Bokelji, dr Nikša Truš i Zvjezdan Šantić učestvovali su na ovogodišnjoj “Međunarodnoj regati Brindisi – Krf” koja je vožena od 8-10 juna. Dvočlana posada iz Kotora, članovi JK „Lahor“, izazvali su posebno interesovanje organizatora i učesnika kada su se pojavili u Brindisiju svojom 9,5 dugom jedrilicom „Chita“.
Veliki zaljubljenik u more i jedrenje dr Nikaša Truš, za naš portal kazo je da ljubav prema jedrenju i moru je jača od svega.
„Do Brindisija smo jedrili 13 sati gdje su nas dočekali ljubazni organizatori. Cilj regate je stvaranje mosta između ljudi Jadranskog i Jonskog mora kroz jedriličarski sport. Zanimljivo, od 2000. do 2002. godine, utrka održana pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda kao “Trka za ljudska prava”.
Regata Brindisi – Krf organizuje još od 1986. godine.
Brindisi-Corfu
Regata je bila veoma je zahtjevna, pogotovo kada jedrite u dvoje. Na Krf smo stigli nako trideset sati jedrenja. Nikada nije bilo toliko posada, kao ove godine, atmosfera je odisala opušteno i svečano. Našim učešćem željeli smo pokazati da jedriličari iz Boke nisu zaboravili jedriti, da smo pravi ambasadori naše države i Boke Kotorske“ kazao je vlasnik broda i skiper dr Nikaša Truš.
Partenza-Brindisi-Corfu 8-giugno-2016
Iako bez sponzora posada Truš – Šantić, učestvovao je i na regati Bari – Herceg-Novi koja se tradicionalno vozi krajem aprila. Kazali su da će nastaviti u sklopu svojih mogućnosti predstavljati Crnu Goru i Boku ma međunarodnim regatama.
Vrlo popularna britanska soul i R’n’B zvijezda Joss Stone nastupila je sinoć prvi put u Crnoj Gori u plažnom klubu “Almara” na Oblatnom u Tivtu, priredivši nezaboravan ugođaj zvanicama Luštice Bay, novog turističkog grada na Jadranu.
Nesvakidašnji koncert dio je akcije podrške razvoju ekološke svijesti, organizovane po prvi put u Crnoj Gori u saradnii sa Lušticom Bay, pa je internacionalna soul diva donirala honorar crnogorskim “zelenim” nevladinim organizacijima među kojima su Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i međunarodni centar za održivu kulturnu saradnju “Krug” sa sjedištem u Londonu i ograncima u Crnoj Gori.
Koncert je priređen u sklopu “Joss Stone Total World Tour” kojom pjevačka zvijezda ima za cilj da posjeti i pjeva u svakoj državi svijeta i istovremeno podrži podizanje globalne ekološke svijesti.
“Luštica Development” je u potpunosti posvećena razvoju Luštica Bay projekta na ekološki održiv način i kao dio te posvećenosti – generalno podizanju svijesti o ekološkom upravljanju. Tako da, kada nam je ponuđena prilika da otpočnemo saradnju sa Joss Stone kako bismo podržali crnogorske ekološke NVO, vrlo rado smo prihvatili.” – rekao je Darren Gibson, izvršni direktor kompanije “Luštica Development” koja razvija projekat Luštica Bay.
“Ovaj koncert je divan primjer kako “green culture”, u ovom slučaju muzika, može sve da nas ujedini u davanju podrške u očuvanju onoga što se tiče svih nas – a to je naše okruženje, priroda i naša planeta. “Luštica Development” je prepoznala važnost ove misije i omogućila održavanje ovog koncerta.” – istakla je Vesna Spaskovska Jovićević, osnivač i vizionarka NVO Krug (Green Culture Networking).
