10. Revijalno bućarsko prvenstvo “Orjensko sedlo”

0
10. Revijalno bućarsko prvenstvo “Orjensko sedlo”
Orjensko sedlo – bućanje

Deseto jubilarno izdanje revijalnog bućarskog prvenstva „Orjensko sedlo“, biće održano u nedjelju, 11. avgusta, na istoimenom prevoju, gdje se nalazi bućarski zog na najvećoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori (1600 m), smješten tik ispred našeg planinarskog doma.

Na ovom mjestu posjetioci i u najtoplijim danima mogu uživati na prijatnoj temperaturi u aktivnostima na otvorenom, u planinskom miru i tišini. U takmičenju se može aktivno učestvovati, ili ga samo posmatrati, a vrijedi i prošetati okolinom, odnosno planinariti, jer ovaj prevoj na granici opštine Herceg Novi, odnosno Parka prirode Orjen i opštine Kotor, u srcu planine, nudi nezaboravne pejzaže i otvorene vidike.

Do mjesta održavanja možete doći makadamskim putem iz pravca Vrbanja ili Crkvica (terencem), ili planinarskom stazom za svega sat vremena od kraja kvalitetnog dijela makadama iznad Vrbanja i Avanturističkog parka.

Organizatori događaja su PK Subra, kao domaćin događaja i hercegnovski BK Val, dok su podršku organizaciji dali Park prirode Orjen, Opština Herceg Novi-Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju i Turistička organizacija Herceg Novi, odnosno Doo Val.
Program:

Za 9 sati je zakazano okupljanje kod pl. doma Orjen sedlo, prijave ekipa i izvlačenje parova, nako čega slijedi početak bućarskog prvenstva, ali paralelno i unikatnog takmičenja u gađanju buće na velike daljine, „Hitac Orjena“. Pauza za ručak je planirana oko jedan popodne, a zatim finale i dodjele diploma između dva i tri sata popodne.

Evropski savez nastupa na izborima u Kotoru

0
Evropski savez nastupa na izborima u Kotoru
Evropski savez – foto Boka News

Evropski savez, kao nadstranačna politička snaga okupljena oko tri politička subjekta (SD, SDP, LP), a koju, kako je saopšteno, podržava i značajan broj nezavisnih intelektualaca, aktivista i uglednih pojedinaca, nastupiće na lokalnim izborima u Kotoru zakazanim za 29. septembar.

“Građankama i građanima Kotora ponudićemo dobru izbornu listu, na kojoj će se naći ljudi koji mogu doprinijeti oporavku Kotora, ali i dati dodatni doprinos njegovom razvoju i građenju prosperitetnije budućnosti. Vođeni isključivo onim što su zahtjevi, apeli i inicijative građana, nastojaćemo da ponudimo sve ono što odgovara realnim potrebama lokalnog stanovništva, ali i unapređuje turističku i kulturnu ponudu Kotora, koji je istinska riznica kulturne i nematerijalne baštine, ali i vjekovima baštini sve one vrijednosti na kojima počiva savremeno crnogorsko društvo”, kaže se u saopštenju.

Dodaju da Evropski savez od osnivanja zavređuje značajno interesovanje svih “dobronamjernih ljudi koji u nama vide političku snagu koja može da bude pokretač prijeko potrebnih promjena, kako u Kotoru, tako i u Crnoj Gori. Zato smo sigurni da ćemo biti jedan od stubova buduće lokalne vlasti, koja će izaći u susret očekivanjima građana Kotora, posebno onih koji u nama vide šansu da se društvena i politička zbilja i u Kotoru i Crnoj Gori mijenja nabolje”.

