Obilježavanje 900 godina postojanja crkve Sv. Nikole, centralne crkve manastira Gradište u Buljarici

0

“Gradište – manastir u Paštrovićima” naziv je međunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma koji će se uskoro održati u Petrovcu na Moru, Buljarici i u Beogradu, a na kom će uzeti učešće preko 40 referentnih naučnika i stručnjaka iz Crne Gore, Srbije, Italije i Rusije.

Ovaj simpozijum jedan je u nizu prigodnih programa koji se održavaju u godini kada se, prema narodnoj tradiciji Paštrovića i Crkve, obilježava 900 godina postojanja crkve Sv. Nikole (1116–2016), centralne crkve manastira Gradište u Buljarici.

Simpozijum ima dva glavna cilja:

  1. da okupi referentnu naučnu i stručnu javnost koja će, putem izlaganja i diskusija, objediniti što više poznatih podataka i ponuditi nova saznanja o ovom manastiru,
  2. da utiče na podizanje nivoa javne svijesti o značaju i vrijednostima manastira Gradište, kao i sakralne i kulturne baštine, uopšte.

Simpozijum i prateći program odvijaće se u nekoliko segmenata:

– 4. i 5. novembra u kino sali Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu na Moru (svečano otvaranje 4. novembra u 16 sati, 5 novembra početak u 9 sati

– 6. novembra u manastiru Gradište (8 satiSveta arhijerejska liturgija), i

– 12. i 13. novembra u Etnografskom muzeju u Beogradu (kino sala; početak rada 12. novembra u 11 sati, a 13. novembra u 10 sati).

Manastir Gradište
Manastir Gradište

Organizator simpozijuma je manastir Gradište, uz podršku Opštine Budva, JU Muzeji i galerije Budve i Etnografskog muzeja u Beogradu, a prijatelji su Turistička organizacija Budva, Radio televizija Budva, Radio televizija Srbije, “Cadmus Cineplex” (Budva), “Spidermax” – preduzeće za dizajn, štampu i montažu (Budva) i “Papalada” – restoran riblje i mediteranske hrane (Beograd).

 

Sunčano, vjetar uglavnom sjeverni

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Danas će biti pretežno sunčano u Crnoj Gori. Na sjeveru zemlje će ujutru ponegdje biti magla, a tokom dana se očekuje umjeren razvoj oblačnosti.

Vjetar sjeverni i sjeveroistočni biće slab do umjeren, a u jutarnjim i noćnim satima povremeno na udare jak.

Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 0 do 12, a najviša dnevna od 7 do 22 stepena.

Zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena
Zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena počelo je u noći između subote i nedjelje pomjeranjem kazaljki za sat unazad.

U nedjelju kazaljke na časovniku u tri sata vraćene su sat unazad.

Zimsko računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u oktobru i traje do poslednjeg vikenda u martu.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 70-ih godina prošlog vijeka.

Obrazloženje je bilo da se time “produžava” dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

„Šest velikana i grad“

0
ŠEST VELIKANA I GRAD
ŠEST VELIKANA I GRAD

U okviru programa posvećenog proslavi Dana opštine Herceg Novi, u nedjelju 30. oktobra, sa početkom u 20h, u savremenoj multimedijalnoj galeriji „Novi to sam ja“ biće otvorena izložba pod nazivom „Šest velikana i grad“. Organizator ovog dešavanja je multimedijalna galerija „Novi to sam ja“. Pokrovitelji su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi.

Na izložbenoj postavci naći će se slike umjetničkih velikana Petra Lubarde, Vojislava Voje Stanića, Aleksandra Ace Prijića, Đorđija Bata Pravilovića, Luke Berberovića i skulpture Luke Tomanovića. Ovo će biti izuzetna prilika za sve poštovaoce kulture da upoznaju neke od najpoznatijih radova umjetnika, koji su svojim djelima ostavili dubok i neizbrisiv trag u istoriji savremene crnogorske likovne umjetnosti.