Internacionalna pjevačka zvijezda koju često upoređuju sa Aretom Frenklin, oduševila je publiku na koncertu a njen silazak u publiku sa kojom je otpjevala nekoliko pjesama, podigao je na noge nekoliko stotina gostiju. Raskošnim talentom, jedinstvenim glasom i nenadmašnim nastupom potpuno je osvojila publiku na “Almari”. Nastupivši bosonoga u dugoj bijeloj haljini, 29-godišnja soul diva sa jednim Grammy-jem i više od 12 miliona prodatih primjeraka albuma, još jednom je pokazala neizmjernu strast za muzikom koju izvodi i plijenila nespornom harizmom.
Tivćanka Snežana Pavlović (47) spašena je kasno sinoć spektakularnom akcijom vatrogasaca iz Tivta, Kotora i Krtola iz jedne od provalija pored starog puta Kotor-Njeguši-Cetinje. Sa teškim tjelesnim povredama, velikim gubitkom krvi, dehidratacijom i opštom malaksalošću, Tivćanka je maltene u poslednji čas izvučena iz slupanog „golfa V“ koji se, nakon pada u provaliju sa desete tzv.kanice (serpentine), srećom zaustavio na jednom stablu.
Pavlovićeva sa u petak poslijepodne sama automobilom uputila ka Podgorici ali se, ne znajući da li ima zastoja na putu preko Budve, opredijelila da ide starim i uskim putem preko Njeguša i Cetinja. Iz za sada neutvrđenih razloga, na 10-toj serpentini od ukupno 25 koliko ih je između Trojice i Krsca, doživjela je saobraćajnu nesreću, sletjela sa puta i upala u provaliju. Srećom automobil se nije prevrnuo već se nakon tumbanja niz strminu, zaustavio udarivši u jedno drvo i stijenu. Pretpostavlja se da je Pavlovića tada izgubila svijest, a u međuvremenu njeni prijatelji i porodica prijavili su policiji njen nestanak. Potraga za njome trajala je čitavog dana u subotu, a da se nešto loše dogodilo bilo je izvjesno kada u prijepodnevnim satima njena prijateljica Branka Matijašević iz Tivta uspjela da na kratko ostvari telefonski kontakt sa njome.
„Nakon ne znam koliko poziva na njen mobilni telefon javila mi se i slabašnim glasom samo promucala nekoliko riječi iz kojih sam nedvosmisleno zaključila da je doživjela saobraćajnu nesreću negdje na putu prema Njegušima i da je u jako lošem stanju.“- kazala je Matijašević ističući da je o svemu obavijestila policiju ali da su oni, nakon što sinoć do 8 sati potraga za nestalom Snežanom nije dala rezultate, bili spremni da je obustave i nastave tek u ponedjeljak, jer nisu bili sasvim uvjereni da je saobraćajna nesreća uzrok njenog nestanka.
„Njena rodbina i prijatelji potom su se sinoć samoorganizovali i krenuli od Trojice prema Krscu da je traže i dozivaju, očekujući da će nam se Sneška odnekle javiti ili da ćemo nešto vidjeti na strminama oko puta. Tek kada je pao mrak i naše baterijske lampe nisu više bile dovoljne, obratila sam se mom poznaniku, komandiru Službe zaštite i spašavanja Tivta Zoranu Barbiću koji je odmah digao na noge kompletnu tu jedinicu, pripadnike Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića i kolege iz Slube zaštite Kotora. Svaka čast tim momcima, bili su nevjerovatni , odmah su došli na Trojicu, rasporedili se i sistematskom pretragom terena oko 23.30 sata sinoć u provaliji ispod 10-te kanice, našli Snežanin „golf“ i u najkreće moguće vrijeme, izvukli je i spasili joj život. Bezgranično sam im na tome zahvalna i ti ljudi zausta zalužuju svaku pohvalu.“- ispričala nam je Matijaševićeva. Dodala je da joj je povriješena prijateljica, nakon što je već bila u rukama ljekara, kazala da nije mogla dohvatiti svoj mobilni telefon u smrskanom autu jer joj je desna strana bila maltene nepokretna i da je pukom slučajnošću uspjela da joj se jednom javi na poziv.
