TO Tivatu kampanji promocijedočeka Nove godine, koji će se ove godine po prvi put održati na Gradskoj rivi Pine, sa Nacionalnom turističkom organizacijom i ostalim lokalnim TO sa primorja, predstavila je program dočeka u regionu, Podgorici, Beogradu, Trebinju i Dubrovniku.
Promocija dočeka Nove godine u Tivtu izazvala je veliko interesovanje medija, s obzirom da Tivat prvi put organizuje javni doček Nove godine.
Novogodišnji program koji će trajati od 26. decembra do 2. januara, sa posebnim akcentom na 31. decembar i 1.januar, biće predstavljen na konferenciji za novinare u ponedjeljak 5. decembra, saopšteno je iz TO Tivat.
Inače, u Tivtu trenutno borave 524 registrovana gosta, od čega je 515 stranih, govore podaci TO Tivat. U privatnom smještaju se odmara 488 turista, dok ih je u tivatskim hotelima 36, i to 27 stranaca i 9 domaćih.
Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović predložio je čelnika Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije Branka Ivanovića za predsjednika Skupštine opštine Kotor na današnjoj konstitutivnoj sjednici.
Odbornici iz Demokratske Crne Gore, Demokratskog fronta, Socijaldemokratske partije i Građanskog pokreta URA su tada napustili sjednicu.
Da bi Ivanović bio izabran, ukoliko SNP prihvati ponudu, biće potrebno da ga podrže i Demokratska partija socijalista, Hrvatska građanska inicijativa i Socijaldemokrate.
Na sjednici su ostali odbornici DPS, SNP, LP, HGI i SD.
Lokalni odbor SNP treba da se izjasni o ponudi Popovića.
Na početku sjednice, u ime Demokrata, DF, SDP i GP Ura, Vladimir Jokić iz Demokrata je objasnio da po treći put opozicija nema svog kandidata i da imaju obavezu da objasne sljed događaja koji su doveli do te situacije.
“Naš prvi i osnovni politički princip jeste razvlašćivanje Demokratske partije socijalista u Kotoru, na njemu smo se našli i spremni smo da već sjutra na demokratskim principima i demokrastkoj praksi formiramo vlast. Poštovani građani, Mi nismo krenuli u pregovore već u dogovore. Od prvog dana mi ne pregovaramo već nastojimo da se dogovorimo. U dosadašnjem procesu dogovora Socijalistička narodna partija je ispostavila svoj politički princip u vezi formiranja nove lokalne uprave, a vezan je za zahtjev prema Socijaldemokratskoj partiji. Ne ulazeći u opravdanost ovog zahtjeva, smatramo da je prioritetni princip smjena DPS u Kotoru iznad svakog drugog političkog principa koji se ispostavlja od bilo koga”, naveo je Jokić.
On je u ime opozicije pozvao lokalno i državno rukovodstvo SNP da najkasnije do kraja naredne nedjelje zauzmu stav hoće li sa Demokratama, DF, SDP i URA da formiraju novu vlast u Kotoru.
“Odluka je jednostavna: ili nas 5 političkih subjekata formiramo novu lokalnu vlast, ili neko pruži ruku DPS i sa njima stupi u pregovore, ili izazove ponovljene izbore,a što ćemo smatrati takođe kao pruženu ruku DPS”, zaključio je Jokić.
Opozicija je mjesec i po dana pregovarala o formiranju vlasti u Kotoru, jer sa tri odbornika SNP imaju dovoljno mandata da nakon 12 godina pošalju DPS u opoziciju.
Potpisi
SNP je uslovljavao formiranje vlasti time da kadar SDP podnese ostavke na funkcionerska mjesta u Opštini Kotor i u Luci Kotor.
U SNP su sumnjičavi prema iskrenosti opozicionih namjerama SDP, iako su tri odbornika partije Ranka Krivokapića uz 11 njihovih kolega iz DF, Demokrata i URA, već potpisali dokument u kome garantuju da neće sarađivati sa DPS, dok tri odbornika SNP to nisu učinila.
