Regionalni vodovod: 80 sati bez struje ali nije bilo prekida u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja

0
Regionalni vodovod
Regionalni vodovod

Uprkos ekstremno nepovoljnim vremenskim prilikama koje su posljednjih dana zahvatile cijelu Crnu Goru, JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ danas je saopštio da nije bilo prekida u funkcionisanju regionalnog vodovodnog sistema (RVS), odnosno pružanju usluge vodosnabdijevanja opštinama na Crnogorskom primorju.

“Ono što je naročito otežalo rad zaposlenima u ovom preduzeću tokom proteklih dana jeste prekid u napajanju električnom energijom u objektu Đurmani. Naime, ovaj objekat je bio bez struje u ukupnom trajanju od oko 80 sati, i tom prilikom je sistem funkcionisao uz pomoć agregata za čiji rad je bilo potrebno da zaposleni u ovom objektu u čak šest navrata, pod izuzetno lošim vremenskim uslovima, pješke, u kanisterima dopremaju gorivo. Pored velike požrtvovanosti zaposlenih u njegovom preduzeću, direktor JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, Goran Jevrić, pohvalio je i ogromne napore predstavnika CEDIS-a koji su svih ovih dana neumorno radili na otklanjanju kvarova u sistemima snabdijevanja električnom energijom, ne samo objekata JP, već i na drugim lokacijama u cijeloj Crnoj Gori”, navode u Regionalnom vodovodu

Pored navedenih poteškoća sa napajanjem električnom energijom, JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ bilo je opterećeno i zahtjevima za dodatnim količinama vode, naročito od strane budvanskog vodovoda, odnosno opštine Budva, koja je tokom proteklih prazničnih dana u dva navrata tražila dodatne količine vode koje su bile gotovo dvostruko veće od ugovorenih.

“To nije prvi put da se ovo preduzeće suočava sa takvim zahtjevima. Čak vrlo često se dešava da neko vodovodno preduzeće u toku istog dana više puta traži hitna povećanja količina vode koju treba isporučiti iz RVS i za 200% u odnosu na inicijalni dogovor, odnosno zaključeni ugovor, ne vodeći računa o tome kakve posljedice tako nagle fluktuacije u količinama vode i pritiscima mogu imati po regionalni vodovodni sistem. Ova situacija se uporno ponavlja, uprkos konstantnim naporima JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ da sa vodovodnim preduzećima blagovremeno ugovara preuzimanje realno potrebnih količina vode, te unaprijed planira aktivnosti i zaštitne mjere koje treba preduzimati, kako u toku regularnog funkcionisanja, tako i u akcidentnim situacijama. Postupajući odgovorno i štiteći interese stanovnika Budve i brojnih turista koji su ovaj grad posjetili u toku novogodišnjih i božićnih praznika, i ovim zahtjevima JP je udovoljilo i obezbijedilo dovoljne količine vode uprkos brojnim tehničkim poteškoćama i nepovoljnim vremenskim prilikama.

Posvećenost zaposlenih, brzo reagovanje, sposobnost da odgovori na sve zahtjeve i izazove čak i u ekstremnim uslovima, najbolje svjedoče o spremnosti ovog preduzeća da u svakom trenutku djeluje u javnom interesu i obezbjeđuje konstantno kvalitetnu uslugu vodosnabdijevanja”, zaključuju u ovom Javnom preduzeću.

Kamenari – nije srušeno autobusko stajalište i okretište

0
Kamenari - foto F.Ercegović
Kamenari – foto F.Ercegović

Grupa od pedesetak mještana okupila se danas na autobuskom stajalištu i okretištu u Kamenarima u namjeri da spriječi rušenje objekata na tom mjestu.

“Niko se jutros nije pojavio, iako je rušenje, uz asistenciju policije bilo najavljeno”, kazao je predsjednik MZ Kamenari, Tomo Katurić i navodi da ne zna zašto do njega nije došlo.

Podsjećamo da je započeto rušenje autobuskog stajališta u Kamenarima, 25 decembra porošle godine izazavalo negodovanje i ogorčenje mještana nakon čega je i zaustavljeno.

Rušenje je naložila Uprava za inspekcijske poslove, odsjek inspekcije zaštite prostora “jer su privremeni objekti postavlje i bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa.