Načelnik SZS Tivat Zopran Barbić kazao nam je da su nakon što su prvi put dobili obavještenje o nestaloj Tivćanki sinoć oko 22.40 sati, odmah obavijestili kolege iz Kotora i Krtola i krenula je organizovana potraga za unesrećenom.
„U akciji je učlestvovalo 12 pripadnika SZS Kotor, 10 pripadnika SZS Tivat i sedam pripadnika DVD „Krtoli“ sa pet vatrogasno-spasilačkih vozila. Na osnovu raspoloživih podataka, sistematski smo vršili pretragu terena od Trojice u pravcu Škaljara, Kavča i prema Njegušima. Nešto poslije 23.30 kolege iz Kotora primijetile su odsjaj štop svjetla „golfa“ koji je sletio sa puta, pa smo se odmah, formiravši tzv-živi lanac, spustili niz priovaliju, izvukli povrjeđenu ženu iz slupanog vozila, imobilisali je i koristteći ležalju za takve vrste akcija i konope, izvukli je na put gdje ju je odmah preuzela ekipa hitne pomoći.“- kazao je Barbić dodajuči da su u akciji učestvovali i policajci.
Teško povrijeđena i dehidrirana Tivćanka za koju se pretpostavlja da je u slupanom automobilu provela najmanje 30 sati, u svjesnom stanju je odmah trasnportovana u Opštu bolnicu Kotor gdje su joj najhitnije sanirane povrede i data krv, nakon čega je prebačena na dalje liječenje u risansku bolnicu gdje je danas i operisana.
Stvari su se drastično promijenile u samo dva desetljeća. Moji starci, kad su kupili televizor, osjećali su se ko Neil Armstrong na Mjesecu. Da ne govorim da se u ta doba mobitel nije mogao ni zamisliti. Kamoli da bi stara vjerovala da može hodati Stradunom i nazvati prijateljicu u Njemačku, i to još besplatno jer smo joj instalirali Viber.
U kratkom vremenu sve se drastično pretumbalo, ali teško je reći je li nabolje ili ipak nagore. To zapravo ovisi iz kojeg kuta gledaš i koliko si koristi od nečeg imao.
Tako je i s Gradom. U vrijeme kada je Grad vrvio domaćom čeljadi koja je živjela i radila unutar zidina, nitko nije mogao zamisliti da za samo 20 godina neće biti gotovo nikog od njih. Vreva je danas puno veća nego onda, ali samo zbog turista s kruzera. Domaća čeljad nestala je kao u nekom nijemom filmu. Nikog nije ni interesiralo, osim njihove familije. Svaka vlast o njima je vodila računa točno koliko im je trebalo u predizbornoj kampanji, i ni cenat više.
Kad je prije petnaestak godina čeljad počela masovno prodavati stanove, bila je to, ruku na srce, dobra odluka. Uzimali su dobre pare za male, najčešće derutne stanove. Legenda kaže da su se kvadrati prodavali i za 5000 eura. Kad skontate da je to 250.000 za stan od 50 kvadrata, što je tu za čuditi se? Ljudi se snašli, dočekali svojih “pet minuta”. Kupili su kuće po Župi i još pola para oročili na banci. Svatko tko je živio u Gradu otkad je turizam procvao učinio bi isto.
Zato je danas Grad gotovo prazan, grad muzej, ono što je i bila intencija nekih prošlih vlada, a možda i ove sadašnje. Sve čine da odu i ovi što su ostali. Broj stanovnika Grada pao je u samo 25 godina na jednu četvrtinu, dok se broj suvenirnica, restorana i stolova za barem toliko povećao. Kažu da grad čine ljudi, ali naš je ostao bez onog što ga čini gradom.