Datum nastavka konstitutivne sjednice biće sapšten naknadno.
Grad Krk bi, možda već i dogodine, napokon mogao ostvariti svoj dugo priželjkivani projekt usmjeren očuvanju i prezentiranju bogate maritimne baštine svojih pomorstvu i ribarstvu okrenutih stanovnika. Već neko vrijeme od predstavnika krčke gradske uprave osmišljavan projekt uređenja izložbeno-muzejskog prostora u sklopu kojeg bi se, na primjeren način, široj javnosti napokon prikladno predstavila bogata maritimna baština i s tim povezana kulturno-povijesna ostavština žitelja grada i otoka Krka sad je, sudeći po raspravi i zaključcima kolegija krčkoga gradonačelnika Darija Vasilića, dobio nov, snažan vjetar u leđa. Bit će, naime, uključen u već dijelom ostvaren, ali i za nastavak realizacije pripremljen projekt »Mala barka 2 – Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadrana«, piše Novi list.
Projekt sufinanciran sredstvima EU-ovog fonda za regionalni razvoj (Program suradnje INTERREG V-A Slovenija– Hrvatska 2014-2020), vrijedan je više od 2 milijuna eura i nastavak je uspješnog projekta »Mala barka« u sklopu kojeg je, ne tako davno, realiziran Interpretacijski centar ribarske i pomorske baštine Ekomuzeja Mošćenička Draga.
Krčki dio 120.000 eura
Riječ je o pomno uređenom i izlošcima opremljenom objektu unutar zaštićene cjeline u kojem se tematika maritimne baštine, odnosno elementi ribarstva, pomorstva i tradicionalne brodogradnje predstavljaju na način prilagođen suvremenim muzeološko-izlagačkim trendovima.
Sličan bi sadržaj, kaže nam gradonačelnik Vasilić, žiteljima i posjetiteljima uskoro trebao biti ponuđen i u povijesnom središtu grada Krka, u prostoru nekadašnje knjižnice »Pontes« u Frankopanskoj ulici. Nakon što je ovog ljeta između Grada i Primorsko-goranske županije (koja je u tom prekograničnom projektu vodeći partner s hrvatske strane) sklopljen sporazum o nenaplatnom korištenju poslovnog prostora, tu bi uskoro trebao izrasti interpretacijski centar pomorske baštine za potrebe provedbe projekta Mala barka 2.
Plan je, što se krčkog dijela tiče, »težak« nešto manje od milijun kuna, a uređenje i opremanje spomenutog prostora trebalo bi biti ostvareno zahvaljujući suradnji Grada, PGŽ-a i Pomorsko-povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. – Grad je već izradio muzeološki koncept, odnosno idejno-izvedbeno rješenje koje će biti temelj realizacije ovog zanimljivog i za pretpostaviti vrlo atraktivnog projekta pa smo sad u poziciji da s potpunom sigurnošću možemo računati na sredstva koja nam se stavljaju na rasploganje slijedom spomenutog INTEREG programa, kaže Vasilić. Zahvaljujući dodijeljenom europskom novcu (u kunskoj protuvrijednosti 120 tisuća eura), u tom danas neiskorištenom gradskom poslovnom prostoru već tijekom 2017. godine bit će uređen kompleks u sklopu kojeg će, na suvremen i interaktivan način, biti prezentirana pomorska, ribarska, tradicijsko-brodograđevna, pa čak i sportsko-jedriličarska baština moru oduvijek okrenutih Krčana.
