Budva – Kadmov dan 2016.

0
Kadmov dan
Kadmov dan

Četvrtu godinu zaredom, Turistička organizacija opštine Budva organizuje manifestaciju pod nazivom “Kadmov dan” u nedjelju, 18. septembra, u Starom gradu u Budvi. Radi se o manifestaciji koja će, prije svega, promovisati kulturno nasleđe grada Budve, sa akcentom na antičko nasljeđe i mit o Kadmu i Harmoniji.

Bogat program podrazumijeva nekoliko segmenata. Dječiji program će se održati na dvije lokacije sa početkom u 10 sati. Djeca SMŠ “Danilo Kiš” imaće priliku da učestvuju u nastavku izrade mozaika sa motivom Kadma, na otvorenom bazenu “Pizana” dok će djeca osnovnih škola moći besplatno da učestvuju u posebno interesantnoj radionici – arheolab: „Upoznaj svoj grad u društvu Kadma i Harmonije“ (radionica za male arheologe) u sklopu koje će ih Asja Zec, dipl.arheolog, na svojevrstan način sprovesti kroz istoriju Budve. Ovaj dio programa održaće se na platou ispred “Citadele” u četiri termina (od 10h na dva sata), a polaznici su djeca od 5 do 15 godina.

Od 10h održaće se i likovna radionica za djecu, na platou ispred “Citadele”.

I ove godine, realizovaćemo projekat “Discover Budva”, u saradnji sa JU “Muzeji i galerije Budve” koji podrazumijeva obilazak kulturnog nasljeđa Starog grada (Arheološki muzej, bedemi Starog grada,  Moderna galerija, Spomen Dom “Stefan M. Ljubiša” itd.) od 12 sati.

U isto vrijeme, između crkava, održaće se i nezaobilazni „Slatki kutak“ kako bi svi prisutni mogli da uživaju u tradicionalnim poslasticama, posmatrajući kreativni rad djece.

Od 14 satisatiuslijediće defile Gradske muzike Budve koja će i održati polučasovni koncert na Trgu pjesnika. Nastavak muzičkog dijela programa uslijediće od 18 sati, kada će učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje Budva održati koncert – instrument: flauta, prof. Ana Brajak, na Trgu pjesnika.

Cilj manifestacije “Kadmov dan” je promovisanje našeg kulturno – istorijskog nasleđa, na taj način brinemo o kulturi grada, edukujemo naše najmlađe sugrađane, a sve ostale podsjećamo na naše bogato kulturno nasleđe koje čini sastavni dio turističke ponude Budve, poručuju iz TO Budva.

 

 

 

 

Kotor: U toku velika akcija policije

0

Na meti pripadnika specijalne jedinice i kotorske policije  su se našle osobe koje su  označene kao bezbjednosno interesantna lica.

Kotor - kamere
Kotor – kamere

U Kotoru je u toku velika akcija policije, na meti pripadnika specijalne jedinice i kotorske policije  su se našle osobe koje su  označene kao bezbjednosno interesantna lica, javlja RTCG.

Detalji akcije još nijesu saopšteni.

Ovo nije prvi pretres u Kotoru. Ranije, nakon eskalacije sukoba zaraćenih kriminalnih klanova policija i njene specijalne jedinice boravile su u tom gradu s ciljem da očuvaju bezbjednost građana, što nije dalo rezultate jer je prije sedmicu u kotorskom naselju Muo počinjeno u posljednih desetak godina najbrutalnije mafijaško ubistvo, kada su bombom raznijeti Goran Biskupovic, koji je važio za člana takozvanog škaljarskog klana  i Miloš Bošnjak, za kog se vjeruje da je samo bio u društvu Biskupovića.

Danilović: Nećemo imati mira dok ne uhapsimo vođe kriminalnih grupa

Sve dok se vođe organizovanih kriminalnih grupa na crnogorskom primorju i u Crnoj Gori ne izvedu pred lice pravde, neće biti mira, poručio je ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.