Hladni vjetrovi
Posebno je to upečatljivo zimi. Kad se navečer zateknete u Gradu, od živih stvorenja možete nabasati samo na mačku kod pravoslavne crkve. Do zime je Grad ispunio svrhu svoga postojanja. S prvim hladnijim vjetrovima otišli su i stranci, pa i oni koji su kupili kuće i stanove po Gradu. Ima tako u zidinama cijela jedna ulica s pločicama McDonald’s, McCormak… Zimi je potpuno pusta. Đuro ost’o sam u stoljetnoj kući na tri etaže i moli Boga da se pojavi još neki Sean i ponudi mu dobre pare za ono njegovih kvadrata, prije nego strancima i našima počnu naplaćivat ulaz u Grad. Onda je nahebo jer će ostat zadnji i dobit status snježnog leoparda u zatočeništvu.
U jednoj od ulica stoji mlađa žena sa saketom od “Konzuma” u ruci. Čeka da prođe vodič s grupom Korejaca, prepriječili su joj put do portuna. Pozdravljamo se, znamo se svi iz Grada. Među onom masom turista točno ti srce poskoči kad ugledaš poznato lice. “Đe si, Mare!”, kažem i zastanem da malo porazgovaramo.
Ona je rođena u Gradu. Cijelo djetinjstvo čuvale su je gradske zidine, a Stradun joj je bio đardin. Išla je tu i u osnovnu školu.
– Grad iz onog vremena i Grad danas skoro pa nemaju dodirnih točaka, osim njegove neprolazne ljepote – sjetno će Mare. U to je gurnu neki Azijat s ruksakom, ali njoj je to već tako normalno da i ne reagira.
– Jasno je da se vremena mijenjaju i da se ljudi prilagođavaju, ali žalosti me činjenica što u Gradu više nikada neće živjeti niti približan broj lokalnog stanovništva. Nekad je Grad bio centar svega. Za sve se dolazilo u Grad, pa i iz Župe i Konavala – kupiti školske knjige, u Zeca sve za kuću, roba na metre, konci, igle su se mogle kupit u Roma. U Gradu je bilo bezbroj postolara, brijačkih radnji, urara… – sjeća se s nostalgijom.
Kotor noću – foto Z. Nikolić
– Grad su u prvom redu činili ljudi koji su u njemu živjeli 365 dana u godini. U osnovnoj školi tih osamdesetih godina bila su četiri razreda s po najmanje 35-ero đaka. To je prava slika Grada. Sada se u svakoj generaciji osnovne škole jedva formiraju dva razreda i tu sliku spašavaju djeca koja uopće ne žive u Gradu. Pitam se što će biti sljedeće školske godine, kada se počne strogo primjenjivati odluka prema kojoj će se djeca upisivati u školu prema adresi stanovanja – govori Mare i škica jednim okom na onaj svoj portun. Prije nekoliko godina su ga počeli zaključavati jer je prolaznicima najčešće služio kao besplatni WC. Prije je bilo i neke kulture.
Stihijska prodaja
– Nakon stihijske prodaje stanova, Grad je ostao bez ljudi. To mi se čini nepovratno. Svedeni smo na tri butige prehrane čije su cijene proizvoda puno skuplje nego u drugim dijelovima Grada. Za sve ostalo moramo van zidina. Ljeti je problem parking. A to je nemoguća misija! Za naći slobodno mjesto, kružim unedogled i čekam. A da ti ne govorim o popravcima u stanu.
Moraš imat vezu za meštra da ti uopće dođe u Grad! Kad čuje na telefon da živim u Gradu, prva je reakcija “Ajmeeee”, a to “ajme” u startu znači veću cijenu usluge. Jer mi onda počne nabrajat probleme s parkingom i cijenom parkinga koju on ima platit, što hoće reć da je cijena usluge u startu veća. O transportu namještaja da i ne govorim. Svi ti dovezu namještaj do Ploča, a onda se snalazi sam i opet plaćaj prijevoz do doma – kaže Mare i spusti onaj saket do nogu. Vidimo obje da će ova priča potrajati.