U junu više od 200.000 turista posjetilo BiH, značajno više nego lani

0
U junu više od 200.000 turista posjetilo BiH, značajno više nego lani
Kravica
BiH je u junu posjetilo 204.170 turista, što je za 20,2% više nego u istom mjesecu prošle godine, te za 8,2% više nego u maju, objavila je Agencija za statistiku BiH.
U junu je ostvareno 411.998 noćenja, što je 20,7% više nego u junu 2023. godine, te više za 11% u odnosu na maj.
Domaći turisti su u ukupnom broju noćenja učestvovali 26,6 odsto, a strani 73,4 odsto.
Broj noćenja domaćih turista u junu manji je za 2,5% u odnosu na isti mjesec lani, te manji za 2,8% u odnosu na maj, dok je broj noćenja stranih turista veći za 32,2% u odnosu na jun 2023. godine, te veći za 17% u odnosu na maj.
Najviše noćenja među stranim gostima ostvarili su turisti iz Saudijske Arabije, i to 15,2%, iz Turske 10,5%, Srbije 9,3%, Hrvatske 7,2%, Slovenije 4,4%, Poljske 3,8%, Njemačke i SAD sa po 3,7%, te Kine 3,5%, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 38,7% noćenja.
Neto stopa iskorištenosti soba u junu iznosila je 40,5%, a stalnih kreveta 31,7%, dok je u istom mjesecu lani stopa iskorištenosti soba iznosila 36%, a stalnih kreveta 27,3%.
Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja u junu ostvaren je u hotelima i sličnom smještaju sa učešćem od 94%.

Caritas kotorske Biskupije – donatorska akcija za Feđu Alkovića i Aleksandra Filipovića

0
Caritas kotorske Biskupije – donatorska akcija za Feđu Alkovića i Aleksandra Filipovića
Caritas

Caritas kotorske Biskupije organizovaće donatorsku akciju prikupljanja finansijskih sredstava/pomoći u svrhu liječenja djece, ovoga puta dva dječaka – Feđu Alkovića i Aleksandra Filipovića u nedjelju 11. avgusta 2024.godine, u periodu od 18-22 sata.

Donatorska akcija će izgledati tako da će se na rivi Pine, pored lokala/caffe bar-a „Propela“ postaviti štand na kojem će se prodavati domaće priganice, palačinke, pancerote po cijeni koju kupac sam odredi. Sva prikupljena finansijska sredstva uplatiće se na žiro-račune porodicama Alković i Filipović.

Ovim putem želimo pružiti ruku podrške porodicama koje prolaze kroz najgori period života i vode zajedničku bitku sa ova dva heroja. Akcije ovog tipa su veoma korisne, i želimo se priključiti velikom broju savjesnih građana i društveno odgovornih firmi u pružanju pomoći, ali uvijek postoji prostor za više i bolje. Pozivamo sve ljude dobre volje da nas posjete u nedjelju, 11.08., u periodu od 18h-22h, na rivi Pine, pored lokala „Propela“ i daju svoj doprinos. To će predstavljati vjetar u leđa ovim mališanima koje nikako ne smijemo zaboraviti, nego im svakodnevno ukazivati da nisu sami i da mislimo na njih, s vjerom u Boga šaljemo obilje blagoslova i želimo brz oporavak, poručuje direktor Caritas-a kotorske Biskupije, don Željko Pasković.

Rusija pojačava zaštitu nuklearne elektrane Kursk

0
Rusija pojačava zaštitu nuklearne elektrane Kursk
Кursk

Žestoke borbe traju u ruskoj regiji Kursk kod granice s Ukrajinom. Rusija tvrdi da su ukrajinske diverzantske postrojbe prešle granicu i probile se desetak kilometara u ruski teritorij. Vlasti u regiji Kursk proglasile su izvanredno stanje. Ruska Nacionalna garda pojačala je zaštitu nuklearne elektrane Kursk.

Žestoke borbe u Kursku

Žestoke borbe traju u ruskoj regiji Kursk kod granice s Ukrajinom. Rusija tvrdi da su ukrajinske diverzantske postrojbe prešle granicu i probile se desetak kilometara u ruski teritorij. Vlasti u regiji Kursk proglasile su izvanredno stanje. Sukobi se vode blizu postaje koja je jedino mjesto s kojeg se ruski plin preko Ukrajine transportira u Europu.

Otkako je započela rat u Ukrajini, Rusija se samo nekoliko puta suočila s ovako velikom akcijom na svojem teritoriju.- Kijevski režim izveo je još jednu provokaciju širih razmjera, provodi bezobzirno granatiranje civilnih zgrada i upotrebljava više vrsta oružja, uključujući projektile, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.Rusko ministarstvo obrane jučer je objavilo da je Ukrajina poslala oko 300 ljudi s oklopnim vozilima. Danas ipak malo drukčiji podaci.