Katurić je pojasnio da je još 1984. godine Zamira Ljubetić, jedina nasljednica mještanina Bogdana Đuranovića, koja sada živi u Italiji, mjesnoj zajednici dala u besplatan dugoročan zakup parcelu za izgradnju autobuskog stajališta i okretišta. Ugovor je potpisan i sa preduzećem Autosaobraćaj (sada Blue line) koji je i tada i sada jedini obavljao lokalni prevoz u hercegnovskoj opštini. Pribavljena je i saglasnst JP Morsko dobro, jer je riječ o prostoru posebne namjene.

Kamenari-foto Boka News
Kamenari-foto Boka News

Mjesna zajednica je angažovala  advokata koji će pokušati da izdejstvuje zabranu radova dok Zakon o legalizaciji objekata, u martu ne stupi na snagu.

Katurić tvrdi da iza rušenja stoji Dejan Ban vlasnik Pomorskog saobraćaja koji u blizini namjerava da gradi hotel i kome je taj prostor potreban za izgradnju parkinga. Pominje se i izgradnja još jednog mula za potrebe Pomorskog saobraćaja.

S.K

Za praznike Tivat posjetilo preko 20 hiljada gostiju

0
Tivat - doćek Nove godine
Tivat – doćek Nove godine

Preko 20 hiljada posjetilaca boravilo je u Tivtu tokom trajanja trajanja novogodišnje manifestacije koja je na gradskoj rivi Pine priređena od 26. decembra prošle do 2.januara ove godine – saopštili su danas organizatori iz Opštine i Turističke organizacije Tivat, kompanije “Brand New Tivat” i lokalnog Udruženja preduzetnika.

U tih sedam dana na gradskoj rivi priređivani su svakodnevni i raznovrsni muzičko-zabavni programi, a tivatski ugostiteljii u desetak u novogodišnjem duhu dekorisanih i uređenih privremenih objekata – drvenih kućica, priredili su posebnu ugostiteljsku ponudu.

Iako je u dva dana planirani program fešte omela jaka bura, utisci svih gostiju bli su više nego pozitivni, posebno oko samog dočeka Nove godine u koju su Tivćani ušli uz spektakularni vatromet i muziku poznatog zagrebačkog rok-sastava “Prljavo kazalište”. Odlična posjeta bila je i u noći 1.januara, kada je na Pinima nastupio Haris Džinović.

“Procjene su da je u novogodišnjoj noći bilo blizu 8 hiljada posjetilaca na gradskoj rivi Pine, a 1.januara i nekoliko stotina više. S obzirom da je ove godine u Tivtu prvi put organizovan doček na otvorenom, organizatori Opština Tivat, Turistička organizacija, “Brand New Tivat” i Udruženje preduzetnika su veoma zadovoljni posjetom i interesovanjem turista za ovu manifestaciju” – kazao je potpredsjednik Opštine, Dejan Maslovar (SD), dodajući da je tokom čitavog sedmodnevnog programa kroz Tivat prošlo preko 20 hiljada posjetilaca iz zemlje i inostranstva.

Tivat 2017.
Tivat 2017.

“Atmosfera je bila sjajna, ponuda maštovita i vrlo dobra, a nije zabilježen ni najmanji incident. Ovakav rezultat je došao zahvaljujući timskom radu u kome su sve karike podjednako učestvovale, tako da je na kraju sve zaokruženo jednom dobrom pričom u kome su svi bili zadovoljni, i organizatori i posjetioci, ali i učesnici u programu” – rezimirao je Maslovar, dodajući da je cilj organizovanja ove manifestcije bio produženje turistilčke sezone i da će se sa to praksom nastaviti i ubuduće.

Inače, kompletna organizacija ove fešte koštala je oko 250 hiljada eura, od čega je 69 hiljada uloženo u nabavku nove i araktivne novogodišnje svjetlosne dekoracije, koja je Tivtu ovog puta obezbjedila i titulu najljepše okićenog crnogorskog grada, u anketi portal mondo.me .