I Široka je postala uska
– Znaš što, zanima me kome se čuvaju oni prazni gradski stanovi u Karmenu i na još nekim lokacijama. Zašto se ne daju u najam po prihvatljivoj cijeni mladim obiteljima s djecom? Što je s planom izgradnje stambenih prostora na bivšem košarkaškom igralištu ili i to čeka odabrane? Zašto je tamo konzerviranje iskopanog stalo? Ta lokacija sliči na Grabovicu, zarasla travom, puna smeća, ako ništa drugo, jako je loš prizor za strance kad obilaze zidine jer se odozgo najbolje vidi.
Zašto se poslovni prostori nisu dali u najam po povoljnim cijenama tradicijskim obrtima, već su iznajmljeni po komercijalnim cijenama? Sad su tamo same suvenirnice i restorani – analizira do u detalje situaciju u gradskoj jezgri. Mišljenja je i da hitno treba smanjiti broj turista unutar zidina u ljetnim mjesecima jer je ulicama nemoguće prolaziti.
Reklame i tende
– Pa ni sami turisti ne mogu doživjeti ljepote Grada od gužve i natrpanosti stolova, reklama, štafelaja…. Nedopustivo je da neki vlasnici restorana ili suvenirnice buše i uništavaju zidove kuća da bi okačili svoje reklame, lampe, tende, menije… Koliko se sjećam, Grad je pod zaštitom UNESCO-a ili više nije? Nedostaje dugoročan plan razvoja grada.
Broj stolova svakako treba smanjiti jer je i sama Široka ulica postala preuska. Na Prijekomu su, a ista je stvar u svakoj drugoj ulici, s obje strane stolovi, a za uspješan slalom moraš još zaobići i postavljene reklame, ubacivače i grupe turista. Ali čini se da je pravo pitanje jesmo li mi, šačica ljudi koja je još ostala živjeti u Gradu, ikome zanimljivi. Da jesmo, već bi nam na svim razinama vlasti netko pomogao, zadržao nas tu i doveo još obitelji, po mogućnosti s djecom, jer su ona naša budućnost – govori Mare, sad već sa suzom u oku. Pa uzme onaj svoj saket i nestane u portunu koji se u njezinu djetinjstvu nikad nije zaključavao, a sad ima protuprovalnu bravu.
U Grad se više ne ide ni za što. Ni u postolara, po konac, čavao, metar robe, uredski pribor. Ništa, osim možda po sladoled, a on je svuđe isti. U tim mislima sretnem Katu iz Karmena. Ljuta je ko pas.
– Cijelo jutro mi, ženo, roncaju kroz ulicu, buše, tresu, restoran smrdi, nitko me ne obada. Dosta mi je, iselit ću i ja! – reče kad je čula temu i ode za poslom. Grad je pod zaštitom UNESCO-a, ali ljudi nisu. Tko ih šljivi! Tko im je kriv kad nisu iznajmili za 200 eura noć ili prodali za 5000 eura kvadrat i odselili se u okolicu ko svi drugi. I ko im je kriv što njihovih 900 glasova ne znači ništa nijednoj stranci u nijednoj predizbornoj utrci.
Svečano otvaranje budvanskog Aquapark-a održano je 15. juna 2016. dok će za posjetioce biti otvoren za nekoliko dana, najavili su iz Aquapark-a Budva.
U kompaniji Aquaterra solutions, koja realizuje ovaj projekat vrijedan 13 miliona eura, očekuju da će građane moći da ugoste tokom sljedeće nedjelje.
Planirano je da u Aquapark-u radi oko 140 ljudi.
Aquapark Budva se prostire na površini od 41800m2, a kompleks obuvata niz zabavnih i uzbudljivih vodenih atrakcija – tobogana i bazena, dječiji dio koji ima preko 50 atrakcija, veliki restoran, 3 bara, dječiji kafić, prodavnicu, foto kabinu i druge atraktivne sadržaje. Aquapark Budva ima dnevni kapacitet do 6000 ljudi, a raznovrsna ponuda prilagođena je svim generacijama.