On je, govoreći o ubistvima u Kotoru i Baru, kazao da je u petak poslao zvaničan dopis predsjedniku Vlade, odnosu predjedniku Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Milu Đukanoviću i obrazložio zašto smatra da je potrebno ponovo sazvati sjednicu tog tijela.

Goran Danilović
Goran Danilović

“Sve dok se vođe organizovanih kriminalnih grupa na crnogorskom primorju i u Crnoj Gori ne izvedu pred lice pravde, neće biti mira. Mnogo rizikujemo ne bude li svako radio svoj posao”, poručio je Danilović novinarima nakon obilaska novootvorenog call centra Ministrastva unutrašnjih poslova – 19820  (pozivom, saopštavanjem imena i prezimena, matičnog broja, ili smao datuma rođenja, čovjek će odmah dobiti informaciju gdje je njegovo biračko mjesto)

Aukcija fotografija za pomoć stradalima u zemljotresu

0
Steva Kordić - foto
Steva Kordić – foto

Fotografi Crne Gore, Zajednica Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore, Kotor organizuju dobrotvorna aukcija fotografija.

Kompletan prihod aukcije namijenjen je žrtvama zemljotresa, koji je pogodio centralnu Italiju, 24. avgusta ove godine.

Aukcija će biti održana u utorak, 13. septembra 2016. godine u 19 sati, u Pomorskom muzeju Crne Gore, Kotor. Početna cijena fotogafija je 50 €, format fotografija je 70×50 cm.

Razoran zemljotres pogodio je centralnu Italiju­­ 24. avgusta ove godine. Najteže su stradali gradovi Amatrice, Arquata del Tronto i Accumoli u čijim je ruševinama smrtno stradalo 292 ljudi. Takođe, prouzrokovana je velika materijalna šteta ostavivši mnoge familije bez doma, srušene su škole, bolnice, crkve, kulturna baština, infrastruktura.

Tragedija koja je zadesila centralni dio Italije, pokrenula je grupu fotografa iz Crne Gore,Zajednicu Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore da organizuju dobrotvornu aukciju fotografiju. Prihod ostvaren na ovoj aukciji biće naša skromna pomoć žrtvama zemljotresa.

wave90Potrebu da se pomogne, ne treba objašnjavati. Fotografi iz Crne Gore,u okviru svojih mogućnosti, su već organizovali više dobrotvornih akcija, kao na primjer za žrtve poplava u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 2014. godine i u brojnim drugim individualnim pozivima za pomoć. Međutim, u ovom slučaju smatramo da je potrebno sjetiti se zemljotresa, koji je pogodio jug Crne Gore 15. aprila 1979. godine. U njemu je stradala101 osoba, a jug Crne Gore ostao je u ruševinama. To iskustvo čini nas veoma bliskim stanovnicima Italije, koji se danas suočavaju sa posljedicama svog razornog zemljotresa. U obnovi koja je uslijedila nakon našeg zemljotresa, pomogle su nam mnoge zemlje, uključujući i Italiju. Italijanski vojni brodovi su dopremili humanitarnu pomoć, koja je bila veoma značajna za neposredno zbrinjavanje ugroženih, odmah nakon zemljotresa. U obnovi Kotora, Herceg Novog, Tivta, Budve, Bara i Ulcinja, Italija je imala učešća kroz pomoć Vlade Italije, te njenih humanitarnih i privrednih organizacija, pomažući da se obnove škole, bolnice, kulturno nasljeđe, adminstrativne zgrade i ostalo. Sjećajući se te pomoći, u prilici smo da damo svoj skroman doprinos pomoći žrtvama nedavnog zemljotresa u Italiji.