Uprkos pokušaju spašavanja uginula velika kornjača koja je sinoć stigla u Pulu na oporavak

0
Kornjača
Kornjača

BILA JE POTHLAĐENA I U IZUZETNO LOŠEM STANJU

Velika kornjača koju su jučer građani našli u Zadru, te je sinoć u 23 sata dopremljena na oporavak u Pulu, u Aquarium, nažalost je uginula. Kako je za Regional Express rekla biologinja Aquariuma Karin Gobić, ‘kornjača je bila u izuzetno lošem stanju, pothlađena i narušenog imunološkog sustava. Za sada je teško procijeniti njezinu dob, vjerojatno ima između 50 i 70 godina, a sa svojih 95 centimetara spada među najveće primjerke kakve se rijetko viđa u Jadranu, više se kreću u Mediteranu. Ovo je druga kornjača ovakve veličine koju sam vidjela, a kroz naš Centar za oporavak morskih kornjača dosad je prošlo više od 130 kornjača’.

Gobić je kazala kako je kornjaču jučer po pronalasku pregledao veterinar Marino Mirčeta koji se u Zadar uputio iz Pule. Po dolasku nije niti jednom udahnula, a sudeći po obraslinama na oklopu, najvjerojatnije je da je duže vremena plutala. Vanjskih ozljeda nije bilo, a obdukcija na koju će se leš kornjače uputiti već danas, pokazati će točan uzrok ugibanja. Pretpostavlja se da je bila stara, narušenog imunološkog sustava kojemu su presudile izuzetno niske temperature.

Glavate želve autohtona su, danas ugrožena i strogo zaštićena vrsta. U slučaju uočavanja ranjene ili iznemogle životinje, potrebno je nazvati Centar 112. Kako nam pojašnjava naša sugovornica, cijela hrvatska obala pokrivena je s veterinarima koji znaju pristupati tim životinjama, a tu je i HAOP – Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

Kornjača
Kornjača

Iako je ova glavata želva stigla prekasno i više joj nije bilo spasa, u pulskom Centru za oporavak morskih kornjača nalaze se još tri druge kornjače za koje još uvijek ima nade i spasa.
To su Shiggy – Lola dvogodišnja mezimica zaposlenika Aquariuma, Grande koji ima 25 godina, a pronađen je kod Malog Lošinja, te dvadesetogodišnja Lunga.
Ove kornjače su u Aquarium nažalost stigle zbog ozljeda, Grande ima ozlijeđenu glavu i napola je slijep a pretpostavlja se da je zahvaćen propelerom. Lunga je u dosta lošijem stanju, vidi lošije od Grandea i njezina ozljeda glave je vjerojatno nastala namjernim udarcem. Zasad samo pluta.

(Piše: Doris Floričić/Foto: Manuel Angelini)

http://www.regionalexpress.hr/

Spašena Melita, 100 godina stara glavata želva

0

Glavata Želva
Glavata Želva

Stotinjak godina stara glavata želva nasukala se u plićaku Karinskog mora.

Zaštićenu morsku kornjaču pronašli su mještani koji su na tom dijelu obale skupljali ribu što ju ovih dana na obalu izbacuje jaka, mjestimično i orkanska bura. Zbog niske temperature životinja je bila omamljena pa je Ivica Čulina o pronalasku obavijestio zadarski Centar 112 nakon čega je pokrenut protokol o praćenju, dojavi i zbrinjavanju ugroženih vrsta u Jadranu.

Na teren je izišao dr. Marino Mirčeta iz veterinarske ambulante Puntamika, koja se još prije tri godine uključila u međunarodni projekt Network for the Conservation of Cetaceans and Sea Turtles in the Adriatic (NETCET) i ošamućenu “staricu” tešku preko 130 kilograma terencem dovezao u Zadar.

– Odmah sam obavijestio Agenciju za zaštitu ugroženih morskih životinja i oni su već na putu prema Zadru. Preuzet će ju i odvesti u Centar za oporavak morskih kornjača kojeg vodi udruga Morski obrazovni centar Pula. Morao sam ih odmah pozvati jer kao što vidite, životinja je zaista velika i nemamo uvjete da bi ju držali u posudi s vodom od oko 18 stupnjeva Celzijusevih, kaže dr. Mirčeta koji se prosječno desetak puta godišnje susretne s ovim rijetkim morskim životinjama, no veliku poput ove, koju je nazvao Melita, kaže da ne pamti.

