarodni festival klapa Perast ove godine obilježio je veliki jubilej 15 godina postojanja. Tim povodom, kao i o budućim planovima razgovali smo sa direktorom Milanom Mikanom Kovačevićem.

Priče o moru, je kolaž-koncert kojim evociramo  način života u Boki Kotorskoj, od XV do XX vijeka a sve kroz klapsku pjesmu, poeziju tih vremena  i osmišljene naracije o istoriji Boke – najavio je Kovačević.

Kao direktor Festivala klapa Perast kako ste zadovoljni ukupnim programom kojim ste  obilježili jubilej 15 godina festivala klapa?

Jubilej 15. Festivala klapa Perast 2016. zaista je dostojno obilježen uz kvalitetne programe,  koji su u organizacionom smislu bili iskorak ali i svojevrsni izazovi:

-po prvi put smo imali kvalifikacije klapa u svim kategorijama, kako bi za finale okupili najbolje, neke od nakvalitetnijih i najpoznatijih iz klapskog svijeta.  Kvalifikacije smo održali u H.Novome, Tivtu i Kotoru, pod imenom „Klapska pjesma nad Bokom“,  što je bio zahtjevan projekat u svakom smislu, a u finalu smo čuli izvanredne Neverinke, Kaše i Kožino, da pomenem samo klape višestruko nagrađivane u Omišu. Jasno,  svi su pjevali obavezno i bokeljske pjesme a dobili smo i 10 novih klapskih kompozicija sa Perasta 2016.

-Promovisali smo  dvostruki CD  „15 godina klapske pjesme u Perastu“ sa 36 antologijskih pjesama sa proteklih nastupa u Perastu. Izvanredni promotivni koncert, sa najboljim klapama iz Crne Gore, organizovali smo uz podršku Odbora za proslavu 10 godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, PAM-a i Muzičkog centra Crne Gore, koji su nam pomogli u realizaciji CD-a.

-Publikovali smo LIRICU br.4, naš festivalski časopis koji je vrijedan doprinos čuvanju naše kulturne baštine.Ovaj broj je posvećen autoru „Balkanske carice“, prve crnogorske opere, Dioniziju de Sarnu San Đorđu. U „Uspomenama iz Perasta“ zapisao je 15  tradicionalnih  peraških pjesama iz 1896. koje su tema Lirice.

– Osim  pet  klapskih koncerata u okviru XV festivala, povodom 8.marta najbolje crnogorske klape su priredile koncerte u Tivtu i Kotoru, u čast Jakše Fiamenga, čuvenog pjesnika čiji su stihovi pretočeni u preko 400 pjesama, među njima i hitovi „Nadalina“., Karoca gre“ „Piva klapa ispod volta“ …  A na koncertu „Poklon gradu“ u Perastu  krajem avgusta,  koji smo darovali ljubiteljima klapa i turistima, slušali smo izvanrednu klapu „Kontra“ iz Splita, koja je mjesec dan prije nagrađena u Omišu.

Dakle, imamo puno razloga za istinsko zadovoljstvo XV Festivalom klapa u Perastu.

Perast - Foto Miro Marušić Boka News
Perast – Foto Miro Marušić

Čime niste bili zadovoljni i što smatrate da bi trebalo promjeniti?

Navedeni sadržaji, kada se ovako skupno prikažu, zaista su impresivni. Međutim, sve nekako ostane u sjenci  glavne manifestacije – finalne večeri u Perastu. Ogromna pregnuća, sve ono u pozadini završnih koncerata, trud brojnih klapa, autora stihova, muzike i obrada ili naših izdanja… sve pripreme, probe, organizacija a da ne govorim o značaju novostvorenih vrijednosti za našu kulturnu baštinu-  nekako ostane u drugom planu. Volio bih recimo da se nakon Festivala traži primjerak više knjige o L.Kubi ili  našeLirice za  muzičke biblioteke škola ili pojedinaca, da ljubitelji klapa traže CD-e, da neko javi da se formira nova klapa… To se ne događa.

Ako bi govorio samo o završnici XV Festivala, priželjkivao sam veći uspjeh  klapa iz Crne Gore. Pri tome je hvale vrijedan nastup i dobre ocjene žirija za  žensku klapu „Odive bell canto“ iz Berana, posebno  jer rade u sredini u kojoj klapska muzika nije tradicija ili publici blizak muzički repertoar. Utoliko je veći i uspjeh kao i doprinos ovih talentovanih pjevačica u stvaranju novih  poštovalaca klapskog pjevanja. One se tako pridružuju podgoričkim klapama „Alate“ i „Assa voce“ koje su izvanredno zaslužne za popularizaciju klapske muzike u  unutrašnjosti Crne Gore.  Uz to,  u finalu su izostale  bokeljske klape Incanto i Bellezze.

Ove godine mi se čini da je pogrešan izbor repertoara bio jedan od uzroka slabijih rezultata naših klapa. Kao i izostanak priprema na stručnim seminarima, koji su se pokazali proteklih godina  vrlo korisnima i gotovo nužna potreba za usavršavanjem interpretacija naših klapa po ugledu na one vrhunske iz Dalmacije. Festival već redovno pokriva 55% troškova tih seminara a pokušat ćemo i to poboljšati, kako bi dodatno pomogli i  održali taj trend usavršavanja domaćih klapa.