Dobrotvorna aukcija fotografija
Dobrotvorna aukcija fotografija

Zbog svega toga, pozivamo ljubitelje fotografije i prijatelje Italije da u utorak, 13. septembra 2016. godine u 19:00 sati učestvuju u dobrotvornoj aukciji fotografija za žrtve nedavnog zemljotresa u Italiji, koja će se održati u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru. Fotografije formata 70×50 cm, koje će se naći na aukciju, predstavljaju izabrane radove najznačajnijih fotografa koji danas djeluju ili su porijeklom iz Crne Gore.Početna cijena svake fotografije je 50 €. Radovi koji će biti na aukciji, mogu se pogledati na Facebook stranici aukcije: facebook.com/mne2it i ostalim socijalnim mrežama preko hashtagova: #photo_mne2it i #mne2it.

Dobrotvorna aukcija fotografija
Dobrotvorna aukcija fotografija

Spisak fotografa koji učestvuju u dobrotvornoj aukciji mne2it

Jugoslav Belada, Luka Bošković, Miloš Ćetković, Zoran Đekić, Boris Đuranović, Maja Đurić, Mihael Miko Đuričić, Aleksandar Jaredić, Dejan Kalezić, Aleksandar Kordić, Miško Kordić, Stevan Kordić, Srećko Krasan, Anton Gula Marković, Miro Marušić, Stevan Milačić, Duško Miljanić, Nebojša Nišić, Zoran Nikolić, Lazar Pejović, Dalibor Ševaljević, Igor Šljivančanin, Slaven Vilus i Đorđe Živaljević

Batane, gajete, leuti, guci… i – jedrenjak od kamena

0
Condura Croatica - Dani u vali
Condura Croatica – Dani u vali

Bravo gradonačelniče, čestitam ti, naš Vinko, ovo je prava stvar za naš grad – tapšalo se i stiskalo ruku Vinku Maroeviću, gradonačelniku Starog Grada, koji je 9. rujna 2016. godine proslavio punih 2400 godina utemeljenja. Pa se povodom velike obljetnice održava prvi Međunarodni festival mora, pomorstva i maritimne baštine “Dani u vali”, u sklopu kojega je u petak navečer zaljev bio prepun “jedara i svjetla”, odnosno sva 63 broda tradicijske gradnje su pred brojnom publikom isplovili i zajedrili u vali praćeni reflektorima i glazbom.

Prelijepa je to bila slika za one “načičkane” uz rivu koji su pratili tu noćnu paradu brodova, pa su domaćini, dakako, bili itekako ponosni, jer su, eto, rođendan svoga grada obilježili u tom tradicijskom ruhu. Što i pripada mjestu starom 24 stoljeća!

– U Stari Grad stigla je flota od Istre do Opuzena: batane, gajete, leuti, kvarnerski guc, jedrenjaci, pasare, sve u cilju obilježavanja rođendana najstarijega grada u našoj zemlji, ali i kako bismo predstavili hrvatsku maritimnu i kulturnu baštinu, tradicijske zanate, kulinarska, ribarska, brodograditeljska i nautička umijeća. Svu ljepotu pokazalo nam je ovih 60-ak ljepotana, pa ćemo raditi na tome da “Dani u vali” postanu tradicionalna pomorska manifestacija – istaknuo je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge “Cronaves”, organizatora festivala mora.

Radionice

A u sklopu trodnevnog programa u “Maritimnom selu” na Rivi održavaju se radionice za djecu “Udruge Palagruzona” – komiška gundula, radionice tradicionalne gradnje broda kalafata Nikole Skračića iz Murtera, te radionice izrade tradicionalnih ribarskih alata, izložbe maketa starih brodova starogradskih maketara Luke Fredotovića, Antuna Milašića, Andre Tadića i Vinka Palarića, kao i izložba fotografija “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”, autora Božidara Vukičevića, Jadrana Babića, Boška Lučeva, Adrine Luić i Vici Torre, te izložba maketa i brodova i gropova u boci Velimira Lojpura i Damira Višića, uz brojne koncerte, od splitskog KUD-a “Filip Dević”, pa Hrvatske gradske glazbe Stari Grad, KUD-a “Starogrojčice” i “Faroskih kantadura”, te HOP-a Gradska glazba Imotski, KUD-a “Šaltin” iz Hvara i KUD-a “Jelsa”.