Ploveći eksponati
Taj će se sadržaj, uvjeren je krčki gradonačelnik, upravo idealno uklopiti u cjelokupno ozračje starogradske jezgre, ali i u niz već pokrenutih aktivnosti krčkih zaljubljenika u tradicijska plovila i maritimnu baštinu koji su, posebice posljednjih godina, već učinili niz konkretnih koraka i aktivnosti. To se, između ostalog, odnosi i na realizirane projekte obnove i revitalizacije više tradicijskih plovila koja danas, na svojim vezovima u luci, služe i kao svojevrsni »ploveći eksponati«, ali i manifestacije poput već nadaleko poznate regate tradicijskih plovila Krčka jedra, koja je postala prepoznatljiv brend grada Krka i njegove turističke ponude.
U svakom slučaju, zahvaljujući novcu koji će u najvećoj mjeri doteći iz europskih izvora, u prostoru nekadašnje knjižnice Pontes već početkom iduće godine trebali bi početi opsežni građevinski radovi koji bi, sukladno planovima vodstva Grada, novi interpretacijski centar pomorske baštine Krčanima trebali donijeti već do konca sljedeće, ili najkasnije do početka turističke sezone 2018. godine.
Savjetodavno tijelo za Solanu Ulcinj preciziralo je nastavak aktivnosti na sanaciji infrastrukture neophodne da bi se sačuvao biodiverzitet i nastavili poslovi upravljanja na toj lokaciji, saopšteno je nakon sjednice tog tijela koja je u četvrtak održana u Ulcinju.
Direktorka JP “Nacionalni parkovi Crne Gore” Azra Vuković kazala je da eventualni početak proizvodnje zavisi od obezbjeđivanja finansijskih sredstava, a koja, po procjenama bivših radnika, iznose preko 1,3 miliona eura.
Izvršni direktor NVO “Zeleni korak“ Dželjal Hodžić istakao je da bi u slučaju da se ta sredstva danas obezbijede, mogli očekivati proizvodnju soli već sljedeće godine. “Ako se opet bude odugovlačilo, još jedna godina će propasti”, dodao je on.
Prema riječima potpredsjednice Opštine Ulcinj Hatidže Đoni lokalna vlast će insistirati da se vrlo brzo, kroz usvajanje PUP-a Ulcinj, Solana proglasi zaštićenim područjem te da se obnovi proizvodnja soli. “Takođe na Solani možemo imati rekreativne sadržaje, ali nikako smještajne jedinice. Vjerujem da će se naši zahtjevi i obećanja prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma i formiranja Vlade, ugraditi u PUP, čije usvajanje uskoro očekujemo”, kazala je Đoni.
Na svoj posljednji put do Barija sinoć se otisnuo feribot “Sveti Stefan II”, kompanije “Barska plovidba”.
Preostaje još da se, pod upravljanjem kapetana Peđe Vešovića, sjutra vrati iz ovog italjanskog grada, i priveže na gat sa koga će poći na rezanje.
Brodska linija sa Italijom, brodom “Sveti Stefan”, uspostavljena je još 18. juna 1965. godine, i od tada je, osim za vrijeme sankcija, redovno funkcionisala.
Jedinom preostalom feribotu “Barske plovidbe” (trećem “Svecu” po redu) ukinuta je dozvola za plovidbu od strane klasifikacionog drustva “Buerau Veritas”, jer više ne ispunjava standarde.
Iz “Barske plovidbe” su više puta potencirali da “linija neće biti ukinuta, već samo privremeno zaustavljena do nabavke drugog broda”.
“Vještina izrade dobrotske čipke – zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore” naziv je izložbe autorke Nadežde Nade Radović koja je sinoć otvorena u Istorijskom arhivu Kotor.
„Očuvanje umjetnosti izrade dobrotske čipke od ogromne je važnosti za Boku Kotorsku i čitavu Crnu Goru. Zahvaljujem profesorici Radović na ovoj inzvarednoj izložbi sa željom da još dugo predstavlja ovo naše bogatstvo“ – kazao je Andro Radulović direktor Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor.