Mi inače imamo mali broj klapa u Crnoj Gori i evidentnu stagnaciju. U toj opštoj slici koja se reflektuje i na festival, nekoliko starijih  klapa teško nalaze mlađe članove, par muških klapa prosto nemaju zainteresovanih pjevača. Mješovite klape nijesu odraz želje za boljim, raznovrsnijim zvukom miješanih glasova već puka nužnost: popunjavaju nedostajuće tenore ženskim glasom. Nekada je to dopadljivo za poslušati ali je ipak iznuđeni izraz.

Promjene za koje pitate trebale bi biti sistemske: pjevači se stvaraju od najmlađih dana i animiraju za klape iz horova muzičkih škola, baš kao što se odgajaju talenti u sportu, pozorištima ili drugim oblastima. U školama nemamo predmete etno muzike gdje bi djeca učila tradicionalnu, kvalitetnu muziku svojih zavičaja- naše muzičko-kulturno blago, već su bombardovana još od vrtića novokomponovanim šundom sa turbo-folk estrade. Međutim, izgleda da nema ni finansijske podrške nastavnicima da održavaju 2-3 takva časa sedmično, dok je oslanjanje na puki entuzijazam postala  daleka prošlost.

Festival  čini svakako dosta za promociju klapa, nabavke partitura, snimaka, na usavršavanju, nagradama, stvaranju novih pjesama, do konačne festivalke prezentaciji naše baštine… ali mi ne možemo stvarati kadrove- to je pitanje sistemskog pristupa.

Koncert klape Contra u Perastu
Koncert klape Contra u Perastu

Kako ocjenjujete to što ste neke segmente, nastupe, takmičenje klapa pod imenom Festival klapa Perast organizovali širom Boke? 

Vrlo smo ponosni na  uspješno realizovanu zamisao “Klapska pjesma nad Bokom”.  Naime, kvalifikacione koncerte Festivala smo održali u Herceg Novome, Tivtu i Kotoru pa smo uz finalne večeri u Perastu,  klapskom pjesmom otvorili  mogućnost interesantne i  sasvim ozbiljne kulturne saradnje između tri bokeljske opštine.

Potsjetiću da naše aktivnosti temeljimo na čuvanju kulturne baštine klapskog pjevanja koje je u Boki kotorskoj bilo vrlo postojano još krajem XIX i početkom XX v. Govorim o a capella, višeglasnom, 3-glasnom i 4-glasnom pjevanju koje Ludvik Kuba bilježi po mjestima Boke daleke 1907.g.  O tome smo izdali i  knjigu sa izvanrednim naučnim elaboracijama. Tada se ta pjevačka društva nijesu zvale „klape“ iako su njegovali sve ono što danas čini tradicionalno klapsko pjevanje a  koje se u Dalmaciji, od kraja 60-tih,  razvilo do najvišeg nivoa, nacionalnog brenda i upisano je u Listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Boka je bila taj naš klapski vrt gdje su tih 60-tih i 70-tih, klape „Bokelji“ pa „Stari kapetan“u Novome, „Karampana“ „Bisernice“ „Alkima“ i „Bokeljski mornari“ u Kotoru“  te „Jadran“ u Tivtu,  nastavili  tradiciju a capella pjevanja sa početka XX v.  Zamisao  „Klapska pjesma nad Bokom“ ( kako je program nazvao Stevan Koprivica)  smatram posebno vrijednim uspjehom  jer u sebi nosi osnovno načelo klape: harmoniju, saradnju i povezanost  pojedinaca u krug, u cjelinu koja će stvoriti novu kulturnu vrijednost. Potvrđeno je to  i oduševljenjem publike na koncertima  u sva tri grada Boke u kojima je nastupilo 28 klapa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine  i  domaćina Crne Gore.

U tom krugu se Festival našao sa istomišljenicima iz HercegFesta, Centra za kulturu Tivat i Centra za kulturu Kotor  i  uspješno ostvario projekat povezivanja klapske pjesme po Boki ali i svih pomenutih institucija i njihovih kreativnih rukovodilaca. A to je tek temelj, prapočetak sličnih poduhvata i to želimo dalje razviti.

Festival klapa Perast
Festival klapa Perast

Dali ste zadovoljni odnosom KotorArta prema Festivalu klapa Perast i što bi u tom odnosu trebalo promjeniti?

KotorArt je izvanredno vrijedan multi-kulturalni program sedam posebnih segmenata koji traje tokom skoro čitavog ljeta. Zbir pojedinačnih vrijednosti čini umjetnički spektar koji je rijedak ne samo u regionu već i šire.  Ponosni smo što su dostignuća našeg Festivala klapa prepoznata od pokrovitelja,  Ministarstva kulture Crne Gore i Opštine Kotor, što je rezultiralo našim pristupom KotorArtu 2012.g.

Tada se Festival klapa u KotorArtu našao  u društvu sa još nekoliko vrijednih, „manjih“ segmenata (Teatar premijere, arhitekti u APSS-u,  Pjaca filozofa, pa Pisanje grada i Sea Rock koji više nisu dio zajedničke priče)  kao i sa dva najveća, najzahtjevnija i najskuplja programa, Pozorište za djecu i Don Brankovim danima muzike.