Aquapark Budva
Cijene ulaznica
Odrasli (od 130 cm) cijeli dan (od 10-19h) 20 eura
Klub odbornika Socijaldemokratske partije (SDP) Kotor nije podržao dosadašnje, a ujedno i novopredložene članove Upravnog odbora Luke Kotor, dodajući da će podršku dati samo onima koji su u stanju da obezbijede dugoročnu koncesiju za to preduzeće.
Iz Opštinskog odbora SDP-a su kazali da su na sjednici Skupštine Opštine, koja je održana u petak, uskratili podršku dosadašnjim članovima Upravnog odbora Luke Kotor.
Kako su naveli, poznato je da je Luka Kotor od 2011. godine do danas u više navrata aplicirala za dodjelu prioritetne koncesije, skrećući pažnju na „ćutanje uprave“.
“Nadležni organi državne uprave propustili su da odluče o zahtjevu u skladu sa Zakonom o lukama. Zahtjev je ponovo podnesen u martu prošle godine”, navodi se u saopštenju.
Iz SDP-a su podsjetili da je Vlada u maju prošle godine, razmatrajući informaciju o statusu Luke Kotor, donijela zaključke na osnovu kojih se preduzeću dodjeljuje pravo na privredno korištenje od 120 dana, počevši od 18. maja, odnosno do završetka procedure za dodjelu koncesije uz određena ograničenja.
VIKING SEA u Kotoru
“Ograničenja su se odnosila na to da Lučka uprava obavlja nadzor i kontrolu poslovanja Luke Kotor i da kompanija ne može zaključivati pravne poslove u trajanju dužem od perioda dodjele te privremene koncesije”, kazali su iz SDP-a.
Jedina aktivnost koju Luka Kotor može da preduzme u datom periodu je, kako navode, korištenje već postojećih kapaciteta, bez mogućnosti investicionog ulaganja.
“Ovim je ograničen preduzetnički kapacitet kompanije, ugroženo tekuće poslovanje, sigurnost prijema kruzera i strateški plan razvoja. Dovedena je u pitanje poslovna reputacija kompanije”, tvrde predstavnici SDP-a.
Oni su naveli da je nakon smjene predhodnih članova Upravnog odbora, koji predstavljaju većinskog vlasnika, Skupštinu Opštine Kotor, i postavljanjem novih članova prošle godine postignut politički konsensus u lokalnoj vlasti da je misija novih članova da obezbijede sticanje dugoročne koncesije za Luku Kotor.
“Novi članovi Upravnog odbora ne samo da nijesu postigli ostvarenje svoje misije, a to je sticanje dugoročne koncesije, već su svojim nečinjenjem radili protiv interesa većinskog vlasnika i time narušili javni interes”, zaključili su iz SDP-a.
Festival mediteranskog teatra “Purgatorije” u Tivtu večeras se nastavlja monodramom “Moje nagrade” u produkciji Narodnog pozorišta Beograd, a koja će biti izvedena na maloj sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković sa početkom u 21.30 sati.
Režiju i dramaturgiju potpisuje Maja Pelević, a kroz ovu monodramu publiku će voditi glumac Slobodan Beštić.
“U pitanju je ispovjest, intiman osvrt na to kako institucije reaguju na čovjeka koji iznosi svoje mišljenje”, ističe rediteljka, ukazujući da je zbirka eseja “Moje nagrade”, napisana u intimno – biografskom tonu, objavljena poslije smrti pisca Tomasa Bernharda.
Inače, ansambl Narodnog pozorišta iz Beograda sinoć je na ljetnjoj pozornici u Tivtu, u sklopu takmičarskog programa i u konkurenciji za nagrede “Purgatorija”, izveo predstavu “Rodoljupci”, po čuvenom tekstu Jovana Sterije Popovića. Režiju kao i scenografiju ovog komada potpisuje Andraš Urban, a uloge su tumačili Slobodan Beštić, Anastasia Mandić, Suzana Lukić, Pavle Jerinić, Nela Mihailović, Hadži Nenad Maričić, Nikola Vujović, Predrag Ejdus, Branko Jerinić i Bojan Krivokapić.
