Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potpisao je danas sa upravnicima stambenih zgrada Ugovor o sufinansiranju redovnog održavanja spoljnih djelova zgrade, kojim će lokalna samouprava do 50 posto ukupne prihvaćene predračunske vrijednosti radova učestvovati u obnovi fasada.
Uslove Javnog konkursa za sufinansiranje redovnog održavanja spoljnjih djelova zgrada na teritoriji opštine Kotor, kojeg je raspisao Sekretarijat za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, zadovoljilo je deset stambenih zgrada, dvije iz Njegoševe ulice, četiri sa područja mjesne zajednice Dobrota I te isto toliko sa Svetog Stasija. Opština Kotor za renoviranje fasada izdvojiće 120 hiljada eura.
Pod redovnim održavanjem spoljnih djelova zgrada podrazumijeva se obrada fasadnih površina odgovarajućim fasadnim materijalom, čišćenje i izolacija fasada od kamena, kao i radovi na hidroizolaciji i termoizolaciji krova.
Konačnu listu prioriteta za sufinansiranje redovnog održavanja spoljnih djelova zgrada donijela je Komisija za sprovođenje konkursa koju su činili predsjednik Nikola Mršulja, Jelena Saulačić, Danica Perišić, Gordana Nestorović i Bojan Stanković.
Opštinska Izborna Komisija Kotor na danas održanoj sjednici utvrdila je da je izborna lista „Vladimir Jokić – Dobar glas – Za gradonačelnika – Demokrate – PES“, koju su predali Demokratska Crna Gora – Demokrate i Pokret Evropa sad, podnijeta u predviđenom roku i sastavljena u skladu sa zakonskim odredbama.
Listu koja je dobila 1500 glasova podrške predvodi aktuelni gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
Koaliciona lista „Vladimir Jokić – Dobar glas – Za gradonačelnika – Demokrate – PES“ omogućiće razvojni kontinuitet Kotora, kojim uspješno i odgovorno sa svojim saradnicima rukovodi gradonačelnik Jokić. Snaženje komunalne infrastrukture, sveobuhvatna socijalna politika te izgradnja velike javne garaže, žičare na San Đovaniju i ljetnjeg bazena glavne su programske smjernice liste koja će izbornu pobjedu usmjeriti ka savjesnom upravljanju i održivom napretku Grada Kotora.
Kandidatkinje i kandidati za odbornice i odbornike u Skupštini opštine Kotor sa liste „Vladimir Jokić – Dobar glas – Za gradonačelnika – Demokrate – PES“:
Vladimir Jokić, diplomirani pravnik
Bojan Stanković, diplomirani pravnik
Jelena Franović, diplomirani inženjer pejzažne arhitekture
Ognjen Vukasović, advokat
Špiro Vulović, upravitelj stroja
Vesna Antović, dipl. socijalna radnica
Jovan Ristić, diplomirani ekonomista
Stojan Milović, službenik
Marina Bjelja, diplomirani pravnik
Darko Vorotović, poslovođa
Vuk Bojat, diplomirani transfuziolog
Milan Nikčević, preduzetnik
Mirko Božović, diplomirani menadžer
Marko Bukilica, dipl. ing. Saobraćaja
Tatjana Kriještorac, istoričarka umjetnosti
Radosav Tujković, diplomirani pravnik
Dejan Dudić, komercijalista
Kristina Kovačević, spec.sci. pomorske nauke
Milivoje Samardžić, penzioner
Marija Bernard, bsc menadžmenta u turizmu
Dr. Nenad Cvijović, dr. stomatolog
Miluša Bošković, menadžer u pomorstvu
Jelena Janjić, diplomirani pravnik
Ana Radunović, diplomirani menadžer
Milorad Čović, penzioner
Vesna Vavić, menadžer nabavke
Marija Drašković, diplomirani menadžer
Momčilo Vuković, bsc primjenjeno računarstvo
Mirjana Lučev, trgovac
Dejan Keljević, pomorski agent
Aleksandar Jokić, elektroinstalater
Ljiljana Pavićević, ing prehrambene tehnologije
Jovo Lazarević, kapetan duge plovidbe
Mediterranean Shipping Co (MSC), nastavlja učvršćivati svoju poziciju na vrhu brodarskih ljestvica novim kupnjama polovnih brodova, čime je broj plovila koje je ova kompanija kupila u posljednje četiri godine gotovo dosegao 400.
