Nezavisna lista pet prijateljica preuzela vlast na Silbi

0
Otok Silba
Otok Silba

Do prije mjesec dana za njih je malo tko znao, a od jučer vladaju cijelom Silbom. Pet prijateljica, koje godinama ljetuju na otoku, sastavile su svoju Nezavisnu listu s kojom su ove nedjelje pobijedile na izvanrednim izborima na Silbi, i sa 133 osvojena glasa premoćno preuzele lokalni Mjesni odbor, prenosi Jutarnji.

HDZ koji je na izbore izašao sa svojom listom dobio je samo 53 glasa i tako u peteročlanom vijeću dobio samo jedno mjesto.

Nova predsjednica Mjesnog odbora postala je Sara Lovrović, 34-godišnja Zagrepčanka koja se tek ove godine preselila u Zadar, a na Silbi radi kao šefica kuhinje u konobi Alavija. Uz nju su u Vijeće Mjesnog odbora ušle Alma Kruško (28), Paula Bolfan (22) i Matilda Sindičić (33), a samo Iva Matulina nije. To zadnje mjesto uzeo je Gerald Baranović u ime HDZ-a.

Zagrljaji i čestitke

Međutim, tu iznenađenja ne prestaju, jer vlasnik Alavije, Saša Predovan, inače i voditelj lokalne turističke zajednice, bio je kao nestranački kandidat peti na HDZ-ovoj listi. U Vijeće nije ušao, a kod njega u Alaviji uz novu šeficu MO-a kao konobarica radi i Iva Matulina, a u turističkoj zajednici Paula Bolfan.

Stoga pitam Saru je li im zajednički šef Predovan čestitao.

– Naravno, nakon Baranovića, on mi je među prvima prišao, izgrlio me i čestitao, jer u trenutku objave rezultata ja sam bila na poslu u njegovoj kuhinji. Silba je maleni otok, sa 391 prijavljenim glasačem (pravo glasa imaju samo stalni stanovnici), i svi se ovdje dobro poznajemo. Nitko ne gleda tko je čiji, svi zajedno pokušavamo učiniti najbolje za Silbu – kaže mi Sara Lovrović i dodaje da su djevojke još u šoku. Jučer su, kaže, vrištale i skakale od sreće, ali danas su već prionule poslu.

Silba
Silba

A Silba je donedavno bila u velikom problemu.

Otok je veličine samo 15 kilometara četvornih i na njemu je zabranjen promet autima i motorima, a u sezoni čak i biciklima. Nemaju svoj proračun niti ovlasti nego su Mjesni odbor (kao dislocirana gradska četvrt Zadra) koji je pune dvije godine bio raspušten. Prije toga, od sredine osamdesetih (uz kraće prekide), vodio ga je nezavisni Nenad Burić, dugogodišnji pomorski kapetan koji je nakon loše suradnje s centralom u Zadru i HDZ-ovom većinom u MO-u podnio ostavku 2014.

I donedavno nitko za to nije mario, a kad su raspisani izvanredni izbori za početak jula, morali su ih otkazati jer se nitko nije želio kandidirati.

Silba je odmah proglašena otokom bez političara.

Bez buke

 A onda su za ponovljene izbore održane ove nedjelje na zadnji dan prijava u igru ušle čak dvije liste, nezavisna sastavljena isključivo od mladih djevojaka i HDZ-ova koja je uz Silbu u nedjelju poražena i na susjednom Bokanjcu.

– Misli globalno, djeluj lokalno – Silba u srcu, to je bio naš slogan. Nismo htjele politiku u kampanji, nismo radile buku i povlačile ljude za rukav. Organizirali smo akcije čišćenja plaža i slušale stanovnike Silbe da doznamo što ih muči. Tako da smo kampanju zapravo vodile potiho, a podržalo nas je puno mladih ljudi – objašnjava Sara.

Na isti način misle voditi otok.