– A ja sam vam svemu dao međunarodni karakter – s ponosom nam govori Slovenac, Ljubljančanin Bojan Brecelj, koji je u starograjsku valu uplovio s drvenom jedrilicom iz 1978. godine, dužine 7,5 metara, širine 3,3, metra.

I dok je Slovenac Bojan dodao taj prefiks – međunarodni – dotle je jedan Starograđanin, a radi se o Andri Tadiću, uz drvene ljepotane pokazao i jedan – kameni. Napravio je prije dvije godine od kamena, jedara i konopa poveći jedrenjak težak cijelu tonu, a sada je “usidren” na rivi kao prava scena za poziranje svim gostima.

Za svakog ponešto

A gosti, pogotovo djeca, uživali su i u obuci upravljanja radio-upravljanim jedrilicama klase Dragon Force RG 65. Pružila se mogućnost svima uzeti u ruke joystick i pokretom prsta “voziti” malu jedrilicu starograjskom valom, prateći instrukcije Zvonka Jelačića, svjetskog i europskog prvaka za modele iz splitskog kluba “Zenta”, kao i Josipa Marasovića, te “mornarevaca” Kristine Jakelić i Filipa Jurišića Gaše, ali i TrogiranaMarka Matića i Vedrana Vesanovića. Dok su drugi uzeli i kalafatski alat u ruke probajući, pod paskom Nikole Skračića, kako je to svojim rukama i starim alatom napraviti rebra broda…

I tako su se nizala događanja na rivi, za svakoga je bilo ponešto, sve s ciljem očuvanja tradicije, vještine tih naših predaka, kao što je i regata cijele flote. Startali su leuti, gajete, gucevi, falkuše, parance, jedrenjaci… pokušavajući u latinska idra uhvatiti tek malo čvorova južine, kako bi odraditi zadanu rutu od starta ispred Gradske vijećnice pa do punte Babe i nazad, s ciljem u srcu vale…

Nagrade za jedriličare “Delfina”

0
Mladi jedrilicari sa predsjednicom opstine
Mladi jedrilicari sa predsjednicom opstine

Predsjednica opštine Tivat dr Snežana Matijević ugostila je danas  članove Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta – njih deset koji su ujedno i članovi jedriličarske reprezentacije Crne Gore, povodom uspjeha ostvarenog na nedavno održanom 49. Balkanskom prvenstvu u jedrenju, održanom u Grčkoj – saopšteno je iz kabineta tivatske gradonačelnice.

Igor Les, Irina Kusovac, Ilija Marković, Igor Nikolić, Nikola Golubović, Tatjana Kusovac, Josipa Čelanović, Stefan Anđelić, Danilo Jončić i Pavle Musić predvođeni trenerom Ilkom Klakorom, podijelili su sa predsjednicom opštine svoje utiske sa posljednjeg takmičenja, na kojem je Igor Les, inače prvak Balkana za 2015. godinu, osvojio srebrnu medalju i tako tivatski sport još jednom doveo u sam vrh Evrope.

“Veoma sam srećna da ste se odazvali mom pozivu i učinili mi čast da vas upoznam i da vam zahvalim na tome što Tivat predstavljate u najboljem mogućem svjetlu, ne samo u Crnoj Gori nego i u Evropi i svijetu. Opština Tivat nastaviće da podržava rad JK Delfin, kao što smo to i do sada činili. Ja vam želim jos bolje rezultate, želim vam što više medalja i dobar vjetar”, poručila je predsjednica opštine Snežana Matijević.