Po onoj uzrečici „koliko para toliko i muzike“ relacije dosta govore: od  ovogodišnjih 628.000  troškova cijelog KotorArta, na Festival otpada  manje od 7 % –  43.000E. U toj ukupnoj  sumi su  sredstva od države (Ministarstvo kulture i Opština Kotor)  od 429.000E za čitav KotorArt, od čega se  za Festival izdvojilo 25.000  odnosno 5.82% . Mi smo ove godine imali veliku sreću i razumijevanje sponzora, da navedem samo najveće : Muzički centar Crne Gore, PAM Crne Gore, Opštinu Tivat, Northstar Montenegro, Herceg Fest i druge  prijatelje koji su nam pomogli da pokrijemo čak 1/3 naših troškova, oko 18.000E,  pa smo tako uspjeli da organizujemo sve programe povodom jubileja, sa  preko 400 učesnika. Ostajemo svima  vrlo zahvalni, svakako i glavnim pokroviteljima.

Koncert klape Contra u Perastu
Koncert klape Contra u Perastu

Ipak mi (svi u KotorArtu) dajemo puno više od onoga što se mjeri novcem. Kultura ne može biti  samoodrživa ni kod najrazvijenijih zemalja, naprotiv,  tamo se izdvaja neuporedivo više. Poenta ove numeričke elaboracije je bila da ukaže da za „manje segmente“ gotovo šablonski  pristup budžetskih komisija (političkih predstavnika)  po principu: „izdvojićemo sredstava kao prošle godine“ jeste u startu ograničenje, neizvjesnost  i pritisak koji manje programe, užasno opterećuje iznova, svake godine. Bez istinskog stručnog vrednovanja novih ideja, programa i kvaliteta koji stalno i evidentno  unapređujemo, „mali segmenti“  su tako u potcijenjenom položaju, prisiljeni  da iz godine u godinu ubjeđuju i mole za koju dodatnu hiljadu za nabavku  rasvjete ili  pristojnu ogradu a da ne govorim o tome da dovedemo neku poznatu a capella grupu, kreiramo neki zahtjevniji program ili gostovanje. Dakle, volio bih  da ima više razumijevanja i za razvojne potrebe „manjih segmenata“.To je naša glavna zamjerka uspostavljenom šablonu u kojemu veliki programi, od po blizu  200.000  „rezervisanih sredstava“, nemaju ovakvu vrstu problema i u planiranje programa  ulaze bez ovakvih frustracija.

Svakako,  svjesni smo sopstvenog mjesta u kulturnoj razglednici društva ali i svega što smo unaprijedili stvarajući postepeno ugled ovakvog Festivala klapa,  u samoj Boki, Crnoj Gori a vrlo respektabilnog na Jadranu. Posebno u održavanju kulturne  baštine, umjetničke tradicije i njene popularizacije. I znamo da naša skromna ali i sve brojnija publika to  zna da cijeni.

Milan Mikan Kovačević
Milan Mikan Kovačević

Već ste počeli pripremati okvirni program za 2017. Što nam spremate za 16. Festival klapa Perast?

Slijedeći pozitivne utiske projekta „Klapska pjesma nad Bokom“ već smo dostavili  pokroviteljima u ministarstvu i opštini Kotor naš program i kalendar za 2017.g. u kojemu smo osim Boke planirali i Budvu. Međutim, ti koncerti, ujedno i kvalifikacioni,  imaće jednu novu, vrlo interesantnu formu pod imenom „PRIČE O MORU“.  To je kolaž-koncert kojim evociramo  način života u Boki Kotorskoj, od XV do XX vijeka a sve kroz klapsku pjesmu, poeziju tih vremena  i osmišljene naracije o istoriji Boke. Koncertima prethodi izložba eksponata iz muzeja Kotora i Perasta, jasno na temu mora, o čuvenom Vicku Bujoviću,  Zmajevićima, kapetanu Martinoviću, Ivu Vizinu  i njegovom “Splendidu”, o zlatnom dobu jedrenjaka, procvatu umjetnosti, arhitekture, poezije, muzike…

Čitav program je uvezan u raspjevanu, poetsku   morsku priču ali je značajno i to da   se u njega uključuju lokalni folklorni ansambli, pozorišni i muzički stvaraoci iz gradova domaćina, dakle iz Novoga, Tivta, Budve i Kotora gdje planiramo posebnu ko-produkciju  sa segmentima KotorArta.

Velika su očekivanja od ovog projekta koji je planiran za juni mjesec dok bi finale Perasta 2017. tradicionalno okupilo najbolje klape iz Crne Gore i regiona ovog puta na samom početku jula mjeseca. Kasnije, tokom ljeta bi imali nekoliko koncerata sa jačim klapskim imenima.

Sve ovo ima i dodatnu, razvojnu komponentu. Smatramo da kalendar kulturnih događanja visokog dometa, kakav je KotorArt i segmenti koji ga čine,  treba produžiti iz prenatrpana dva ljetnja mjeseca na pred i post sezonu. Mi konkretno, sa “Pričama o moru” i našom prezentacijom klapske muzike, već planiramo jesenje posjete gradovima u unutrašnjosti Crne Gore. Jer, znamo da  muzika i kultura uopšte, nema granice, baš kao ni dobra volja i kreativnost.