Silba, koja u dva mjeseca sezone ima i po šest tisuća turista, ima samo dvije brodske linije dnevno, od kojih ona trajektom do Zadra plovi puna četiri sata. Na otoku je puno nekretnina koje su zapuštene i propale, neke i u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, i treba ih oživjeti. Treba riješiti problem odvoza smeća, vodovod i regulirati promet biciklima.

– Prvo što nas čeka je da detaljno proučimo zakone i saznamo gdje je prošlo Vijeće stalo s radom. Nakon toga krećemo u bitku s divom, s Gradom Zadrom. A svaku važniju odluku mislimo komunicirati sa što više stanovnika Silbe, sazivat ćemo mjesne sastanke i dogovarati se oko svega – kaže S. Lovrović.

Čestitke iz Zadra

Djevojke definitivno žele ubrzati komunikaciju, upotrebljavati digitalne tehnologije, mailove i chatove, internetom proširiti glas o Silbi, a prioriteti su im bolja povezanost otoka i rješavanje komunalija. Žele dulju sezonu jer od turista živi cijeli otok.

– Iz Zadra nam još nitko nije došao čestitati, ali čule smo da će ovih dana doći pa ćemo sjesti s njima i upoznati se. Stariji nas, poučeni vlastitim iskustvom, upozoravaju da je neke stvari teško mijenjati, možda i misle da smo nadobudne, ali mi smo tvrdoglave i odlučne da stvari pokrenemo s mrtve točke. Iako nas je pet u Vijeću, mi stanovnike Silbe smatramo našim šestim članom – kaže Sara.

A kad su o kandidaturi razmišljale, nitko nije očekivao da će se doista i prijaviti. Tri djevojke su živjele u Zagrebu, a dvije u Zadru, ali sve su ljeta odmalena provodile na Silbi, i sada na otoku provode i po šest mjeseci.

– Iskusile smo gradsku vrevu, ovdje se živi drugačije, bolje, i to nas je privuklo. Funkcija predsjednice je volonterska, a honoriraju se samo sjednice Mjesnog odbora. Sve moramo raditi druge poslove da bismo imale od čega živjeti – zaključuje S. Lovrović koja ostaje kuhati u Alaviji, piše Jutarnji.

Uprava policije: Kazna 60, a ne 300 €, za neprijavljeni boravak

0

Turistima koji nijesu imali prijavljen boravak, na izlaskuiz Crne Gore naplaćuje se kazna od 60, a ne 300 eura, kako su to objavili neki regionalni mediji.

Granični prelaz Dobrakovo
Granični prelaz Dobrakovo

To je saopšteno Pobjedi iz Uprave policije Crne Gore, nakon što su neki mediji iz regiona javili da se državljanima BiH, koji nemaju prijavu boravka, po izlasku iz Crne Gore naplaćuje kazna od 300 eura.

Rerdakciji lista se juče javila Sandra Radojević iz Buljarice, koja je kazala da je na izlasku iz Crne Gore njenim gostima, koji su bili uredno prijavljeni, traženo da plate 300 eura.

“Ukoliko se prilikom graničnih provjera na izlasku iz Crne Gore utvrdi da je stranac bio u obavezi, a nije podnio prijavu, odnosno odjavu boravka, granična policija, shodno Zakonu o prekršajima, može izdati prekršajni nalog na novčanu kaznu od 60 eura. Ukoliko stranac prihvati novčani nalog, kazna se umanjuje za trećinu, na 40 eura”, rečeno je Pobjedi u Upravi policije.

Predstavnici UP navode da će se, shodno Zakonu o strancima, novčanom kaznom od 60 do 600 eura kazniti za prekršaj stranac ako u predviđenom roku nije podnio prijavu, odnosno odjavu boravka.

U slučaju kad stranac koristi usluge davaoca smještaja, obavezu podnošenja prijave, odnosno odjave boravka za stranca policiji ima davalac smještaja, u roku od 12 časova od dolaska precizirali su iz UP.