Na postavci koju je priredila etnologinja Danijele Đukić prikazane su minijature, stoljnjaci, miljea i šalovi sa motivima dobrotskog veza koji predstavljaju djela velike umjetničke vrijednosti 20. i prve četvrtine 21. vijeka, istakla je dokumentaristkinja u Muzeju grada Perasta Mirjana Vukasović.
„Možda je naziv izložbe trebao da bude drugačiji „Od nematerijalnog ka materijalnom“, ali sam ipak htjela da naglasak stavim na vještinu izrade dobrotskog veza koji je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Tu nije kraj, već početak naše odgovornosti prema nasleđu i očuvanju tradicionalne vještine. Čipka se izvozila i donosila prihode koje bi i danas mogli ostavriti.. To je brend koji svakao trebao promovisati“ – kazala je između ostalog autorica postavke etnologinja Danijela Đukić.
Ona je podsjetila je da je dobrotski vez prepoznat kao nematerijalno kulturno dobro i da kao takav iziskuje zaštitu od strane stručnih lica radi dublje analize i istraživačko naučnog rada.
Izložbu je otvorila je sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Tijana Čađenović.
“Rad naše sugrađanke profesorice Nade Radović na izradi dobrotske čipke je za svaku pohvalu i predstavlja primjer i motivaciju za sve nas. Rad Nade Radović predstavlja izuzetan spoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kada je u pitanju kulturno nematerijalno blago”.
Izložba – Dobrotska čipka Nada Radović
Nadežda Nada Radović rođena je u Kotoru gdje je provela djetinjstvo i svoj radni vijek kao profesorica književnosti u Srednjoj školi u Kotoru. Dobrotsku čipku počela je da uči 1964. godine. Imala je 24 godine kada je savladala teški i zahtjevni bod koji se radi najtanjim koncem, uvom od igle, da se čipka ne bi oštetila. Pokojne Anđica Đurović i Pina Latković bile su njene učiteljice.
Nada Radović uradila je veliki broj šalova, marama, kravata i detalja za nošnju Bokeljske mornarice.
Izložba je realizovana pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, u organizaciji OJU”Muzeji”Kotor”.
Dobrotska čipka u svijetu
Na dvije svjetske izložbe, u Beču (1910.) i Parizu (1976.) primjerci dobrotske čipke osvojili su prestižnu nagradu, a na zadnjoj izložbi ručnih radova u Lepoglavi (Hrvatska) izloženo je nekoliko primjeraka dobrotske čipke.
U Tivtu je juče obilježen Dan borbe protiv HIV-a i AIDS-a (1.decembar), u organizaciji Sekretarijata za mlade,sport i socijalna pitanja i Omladinskog kluba Tivat.
Volonteri i volonterke Omladinskog kluba su zajedno prošetali kroz grad, nudeći prolaznicima priliku da uzmu crvenu trakicu i na ovaj način upute podršku ljudima koji se suočavaju sa ovom bolešću.
Slogan organizovane šetnje bio je: „HIV je virus. Stigma nije. Za jedno postoji lijek!“, a poruke podrške koje su ovom prilikom dijeljene akcentovale su važnost prevencije bolesti i podršku već zaraženim ljudima.
Činjenica da se svakog dana barem jedna osoba zarazi virusom HIV-a i AIDS-a govori u prilog tome da je neophodno podizanje svijesti o ovoj temi. U Crnoj Gori je broj zaraženih ljudi dostigao brojku od 200. Društvena prihvaćenost je nešto što će direktno doprinijeti njihovom boljem životu poručuju mladi Tivta.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. - foto Boka News
Povodom nove turističke atrakcije grada Kotora, kontrafora koji je pao a još stoji, grupa građana Kotora uputila je protestno pismo Veneciji:
Poštovana gospodo Mlečani,
Svojim nemarom i lošim radom doveli ste do toga da se poslije 600 godina kotorski bedemi počnu rušiti i što je najgore naveli ste ljude da misle da su državne i opštinske vlasti i oni koji su dužni da održavaju bedeme krivi za ovu situaciju.Ne gospodo, svi mi smo svjedoci redovnog održavanja bedema od strane vlasti i samo je vaš javašluk doveo do toga da bedemi ne mogu da stoje ni 600 godina.