/Razgovarao: M.Marušić/

 

Dani jegulje u Neretvi 18. – 20. 11. 2016.

1
Jegulja brodet
Jegulja brodet

Neretvanska jegulja najbolja je u jesen i upravo zato Dani jegulje u Neretvi održat će se od 18. do 20. novembra 2016., a tijekom tri dana posjetitelji će moći uživati u ovoj vrhunskoj deliciji po promotivnim cijenama.

Cijeli vikend neretvanski restorani koji su se uključili u ovu manifestaciju (Đuđa i Mate, Vrilo, Teta Olga, konobe Narona, Lanterna i Pod maslinom te hoteli Merlot i Dalmacija) nudit će posebne jelovnike po promotivnoj cijeni od 100 kuna, a za zahtjevnije goste i nešto skuplje verzije u nekoliko slijedova. Naći će se tu nezaobilazni brudet od jegulje, jegulja s ražnja, s domaćim kruhom i vinima vinogorja Neretva i Komarna.

Jegulja brodet
Jegulja brodet

Središnji dio manifestacije bit će Sajam neretvanskih delicija, koji će se održati u subotu 19. novembra, s početkom u 11 sati, na trgu u Opuzenu. Predstavit će proizvođači tradicijskih slastica, džemova, ekološki uzgojenog voća, ostalih tradicijskih proizvoda neretvanskog kraja, ali iraznih rukotvorina. U sklopu programa održat će se i kulinarski show, kojeg će voditi veliki poznavatelj tradicijske gastronomije Veljko Barbieri. Na sajmu će se ujedno predstaviti i vinari Neretve i Komarne.

U nedjelju, 20. novembra, na trgu u Metkoviću od 10 sati, mogu se pogledati nastupi KUD-a Metković, Gradske glazbe Metković i Klape sv. Nikola Metković, uz prezentacija rukotvorina od prirodnih materijala te pripremu raznih neretvanskih jela uz učenik Srednje škole Metković. Također po posebnim cijenama moći će se posjetiti muzeji Arheološki muzej Narona, Prirodoslovni muzej Metković te Jama u Predolcu.

Jegulja ražanj
Jegulja ražanj

Program Dana jegulje počinje u petak 18. novembra, kada će se, s početkom u 9,30 sati u hotelu Merlot u Opuzenu, održati znanstveno-stručni skup: „Jegulja u tratama EU“, s donošenjem zaključaka za izradu plana upravljanja jeguljom u RH.

Jegulja
Jegulja

Manifestaciju “Dani jegulje u Neretvi” organizira Udruga ‘Maškadur’ Opuzen, uz Dubrovačko-neretvansku županiju i Regionalnu razvojnu agenciju DUNEA-u, kao partnere. Ovo je ujedno i prilika za posjetiti neke od brojnih zanimljivosti Tematske turističke ceste “Neretva dolina života”, a program i više informacija možete vidjeti OVDJE.

/metkovic-news.com/

Teško oštećena jedrilica

1

 

Oštećena jedrilica
Oštećena jedrilica

Desetak metara duga dvojarbolna jedrilica pod britanskom zastavom, teško je oštećena rano jutros u Tivtu.

Olujni južni vjetar je jahti koja prema nezvaničnim informacijama, pripada jednom finskom državjaninu, otkinuo sa privezne plutače u uvali Seljanovo, u blizni zgrade jedriličarslog kluba „Delfin“. Valovi su potom brod na kome nije bilo nikoga, bacili na dio konstrukcije novog plutajućeg privezišta u izgradnji, u dijelu uvale Seljanovo sjeverno od gatova Porto Montenegra, koje postavlja kotorska firma „Win“.

Oštećena jedrilica
Oštećena jedrilica

U udaru u gat, jedrilica koja je inače, betonske konstrukcije, zadobila je oštećenje trupa i rupu na podvodnom dijelu, te je ubrzo počela da tone. Priskočili su tivatski jedriličari i vlasnici okolnih plovila, oštećenu jedrilicu pruvkli obali u najplići dio uvale, a potom su angažovani ronioci i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat da privremeno zakrpe ruku na trupu jahte i iz njen ispumpaju vodu.

Mašo Čekić: Proći ćemo svi kao naši magarci, zaboravljeni, ubijeni ako ne budemo ispoštovali ono što su nam preci ostavili…

1

“Antiki fagot”, naziv je knjige novinara i publiciste Maša Čekića koja je promovisana u petak, u Galeriji ljetnikovca Buća, premaloj da primi sve posjetioce, poštovaoce njegovog stvaralašta.

„Ovu knjigu je napisao novinar. To su tekstovi onoga koji je hroničar vremena koje jeste, a u ovoj knjizi, ja sam novinar kroz bokeške vjekove. Zabilježio sam hroniku od pet hiljada godina do današnjih dana i priča koje nastaju u ovom vremenu. Moje pismo Magarcu u selu Špiljari je simbolična priča, poruka svima koji je pročitaju i ne pročitaju, jer proći ćemo svi kao naši magarci, zaboravljeni, ubijeni ako ne budemo ispoštovali ono što su nam preci ostavili, što danas zovemo, nematerijalna kulturna baština….“ – kazao je na početku promocije autor Mašo Čekić.