Naglašavaju da stranac koji boravi u Crnoj Gori u turističke svrhe, a ne koristi usluge davaoca smještaja, može prijavu i odjavu boravka podnijeti preko turističkih agencija ili preko turističke organizacije. Kazna za davaoca smještaja koji ne prijavi stranca kojem pruža usluge smještaja je 500 do 3.000 eura.

Za ovaj prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu sa 150 do 500 eura. Kazniće se i fizičko lice koje pruža usluge smještaja sa 150 do 500 eura, kao i preduzetnik od 300 do 1.500 eura dodali su predstavnici UP.

Opština Tivat nema problema u prilivu sredstava

0
Tivat - foto Boka News
Tivat – foto Boka News

Od ukupno za ovu godinu planiranih 18,28 miliona eura, Opština Tivat do 11.jula prihodovala je ukupno 11.008.159 eura – stoji u izvještaju koji je Sekreterijat za finansije i ekonomski razvoj dostavio kontriolorima iz opozicije koji u lokalnoj upravi djeluju u skladu sa leks specijalisom za održavanje predstojećih parlementarnih izbora.

To znači da je do isteka prve dekade sedmog mjeseca, lokalna uprava Tivta ostvarila nešto preko 60 odsto ukupnog budžeta za 2016. Zanimljivo je da je ovako dobar rezultat ostvaren prvenstvo zahvaljujući prenošenju neutrošenih sredstva iz prošlogodipnjeg u budžet za ovu godinu u iznosu od čak 7,085 miliona eura. To je nadišlo čak i ambiciozni prvobitni plan da se iz budžeta za prošlu u ovu godinu prenese 6,35 miliona eura, od čega se 3 miliona odnosi na novac koji je krajem prošle godine Vlada uplatila Opštini kako bi ova počela izgradnju prve faze nove pristupne saobraćajnice za  „Orascomov“ kompleks Luštica bay u Krtolima, pa ispada da su Tivćani pored ta tri „Vladina“ miliona, uspjeli da lani „ušparaju“ i oko 4 miliona eura sopstvenih izvornih prihoda.

Inače u periodu od 1.januara do 11.jula ove godine Opština Tivat od naplate poreza prihodovala je 2,056 miliona eura, od naknada 1,07 miliona eura, a od raznih taksi 217.603 eura. Nplaćeno je i 358 hiljada eura „ostalih prihoda“, 60 hiljada eura doprinosa, 151 hiljad eura od prodaje opštinskog zemljišta i preko 95 hiljada eura „prihoda koje organi ostvaruju vršenjem svoje djelatnosti“.

Glavni kontrolor opozicije za Tivat, mr Radoš Gospić (SDP) koji već skoro dva mjeseca obavlja funkciju pomoćnika opštinskog sekretara za finasije i ekonomski razvoj, juče je Radio Tivtu kazao da je „prijatno iznenađen stanjem u lokalnoj upravi, jer nije naišao na devijacije i mahinacije”.

 “Ja sam se prijatno iznenadio kakvo je stanje u lokalnoj upravi. Nisam naišao na neke devijacije i mahinacije. Neke dvije manje isplate su mi bile sumnjive, ali kad mi je objašnjeno o čemu se radi, ja sam to potpisao. Moje prisustvo je maksimalno ispoštovano i dato je na značaju primjeni zakona. Nisam naišao na nikakv otpor i destrukciju i to mi je drago. Mislim da i neko ko dođe poslije mene neće naići na devijacije u finansijskim transakcijama. Ja redovno šaljem izvještaje Vladi i do sada sam poslao deset izvještaja, veoma obimnih. Jedan od njih ima čak devedeset strana. Dobio sam i povratnu informaciju od Vlade da to radim veoma precizno.”- istakao je Gospić.

                                                                                                         

Stjepčević traži mišljenje Generalnog sekretarijata Vlade CG i Agencije za sprečavanje antikorupcije

0
Aleksandar Stjepčević

Saopštenjem za javnost oglasio se predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević, povodom odluke o suspenziji raspodjele sredstava medijima.