Zbivanja u ovoj komediji dešavaju se burne 1848.godine kada “gori cijela Evropa”. To je godina “proljeća naroda” u kojoj se revolucija munjevito širi od Francuske preko Italije, Mađarske do male banatske varoši Vršca, gdje se većim dijelom zbiva radnja Steijinog djela.
U sklopu književnih programa “Purgatija” u petak veče na sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković održano je knjižđvno veče šahovskog velemajstora Milna Draška koji je publici predstavio svoju knjigu putopisnih i zapisa o šahu, naslovljenu “Putujuči sa figurana”. Pored autora, o knjizi je govorio i šahista, novinar i publicista Dragan Popadić, direktor Radio Tivta.
U Komiži na otoku Visu, na Biševu, a sutra i na Palagruži, i ove se godine održava Festival mora – Rota Palagruzona, manifestacija u sjećanje na bogatu tradiciju komiškog ribarstva i njihovog osnovnog oruđa: osebujnog drvenog broda – falkuše, koja je prije dvije godine u Norveškoj proglašena ‘najatraktivnijim svjetskim povijesnim brodom’ (poveznica). Za Komižane je to zasigurno najatraktivniji brod u svakom pogledu, pa se organizatori: Grad Komiža, Kulturna ustanova Ars halieutica, Udruga Palagruza i Agencija Alternatura, već nekoliko godina trude kako to ne bi bilo zaboravljeno. Tako je ova fešta koja slavi bogatu tradiciju postala tradicionalna: ovo je sedma godina Rote Palagruzone, piše Tris portal.
Program je i ove godine uistinu (tradicionalno) bogat, a posebna pažnja je posvećena radioničkom i edukativnom sadržaju za djecu i mlade. Tako se u organizaciji Udruga Palagruza već danima održava radionica Barake Palagruzone, škola male brodogradnje za djecu, sastavljanje maketa gundule 1:10, prezentacija suvenira Udruge Palagruza, radionica rokel/brodograditeljska radionica, izrada replike gundule u stvarnoj veličini i drugo.
Tu su i projekcije filma „A život teče dalje”, Karla Junghansena, glume Ita Rina i Zvonimir Rogoz, te retrospektiva filmova Mate Bogdanovića. Bit će predstavljen i projekta obnove Leuta pruga Biševo, u sklopu koje će biti priređena i donatorska večer za goste radi bržeg ostvarenja tog nauma. Za četvrtak 23. lipnja u 9 sati je predviđena memorijalna regata „Rota Cicibela” od Komiže do luke Mezoporat na Biševu, gdje će se potom održati Konferencija o trideset godina istraživanja hrvatske maritimne baštine Kulturne ustanove Ars halieutica s više predavače iz Hrvatske i svijeta, ali i radionica „Škola falkuše – Ribarski jezik Komiže” s djecom osnovne škole, koju će voditi dr. Joško Božanić.
– Zadovoljan sam. Kao da je bilo jučer kada smo prije gotovo 20 godina otišli na Svetac ubrati drvo za izgradnju prve replike falkuše. Tada su svi mislili da smo ludi. Ali ako želiš učiniti nešto ozbiljno, moraš biti malo lud… – kazao nam je prije dvije godine na komiškoj rivi Joško Božanić, voditelj udruge Ars Haleiutica i jedan od idejnih začetnika oživljavanja falkuše.
Taj događaj otprije 22 godine je tako zaslužan i za središnji događaj ovogodišnjeg Festivala mora: u petak, 24. lipnja u 9 sati, iz Komiže prema Palagruži kreće regata „Rota Palagruzona” u kojoj sudjeluju isključivo tradicionalna drvena plovila. Petak navečer je rezerviran za Papinu večeru na žalu Palagruže za sudionike regate.