Predsjednica je svih deset mladih jedriličara nagradila novčano, ali i prigodnim poklonom – monografijom o tivatskom sportu autora Slavka Krstovića. Mlade nade tivatskog sporta su izuzev Predsjednice opštine pozdravili i potpredsjednici Siniša Kusovac, Ilija Janović i Dejan Maslovar, ali i sekretraka Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović.

U 2015. godini jedriličari JK Delfin u svim klasama osvojili su ukupno 93 medalje. Igor Les se sprema za Svjetski kup u Kini, na kojem će nastupiti sredinom septembra. JK Delfin biće organizator Otvorenog prvenstva Crne Gore, koje će se održati od 31. oktobra do 02. novembra u Tivtu, dok je u novembru planirana tradicionalna regata povodom Dana Tivta, a u sklopu manifestacije Novembarski dani.

 

Bokeški Forum: Naša djeca su važnija od stranih investitora

0
Tivat,riva,Pine,pogled na Porto Montenegro
Tivat – foto Boka News

Vijest da su tivatske gradske vlasti odlučile da građevinsku lokaciju, namijenjenu Dnevnom centru za djecu sa posebnim potrebama, dodijele stranom investitoru za njegove potrebe, dočekana je u Bokeškom Forumu sa jednoglasnim neodobravanjem. Kako se navodi u izjavi za javnost “Ministarstvo zdravlja je odlučio da lokaciju kod objekta Doma zdravlja u parku ustupi arapskim investitorima koji na tom mjestu treba da izgrade centar za kardiologiju sa heliodromom i ostalim sadržajima.”

Ovo je već drugi put u kratkom vremenskom periodu da se odustaje od dodijeljene lokacije za Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, čija se izgradnja najavljuje i očekuje godinama. Prvobitni plan je bio da se Dnevni centar gradi na lokaciji objekta Crvenog Krsta na Seljanovu, ali se od toga odustalo jer su stanari susjedne zgrade upozorili da bi im objekat zatvorio ulaz i da prostor nije adekvatan za tu namjenu.

Zar nadležni ne vide nužnu potrebu da se konačno realizuje projekat Dnevnog centra, uz angažovanje stručnjaka, koje ne treba tražiti dalje od našeg grada, a koji bi znali ukazati da li je plan i objekat adekvatan namjeni? Da li treba da dozvolimo da, pod izgovorom nedovoljnih stredstava i tehnikalija, zanemarimo prioritete i osnovnu humanost?

Bokeški Forum
Bokeški Forum

Za nas u Bokeškom Forumu ovakve odluke su neprihvatljive, posebno kada se zna da Tivtu nedostaje lokacija za izgradnju novih objekata, i ovakav potez vlasti smatramo još jednim u nizu beskrupuloznih izlazaka u susret takozvanim investitorima, a na veliku štetu lokalnog stanovništva – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.

 

Sredozemlje: Ovog vikenda spašeno 3400 migranata uz obale Libije

0
Migranti - foto Reuters
Migranti – foto Reuters

Talijanska obalna straža spasila je u nedjelju oko 1100 migranata u Sredozemnom moru kod obala Libije, čime ukupan broj spašenih migranata ovog vikenda iznosi 3400 osoba.

Migranati spašeni u nedjelju su krenuli iz Libije u osam pretrpanih gumenih čamaca i dvije ribarske brodice.

Spasili su ih brodovi talijanske obalne straže, jedan britanski brod koji sudjeluje u europskoj operaciji protiv krijumčara ljudima Sophia, jedan irski vojni brod i nekoliko humanitarnih brodova.

Brod Aquarius, koji koriste organizacije SOS Mediteran i Liječnici bez granica, objavio je na društvenoj mreži Twitter da je spasio 252 osoba, među kojima je bilo žena i male djece.

U subotu je više od 2300 osoba spašeno iz 18 čamaca koji su se kretali prema Italiji, a koje su očekivali u ponedjeljak u raznim lukama Sicilije.