„U odnosu na Leks specijalis, poseban zakon prema kojem je opozicionim strankama omogućeno da prate rad državnih institucija, pa tako i rad Opštine Kotor, za sprovođenje svih odluka potreban je supotpis određenog opozicionog predstavnika, zaduženog za praćenje rada institucije u koju je došao.

Nalog za isplatu sredstava Skala radiju prema Ugovoru o sponzorstvu, potpisan je od strane Opštine Kotor, međutim, pozivajući se na Leks specijalis, predstavnica URA-a, Ljiljana Popović-Moškov u ovom slučaju nije dala svoj supotpis, čime je ugovorena isplata zaustavljena. Zbog nedostatka supotpisa gospođe Popović-Moškov, Skala radiju nijesu uplaćena sredstava za sedmi mjesec tekuće godine.

Zbog ovakve situacije, Opština Kotor zatražila je mišljenje Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore i Agencije za sprečavanje antikorupcije. U zavisnosti od odgovora Opština Kotor će preduzeti dalje korake” – kaže se u saopštenju predsjednika Opštine Kotor, Stjepčevića.

Popović – Moškov: Tražili smo uslove i propozicije po kojima su rangirani mediji, ali nismo ih dobili, jer ne postoje

Sa pressa Kotor
Sa pressa Kotor

„Ovakva odluka o raspodjeli sredstava medijima je neprimjerena i predstavlja flagrantno korišćenje javnih sredstva u ne znam koje svrhe, jer u našem gradu postoji lokalni javni servis Radio Kotor. Koji su to uslovi koje je Skala i ostali mediji koji su konkurisali za ova sredstva trebalo da ispune? Od nadležnih u Opštini smo tražili te uslove i propozicije po kojima su rangirali medije na konkursu na kome su odlučili da tri četvrtine novca daju Skali, ali ih nismo dobili jer oni jednostavno ne postoje.“- kazala je juče na konferenciji za novinare u Kotoru, koordinatorka opozicije za Kotor Ljiljana Popović-Moškov (URA).

Kotor noću - Photo Zoran Nikolić
Kotor noću – Photo Zoran Nikolić

Boka News  4. april 2016.

“Skali” 15.000 eura, ostalima ništa

Odlukom Komisije za raspodjelu sredstava namijenjenih finansiranju ostalih medijskih usluga “shopping” metodom (neposrednim prikupljanjem ponuda) iz budžeta Opštine Kotor, privatnom preduzeću „MAXCO“ d.o.o Kotor, u sklopu kojeg posluje Skala Radio, dodjeljeno je 15.000 eura.

Ostali koji su se prijavili, prema saopšenju Komisije, ne ispunjavaju uslove, Multimedijalni portal “Boka News” i Kotor TV  jer su NVO, a „Info Biro Montenegro“ d.o.o iz Podgorice jer je registrovan za proizvodnju filmova, video zapisa i televizijskog programa, piše u obrazloženju odluke koju potpisujuju članovi komisije Biljana Peranović, Tijana Čađenović i Slavica Vojinović.

Inače, Odlukom o  budžetu Opštine Kotor za 2016. godinu, za stavku „ostale medijske usluge“ je predviđeno 20.000 eura.

Do informacije o ovakvoj odluci o raspodjeli sredstava, o kojoj „niko ništa nije znao“, uspjeli smo doći od nadležnih, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Kako nam je kazala jedna od članica Komisije „niste ni trebali konkurisati, jer se već unaprijed znalo kome idu ta sredstva. Dobili smo instrukcije  od predsjednika da to treba završiti na način kako je završeno. Iz tih sredstava otišlo je i nekih 2.500 eura dnevnom listu  “Pobjeda” za neplaćene oglase u toku protekle godine, a ostatak za film povodom Dana opštine Kotor“.