Podsjetimo, ta je večera podsjetnik na dodađaj od 9. ožujka 1177. , kada je uz obalu Palagruže pristala papina flota od 12 galija pred olujnom burom, kako piše Papin biograf Boson, a kada su komiški ribari za Papu i njegovu pratnju priredili „slasnu večeru”. Stoga su organizatori Rote Palagruzone odlučili povodom svake regate prirediti za sve goste i sudionike ribarsku večeru posvećenu uspomeni događaja kada je papa Aleksandar III. morao naći zaklonište od olujne bure u zavjetrini Palagruže na putu iz luke Vasto prema Veneciji kamo se uputio na pregovore sa Friedrichom Barbarosom.
Festival se nastavlja i u subotu i nedjelju nastavkom radionica, pa čak i školom tradicionalne kuhinje na komiškoj rivi, a potom slijedi i Noć sardele.
Hidrometeorološki zavod Crne Gore izdao je danas upozorenje “crveni meteo-alarm” za Crnogorsko primorje zbog ekstremno visoke temperature koja prelazi 36 stepeni.
U primorskim gradovima Herceg Novom i Ulcinju u 13 sati je izmjereno 36 stepeni, a u Podgorici 37 stepeni.
Visoka temperatura je zahvatila i sever Crne Gore, pa je u 13 sati u Pljevljima bilo 30 stepeni.
Meteorolozi su za danas najavili najvišu dnevnu temperaturu iznad 37 stepeni, ali i moguće naoblačenje od popodneva.
Britanska soul i R’n’B senzacija Džos Ston (Joss Stone) nastupiće prvi put u Crnoj Gori na koncertu u subotu 25. juna u okviru saradnje sa kompanijom “Luštica Development”, a u cilju promovisanja i podrške zelenoj kulturi u Crnoj Gori.
“Spektakularan koncert će biti unikatan događaj usmjeren na podizanje pažnje ka usvajanju ekološki održive prakse u kreativnim industrijama a sav honorar od koncerta internacionalna soul diva doniraće nevladinim organizacijama za zaštitu životne sredine u Crnoj Gori. U pitanju su nevladine organizacije Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), međunarodni centar za održivu kulturnu saradnju “Krug” (Green Culture organization) sa sjedištem u Londonu i ograncima u Podgorici, Cetinju i Skoplju, kao i organizacije koje podržavaju zelenu kulturu.”-saopšteno je juče tim povodm iz komapnije “Luštica Development”.
Koncert za prijatelje, partnere i zvanice Luštice Bay-a, novog turističkog naselja u Crnoj Gori, biće održan na Luštici kod Tivta, u plažnom klubu “Almara” na Oblatnom, sa početkom u 20 časova.
Tom prilikom medijima i gostima će se obratiti Daren Gibson izvršni direktor kompanije “Luštica Development” koja razvija projekta Luštica Bay, i Vesna Sokolovska Jovićević, osnivač i vizionar nevladine organizacije “Krug” koja se bavi održivom kulturnom saradnjom i promovisanjem ekološki održivog kreativnog sektora.
Inače, Džos Ston (rođena kao Joscelyn Eve Stoker 1987.) je engleska soul i R&B pjevačica, kantautorka i glumica. Njena vrtoglava karijera počela je 2003, kada je lansirana kao 16-ogodišnja plavokosa soul senzacija. Njen debi album, “The Soul Sessions”, bio je transatlantski uspeh i zabilježio je multimilionsku prodaju. Tokom naredne decenije, ona je prodala više od 12 miliona albuma širom svijeta, osvojila BRIT i Gremi /Grammy/ nagrade. Nastupala je sa legendarnim zvijezdama kao što su “Kum soula” Džejms Braun, Rod Stjuart, Stivi Vonder, Džef Bek i Ringo Star. Oformila je projekat “SuperHeavy”, sa Mikom Džegerom, Dejvom Stjuartom i Demijanom Marlejem. Ona je portparolka američkog prodajnog lanca “Gap”, gdje joj je prethodnica bila glumica Sara Džesika Parker. Često nastupa bosonoga. Zbog lijepog i visokog glasa, uspoređuju je sa Aretom Frenklin.