Prema statistikama talijanskog ministarstva unutrašnjih poslova od petka ujturo, u tu zemlju je od početka godine stiglo 124.500 osoba, gotovo svi iz subsaharske Afrike. Brojka je vrlo slična onoj iz istog razdoblja prošle godine (122.000 migranata).

 

Herceg Novi – Nacionalna premijera “Igla ispod praga”

0

Nacionalna premijera rediteljskog prvijenca Ivana Marinovića “Igla ispod praga” održaće se u četvrtak 15. septembra, sa početkom u 21 sat, u Herceg-Novom – Dvorana “Park”. Nakon ove premijere film će se prikazivati narednih sedam dana.

Svjetska premijera i prikazivanje filma “Igla ispod praga”, u okviru glavne takmičarske selekcije na nedavno završenom Sarajevo Film Festivalu, naišla je na odličan prijem kod publike, ali i kod kritike.

“Igla ispod praga”, za koji je Ivan Marinović pisao i scenario, priča je o stanovnicima malog sela Luštica, koji prodajom velike zemlje treba da riješe sve svoje problema. Međutim, jedina prepreka na takvom putu je tvrdoglavi pop Petar, koji odbija da proda svoj dio.

U fimu igraju Nikola Ristovski, Leon Lučev, Jelisaveta Seka Sablić, Ljubomir Bandović, Bogdan Diklić, Dragana Dabović, Goran Slavić, Dejan Đonović, Tihana Ćulafić, Filip Klicov, Mirko Vlahović, Stevan Radusinović I drugi.

Igla ispod praga
Igla ispod praga

Ulaznice na dan 15.09. koštaju 5 eura, dok na dan 16., 17., 18., 19., 20., 21.09. koštaju 4 eura.

Igla ispod praga
Igla ispod praga

Ulaznice se prodaju na blagajni Dvorane “Park” od 9 do 12h i od 18 do 20h. Rezervacije se vrše u istom terminu na: 068/851-031

Predstavnici Kozaka sa članovima ruskog moto-kluba “Noćni vukovi” posjetili Kotor

11
Predstavnici Kozaka sa članovima ruskog moto-kluba "Noćni vukovi" posjetili Kotor
Predstavnici Kozaka sa članovima ruskog moto-kluba “Noćni vukovi” posjetili Kotor – foto Radio Kotor

Predstavnici Kozaka, koji su danas  boravili u Kotoru na poziv Matice Boke, pozvali su na jedinstvo pravoslavnih naroda i osudili put Crne Gore u NATO, nazvavši tu organizaciju “kavezom”. Oni su sa članovima ruskog moto-kluba “Noćni vukovi” prisustvovali liturgiji u crkvi Svetog Nikole i obišli spomen ploču bivšeg konzulata Rusije.

Pozdravljajući goste arhijerejski namjesnik bokokotorski, protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić je kazao: „Velika mi je radost i čast što danas ovdje mogu da vas pozdravim kao one koji čuvaju i brane vjeru pravoslavnu“ – kazao je Krivokapić.

Predstavnici Kozaka sa članovima ruskog moto-kluba "Noćni vukovi" posjetili Kotor
Članovi ruskog moto-kluba “Noćni vukovi” posjetili Kotor – foto Radio Kotor

Kozački pukovnik i ataman Crne Gore Slobodan Pejović podsjetio je na veze sa ruskim narodom, posebno u posljednjih 300 godina. On je osudio zvanični stav crnogorske politike koja se kreće ka učlanjenju države u NATO savez, nazvaši tu organizaciju “kavezom”.

„U našem narodu je poznato da će Boka Kotorska i aerodrom u Nikšiću postati NATO baze. Nećemo u NATO kavez koji nas je mučki ubijao od Subotice do Murina“, istakao je Pejović.

Glavni ataman za Srbiju, Crnu Gori i Repbuliku Srpsku Vojislav Vidaković je u Kotoru kazao da su Kozaci Hristovi ratnici, te da se duša naroda kali u ljubavi prema bližnjemu i svom rodu.