Ova brodarska velesila povezana je s novom dvostrukom kupnjom od njemačkih vlasnika, čime se njezina četverogodišnja serija nabave polovnih kontejnerskih brodova popela na impresivnih 383 jedinice.
Prema Alphalineru, koji predviđa da će MSC-ov tržišni udio početkom iduće godine biti jednak kombiniranom udjelu Maerska i Hapag-Lloyda nakon pokretanja Gemini suradnje, tvrtka je kupila brod Cape Flint iz 2006. godine kapaciteta 1.440 TEU od njemačke grupacije Schoeller, kao i brod Jan Ritscher iz 1999. godine kapaciteta 2.526 TEU od vlasnika Reederei Gerd Ritscher.
Cijena za ova dva broda, koja će biti preimenovana u MSC Manasvi II i MSC Shivalika III, nije objavljena, no online platforma VesselsValue procjenjuje njihovu ukupnu vrijednost na nešto više od 25 milijuna dolara.
MSC je ove godine već preuzeo brojne srednje velike polovne brodove, ali također se aktivno kreće i na tržištu novogradnji. Prošlog mjeseca izviješteno je kako je MSC u kontaktu s manje poznatim brodogradilištima u Kini radi nove serije novogradnji, dok je u srpnju tvrtka kupila dva kontejnerska broda od 14.000 TEU koji su u izgradnji u brodogradilištu Jiangnan, od tvrtke BAL Container Line, u poslu vrijednom više od 330 milijuna dolara, piše Splash247.
“Tkanje vremena” – čipke iz 15 evropskih zemalja na Međunarodnom festivalu
Na 28. Međunarodnom festivalu čipke, koji će se u Lepoglavi održavati od 13. do 15. septembra pod geslom “Tkanje vremena”, posjetitelji će moći vidjeti neke od najljepših primjeraka čipke iz 15 evropskih zemalja, a zemlja partner je Turska.
Međunarodni festival čipke je najstarija i najveća manifestacija u Lepoglavi, a na njegovom ovogodišnjem izdanju upriličit će se izložbe najljepših primjeraka lepoglavske čipke, čija je vještina izrade još 2009. godine upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a, najavljeno je u srijedu.
Bit će i izložbe čipaka iz drugih najpoznatijih čipkarskih središta u Hrvatskoj, kao i čipke iz Slovenije, Slovačke, Poljske, Belgije, Italije, Malte, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Španjolske, Bugarske, Engleske, Francuske, Austrije i Turske.
Dobrotska čipka – Stara vještina za novo doba
U subotu, 14. septembra, posjetitioci će imati priliku kušati specijalitete hrvatske i turske kuhinje na priredbi “Okusi Hrvatske i Turske”, u župnoj crkvi koncert će održati turska pijanistica Tutu Aydinoğlu, a najavljen je i koncert Vanne i Martina Kosovca. U nedjelju će se održati Izbor Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske 2024.
Otvorenje festivala bit će u petak, 13. septembra, pod šatorom u Gradskom parku u Lepoglavi.
Putničke morske luke kojima upravlja Lučka uprava Zadar od početka godine do kraja avgusta posjetilo je 130 kruzera s gotovo 162 hiljada turista, što je 38 posto više putnika nego u istom lanjskom razdoblju, a do kraja godine očekuje se rušenje rekorda iz 2019., objavila je ta lučka uprava.
“Do kraja kolovoza, brojke s kruzera su više nego dobre, a kako smo tek ušli u rujan te uz činjenicu da do kraja godine očekujemo još oko 70 posjeta brodova na kružnim putovanjima, konačne brojke putnika s kruzera za cijelu ovu godinu biti će uistinu odlične”, ističu uz podatke iz Lučke uprave Zadar.
Najavljuju da već polovinom septembra očekuju rušenje rekordnog broja putnika iz predpandemijske 2019., kada su s kruzera imali više od 182,6 hiljada putnika.