Posjetioci će, pored djela navedenih autora, imati jedinstvenu priliku da vide negative na staklenim pločama iz bogate zaostavštine čuvenog Foto Laforesta. Staklene ploče prikazuju Herceg Novi iz perioda 20-ih i 30-ih godina 20. vijeka.

Postavka će trajati mjesec dana, a publika će moći da je pogleda svakog dana (osim nedjelje) u periodu od 9 do 20h.

In memoriam: Dario Musić

0
In Memoriam Dario Musić
In Memoriam Dario Musić

U palati Bizanti juče je održana komemorativna sjednica povodom smrti Daria Musića jednog od osnivača HGD-a Crne Gore, Hrvatskog glasnika, nosioca brojnih priznanja.

U ime poštovaoca, brojnih prijatelja i članova HGD- a, od Daria oprostio se predsjednik Mario Brguljan.

Dario Musić je rođen u starome pomorskom gradu Bakru na Hrvatskome primorju 1938. god. Osnovnu školu je započeo u Bakru, nastavio u Splitu, treći i četvrti razred u Lepetanima, a osnovno obrazovanje završio u Tivtu. Godine 1954. upisuje Srednju pomorsku školu – strojarski smjer u Kotoru, koju završava 1958. god.

Izlaskom iz armije 1959. počinje raditi u Brodogradilištu „Split“. Godinu dana kasnije vraćaju se u Boku. Dario započinje pomorsku karijeru na brodovima kotorske pomorske kompanije „Jugooceanije“. Na brodovima Jugooceanije plovi 10 godina i stiče zvanje upravitelja stroja. Nakon toga godine 1972. odlazi na stranu pomorsku kompaniju Suisse-Atlantique iz Lausanne– Švicarska kao upravitelj stroja.

Vrijeme raspada Jugoslavije proveo je na brodu ploveći morima svijeta. Događaje oko raspada Jugoslavije pratio je s velikim zanimanjem i strepnjom.

Krajem 1998. završava pomorsku karijeru, Iskrcava se s broda i odlazi  kući. O tom periodu Dario nam je pričao: „Sjećam se toga tužnog dolaska u Boku, u moju Dobrotu. Ne mogu vjerovati svojim očima što se događa oko nas. Supruga mi detaljnije priča o događajima. Stižu prijeteća pisma, svakodnevno i telefonski pozivi uz prijetnje, veliki je pritisak na sve nas, žele da odemo odavde, dojučerašnji susjedi više nisu „dobri“ susjedi. Dok su se drugi iseljavali (što nije za zamjeriti) ili samo kritizirali, Dario i skupina istomišljenika redovito se okuplja i planira akcije zadobivanja povjerenja s obje strane granice, što nije bilo lako.

In Memoriam Dario Musić
In Memoriam Dario Musić

Ta se okupljanja najviše odvijaju u njegovoj obiteljskoj kući, a počela su još u ona olovna ratna vremena. Poznato je tako da se upravo tu proslavilo međunarodno priznanje Republike Hrvatske, a slavili su se i svi kasniji njezini međunarodni uspjesi. Danas je to teško za povjerovati, ali tada je to zbilja zahtijevalo dozu osobne hrabrosti i prkosa. U toj kući je pružena utjeha mnogim potrebitim Hrvatima, ali i njihovim crnogorskim prijateljima.

U Konavlima i Dubrovniku je među bolje obavještenima poznata Darijeva jedinstveno hrabra karitativna uloga tijekom rata, kad je dovijajući se na razne načine odlazio u okupirane Konavle ili pak preko svojih poznanstava, koristeći se osobnim ugledom, riskirajući osobni integritet, pomagao tamošnjim preostalim obiteljima. Među prvima potajice snima što se dogodilo na tom području te svojim kanalima plasira u svijet. Njegovi su se snimci kasnije obilato koristili u naporu za informiranje svjetske javnosti. Također, posebno treba istaknuti njegove osobne financijske i materijalne donatorske aktivnosti, značajnih dosega, neposredno nakon okončanja Domovinskog obrambenog rata na dubrovačkom području.