Predstavnici Kozaka sa članovima ruskog moto-kluba "Noćni vukovi" posjetili Kotor
Predstavnici Kozaka sa članovima ruskog moto-kluba “Noćni vukovi” u Kotoru – foto Radio Kotor

“Nemojmo da dozvolim da nas dijele, da nas svađaju, da nam uvode uljeze u kuću oni koji su nam je rušili, kao i kuće naših bližnjih, jer tada ćemo napraviti smrtni grijeh“, rekao je on, prenijevši i poruku Kozačke organizacije Ruske Federacije kojom se poziva na izbjegavanje podjela i okupljanje oko Srpske pravoslavne crkve.

Vidaković je istakao i da su najveća snaga Kozaka svetitelji i mučenici koji su živote dali za narod i pravoslavlje.

Kozački general  Genadij Jakovljević Temnjikov istakao je je zadatak očuvanja nasljeđa predaka.

Danas je u Kotoru održan i radni sastanak Saveza kozaka Balkana, koji su  prethodno sa „Noćnim vukovima“ privukli veliku pažnju brojnih Kotorana i turista dok su prolazili Starim gradom.

Porto Montenegro na sajmovima nautike, Monako, Southempton…

0
Porto Montenegro - marina
Porto Montenegro – marina

Nakon druge ekskluzivne nautičke edicije MYBA Pop-Up Superyacht Show-a čiji su bili domaćini, predstavnici Porto Montenegra kreću sa sajamskih nastupima po ostalim evropskim jahting prestonicama poput Monaka i Southempton-a, koji su idealno mjesto B2B susreta svih subjekata u jahting industriji i usluzi.

Kako se ljetnji mjeseci bliže kraju, ljubitelji svijeta nautike migriraju baš tamo, na vodeće sajmove –  od 16. do 25. septembra na Southampton Sajmu nautike, i njegovoj 48. ediciji koja uživa povjerenje vodeće nautičke klijentele, i sajmu u Monaku koji je zakazan za 28. septembar i trajace do 1. oktobra.

Tokom 10 dana manifestacije, 48. izdanja PSP Southampton Boat Show-a posjetioci će imali priliku da obiđu gotovo 2 kilometra pontona ispunjenih sa nekoliko stotina plovila. Ovaj nautički šou poznat je po izuzetnoj ponudi opreme za vodene sportove i nautičkih potrepština, kao i najnovijih dostignuća nautičke industrije. Sajam nautike u Sautemptonu predstavlja najveći nautički šou u Evropi, a održava se svakog septembra od 1969. godine u Mejflauer Park-u.

MYS – Monaco Yacht Show okuplja najpoznatija brodogradilišta, brokerske kuće, dobavljače nautičke opreme, kao i sam vrh jahting dizajna i bogatu klijentelu i vlasnike luksuznih plovila. Ove godine biće predstavljeno 500 jahting kompanija, kao i 150 superjahti.

Waves
Škola Waves

Svi strastveni jedriličari i nautičari očarani su našom marinom za superjahte u najljepšem zalivu Boke Kotorske. Porto Montenegro se predstavlja kao nautički centar i luksuzna marina na Jadranu, koja veliku pažnju poklanja uslužnim djelatnostima – od pogodnosti pri zakupu vezova do organizacije aktivnih odmora vezanih za vodu, jedriličarske pakete i organizaciju regati. Veliko interesovanje vlada za dugoročni zakup vezova u marini i Crnu Goru kao već prepoznatljivu jahting destinaciju na evropskom tržištu, istakao je generalni menadžer PMYC-a Billy Canellas.

Marina Porto Montenegro i Crna Gora su se pozicionirale kao luksuzna destinacija i čarter odredište, koje parira najvećim nautičkim centrima u Španiji, Francuskoj, jugu Italije.