Od putničkih luka kojima upravljaju, iz zadarske Lučke uprave iznose da su od početka ove godine do kraja kolovoza u putničku luku Zadar-Poluotok pristala 54 kruzera s nešto više od 22 hiljada putnika, a u putničku luku Gaženica 72 broda sa 139,3 tisuće putnika. Preostali dio od ukupnog broja putnika odnosi se na četiri kruzera sa 451 putnika koji su bili na sidrištu.
Što se tiče odredišta koje posjećuju gosti s kruzera, iz Lučke uprave Zadar kažu da su “raznovrsna”, ali da se i ove godine kao i prije najviše njih ili oko 50 posto zadržavalo u Zadru, a slijedi Nacionalni park Krka sa njih 17 posto.
Nin je također uvijek zanimljiva destinacija turistima s kruzera, te ga je ove godine do kraja kolovoza posjetilo oko sedam posto, dok Šibenik ima udjel od četiri, a Pag i Paklenica po dva posto.
Nikšićanin I.N. (46) uhapšen je zbog sumnje da je u Budvi silovao stranu državljanku, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je dežurna služba budvanske policije obaviještena u utorak da je strana državljanka silovana.
Policijski službenici su, kako se dodaje, preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti i sa svim upoznali tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo silovanje.
Iz policije su rekli da su preduzete mjere i radnje rezultirale identifikacijom I.N.
“On je po nalogu višeg državnog tužioca uhapšen zbog sumnje da je izvršio pomenuto krivično djelo“, navodi se u saopštenju.
Ruski napadi na Ukrajinu nastavljeni su i noćas. Raketiran je Kijev u kojem su djelovali protuzračni sustavi, a grad Lavov napadnut je bespilotnim letjelicama te je u njemu oštećeno nekoliko zgrada. Uzbuna je oglašena u cijeloj zemlji.
Zbog novih napada treći su put u tjedan dana dignuti poljski i saveznički avioni kako bi osigurali poljski zračni prostor.
Istodobno, ukrajinski predsjednik Zelenski od kanadskog je premijera Trudeaua zatražio da mu pomogne osigurati potporu zapadnih partnera za napade na vojne ciljeve duboko na ruskom teritoriju.
Završetak autoputa do granice sa Srbijom i novi put od Dubrovnika do Ulcinja prioritet
Dok je predsezona bila korektna, čak i bolja od očekivanog, špic turističke sezone je podbacio, ocijenio je ekonomski analitičar Davor Dokić.
Po njegovim riječima, iako je posjeta u avgustu bila veća nego u julu, to nije bilo na nivou prethodnih godina.
Razlog za manju posjetu vidi prvenstveno u veoma lošoj cjenovnoj politici.
– Smatram da su kod nas cijene izuzetno visoke. Naša cjenovna politika je veoma loša i sljedeće godine ćemo morati svi, uključujući Vladu i lokalne samouprave, maksimalno da poradimo na rješavanju tog problema – ističe Dokić.
Prema njegovom mišljenju, jedan od gorućih problema naše turističke ponude koji iziskuje i momentalnu reakciju jeste i nedostatak putne infrastrukture, prije svega zaobilaznica oko primorskih gradova.
Kako dodaje, mjesece poslije postsezone moramo da iskoristimo na pravi način i da mnogo spremnije dočekamo turiste u 2025. godini.
– S obzirom na to da imamo tradicionalno uspješne postsezone, finansijski efekat će biti na nivou očekivanog, pa ćemo doći do iznosa od milijardu i po, koliko je bilo projektovano uoči ove sezone. Ali sa boljom organizacijom možemo imati znatno veći broj turista – smatra Dokić.
Kada je putna infrastruktura u pitanju, ukazuje da Crna Gora ima niz neuralgičnih tačaka koje treba što prije rješavati.
Podsjeća da prostorni plan još nije donijet, da nemamo zaobilaznicu oko Budve, pa svi putnici moraju da prođu kroz grad da bi stigli do Tivta, Kotora i Herceg Novog. Kako je naglasio, izgradnja više puta najavljivane zaobilaznice oko Budve od desetak kilometara, od sela Markovića do Lastve, omogućila bi da se saobraćaj u prestonici turizma rastereti za bar tridesetak odsto.