Komisiju je formirao predsjednik Opštine Kotor, dr Aleksandar Stjepčević 10. februara, a odluka je, po svemu sudeći, donijeta mnogo prije. Zvanično je samo potvrđena 16. februara 2016. godine.

Teško je povjerovati, i običnom građaninu koji nije upućen u čitavu proceduru, da je „Skala radio” jedini medij koji je ponudio svoje usluge, a ispunjava tražene uslove. Prije će biti da je riječ o podvajanju podobnih i nepodobnih medija u vremenu kada je sve uočljiviji nesklad između onoga što je građanima obećano i što je realizovano.

Miro Marušić

Miholjska Prevlaka – Sabor Bratstva pravoslavne omladine Crne Gore

0
Sa skupa na Prevlaci
Sa skupa na Prevlaci

Svetom arhijerejskom litrugijom i svečanim programom na Miholjskoj Prevlaci kod Tivta danas je obilježen 23. Sabor Bratstva pravoslavne omladine Crne Gore.

Bogosluženje je obavio je mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije uz sasluženje episkopa Kirila Bojovića i bokokotorskog sveštenstva. Uprkos kiši, skupu je prisustvovao veliki broj vjernika i članova Bratstva pravoslavne omladine iz cijele Crne Gore, kao i brojni gosti.

Među njima su bili i generalni konzul Srbije Slobodan Bajić, konzul Zoran Dojčinović i predstavnik amabsade Ruske Federacije u Crnoj Gori, Eduard Serik.

Ovom prilikom ozvaničeno je formiranje kozačkog centra za Boku Kotorsku, podjelom činova predstavnicima iz Boke, a koje im je dodijelio  “predstavnik Centralne kozačke vojske Ruske Federacije u Crnoj Gori- kozački Centar „Sveti Petar Cetinjski“, pukovnik Slobodan Pejović.

Prisutne je pozdravio predsjednik Bratstva pravoslavbne omladine Crne Gore, jerej Mijajlo Backović koji je u ime veterana 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, uručio orden  predsjedniku Mirovnog pokreta „Ne u rat – Ne u NATO“ i uredniku portala IN4S, Gojku Raičeviću.

Nakon bogoslušenja priređen je bogat kulturno-umjetnički program.

Popović Moškov: Favorizovanje podobnih i brojne zloupotrebe

0
Sa pressa Kotor
Sa pressa Kotor

Prvi presjek kontrole rada lokalne samouprave Kotor, period januar – jun 2016, ukazuje na niz sistemskih problema koji stvaraju pogodno tlo za zloupotrebe raznih vrsta, a sistem upravljanja, tako je postavljen da se kroz njega favorizuju podobni, kazala je danas na press konferenciji, Ljiljana Popović Moškov, predstavnica opozicije sa posebnim ovlašćenjima u Opštini Kotor, po pitanju prihoda, ostvarivanja budžeta i raspodjele finasijskih sredstava, do kojih je došla tokom jednomjesečne kontrole sa svojim timom.

Press konferencija je održana u galeriji „Ticijan“ u Starom gradu – Kotor u neobičnom prostoru, ne zato što smo htjeli da budemo važni, već smo jednostavno na to bili primorani, naglasila je Popović Moškov.

„Vjerovali ili ne, u ovom gradu koji baštini i njeguje ljudske slobode i građanske vrijednosti, nismo mogli da pronađemo prostor na kojem ćemo održati press konferenciju. Nismo mogli da dobijemo skupštinsku salu, a odbijeni smo da to uradimo u prostorijama lokalne samouprave. Ovdje su ljudi koji su se prihvatili obaveze da urade kontolu kako bi građani saznali na koji način radi naša lokalna uprava, ali i naša javna preduzeća i da prenesemo informacije građanima do kojih oni ne mogu da dođu“ kazala jeLliljana Popović Moškov.