– Postrojbe ukrajinske vojske, njih oko tisuću, pokrenule su napad kako bi zauzele dio teritorija u regiji Kursk. Neprijateljski gubici iznose 315 ljudi. Uništena su 54 oklopna vozila, uključujući 7 tenkova, rekao je Valerij Gerasimov, načelnik glavnog stožera ruske vojske.Ali borbe traju i dalje. Za sada sve informacije stižu samo s ruske strane. Ukrajina šuti o diverzantskoj akciji u Rusiji. Glavni stožer oružanih snaga u Kijevu ne želi reći je li poslao svoje vojnike u napad. Ni predsjednik Volodimir Zelenski u večernjem obraćanju ne spominje borbu kod Kurska.- Važno je nastaviti uništavati neprijatelja, što naši ratnici i čine, i na tome treba ustrajati jer pridonosi obrani naše zemlje.

Što je više pritisaka na Rusiju, bliži će biti mir. Pravedan mir uz pravednu silu, rekao je Zelenski.Diverzija je pokrenuta kod ruskog grada Sudže, gdje se nalazi veliko plinsko postrojenje. Trenutačno je to jedina točka za tranzit ruskog prirodnog plina preko Ukrajine u Europu. Za sada nema izvještaja o bilo kakvim problemima s plinovodom. A šezdesetak kilometara sjeverno od tog mjesta nuklearna je elektrana Kursk. Ruska nacionalna garda pojačala je sigurnosne mjere u elektrani.

Rusija pojačava zaštitu nuklearne elektrane Kursk dok se borbe približavaju
Ruska Nacionalna garda pojačala je zaštitu nuklearne elektrane Kursk zbog ukrajinskog napredovanja prema ruskom pograničnom području Kurska, a u međuvremenu je u toj regiji uvedeno izvanredno stanje.Dodatne snage također su raspoređene u borbama protiv diverzantskih i izviđačkih trupa u regijama Kursk i Belgorod, objavila je garda.Rečeno je da se operacije provode s ruskim pograničnim trupama i vojskom.Elektrana Kursk ima četiri nuklearna reaktora, a udaljena je nešto više od 60 kilometara od ukrajinske granice.
Ukrajinske trupe potpomognute tenkovima i topništvom u utorak su prešle rusku granicu iz regije Sumi.Prema nepotvrđenim izvješćima, napredovali su do 15 kilometara u smjeru nuklearne elektrane.U ruskoj regiji Kursk na snazi je izvanredno stanje, objavio je u srijedu vršitelj dužnosti guvernera Aleksej Smirnov na Telegramu.Rusko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je u napadima ukrajinskih snaga na regiju Kursk ozlijeđena 31 osoba, uključujući šestero djece.

Sinoć u Sloveniji: Registrovani udari stotina munja, uništeni brojni krovovi, rušila se stabla

0
Sinoć u Sloveniji: Registrovani udari stotina munja, uništeni brojni krovovi, rušila se stabla
Nevrijeme

Nevrijeme s jakim vjetrom i obilnom kišom koje je sinoć zahvatilo Sloveniju izazvalo je najviše problema na području Ljubljane, Maribora i Slovenj Gradca, javlja Anadolu.

Najviše problema nevrijeme je izazvalo na području Ljubljane gdje je udarilo više stotina munja. Večeras se ponovno predviđa nevrijeme, u noći će se atmosfera smiriti.

Naime, Agencija za okoliš Slovenije evidentirala je stotine udara munja.

Vatrogasci iz ukupno 76 vatrogasnih postrojbi te Zavod za elektroprivredu, komunalne djelatnosti i javnu rasvjetu imali su dosta posla.

Poplavljeno je nekoliko podruma, vjetar je otkrivao krovove i rušio stabla i stubove.

Nevrijeme u srednjoj i sjevernoj Sloveniji bilo je popraćeno jakim pljuskovima i jakim udarima vjetra. Najjači pljusak izmjeren je u Jelendolu u trajanju od 30 minuta, gdje je palo 27 milimetara kiše.

Najjači udar vjetra izmjeren je na hidrološkoj stanici Brinje u Ljubljani od Agencije za okoliš Republike Slovenije (ARSO), i to 80 kilometara na sat.

Jak vjetar srušio je velik broj stabala od kojih su neka pala na parkirana vozila, objekte i saobraćajnice, naslonila se i oštetila telekomunikacijske i elektrodistribucijske vodove, a bez struje je ostalo oko 1.300 kupaca na području općine Podvelka.