Da bi uopće iznijeli kornjaču iz plićaka i stavili u portapak terenca trebalo je osmero ljudi, a dr. Mirčeti su za smještanje životinje na sigurno u Zadru do dolaska stručnog tima pomogla dvojica prijatelja. Budući da morske želve imaju osjetljive oči dr. Mirčeta je životinji odmah pokrio glavu u moru natopljenim ručnikom, a potom ju je umotao u toplu deku.

– Što da radim. Toliko veliku posudu da bi ona stala u nju nemam, govori dr. Mirčeta koji je prethodno životinju pregledao i izmjerio. Na nekoliko mjesta vidjeli su se tragovi krvi no ništa od tih ozljeda nije opasno. A zašto je dobila žensko ime mogli smo se uvjeriti i sami. Preočito je bilo da je riječ o ženskom primjerku morske kornjače i to najvjerojatnije u fazi tjeranja.

Životinja je od vrha glave pa do kraja repa duga 134 centimetra, a oklop joj u najširem dijelu iznosi 80 centimetara. Upravo po veličini oklopa dr. Mirčeta procijenio je da je riječ o dami u pozamašnim godinama, stoljetnici koja je, obzirom da ove životinje putuju od Egejskog mora do Južne Amerike i natrag, a za što im treba oko pet godina, taj ciklus obavila već pet puta.

– Kornjača će biti u Puli sve dok temperatura mora ne dosegne 18 stupnjeva, a to je svibanj ili početak lipnja. Tad će nju i sve ostale koje su tijekom godine prikupili po Jadranu pustiti u more, zaključuje dr. Mirčeta.

Foto: Marin Gospić

www.zadarskilist.hr

Porto Montenegro dobio 1,6 miliona eura vrijedan prostor u medijima

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Tokom prošle godine marina za superjahte i nautičko-turistički kompleks Porto Montenegro u Tivtu zadobila je veliku pažnju stranih medija koji su o njoj objavili ukupno 119 članaka, priloga i tekstova, a ukupna vrijednost tako dobijenog medijskog prostora je 1.672.514 eura – pokazuju podaci kojima raspolaže menadžment Porto Montenegra.

Crngorski turistički poslenici inače, slažu se u cjeni da je promovišući sebe, Porto Montenegro izuzetno doprinio i indirektnoj promociji Tivta, Boke i Crne Gore kao prestižne i atraktivne turističke destinacije, a marketing i PR te kompanije dospio je i do „niša“ na tržištu kojima „klasična“ crnogorska turistička ponuda do sada nije mogla ni da se približi, posebno kada je visokoplatežna i ultrabogata javnost u pitanju.

Analiza novinarskog pokrivanja Porto Montenegra u stranim medijima u 2016. , pokazuje da je najveći broj članaka o lukuznoj tivatskoj marini i nautičkom naselju objavljen u medijima u Velikoj Britaniji i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima – po 25. Vrijednost medijskog prostora ustupljenog najluksuznijem segmentu crnogorske turističke ponude iznosi 497.806 eura na britanskom, odnosno 362.930 eura na tržištu UAE.

 U stranim online medijima na svim tržištima objavljeno je 16 priča o Porto Montenegru ukupne procijenjenevrijednosti veće od 116 hiljada eura, dok su mediji u Rusiji tivatskom nautičkom centru posvetili 15 tekstova, marketinški vrijednih 147.450 eura. Zanimljivo je da su o Porto Montenegru priče lani objavljivali i mediji u Singapuru (94.500 eura marketinške vrijednosti), Njemačkoj (90.700 eura), SAD (64.350 eura), Kini (56.600 eura), Irskoj (31.700 eura)….Kao tri ključna tržišta koja pokazuju najviše interesovanja za ponudu Porto Montenegra i Crne gore uopšte, izdvojili su se velika Britanija, UAE i Rusija sa preko 55 odsto od svih prošlogodišnjih objava stranih medija. Oko 84 odsti svih objava inače, odnosi se na članke objavljene u štampanim medijima među kojima su neki od najprestižnijih i među bogatom klijenetleom najpopularnijih magazina i specijalizovanih časpisa.