Sa pressa Kotor
Sa pressa Kotor

“Kriterijumi po kojima se troše pojedine budžetske kategorije ne postoje, a ne postoji ni personalna odgovornost za gomilanje dijela dugovanja po osnovu zakupa, komunalnih naknada, komunalnih taksi i poreza. Stopirali smo isplatu iz budžeta za socijalna davanja. Ne zato što mislimo da socijalnu pomoć ne treba dati, već iz razloga što nije ni primjereno ni profesionalno da raspodjeljujete bilo koja budžetska sredstva, a da nemate jasna pravila i kriterijume po kojima ćete to uraditi. Budžet nije nečije privatno vlasništvo, to je novac građana Kotora i treba da se troši, odnosno da se raspodijeli kada je socijala u pitanju, onima koji su najviše socijalno ugroženi. Dali smo nalog odgovornima u opštini da se uradi Pravilnik koji jasno i nedvosmisleno definiše kriterijume za raspodjelu socijalnih pomoći, nakon čega sredstva mogu biti podijeljena”, kazala je Popović Moškov.

Iz istih razloga, stopirana je isplata iz budžetskih sredstava namjenjenih medijima.

“Pojedinci u Opštini donijeli su odluku da se od ukupno 20.000 eura za ove namjene, čak 75% ili 15.000 eura odobri samo jednom privatnom radio emiteru, Radio Skali. Svi ostali zahtjevi su odbijeni, s obrazloženjem da ne zadovoljavaju uslove. Tražili smo da nam se dostave ti uslovi koje su podnosioci trebali zadovoljiti ili ispuniti, ali ih nijesmo dobili. Nijesmo ih dobili, jer ne postoje i ovo možemo slobodno okarkterisati kao klasičnu zloupotrebu budžetskih sredstava u privatne ili političke svrhe.

Ovim putem demantujemo napise ovog privatnog radija, u kojima nas proziva da protivno zakonu osporavamo budžet koji su usvojili odbornici u kotorskom parlamentu. Mi ne osporavamo iznos planirane stavke od 20.000 koja je sastavni dio budžeta za 2016. godinu. Kako se odbornici ne bave raspodjelom, već odgovorni u Opštini, to smo osporili njihovu odluku, po kojoj su bez definisanih kriterijuma i uslova, 75% budžeta u izbornoj godini opredjelili samo jednom privatnom radio emiteru iz Kotora. Predložili smo poništenje ovakve odluke, definisanje kriterijuma i uslova za raspodjelu i vraćanje cjelokupnog postupka na početak. Kako je ovom privatnom radiju već isplaćeno 6.250 eura, to će se smatrati njegovim učešćem odnosno već raspodjeljenim sredstvima u ponovljenom postupku” – kazala je Ljiljana Popović Moškov.

Zaista neznam ko je taj dežurni policajac u ovom Gradu koji straši

Na pitanje novinara za obrazloženje, zašto nije mogla da se pressica održi u skupštinskoj sali – Popović -Moškov je kazala

„Nismo dobili pisano obrazloženje. Bilo je samo usmeno, Ljiljo nemoj molim te biće prozivke.

Ja zaista neznam ko je taj dežurni policajac u ovom Gradu koji straši kako ljude koji rade u lokalnoj samoupravi, tako i odbornike, predsjednika Skupštine opštine Kotor…

Nepostupanjem ili selektivnim sprovođenjem finansijske discipline, opštinski budžet godišnje gubi više desetina hiljada eura, kako na ime zakupa terasa, tako i na ime komunalnih taksi i naknada.

Sa pressa Kotor
Sa pressa Kotor

Od nadležnih u Opštini Kotor zatraženo je da se preispita personalna odgovornost za nepostupanje po sopstveno izdatim rješenjima i uklanjanje terasa ugostiteljskih objekata grupe privilegovanih zakupaca, koji su svo vrijeme nesmetano radili, iako neki od njih nijesu imali potpisane ugovore čak više od dvije i po godine.