– Mogli bismo da učinimo dosta toga samo ako budemo organizovani i krenemo na vrijeme. Nerealni planovi, poput ovih koje je najavio premijer Milojko Spajić o izgradnji 18 dionica auto-puta i brzih cesta, samo nam odmažu. Prioritet mora biti završetak auto-puta do granice sa Srbijom i Jadransko-jonska magistrala, odnosno novi put od Dubrovnika do Ulcinja, kako se ne bi prolazilo kroz naše primorske gradove i kako bi se izbjegao saobraćajni kolaps kojem smo svjedoci – kaže Dokić.
Ističe da je Crna Gora uvođenjem sankcija Rusiji i pridruživanjem zabrani letova aviona iz te zemlje napravila veliku grešku i išla protiv svojih interesa.
– Ova sezona je potvrdila da nismo uspjeli da nadoknadimo izostanak ruskih turista, koji su bili naši najbolji gosti i koji su kod nas ostavljali najviše novca – kazao je Dokić.
Kod nas niko ne razmišlja ozbiljno o održivom turizmu
O održivom turizmu, kao imperativu velikih turističkih zemalja, kod nas niko ne razmišlja ozbiljno, smatra Dokić.
– Činjenica da zemlja čiji BDP najvećim dijelom zavisi od turizma doskoro nije imala ministarstvo turizma govori o odnosu političkog establišmenta prema najvažnijoj privrednoj grani. Kod nas je turizam i dalje prepušten samom sebi i stihiji. Naša turistička politika u budućnosti mora biti bazirana na strategiji rizorta, za šta je neophodno da stanemo sa betonizacijom i hiljadama stanova. Rizorti bi nam donijeli mnogo veći prihod, a mnogo manju gužvu – zaključio je Dokić.
Kako je dodao, pokazalo se da finansijski efekat koji smo imali sa ruskim turistima ne možemo nadoknaditi gostima sa Zapada.
– Nismo našli zamjenu za ruske goste, koji su, za razliku od zapadnoevropskih, skloni da pređu preko buke i gužve, naših najvećih turističkih mana. Sada moramo da tražimo alternativu za turiste iz Rusije. Koncept turizma koji trenutno vlada u Crnoj Gori zapodnoevropskim turistima odgovara samo u predsezoni i postsezoni, a u samom špicu sezone ne možemo računati na njih zbog prevelike gužve i buke. Često povlačimo autodestruktivne poteze i ne razmišljamo da se ne može tako lako i brzo jedno tržište zamijeniti drugim – smatra Dokić, koji podsjeća da Turska, koja takođe čeka ulazak u EU i koja je članica NATO-a, nije uvela embargo na ruske avione i uprkos ratu već dvije godine neometano prima na desetine hiljada turista iz Rusije, koji u toj zemlji troše svoj novac.
Postoji alternativa, smatra on, ali ni ona neće moći do kraja da izgladi minus koji je za sobom ostavio izostanak Rusa, kojima buka i gužva nijesu smetali da troše pare.
– Naime, zbog tolerancije na te naše mane, minus donekle možemo nadoknaditi turistima iz Turske i arapskih zemalja – zaključuje Dokić.
Svečanim otvaranjem sinoć je počeo 12. „Big game fishing Herceg Novi 2024“, a ekipe su već jutros isplovile sa Škvera u takmičenje u lovu na sabljarke i tune.
Tokom tri dana za najbolji ulov će se boriti 19 ekipa iz Francuske, Njemačke, Rusije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.
Ribolovcima je uspješno takmičenje poželio predsjednik Saveza za ribolov na moru Crne Gore, Mladen Rostović.
„Drago mi je da se ovakvo takmičenje nastavlja i traje, nadam se da će tako biti i u narednim godinama. U to ime se zahvaljujem predsjedniku kluba „Big game Herceg Novi“, gospodinu Racu Gardaševiću na trudu koji svake godine uloži. Takmičenje poput ovog ima veliki značaj za naš Herceg Novi koji po tome postaje prepoznat. Molim vas da se takmičite u duhu fer pleja i neka najbolji pobijedi, a ostali neka sačekaju naredni Big game i opet pokušaju“, kazao je Rostović.
Jedan od zaljubljenika u sportski ribolov i Herceg Novi je dr Milan Colić koji je uz Big game od prvog izdanja. Kako je kazao, kada nešto traje dvije, tri godine kaže se da to postaje ozbiljno, a trajati 12 godina je zaista ozbiljna tradicija.