Promocija knjige Antiki fagot
Promocija knjige Antiki fagot

On je podsjetio da knjiga nije samo njegova, već je i vlasništvo slušalaca Radio Tivta, Centra za kulturu…

 „Ja sam tu, nekako, vodio dijalog između svih nas i naše prošlosit. Nekoliko decenija je pisana ova knjiga. Pisana je kroz rubrike, emisije Radio Tivta “Od mula do mula”, “Muzejske priče” , “Boka u prošlosti”, “Pisma bokeljska” .

Ova knjiga dolazi u pravo vrijeme, kad se Crna Gora suočava sa značajnim poslom koji je dosta spor, a to je zaštita kulturne baštine u našoj državi. Ne možemo ništa sačuvati, ako prethodno ne damo uputstva mlađim generacijama. Bez zaštite nematerijalne i materijalne kulturne baštine, uzalud ćemo “Regente” ređati niz obalu, ali od toga nećemo imati nikakvu korist – istakao je Čekić.

Knjigu posvećujem svojoj djeci i unucima. Svih 57 priča su prekrasna izvorna građa za turističke vodiče koju mogu predstaviti svojoj klijenteli. Neizmjernu zahvalnost dugujem slušaocima Radio Tivta koji su mi pomagali toliko decenija”, zaključio je Mašo Čekić.

Promocija knjige Antiki fagot
Promocija knjige Antiki fagot

O knjizi su govorili Dragan Popadić, Blaženka Vučurović i Neven Staničić.

“Ove priče zabavljaju, informišu, edukuju, otvaraju vidike. Ispričane su u emisijama Radio Tivta „U susret vikendu“ koje je Mašo vodio od 1982. godine. Kasnije, sa drugim pričama, našle su se na našoj web stranici u elektronskoj formi i do sada ih je pročitalo više stotina hiljada ljudi.
Zajedno sa Mašom, sanjamo i dalje. U pripremi je i njegov dugo očekivani „Bokeški kuvar“, koji će naš radio štampati dogodine, u čast 35 godina postojanja malog-velikog radija“ – kazao je Dragan Popadić.

Promocija knjige Antiki fagot
Promocija knjige Antiki fagot

„Knjiga posjeduje snažnu sentimentalnu intonaciju, sa elementima melodramske uvjerljivosti, sa prefinjenom kombinacijom epskog i lirskog. Priče nisu tematski povezane, svaka ima svoj sadržaj i svoju dušu. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta riječi koje karakterišu bokokotorsko jezičko područje” – poručila je Blaženka Vučurović.

Predstavljajući knjigu prof. Neven Staničić, kazao je da ona, ustvari, predstavlja antologiju kojoj ćemo se morati vraćati…

„Ovo je putopis, ali ne kroz mjesta, nego kroz vrijeme. Pored faktografije ovdje ima mnogo književne mašte. I još jedan kvalitet je, smještanje događaja u kontekst vremena u kome su se zbili. “Antiki fagot” će biti izvor na koji će se ljudi pozivati i citirati ga. Ali, pored čiste razdoznalosti, čitaoci moraju imati i neka predznanja o Boki.

Promocija knjige Antiki fagot
Promocija knjige Antiki fagot

Ono što me je privuklo kod Mašovog rada je naslov – Antiki fagot. Fagot je zavežljaj. To je nešto što se prenosi sa mjesta na mjesto, spašava se. Interesantno je kako je to Mašo upakovao, i spasio ovaj dio Boke Kotorske koji se počeo gubiti i tumačiti na razne načine. Za razliku od svih koji su iz Boke uzimali, Mašo je dodao, ostavio nešto za generacije koje dolaze. Mašo nam otkriva Boku koja nije samo Kotor, Perast, već i dio zaleđa…

Smatram da će doći neki novi period, neke nove generacije koje će “Antiki fagot” Maša Čekića citirati u svojim budućim istraživanjima i sagledavanjima Boke Kotorske“ – zaključio je Neven Staničić.

Priče  iz knjige čitala je novinarka Sonja Štilet, a veče je muzički obojila Bobana Tešić na violini.

Autor je svim posjetiocima poklonio po jedan primjerak knjige.

 

Nikola Janović novi ministar sporta?

0
Janović
Janović

Vaterpolista Nikola Janović (DPS) biće ministar sporta u novoj Vladi Crne Gore saznaju Dnevne novine.

Ministarstvo sporta u Crnoj Gori ne postoji od sredine devedesetih godina, a tada je ministar bio crnogorski šahovski velemajstor Božidar Ivanović. U proteklom periodu sport je bio u okviru Uprave za mlade i sport, Ministarstva kulture, prosvjete… Ali će sada konačno, naši sportisti dobiti svoju “kuću”.

Nikola Janović je ovog januara, nakon Evropskog prvenstva u Beogradu, odlučio da završi karijeru, a kada je to saopštio znalo se da cilja za visoke funkcije u crnogorskom sportu.

“Nakon svega ću vidjeti i razmisliti šta dalje. Najlogičnije je da ostanem i dalje u sportu. Nemam strah od bilo kakvog angažmana. Sa svojim igračkim autoritetom mogu da pomognem crnogorskom sportu. Mislim da ima dosta stvari koje mogu da se urade”, rekao je Janović na oproštajnoj konferenciji 29. januara.

Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne “osmice” Ponikao je u Primorcu, a igrao je još za Crvenu zvezdu, Bečej, u dva navrata za Jadran, Posilipo, i Jug. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.

U Barseloni 2013. godine je vodio svoje “ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Otok koji baštini zanimljivu i burnu istoriju – Gospa od Milosti

Gospa od Milosti - foto M.Marušć
Gospa od Milosti – foto M.Marušć

Najmanje ostrvo Krtoljskog arhipelaga – Otok, u narodu poznatije kao Gospa od Milosti ili Školj, čest je motiv na razglednicama iz Tivta i jedan je od najljepših ukrasa Tivatskog zaliva. Manje poznati „brat“ drugog bokeljskog ostrvskog svetilišta Gospe od Škrpjela pred Perastom, Otok je za razliku od peraškog svetilišta vještački podignutog nasipanjem materijala oko podvodne hridi, prirodnog porijekla. Na tom malom ostrvcetu dimenzija stotinjak sa pedesetak metara nalazi se franjevački samostan i crkva posvećena Gospi od Milosti koja je nastala u drugoj polovini 15.vijeka.

Poznati bokeljski sveštenik i istoričar don Niko Luković zapisao je da su se na Školju prvobitno sklanjali sveštenici-pustinjaci koje je kasnije vrhovna crkvena vlast priključila kongregaciji Celestinaca Sv. Jurja.

Gospa od Milosti - foto M.Marušć
Gospa od Milosti – foto M.Marušć

Tokom 15.vijeka na ostrvo stižu i pripadnici franjevačkog reda koji su se sve do 1524. godine sa celestincima, kada su ovi drugi formalno ukinuti, sporili oko ovog svetilišta. Samostan i crkvu na Otoku 1620. godine poharali su Turci dojedrivši na svojim fustama iz Herceg Novog, nakon čega su ih franjevci obnovili dobrovoljnim prilozima vjernika. U 19.vijeku ostrvo preuzimaju župnici Krtola i Krašića koji su na njemu stanovali dok su upravljali svojim župama. Tokom jedne izuzetno jake oluje 27.januara 1844. godine grom je udario u zvonik crkve Gospe od Milosti, srušio ga i značajno oštetio crkvu i samostan, a od dvojice župnika jedan je tom prilikom poginuo dok je drugi povrijeđen. Neoštećen je međutim, ostao starinski drveni kip Gospe koji datira sa početka 15.vijeka što je za vjernike koji u kontinuitetu već više od 500 godina hodočaste na ostrvo, imalo posebnu simboliku.

Gospa od Milosti - foto M.Marušć
Gospa od Milosti – foto M.Marušć

Crkva na ostrvu obnovljena je 1854. godine, kotorski biskup Frano Uccellini 1901. godine svojim je sredstvima iz ruševina opet podigao samostan i ukrasio crkvu, a na Školju je uredio i ljetnjikovac za đake biskupskog sjemeništa. Ostrvo Gospe od Milosti taj izgled zadržalo je do danas plijeneći skladom kamenog zdanja samostana i crkve koji, iako se nalaze na tako maloj površini kopna usred mora, imaju i predivno uređen vrt sa bunarom. Osim istorijske, ovo svetilište ima i veliku spomeničko-umjetničku vrijednost jer se u njegovim zidovima nalaze razni fragmenti i arhitektonski ulomci longobardskog i romanskog stila, kao i fragmenti početaka slovenske plastike iz 10.vijeka.

Gospa od Milosti - Foto Boka News
Gospa od Milosti – Foto Boka News

Autorstvo drvenog kipa Gospe od Milosti pripisuje se poznatom majstoru Jakobu Kotoraninu koji je 1462. godine radio u visokom reljefu bogorodičin kip za jednu od crkava u Milanu, gdje se ta obojena figura i danas čuva u Umjetničkom muzeju.Pored tog kipa, na Školju se čuva i rimski kameni žrtvenik posvečen boginji Junoni Lucini – pokroviteljici porodilja, što inače, predstavlja rijetkost u arheologiji. Samostan na malenom ostrvcetu u Tivatskom zalivu raspolaže i sa jednom od najbogatijih biblioteka u Boki sa rijetkim djelima bogoslovske i naučne literature, a najviše posjetilaca ovo jedinstveno svetilište svake godine pohodi 15.avgusta kada se slavi blagdan Velike Gospe po gregorijanskom kalendaru.

Nacionalni park Mljet slavi 56. rođendan

0
Mljet
Mljet

Nacionalni park Mljet slavi 56. godišnjicu osnivanja. Nacionalni park Mljet, naše prvo morsko zaštićeno područje. Osnovan je 11. novembra 1960. godine, a njegovom posebnom statusu zaštite uvelike je pridonio naš istaknuti znanstvenik i akademik Branimir Gušić. Obuhvaća gotovo 5400 ha, uključujući i morski pojas 500 m od obale, otočića i hridi, te tako zauzima otprilike trećinu otoka.

Morem potopljeni zaljevi, Malo i Veliko jezero, najistaknutije su lokacije ovog područja i važan geološki i oceanografski fenomen.

Cijela površina Parka iznimno je bogata životom, a o važnosti njegove zaštite svjedoče i brojne endemske i ugrožene vrste. Benediktinki samostan smješten na jednoj od najljepših lokacija na ovim prostorima, otočiću sv. Marije u Velikom jezeru, najposjećenija je znamenitost Nacionalnog parka.