“Za prvih dvadest dana kontrole u budžet se od zakupa terasa slilo blizu 50.000 eura, koliko i u prvih šest mjeseci 2016. godine. Pored personalne odgovornosti, tražili smo i kompletnu izmjenu dosadašnje procedure načina ugovaranja zakupa terasa, jer postojeći način daje prostor za razne manipulacije i zloupotrebe, a na štetu opštinskog budžeta. Kontrola je pokazala da se loše upravlja i kada je u pitanju priliv novca od zakupa poslovnih prostora. Dok veliki broj zakupaca redovno i na vrijeme izmiruje svoje obaveze, imamo one čiji dugovi rastu i na koje se primjenjuju mehanizmi naplate onda kada su šanse za naplatom minimalne. Ukupan dug iznosi 550.000 eura od kojih će najveći dio ostati nenaplaćen, jer dužnici više ne postoje odnosno firme su u međuvremenu ugašene”, istakla je Popović Moškov.

Ona je kazala da Opština nažalost nema evidenciju dužnika po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, kao i prireza, te da trenutni dug po osnovu poreza na imovinu, ne računajući obaveze za 2016. godinu, iznosi 5,5 miliona eura od čega pravni subjekti dva miliona, a gradjani 3,5 miliona eura. “Pored navedenih 3,5 miliona eura, gradjani duguju i 1,0 milion eura po osnovu turističke takse”, naglasila je Popović Moškov.

Kordinatorka Popović Moškov je pohvalila ljude koji rade u lokalnoj samoupravi koji su ustupili svu traženu dokumentaciju.

„Smatram da je veliki broj zaposlenih koji rade u lokalnoj samoupravi jedva dočekalo da neko dođe sa strane i iznese podatke koje oni ili nisu mogli ili nisu smjeli da javno kažu”, kazala je Popović Moškov.

O pritiscima i pokušajima diskreditacije nje lično i opštinskog odbora URA Kotor, Popović Moškov je kazala da ne želi reagovati, da sve što radi je u interesu transparentnosti i ukazivanja na sistemske probleme koji stvaraju pogodno tlo za brojne zloupotrebe, čiji smo svjedoci…

Ribarski susreti „Camellia Trophy” – takmičenje u ribarenju iz drvenih barki

„Camellia Trophy“ 2015.
„Camellia Trophy“ 2015.

U sklopu tradicionalne manifestacije „Fešta kamelija 2016.“ u nedjelju 31. jula u Stolivu će biti organizovani ribarski susreti„Camellia Trophy”, takmičenje u ribarenju iz drvenih barki.

Organizatori su udruženje „Kamelija“ KSR „Zubatac“ Kotor  i MZ Stoliv.

Program:

06.00 – Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu,                                    ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova

10.00 – Promotivni nastup jedriličara, gondolijera i kajakaša

10.30 – Takmičenje u veslanju i promocija drvenih barki

11.30 – Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja

Izložba maketa i modela raznih plovila

Razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete

Zabavni program i druženje uz ribu i vino.

„Camellia Trophy“ 2015.
„Camellia Trophy“ 2015.

Organizovanjem  ove  manifestacije  doprinosimo  očuvanju naših  tradicionalnih  vrijednosti poručuju organizatori. Za dodatne informacije kontakt telefon   069/644-506                                                        

 

Tivat – Festival uličnih performera od 28. do 30. jula

0
Tivat - Festival uličnih performera
Tivat – Festival uličnih performera

Festival uličnih performera u Crnoj Gori „InArt“ održat će se od 28. do 30. jula u Tivtu. Svečano otvaranje je u četvretak 28.jula na obali Pine u 21 sat.

Festival organizuje firma Koncept Plus iz Podgorice u saradnji s NVO Umjetnička fabrika  i Turističkom organizacijom Tivat.

Na festivalu će učestvovati performeri iz Crne Gore kao i gosti iz još iz sedam zemalja.

Tivat: oduzeti panciri, svjetlosna signalizacija, audi A8 na provjeri

0

Tivatski inspektori juče su pretresli dva „audija A8“ za čijim su upravljačima bili članovi kavačkog klana, od kojih su zaplijenjena tri pancira, sirene, rotaciona svijetla, saznaje Pobjeda.