J… Vam rabotu kad niste napravili kontrafore od betona i armature, što se ne ugledaste na Verige, ono čudo koje je napravljeno kao privremeni objekat od armiranog betona nikada neće pasti, a vaš stalni kontrafor od kamena nije durao ni šest stoljeća. Što ga odmah niste napravili odvojenog od bedema, pa sada ni vi ni mi ne bi imali problema.
Kako garantni rok od 600 godina još nije istekao, zahtijevamo da hitno dođete i u najkraćem roku otklonite nedostatke na kontraforu o svom trošku, jer pare koje ubiramo od bedema svake godine mi ulažemo u mnogo pametnije svrhe, a ne u ove krše koji stalno padaju.
Ukoliko ne otklonite navedene nedostatle u razumnom roku, dozvolićemo da padnu i ostali kontrafori i ne samo oni, kao dokaz vašeg lošeg rada i kao dokaz da nam stranci nikada ništa nisu dobroga donijeli, samo trošak.
Grupa građana,
Aleksandar Dender
Moškov Đuro
Kotor noću
Koštaće te kao kotorske zidine …
“Te costerebbe come le mura di Cattaro” – Koštaće te kao kotorske zidine – stara mletačka uzrečica o nekom skupom poduhvatu!
A koliko su para od posjetilaca zaradili bedemi u ovih zadnjih desetak godina, a?!
Da se samo deseti dio godišnje ulagao u održavanje i da je formirana stalna radna grupa za održavanje i hitne intervencije – do ovoga ne bi došlo!
Knjiga „Bokeljski piloti“ jedan je od kapitalnih dodataka istoriji Boke jer u njoj možemo sagledati Boku i Tivat na jedna potpuno drugi način. Boka je naime, oličenje i bastion pomorstva, a iz ovog djela vidimo jednu sasvim drugačiju i ništa manje impozantnu, vazduhoplovnu Boku. Na jednom mjestu je toliko zanimljivih i priča koje dokazuju tezu Gabrijela Garsija Markesa, da je život često čudniji od mašte – kazao je predsjednik UO „Matice Boke“ Željko Komnenović, predstavljajući sinoć u Tivtu reprezentativno djelo „Bokeljski piloti“, autora Vukosava Balevića, doktora vazduhoplovne kriminalistike iz Tivta.
Veoma posjećenoj promociji u velikoj dvorani Centra za kulturu u Tivtu, pored ostalih, prisustvovali su i gradonačelnica dr Snežana Matijević, potpredsjendik Opštine Ilija Janović, generali i konzul Srbije Zoran Dojčinović i Slobodan Bajić, te komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.
Knjiga koju je uz podršku Porto Montenegra izdala „Matica Boke“, na 280 strana uz obilje ilustracija, donosi životne priče 50-tak Bokelja, mahom Tivćana koji su svoj život posvetili vazduhoplovstvu, ali i nepoznate detalje o hidroavijacijskoj bazi u Kumboiru, istorijatu aerodroma Tivat, padobrancima, jedriličarima, aviomodelarima, kontrolorima vazdušnog saobraćaja…. Posebna vrijednost knjige su životne storije ovdašnjih pilota, među kojima je bilo odlikovanih savezničkih vazduhoplovnih heroja u Drugom svjetskom ratu poput Vladete Petrovića ili Jova Kikanovića, preko onih koji su kao vojni piloti, čuvali nebo Kraljevine, odnosno socijalističke Jugoslavije poput Antuna Đuranovića, Šima Krstovića, Zvonka Nikolića, Vaska Kostića, Stanka Bigovića, Marka Mihovića, Marka Zornije, Milivoja Radanovića i Dragana Brinića, do Montenegro Airlinesovih kapetana Pavla Ljesara, Bojana Radulovića i Vladana Hustića. Tu je i storija o Tivćaninu Ćiru Garbinu, legendarnom padobrancu jednom od rijetkih u Jugoslavciji koji je imao dijamanstku padobransku značku, ljudima koji su inicirali ideju o gradnji aerodroma u Tivtu, te onima koji su tu vazdušnu luku napravili i vodili uz proteklih skoro 70 godina. Knjiga sadrži i opise sportskih pilota Aero kluba „Boka“ iz Tivta, kontrolora letjenja ali i brojne zanimljivosti, vesele i tužne epizode iz bogatog istorijata vojnog i civilnog vazduhoplovstna u Boki.