Domovinski rat u Hrvatskoj završio je 1995 godine. U to vrijeme u Crnoj Gori su se događale mnoge promjene na bolje. Položaj Hrvata u Crnoj Gori znatno se popravio uspostavom hrvatske države. Sastaju se viđeniji ljudi hrvatskoga korpusa u Tivtu i Kotoru i počinje se razmišljati o stvaranju hrvatskih društava i političke stranke.

  1. juna 2001. u Kotoru osniva se Hrvatsko građansko društvo Crne Gore.
In Memoriam Dario Musić
In Memoriam Dario Musić

Dario je u mirovini prihvatio izazov i uključuje u aktivnosti Hrvatskoga građanskog društva i uz prvoga izabranog predsjednika Tripu Schuberta prihvata se funkcije prvoga tajnika Društva, a u nadolazećim godinama obnašao je mnoge odgovorne dužnosti kao član Predsjedništva.

Od tada su njegove aktivnosti u HGDCG vrlo uspješne i prepoznatljive kako u krugu hrvatskoga korpusa u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj. Za Darija se vežu mnogi projekti. Pobrojao bi same neke: Neupitno je osnivanje i izdavanje časopisa Hrvatskoga glasnika, prvoga časopisa na hrvatskome jeziku u povijesti Hrvata na ovim područjima. Zajedno s prvim urednikom, pokojnim Tomom Grgurevićem, poznatim kotorskim novinarom i publicistom, te Tripom Schubertom, ondašnjim predsjednikom Društva, Dario je kao tehnički urednik dugo godina radi na njemu. U domu Darija Musića je nekoliko godina djelovalo prvo uredništvo Hrvatskoga glasnika. Mnogi su po prvi put tako čuli za Hrvate Boke i upoznali se s njihovom za cjelinu hrvatske kulture značajnom baštinom.

Pokretač je izdavačke djelatnosti Društva i nosilac kapitalnih izdanja: „Dobrota – povjesnica bokeljskog pomorstva“ autora Antuna -Tonka Tomića, monografije „Slikom kroz prošlost“, monografije Društva 2003-2012.

Veliki napredak u podizanju hrvatske svijesti učinjen je 2004. godine kada je uspješno pokrenut projekt „Učimo hrvatski“. Voditelj ovog projekta bio je Dario. Značajne su manifestacije i susreti, kao i obilježavanje događaja iz povijesti Hrvata u Crnoj Gori te povezivanje s udruženjima Crnogoraca i Bokelja u Hrvatskoj gdje je naše Društvo bilo organizator, a Dario član ekipe. Pored toga treba spomenuti slijedeće  manifestacije: Tjedan hrvatskih manjina u Zagrebu u septembru 2004., a te godine u studenome održana je manifestacija „Hrvatski dani u Boki“, Bokeljska priča u maju 2007. u Dubrovniku, organiziran je upis srednjoškolaca na hrvatskim sveučilištima koji je započet 2002. godine, voditelj je projekta ljetovanje djece u Zgrebu koji se realizirao više godina, obnovljena je 2003. tradicionalna manifestacija Tripundanske večeri koja traje do danas, iste godine nosilac je projekta „Pomozi bolesnima i nemoćnima“ koji se realizirao nekoliko godina uz pomoć Hrvatskoga crvenog križa. Jedan od važnih zadataka, ako ne i najvažniji, bila je uspostava prekinutih odnosa regije Boke s regijom Dubrovnika. Godinama smo nastojali unaprijediti te odnose, ali nije bilo tako lako s obzirom na sve ono što su ratna razaranja učinila Dubrovniku, Konavlima, Dubrovačkom primorju i cijeloj Hrvatskoj. Dario se posvetio ovom plemenitom cilju kako bi  se uspostavili dobri odnosi između regija Dubrovnika i Boke koji će našoj i budućim generacijama biti jamstvo za suživot u miru.  Kao tajnik i član Predsjedništva HGDCG obnašao je tu odgovornu dužnost sve do rujna 2005. Unatoč godinama i dalje je uključen u realizaciji projekata našeg Društva. Za njegov rad i zalaganje u promoviranju nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata u Crnoj Gori, za gradnju mostova povjerenja, mira i suradnje te prijateljstva dvaju naroda i država Republike Hrvatske i Crne Gore Društvo mu je 2006. godine dodijelilo specijalnu plaketu . Ovdje treba spomenuti i  značajno priznanje koje mu je  28. juna 2011. god.Udruga dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice – Dubrovnik dodijelila počasno članstvo UDHRM-a. Velika je čast primiti to priznanje od onih koji su stvarali hrvatsku državu te zajedno s drugim dragovoljcima obranili Grad od neprijateljskih napada.