Big game 2024.
„Drago mi je da vidim poznata lica, da se iz godine u godinu družimo i sve više volimo da se viđamo. Mnogi od nas se tokom godine ne viđaju i kada se sretnemo u Novom onda „iskalimo“ ogromnu pozitivnu energiju koja se osjeća i vidi. Kako se kaže zvanično – Interncionalno takmičenje Big game fishing, a ovdje na lokalnom jeziku se kaže „Ulovi u Novi“. Nadam se da ćemo svi imati sreće i uloviti ono što želimo. Raspoloženje će nas služiti, to već vidim, da imamo dobru volju i to se vidi, tako je uvijek na ovom takmičenju“, kazao je dr Colić poželjevši svima uspjeh uz najavu da će naredni 13. Big game donijeti mnogo iznenađenja.
U ime Opštine Herceg Novi takmičenje je otvorio pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica i učesnicima poželio dobrodošlicu.
„Zahvaljujem se organizatorima, posebno gospodinu Racu Gardaševiću koji je započeo i održava tradiciju ovog takmičenja. Big game fishing obogaćuje naš Herceg Novi i Škver koji je žila kucavica sporta i cijelog grada. To je manifestacija koja doprinosi boljoj turističkoj, sportskoj i gastro ponudi, a nadam se da ćemo tako nastaviti i u narednim godinama. Učesnicima želim dobar ulov, a ostalima da se dobro druže i zabave u Herceg Novom. Neka najbolji pobijedi“, kazao je Kisjelica.
Foto: Big game Herceg Novi
Za dobru zabavu sinoć je bio zadužen lokalni sastav Trio Mare.
Takmičenje će se odvijati u teritorijalnim vodama Crne Gore, izvan Bokokotorskog zaliva, na oko 12 milja od obale. Ekipe isplovljavaju svakog jutra u 8.00 časova sa Škvera, povratak je planiran oko 18.00 časova, a vaganje ulova je svake večeri u 20.00 časova na Škveru. Svečano proglašenje najboljih je u petak, 6. septembra u 20:00.
Po lijepoj tradiciji u subotu, 7. septembra biti održan i Little game fishing – takmičenje za djecu od 7 do 15 godina.
Organizator 12. Internacionalnog takmičenja Big game fishing je klub „Big game Herceg Novi“, a suorganizatori su Turistička organizacija Herceg Novi i Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, uz podršku brojnih prijatelja takmičenja.
Institut za biologiju mora poziva djecu, nastavnike/ce i drage prijatelji mora iz NVO sektora, da daju svoj doprinos očuvanju našeg mora, izradom likovnih radova, kolaža i skulptura na temu „Čovjek i more“.
Tadovi će biti predstavljeni na Trećoj naučnoj konferenciji Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdrBioPro 2024 u Galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor, kao i široj javnosti putem društvenih mreža. U cilju promocije i shvatanja važnosti očuvanja našeg mora obezbijedili smo nekoliko interesantnih nagrada za najbolje radove konkursa.
Prema starosnom uzrastu definisane su četiri kategorije učesnika, i to: predškolski uzrast, niži razredi osnovne škole, viši razredi osnovne škole zajedno sa srednjom školom i NVO sektor.
Svi radovi koji konkurišu se moraju dostaviti najkasnije do 22. septembra 2024.g. Likovni radovi se mogu slati poštom od početka objave Poziva dok se kolaži i skulpture dostavljaju isključivo u periodu od 10. do 22. septembra. Kontakt osoba za dostavu je dr Vesna Mačić e-mail: macic.v@ucg.ac.me
Svi radovi će biti objavljeni na Facebook stranici Instituta za biologiju mora i nagrade će biti dodijeljene na osnovu najvećeg broja glasova od objave do početka kongresa.
U zavisnosti od broja pristiglih radova i kvaliteta planirano je da se likovni radovi i kolaži izlože u Galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotor, tokom trajanja konferencije AdriBioPro 2024 (1-4. oktobar) koja je kao prva sedmica u oktobru ujedno i Dječija nedjelja. Skulpture će biti izložene u dvorištu Akvarijuma Boka dok će pobjednička skulptura biti izložena takođe u pomenutoj Galeriji.