Mljet
Mljet

Na Mljet 2017. godine stiže prvi brod za prijevoz putnika Velikim jezerom na električni pogon. U iduće dvije godine, stići će još dva takva broda kako bi se iz prijevoza u potpunosti isključili stari brodovi na fosilna goriva. Vlada Republike Hrvatske Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet 14. rujna dala suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi tri turistička broda, vrijedna 9,9 milijuna kuna. Sve je to dio projekta „Mljet – prvi zeleni otok na svijetu“.

“Kuća o batani” kandidat za listu za zaštitu UNESCO-a

0
 "Kuća o batani"
“Kuća o batani”

Rovinjski Eko muzej “Kuća o batani” dobio je zeleno svjetlo za uvrštenje na UNESCO-ovu listu “Najbolje prakse u očuvanju nematerijalne kulturne baštine svijeta”.

Potvrdu da će i rovinjska batana zaploviti punim i raširenim jedrima te biti pod UNESCO-ovom zaštitom dobili smo od koordinatora projekta “Kuća o batani”, prof. Marina Budicina, dogradonačelnika Rovinja. Vijest nam je nevoljko potvrdio, a razlog zbog kojeg se čekalo s odličnom vijesti leži u iščekivanju potvrde, odnosno službenog dokumenta o uvrštenju “Kuće o batani” na listu, koja bi se trebala dogoditi na Godišnjoj sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora koji će se održati od 28. studenog do 2. prosinca u Addis Abebi.

– Točno je dakle, da je Eko muzej “Kuća o batani” kandidiran od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske na UNESCO-ovu listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Također, točno je i da je naša kandidatura samo prije nekoliko dana pozitivno ocijenjena od strane Međuvladinog odbora za očuvanja nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, i točno je dakle da će Eko muzej, prema svemu sudeći, biti na ovoj ekskluzivnoj i svjetskoj kulturnoj listi, rekao nam je Budicin, iskoristivši i prigodu da izrazi zahvalnost nadležnom Ministarstvu koje je znalo prepoznati, vrednovati i regrutirati projekt, članovima Udruge Eko muzeja “Batana”, kao i svim građanima Rovinja koji su na ovaj ili onaj način involvirani u život s batanom.

– Ovo je veliko priznanje Rovinju i svim njegovim građanima. Nagrada je to našoj bogatoj tradiciji i akterima koji tu prošlost žive ne glumeći je zbog turističke, profitne ili bilo koje druge potrebe kaže Marino Budicin, objasnivši kako je Eko muzej uspješno povezao oživljenje jednog elementa nematerijalne kulturne baštine (umijeće gradnje batane) s održivim razvojem i time utjecao na čitavu zajednicu. Naime, smatra dogradonačelnik da je Eko muzej, takvim stavom, načinom života i djelovanja na najbolji način implementirao načela i ciljeve Konvencije za očuvanje nematerijalne kulturne baštine.

www.glasistre.hr

Tivatski srednjoškolci prepuni lijepih utisaka iz Šangaja

0
Iz posjete Kini
Iz posjete Kini

Grupa učenika i profesora Srednje mješovite škole „Mladost“iz Tivta boravila je od 31.oktobra do 9.novembra u distriktu Điading u Šangaju, u nastavka saradnje koja je započeta posjetom kineskih učenika i profesora Tivtu u septembru mjesecu.

Tivatski srednjiškolci Mia Zeković, Andrea Čavor, Milica Lipovac, Veljko Hercegovac, Marko Milišić i Vukašin Jeftović sa direktoricom škole Jovankom Vujačić i profesoricom Tamarom Božinović, u Šangaju su predstavljali svoj grad zajedno sa delegacijom Opštine Tivat koja je sa domaćinima u Điadingu imala niz političko- poslovnih sastanaka.

„Naši učenici su obišli centar edukacije Kine, od kojeg počinje najefikasniji sistem školstva u svijetu – Konfučijev hram. Bili smo svečano ugošćeni od predstavnika gradske uprave Šangaja, a drugog dana boravka učenici su bili u prilici da posjete kulturno-istorijski centar nadomak Šangaja, Wuzhen, koji je našim srednjoškolcima dočarao ljepotu nekadašnjeg življenja u Kini. Naredna dva dana zasnivala su se na praktičnom upoznavanju sistema nastave u srednjoj školi koja radi pri univerzitetu Jia Tong gdje su se učenici sreli sa svojim prijateljima koji su boravili u Tivtu ove godine.“- kazala je juče direktorica škole, Jovanka Vujačić.

Tokom posjet Kini
Tokom posjet Kini

Istakla je da se program  upoznavanja kineskog školstva sastojao od časova fizike, hemije, matematike i engleskog jezika, kojima su prisustvovali crnogorski učenici, oduševljeni dobro opremljenim labaratorijama i umjećem domaćina u izvođenju praktičnih eksperimenata.