Najzad u 2014. godini za sve ovo što je uradio Dario Musić bude odlikovan ordenom reda Anta Starčevića od Iva Josipovića, predsjednika republike Hrvatske.

Ponekad je stvarno teško uočiti tihe ljude s viškom radne energije i poticajnih ideja,a s kroničnim deficitom kad je u pitanju samopromocija. Ipak, upravo zahvaljujući njima, koliko god skromni bili, moguće je napraviti značajne pa i odsudne stvari za zajednicu. Jedan od takvih ljudi čije se ime u Boki kotorskoj spominje s velikim poštovanjem i uvažavanjem među Hrvatima, ali i ostalim građanima, jest Dario Musić.

Moglo bi se o tom čovjekoljubivom i skromnom čovjeku još mnogo govoriti, no vjerujemo da je i ovo dovoljno da se spozna o kakvoj se osobi radi.

Dario, uvijek ćeš biti u našim srcima!

Neka mu je vječna slava i hvala!

 

U Boki Kotorskoj hodočastilo 670 vjernika sa Krka

0

U organizaciji Krčke biskupije juče i danas u Boki Kotorskoj boravi oko 670 hodočasnika sa Krka, predvođeni  biskupom mons. Ivicom Petanjakom.

„Hodočasnici koji su stigli s 14 autobusa, posjetitili su Herceg Novi, Kotor, Perast, Muo, Dobrotu, gdje su hodočastili svecima crkve u Hrvata, Svetom Leopoldu, Blaženoj Ozani, Blaženom Graciji, Gospi od Škrpjela kao najzančajnijem Marijanskom svetištu, katedrali Svetog Tripuna koja ove godine slavi 850 godina od posvete. Ovo je prvi put  da su u ovolikom broju došli vjernici iz jedne biskupije u posjetu našoj biskupiji“ – kazao je za Boka News generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.

Svetu misu u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna u subotu je predvodio Krčki biskup mons. Ivica Petanjak u  koncelebraciji sa šesnaest svećenika sa Krka.

Njihova posjeta izazvala je veliko interesovanje brojnih turista sa kruzera koji su se zatekli u Kotoru.

Kao posebnu zanimljivost, ističemo da je jedan od najznačajnijih biskupa renesanse XVI stoljeća, Albert Dujmić Gliričić, Krčki biskup od 1550-1564. godine, rođen u Kotoru. Za njega je papa Pio IV kazao da u Crkvi ne postoji stolice koje on ne bi bio dostojan. Njegovim nastojanjem kotoranin Tiburcije Buća bio je imenovan u drugoj polovici XVI. stoljeća prvim ispovjednikom za hrvatski jezik u rimskoj bazilici Svetoga Petra.

Veliko biskupijsko hodočašće u Godini Milosrđa i mjeseca oktobra koji je posvećen Bogorodici, organizovala je Krčka biskupija, kojoj pripadaju više otoka, Krk, Cres, Lošinj, Rab. Osim Boke Kotorske hodočasnici su prethodnih dana posjetili Šibenik i Dubrovnik.