Porot Montenegro - foto Porto Montenegro
Porot Montenegro – foto Porto Montenegro

Analizom sadržaja objavljenih članaka proizilazi da su strani novinari, pišući o Porto Montenegru, najviše interesovanja pokazivali za marinu i rezidencijalne sadržaje tog kompleksa, odnosno samu Crnu Goru kao destinaciju sa 70,59 odsto objavljenog prostora. Zanimljiv je i podatak da je Porto Montenegro ukupno lani na dovođenje i ugošćavanje stranih novinara potrošio 60.756 eura, što zbnači da je sa tim ulaganjem postignut čak 2,65 puta veći komercijalni i PR efekat kroz vrijednost medijskog prostora koje su zauzeli članci o Porto Montenegru i Crnoj Gori, napisani od tih novinara.           .

Opera Norma – Vicenzo Bellini u Cadmus Cineplexu

0
norma
norma

Prava poslastica za ljubitelje opere, Opera “Norma”, Vicenzo Bellini  (Gran Teatre del Liceu Barcelona) biće prikazana u srijedu, 11. januara,  sa početkom u 18 sati u bioskopu Cadmus Cineplex.

Lirska tragedija  “Norma” – djelo  italijanskog kompozitora Vinćenca  Belinija, za koje je libreto za ovu operu napisao je Feliče Romani,  prema istoimenom tragičnom delu Aleksandra Sumea. Premijerno izvođenje  ove opere bilo je 26. decembra 1831. godine, u Italiji („La Scala“).

Opera se sastoji iz dva čina, od koji svaki ima po dvije scene. Opisuje  događaje u Galiji, tačnije, u svetom gaju i hramu boga Irminsula, u  prvom vijeku nove ere, kada je Galija bila pod okupacijom Rimljana.

Kotor pred prinudnom upravom

0
Kotor pred početak koncerta klape Rišpet
Kotor 2017.

Formiranje vlasti u Kotoru, ni nakon skoro tri mjeseca od lokalnih izbora održanih 16. oktobra, nije dogovoreno, pa se može dogoditi da Vlada 16. januara uvede prinudnu upravu, pišu Dnevne novine.

Očekivalo se da SNP nastavi razgovore sa ostatkom opozicije, ali u ovoj partiji kažu da su saopštili svoje stavove i da više nema nikakvih promjena, odnosno da očekuju da bude podržana njihova manjinska opštinska vlada.

Ukoliko tri mjeseca od održavanja izbora ne bude konstituisana vlast u lokalnoj samoupravi, Vlada Crne Gore može uvesti prinudnu upravu, a kako sada stvari stoje do toga će najvjerovatnije i doći. U međuvremenu su opozicione partije uputile niz primjedbi kolegama optužujući ih da koče formiranje vlasti.

Prema nekim procjenama izbori u Kotoru, ako ostane ovakvo stanje, mogli bi biti održani zajedno sa nikšićkim u martu.

Na lokalnim izborima opozicija sa SDP-om, je osvojila potrebnih 17 od 33 odbornička mandata koliko broji kotorski parlament, dok DPS, SD, HGI i LP imaju ukupno 16 mandata.

HT preuzima Crnogorski Telekom

0
HT
HT
Hrvatski Telekom (HT) u utorak je potpisao ugovor o kupnji 76,53 posto dionica u Crnogorskom Telekomu od Magyar Telekoma za 123,5 milijuna eura, što je prva velika regionalna akvizicija HT-a.

“Dugo imamo ambicije biti regionalni igrač, ali prilike su stalno bile ograničavane te smo sada uspjeli realizirati kupnju udjela u Crnogorskom Telekomu, za što će transakcija završiti do kraja siječnja kada ćemo izaći i s konkretnim planovima”, ističu u utorak iz HT-a.

Naglašavaju da je regionalno širenje jedna od najvažnijih sastavnica strategije HT-a, pri čemu ih zanimaju ne samo nacionalni telekomi nego i drugi, a najviše smisleno regionalno širenje koje će stvoriti dodatnu vrijednost s kompanijama koje kupuju.

“HT je trenutno financijski najjača regionalna telekom kompanija, već smo gigant u Hrvatskoj te nam je ambicija biti i vodeći i najbolji regionalni telekom”, poručuju iz HT-a.