Policija
Policija

Policija je juče oko 13 sati, na osnovu operativnih radnji i mjera, kontrolisala blindirani ,,audi A8“ podgoričkih tablica, koji se kretao iz pravca tivatskog aerodroma prema gradu. Vozač je koristio zvučnu i svjetlosnu signalizaciju rotaciona svijetla. Inspektori su zaustavili ,,audi A8“, kojim je upravljao V. B, a na mjestu suvozača su bili I. Đ, D. P i S. V koji, prema bezbjednosnim evidencijama, slove za članove kavačkog klana.

Svi su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Tivat. Automobil je poslat na tehnički pregled gdje su uklonjeni uređaji za signalizaciju, a istražitelji su pretresom gepeka pronašli i zaplijenili pancir.

Samo sat kasnije, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, tivatski istražitelji su u mjestu Markuševina na Jadranskoj magistrali kontrolisali ,,audi A8“ kotorskih registarskih tablica kojim je upravljao D. P, a na mjestu suvozača je bio A.Đ. Obojica su „bliski“ kavačkom klanu. Pregledom su primijećena fleš svijetla blicevi, pa je ,,audi“ upućen na tehnički pregled. Blicevi su demontirani, a u prtljažniku su pronađena dva pancira koja su oduzeta.

,,Audi A8“ kotorskih tablica, privremeno je oduzet da bi utvrdili da li je automobil regularno kupljen.

Protiv V.B i D.P podnijete su prijave zbog prekršaja u saobraćaju. O događaju je obaviješteno Osnovno i Vrhovno državno tužilaštvo, koja će se izjasniti da li u njihovim radnjama ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Kotorski i tivatski inspektori pomognuti Specijalnom antiteroristikom i Posebnom jedinicom svakodnevno kontrolišu osobe koje su bliske kriminalnim klanovima.

Očišćena Mamula

1
Mamula
Mamula

Radnici hercegnovskog preduzeća „Čistoća“ očistili su prethodnih dana ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Tokom akcije čišćenja i košenja zaraslih površina, u kojoj je učestvovalo devet radnika tog preduzeća, sakupljeno je oko 800 kilograma otpada.

Akciju čišćenja ostrva Lastavica pomogli su i članovi NVO „Plavi Crne Gore“ i Zoran Banićević, koji je omogućio radnicima prevoz brodom. Iz lokalne uprave najavljuju i skoro čišćenje tvrđave Španjola.

Podsećamo da je švajcarska kompanija “Oraskom divelopment holding” sa Vladom Crne Gore sklopio ugovor o zakupu ostrva Lastavica sa tvršavom Mamula na 49 godina i cijenu od 1,5 eura po kvadratnom metru za zemljište i 0,9 eura za akvatorijum, plus investicioni projekat od 15 miliona eura i otvaranje do 200 radnih mjesta. Data je i projekcija ostvarivanja ukupnih direktnih prihoda u prvih deset godina, u visini od 7,5 miliona eura.

Novljani komentarišu da je Orascom mogao pomoći akciju čišćenja ostrva  i pokazati, ono što se definiše kao “društvena odgovornost”.

Sredinom XIX vijeka austrijski general i namjesnik Dalmacije baron Lazar Mamula, inače vjenčani kum crnogorskog knjaza Danila Petrovića, podigao je utvrđenje  na ostrvu Lastavica. Po njemu je tvrđava dobila novi naziv – Mamula.

Na ostrvu je po naredbi italijanskog admirala Šestog armijskog korpusa Renco Dalmaza u tvrdjavi Mamula, 30. marta 1942 godine osnovan logor Nummero 11. U njemu su zatavarani antifašisti, ratni zarobljenici i civili iz Crne Gore, istočne Hercegovine i Hrvatske – uglavnom iz južne Dalmacije.