Foto: Mato Dabović

 

Tivat – opozicija kritikuje, gomilate administraciju, a ništa ne gradite…

0
Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Opozicione partuje žestoko su danas na sjednici SO Tivat, kritikovale lokalnu DPS-SD-HGI vlast, koju su optužili da osim značajnog povećanja lokalne administracije, u posljednih pola godine nije učinila skoro ništa na izgradnji i unapređenju komunalne infrastrukture i objekata od javnog značaja.

Odbornici Tivatske Akcije, Bokeškog Foruma i Arsenala za Tivat uportište za svoje tvrdnje našli su u podatku iz inotrmacije o ostvarenju budžeta Opštine za devet mjeseci, prema kojem su u tom period, kapitalne investicije realizovane sa iznosom od 1,89 miliona eura, što je samo 17% od ukupnog za ovu godinu planiranog kapitalnog budžeta. Mirko Kovačević i Miomir Abović (TA) kazali su da Opština nije imala finansijksih problema jer je do 1.oktobra prihodovala preko 14 miliona eura, ali se uprkos tome projekti o kojima se godinama priča, ne započinju.

„Za ovako skandalozno nisku realizaciju plana kapitalnih ulaganja nema opravdanja ni u izborima ni u „formiranju novog tima“ gradonačelnice koji je toliki da ćemo uskoro morati graditi novu, veću skupštinsku salu da se oni svi smjeste. Kad vas je već toliko, trebali bi biti efiskasniji, ali od toga nema ništa.“- kritkovao je Kovačević pitajući vlast zašto nije počela gradnja Vatrogasnog doma, Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, šetalita na Belanima, novog vodovoda za Krtole…

„Kapitalni prijekti se ne realizuju zato što se čekaju privatni investitori da pokupuju još to malo opštinske imovine što je ostalo i da mi u svom gradu budemo stranci. Imamo novca da gradimo infrastrukturu, čak i da po sistemu privatno-javnog partnerstva Opština ulaže u gradnju novih hotela sa investitorima i tako zarađuje, ali nekome očito nije u instresu da se tako radi.“- kazao je Andrija Petković (BF) koji je 26 godina vladavine DPS prokomentarisao riječima „ne daj Bože, što se trpjeti može“.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac (DPS), odgovorio je da su pripremljene četiri velike investicije koje će uskoro krenuti i značajno popraviti procenat realizacije kapitalnog budžeta – izgradnja MR1 saobraćajnice na Luštici, kanalizacije u Donjoj Lastvi, vodovoda za Radoviće i štališta na Belanama. Istakao je da je Direkcija javnih radova CG najavila i sopstveno uklaganje od pola miliona eura za realizaciju dijela projekta šetališta i plivališta Belane.

„Ova vlast jako mnogo radi po svim pitanjima, ostajući na poslu čak i do iza šest poslijepodne, ali ne možemo brže zbog komplikovanih i dugotrajnih administrativnih i tenderskih procedura. I ja sam prje nego što sam došla na ivu funkciju, mislila da to može mnogo brže i sada se zbog toga nerviram. Svi projekti uglavnom idu- neki brže, neki sporije, ali ni od čega što smo obećali ne odustajemo.“- kazala je gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS). Ona je priznala da se Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama neće graditi na lokaciji starog dispanzera pored Doma zdravlja, jer je Miniszarsdtvo zdravlja u međuvremenu povuklo saglasnost datu Opštini, u korist projekta stranih investotora zainteresovanih da ovdje grade novi privatno-javni zdravstveni objekat.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

„Upravo to pokazuje da se vi ništa ne pitate sa sopstvenim gradom jer po nalogu vaših šefova iz Podgorice, olako odustajete od idealne lokacije koja bi riješila problem naše djece sa posebnim potrebama i njihovih roditelja. Ovi iz Vlade se igraju sa vama.“- prokomentarisao je Miomir Abović (TA), dok je Petković dodao da je priča sa lokacijom za Dnevni centar gdje je prednost data stranom investitoru u odnosu na potrebe lokalnog stanovništva „nešto najsramnije što je do sada urađeno“.