Sama akvizicija Crnogorskog Telekoma dogovarala se oko godinu dana. Tom akvizicijom HT želi postati ‘ful’ telekom igrač na crnogorskom tržištu, koje je malo ali ima potencijala, ocjenjuju.

“Zasigurno ćemo biti dominantni u fiksnoj telefoniji, u mobilnoj nešto malo slabiji zbog prisustva Telenora”, kažu u HT-u.

Najveća je vrijednost Crnogorskog Telekoma, što je i bio okidač ulaska HT-a na to tržište, ljetos provedeni natječaj u Crnoj Gori za frekvencije u spektru 800 megaherza, što je i podloga za uvođenje 4 generacije telekomunikacija LTE- 4G. Ambicija je HT-a preokrenuti tržišne udjele na crnogorskom tržištu, dok u vezi budućih investicija u Crnoj Gori ističu da će uložiti koliko bude potrebno.

“Većinski udjel u Crnogorskom Telekomu kupujemo vlastitim sredstvima, nismo se zadužili i to neće utjecati na ulaganja i planove u Hrvatskoj. Cijena koju smo platili je fer što je potvrdio i nezavisni savjetnik koji se obično angažira u takvim slučajevima”, poručuju iz HT-a.

Napominju da su i dalje zainteresirani i za druge akvizicije u regiji te dodaju da “ne bi dobili odobrenje dioničara da nisu kredibilni te u zadnje tri godine ostvarivali dobre rezultate”.

Ističu i da, s obzirom da je tu riječ o intergrupnoj transakciji, nema potrebe za mišljenjima Agencije za tržišno natjecanje, jer je mađarski telekom, kao i HT, u skopu DT Grupe, no transakcija je neovisna od DT-a.

Crnogorski Telekom najveći je telekom u Crnoj Gori, u prvih devet mjeseci 2016. ostvario je 69,4 milijuna eura prihoda, dok je EBITDA iznosila 24 milijuna eura. Krajem rujna 2016. imao je gotovo 370 tisuća mobilnih korisnika ili 32 posto od ukupnog broja tih korisnika u Crnoj Gori, dok Telenor ima 38,3 posto korisnika.

Korisnika u fiksnoj telefoniji Crnogorskog Telekoma je 140,3 tisuće, čime ostvaruje 93,6-postotni udio na tržištu. Taj telekom ima i 73 tisuće korisnika širokopojansnog interneta, a optičkom mrežom pokriva 53 tisuće ili 27 posto ukupnog broja kućanstava u Crnoj Gori.

Magyar Telekom je u vlasništvu većinskog udjela u Crnogorskom Telekomu bio od 2005. godine, a nakon ove akvizicije, kako su kazali u HT-u, više će se fokusirati na domaće, mađarsko tržište.

HT je do sada preuzeo Iskon (prije 10 godina), Combis te Optimu Telekom, a akvizicija Crnogorskog Telekoma je njihova velika regionalna akvizicija.

Ulaskom HT-a na tržište Crne Gore otvorit će se vrata tog tržišta i za druge hrvatske kompanije, što je i prilika za promoviranje i izvoz hrvatskih roba i usluga u Crnu Goru, a sve to može imati pozitivan učinak i za hrvatsko gospodarstvo, poručuju iz HT-a.

/Hina/

TUI želi dugoročan zakup nudističkog naselja na Adi i hotela Bellevue na Velikoj plaži

0
Ada Bojana
Ada Bojana
Njemačka agencija “TUI” zainteresovana je za višedecenijski zakup nudističkog naselja na Adi i hotela “Bellevue na Velikoj plaži, koji posluju u sastavu “Ulcinjske rivijere”.
U te svrhe, njemački turoperator je već obezbijedio početna kreditna sredstva u iznosu od 200 miliona eura, saznaju “Vijesti” iz više izvora.

Predstavnici tog renomiranog njemačkog turoperatora su nedavno boravili u Ulcinju i obišli te objekte, ali nijesu otkrivali svoje planove. Kako navodi ovaj list, očekuje se da će predstavnici “TUI”-ja u martu tim povodom razgovarati sa najvišim crnogorskim zvaničnicima.

Ranije je direktor “Ulcinjske rivijere” Radomir-Mikan Zec rekao da je to preduzeće ušlo u razvojni program TUI-ja za Adu.