Vjetar je srušio i stubove telekomunikacijske i javne rasvjete te oštetio pojedine krovove zgrada. Meteorska voda poplavila je i ugrozila manji broj objekata, te poplavila pojedine saobraćajnice.

Grada je bilo u Radlju ob Dravi i Kotlju. Među stotinama gromova, tri su pogodila zgrade, u jednom slučaju oštetivši dimnjak i dio krova oko njega. Intervenirano je u na ukupno 59 događaja, od čega 29 na području Ljubljane, 11 na području Maribora, devet na području Slovenj Gradca, pet na području Ptuja, dva na području Celja, intervenirali su i na području Nove Gorice, Trbovelja i Brežica.

Danas će u Sloveniji biti sunčano, a poslijepodne i navečer u unutrašnjosti će biti mjestimice pljuskovi i grmljavina. U noći će se atmosfera smiriti.

Ova riba dosad nije viđena u Jadranu, a pojavila se ove godine

0
Ova riba dosad nije viđena u Jadranu, a pojavila se ove godine
Riba Kirurg – foto Institut za oceanografiju i ribarstvo

Nestaje li Jadran kakav poznajemo? Institut za oceanografiju i ribarstvo objavio je kako se u našem moru pojavila riba kakva do sada nije viđena. Riječ je o ribi kirurg (Acanthurus monroviae) – koja nije otrovna, ali nije ni baš bezopasna, a inače nastanjuje istočni Atlantik. No, sad je zamijećena i u okolici Rijeke, a kako se ondje našla, za sada je teško reći.

Uz orade i brancine, ušate i fratre u kvarnerskom podmorju pliva i nova riba. Riba kirurg.

Primijećena je u Kostreni, nedaleko od Rijeke. Zapazila ju je jedna kupačica, inače zaljubljenica u morski svijet.

– To je vrsta koja potječe iz zapadne Afrike, a koja se već lagano 20-ak godina širi kroz Mediteran i sada je doplivala kod nas, naglasio je Marcelo Kovačić, morski biolog iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Voli kameno dno i male dubine, hrani se uglavnom algama i planktonima. Naraste do 45 centimetara dužine. Ime duguje oštroj bodlji na repu.

– Normalno da ove vrste mogu i na druge načine doći u Mediteran i Jadran. Mogu se ispustiti iz akvarija, doći s brodovima, a najveći dio vrsta dođe kroz veze Mediterana s drugim morima, dodao je Kovačić.

Kirurg, riba lav, srebrnopruga napuhača, plavotočkasta trumpetača, popis novih riba u Jadranu polako se širi.

– Temperatura mora se povećala za stupanj i pol na godišnjoj razini, znamo i da je more ovih dana bilo oko 30 stupnjeva i da će se stvari malo pomalo mijenjati, ali još uvijek je sve to pod nadzorom, rekao je ronilac Velimir Vrzić.

Pitamo stoga “kakav nas scenarij čeka”.

– Kod riba još nemamo velikih promjena, one najveće promjene događaju se zapravo zbog prelova, a ne zbog neke druge vrste ili zbog toga što se more zagrijava, rekao je Kovačić.

Kirurg nije otrovan, ali preporučuje se ne dirati ga i ne pomišljati da je za jelo.

Kineski umjetnici na KotorArtu

0
Kineski umjetnici na KotorArtu
Ai Wu – foto KotorArt

Međunarodni festival KotorArt, u okviru China stage-a, organizuje koncert u četvrtak, 9. avgusta, u Crkvi Sv. Duha, sa početkom u 21 sat gdje nastupaju Ai Vu, mecosopran, Žan Mark Gužon, flauta i Filipa Natebom, klavir. Partneri koncerta su ambasada Kine u Crnoj Gori, kao i Internacionalna kulturna asocijacija Šangaja. Ulaz na događaj je slobodan.

Ai Vu osnivačica je Pariskog umjetničkog centra Bize koji ima vitalnu ulogu u kinesko-francuskoj kulturnoj i umjetničkoj razmjeni, i upravo takav repertoar, sa djelima francuskih i kineskih umjetnika očekuje festivalsku publiku KotorArta.