Učenici rezbarili bundeve u hotelu „La Roche“

0

Učenici OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, odjeljenja IV4 i V3, sa svojim nastavnicama Nevenkom i Sneškom, juče su rezbarili bundeve u susret prestojećem prazniku Haloween (Noći Vještica), koji se u svijetu obilježava 31.oktobra.

Domaćin im je bio novootvoreni tivatski hotel „La Roche“, sa direktoricom Ivanom Peković, koji su obezbjedili sve uslove kako bi njihova kreativnost došla do potpunog izražaja.

Više fotografija koje je snimio Veri Veroza, pogledajte na našoj facebok strani.

Morsko dobro – poziv vlasnicima ribarskih kućica na Bojani da svoje aktivnosti uvedu u regularne zakonske okvire

0
Obala rijeke Bojane foto-Anton Gula Marković
Obala rijeke Bojane foto-Anton Gula Marković

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore povodom raspisivanja Javnog poziva za prikupljanje ponuda za zakup zemljišta na obalama rijeke Bojane prema Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra od 26.10.2016. godine još jednom naglašava da je, shodno Odluci o istom, prepoznata uloga ribara i u skladu sa tim data mogućnost da kao i u prethodnom periodu, ribari imaju poseban status i ostvaruju posebne benefite koji podrazumijevaju umanjenu cijenu naknade za korišćenje lokacije.

Ovim putem naglašavamo da se Javnim pozivom želi, prije svega zajedničkim snagama, ostvariti unapređenje državnog resursa koji bi kao takav vlasnicima ribarskih kućica omogućio da svoje aktivnosti  uvedu u regularne zakonske okvire i unaprijede.

Još jednom ističemo da, kada je u pitanju zakup zemljišta za postavljanje ribarskih kućica, cijene ostaju nepromijenjene u odnosu na prethodni period.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ostaje otvoreno da u komunikaciji sa predstavnicima ribara sa tog područja tokom sledeće sedmice organizuje sastanak i razjasni sva pitanja.

 

Od marta ponovo linija Bar- Bari ?

0
Trajekt SVETI STEFAN II kompanije Barska plovidba
Trajekt SVETI STEFAN II

Predsjednik Odbora direkotra Barske plovidbe Vojo Bojović kazao je da odbor direktora i menadžment kompanije aktivno radi na zamjeni broda Sveti Stefan II sa ciljem pronalaženja broda boljih peformansi, te da razmatraju alternativne modalitete kako ne bi došlo do zastoja liniji Bar-Bari.

“Akcenat stavljamo na “privremeno zaustavljanje”, a nikako na ukidanje linije, jer kako nam je svima poznato da u ovim zimskim periodima linije poput Bar-Bari-Bar uglavnom prave pauzu u poslovanju do marta naredne godine, stoga smatramo da ćemo, s obzirom da se ovaj period tokom ranijih godina koristio za pregled broda, uspjeti da iznađemo rješenje koje će obezbijediti redovan pomorsko-putnički saobraćaj između Crne Gore i Italije”, zaključio je Brajović.

Kompanija Barska plovidba zadovoljna je rezultatima postignutim u trećem kvartalu ove godine, a izvještaj o poslovanju usvojio je juče i Odbor direktora tog preduzeća.

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u jedrenju – Marković i dalje treći

0
Ilija Marković
Ilija Marković

Drugog dana na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za Olimpijske klase po buri koja je puhala jačine do 15 do 20 čvorova, treće mjesto u klasi Laser 4.7 uspio je zadržati Ilija Marković.

U klasi Laser Standard Igor Les je danas na 6. mjestu, a prvu poziciju drži Tonči Stipanović, JK Mornar Split.

U klasi Laser 4.7 jedrio i naš jedriličar Igor Nikolić i  pozicionirao se na 50. mjesto.

Takmičenje se završava u nedelju.