„Kada uđete u ovu materiju i kada vidite koliko je ovdje bila skoncentrisana ta vazduhoplovna struka, ta hrabrost, snovi i sloboda koja je živjela u tim ljudima, onda ćete se i sami uvjeriti da su Tivat i Boka bili i dalje jesu, istinski bastion vazduhoplovstva. U tom bastionu stvarali su ljudi od struke, entizijasti, zaljubljenici u tehniku i nebesko plavetnilo, modelari, jedriličari i mnogi drugi koji su željeli da plove nebom i uspjeli u tome.“- istakao je Komnenović podsjećajući da su upravo iz Tivta na proljeće 1913. poletjeli prvi vazduhoplovi koji su letjeli nad teritorijom današnje Crne Gore – austrougarski hidroplani tipa „Donnet Leveque“, a Peraštanin Krsto Mazarović je još 1789. svojim aerostatima- balonima, oduševljavao publiku u Zagrebu.
O isroijatu tivatskog Aero kluba „Boka“ govorio je Anton Gula Marković istakavši da su tivatski sportski piloti bili prvi u Crnoj Gori koji su turistima krajem osamdesetih ponudili panoramske letove nad Crnom Gorom koji su i danas hit, a recenzent knjige dr Bogdan Sekulić zahvalio svima koji pomogli da “Bokeljski pilot”i stignu do čitalaca.
Autor Vukosav Balević kazao je da je ova knjiga samo dio njegovog životnog djela – kapitalne monografije u rukopisu “Otmice i udesi jugoslovenskjih aviona”, osvrnuvši se na nekoliko tih slučajeva koji su ušli i u anale svjetskog vazduhoplovstva.
Osteceni-kontrafor na kotorskim bedemima – foto čitalac
Jedan od dva masivna kontrafora na sjevernom zidu gradskih bedema Kotoran na potezu od sjevernih gradskih brata prema bastionu Bembo, popustio je jutros i krenuo da se urušava.
Visoka kamena građevina trouglastog oblika a koja se sa vanjske strane „naslanja“ na bedeme i podupire ih, potpuno se odvojila od zida i nagnula prema rijeci Škurdi u čijem se koritu i nalazi temelj kontrafora.
O svemu je obaviještena Uprava za zaštitu kulturnih dobara od koje se očekuje da preduzem najhitnije mjere da ser kontrafor potpuno ne uruši, kao i da se urgentno sanira ovaj dio drevnih bedema kotorskog Starog grada.
Na istom dijelu bedema, samo sa njihove unutrašnje strane, prije mjesec ipo dana došlo je do urušavanja dijela ogradnog zida u dužini od desetak metara.
Inače, iako su jedno od njegovih najprepoznatljivijih i najvrijednijih arhitektonskih obilježja grada pod zaštitom UNESCO-a, kotorski bedemi su prilično zapušteni. Država je prema tom istorijskom spomeniku kulture do sada pokazala veliku nebrigu, dozvoljavajući čak da se bedemi namjerno probijaju radi izvođenja radova u pojedinim ugostiteljskim objektima u Starom gradu, kao što je to bio slučaj prije par godina sa dijelom zapadnog bedema kod Citadele na gradskoj rivi.