„Časovi kaligrafije dodatno su uljepšali atmosferu koja je vladala sve do vikenda kada su učenici sa svojim drugarima iz Kine napustili internat i otišli u kuće kineskih porodica koje su ih svesrdno dočekale. Tog vikenda zabavni park Disneylanch bio je prava senzacija za naše srednjoškolce koji su uživali u obilaženju dvoraca i kuća poznatih Disney junaka, ali i u brzim vožnjama na rolerkosterima. Ponedeljak je bio u znaku nacionalnog podizanja zastave gdje je naša učenica, predsjednica đačkog parlamenta Mia Zeković održala govor pred mnogobrojnim auditorijumom, u kojem je pričala o svom iskustvu, kao i o ljepoti diplomatskog zajedništva koje je Crna Gora ostvarila sa Kinom.“- kazala je Vujačić dodajući da su Tivćani posjetili i Chen Shan botaničku baštu i  centar Šangaja. Poslednjeg dana boravka u Kini, tivatska delegacija posjetila je nacionalni muzej Šangaja i kompleks YaYan Garden, te tzv. Biser Orijenta – impozantnu građevinu sa koje se vidi kompletna panorama grada Šangaja.

Iz posjete Kini
Iz posjete Kini

Direktorica Vujačić zahvalila se partnerima iz Kine na toploj dobrodošlici i prijemu, i istakla da je dogovoren nastavak dalje razmjene učenika i profesora u narednom periodu.

Iz posjete Kini
Iz posjete Kini

„Za naše učenike je ovo veliko iskustvo da se upoznaju sa sistemom i načinom kineskog obrazovanja, širenja znanja kineske kulture, tradicije, a koja je vezana za obrazovanje. U to ime se još jednom zahvaljujemo svim predstavnicima Kineske delagacije koji su nas upoznali sa čarima, ljepotom i efikasnošću sistema obrazovanja u Šangaju.“- zaključila je Vujačić.

 

Odali poštu palim borcima Prvog svjetskog rata

0
Ilinici - spomenik
Ilinici – spomeni polaganje vijenaca 2016.

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković i francuska ambasadorka u našoj zemlji Kristin Tudik posjetili su jutros na Ilinici, iznad sela Žvinje, spomenik francuskim vojnicima poginulim u Napoleonovim ratovima u Boki Kotorskoj 1806. godine. Spomenik su, u njihovu čast, podigli 1919. godine vojnici 126. odreda francuske Armije “Les Poilus d’Orient” ili u slobodnom prevodu “Solunski ratnici” koji su se ovdje našli nakon oslobođenja Crne Gore i Boke.

Predstavnici  opštine i francuske ambasade su položili vijence i odali poštu poginulim vojnicima, uz podsjećanje da je 11. novembar Dan primirja i sjećanja na sve borce pale tokom Velikog rata.

Prema riječima potpredsjednika Jankovića, istorija ovih krajeva je bila jako burna, posebno krajem 18. i početkom 19. vijeka, te da se pred spomenikom na Ilinici na neki način odaje počast svim poginulima u ono vrijeme.

Ilinici - spomeni polaganje vijenaca 2016.
Ilinici – spomeni polaganje vijenaca 2016.

-Istorija je posebno dobra kada na onovu nje gradimo prijateljstva i takve odnose koji nam omogućavaju da sarađujemo i nalazimo rješenja za sve druge probleme. Poslije toliko godina obilježavanja 11. novembra na ovom mjestu, nastavljamo i produbljujemo naše prijateljstvo, uzimajući iz istorije sve ono za šta možemo reći da je njena dobra strana i nadam se da ćemo nastaviti da upravo u tom duhu sarađujemo i dalje, kazao je Janković.

Ambasadorka Tudik je napomenula da današnji dan nije samo Dan primirja, već i svih onih koji su umrli za Francusku.

-Ovakve ceremonije su dobra prilika da se ukaže priznanje nacije prema onima koji su umrli za Francusku, za one koji su pali za vrijeme i nakon Velikog rata, a naročito da se ukaže poštovanje onima koji su nedavno izgubili živote u vršenju misija i operacija u inostranstvu, naglasila je Tudik.

Ilinici - spomeni polaganje vijenaca 2016.
Ilinici – spomeni polaganje vijenaca 2016.

Ceremoniji je prisustvovao i francuski poslanik Pjer Iv Lbornj, koji predstavlja Francuze iz centralne Evrope i regiona Balkana. On je napomenuo da se 11. novembar ne smije zaboraviti, jer podsjeća na prošlost, ali istovremeno govori o budućnosti.

-Današnji dan nam govori kakvi bi trebalo da budemo i kako da se ponašamo u budućnosti, kako kao građani Francuske, tako i svijeta. Ja ne želim da se zaborave oni koji su pali daleko od svoje zemlje i čiji se grobovi nalaze daleko od mjesta gde su živjeli – kazao je Lbornj.

Ceremoniji je prisustvovao i prvi savjetnik Ambasade Žan Žak Forte, kao i članovi nevladine organizacije “Avenir”.

Ilinici - spomeni polaganje vijenaca 2016.
Ilinici – spomeni polaganje vijenaca 2016.

Iz “Avenira” su istakli da se prijateljstvo i saradnja konstantno razvijaju, uz podsjećanje da je sam cilj postojanja tog udruženja u našem gradu razvijanje odnosa sa Francuskom.

Pred ovaj datum, konzervator Goran Skrobanović iz gradskog muzeja „Mirko Komnenović“ je restaurirao spomenik palim borcima, po nalogu Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi i Ambasade Francuske. Osim toga, postavljena je nova informativna tabla.