Detaljan repertoar, kao i biografije umjetnika mogu se pronaći na veb stranici Festivala, www.kotor.art

U okviru China stage-a, ovogodišnjoj publici predstaviće se i Jutjen Jang, sedamnaestogodišnjakinja, dobitnica Zlatne medalje na prestižnom Čajkovski takmičenju za mlade. Njen pijanistički resital zakazan je za Crkvu Sv. Duha, u ponedjeljak, 12. avgusta, sa početkom u 21 sat.

Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart.

Pravna pobjeda Opštine Budva u Ženevi: Sačuvali 40 miliona eura novca građana

0
Pravna pobjeda Opštine Budva u Ženevi: Sačuvali 40 miliona eura novca građana
Postrojenje otvoreno prije sedam godina, Foto: Otpadne vode Budva

Odlukom Švajcarskog Saveznog vrhovnog suda odbijen je zahtjev njemačko-austrijskog koncerna WTE/EVN da Opština Budva plati odštetni zahtjev zbog raskida ugovora za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima u iznosu od 41.409.086,74 eura, saopštio je predsjednik Skupštine opštine Budva, Nikola Jovanović.

“Ovim se u žalbenom postupku potvrdila odluka arbitražnog suda sa sjedištem u Ženevi čime smo dokazali da smo kao lokalna uprava sa pravom osporavali tužbene zahtjeve WTE jer smo smatrali da se na taj način pokriva korupcija u jednom od najštetnijih poslova u državi ikada. Nažalost u svemu ovome nismo imali podršku državnih organa niti u dovoljnoj mjeri zainteresovanost pravosudnih organa koji su propustili da do kraja procesuiraju i sankcionišu ovakvo ponašanje”, naveo je Jovanović.

Ova presuda, kako ističe, višestruko je značajna zbog činjenice da potvrđuje da je Opština Budva pravno i činjenično raskinula ugovor zbog čega stiče veće šanse u drugom arbitražnom postupku koji se vodi u Frankfurtu zbog izdavanja nezakonite garancija u iznosu od 66 miliona eura koju osporava.

“Smatram da smo na najbolji mogući način zaštitili interese građana i njihov budžet jer nismo popustili pod pritiskom tadašnjih vladinih i političkih struktura da se nagodimo u ovom poslu. Ovo je velika pobjeda za svakog građanina Budve i ovom prilikom želim da se zahvalim našem pravnom timu koju čine zaposleni u Opštini Budva i timu advokata iz kancelarije DLA Piper Weiss iz Austrije kao i advokatima Miroju Jovanoviću i Dušanu Radosavljeviću. Iza nas je velika pravna bitka koju je lokalna uprava Opštine Budva vodila svakodnevno godinama unazad i u značajnoj mjeri opterećivala rad naše administracije”, kazao je on.

Potencijalno zaduženje od preko 100 miliona eura u ovom štetnom poslu, prema riječima Jovanovića, Opština Budva je uspjela da sanira za preko 40 miliona i, kako navodi, predstoji velika borba u prvom arbitražnom postupku koja zahtijeva angažovanje svih kapaciteta i stabilnost lokalne uprave.

“Na ovaj način Opština Budva će umjesto otplate tuđih dugova koji se zasnivaju na sudski utvrđenoj korupciji moći da investira u razvoj grada kao što je izgradnja šetališta, nedostajućeg parking prostora, zdravstvenih i obrazovnih ustanova kao i poboljšanje turističke infrastrukture. Praktično bez ikakve državne pomoći i vrlo često sa osporavanjem nadležnih državnih organa uspjeli smo da zaštitimo interese građana Budve i nastavićemo putem koji se pokazao kao jedino ispravni”, zaključio je Jovanović.

Tivat – Mjesnim zajednicama uručena informatička oprema

0
Tivat – Mjesnim zajednicama uručena informatička oprema
MZ – Informatička oprema

Opština Tivat izvršila je nabavku šest novih laptop računara i štampača, ukupne vrijednosti 2.268,75 eura, koji će biti ustupljeni na korišćenje kancelarijama tivatskih mjesnih zajednica Lepetane, Lastva, Seljanovo, Gradiošnica, Krtoli i Krašići. Novu informatičku opremu predstavnicima ovih šest MZ, na današnjem sastanku u Opštini Tivat uručila je sekretarka za lokalnu upravu Jelena Šćekić.

„U fokusu rada lokalne uprave je unaprjeđenje saradnje sa mjesnim zajednicama, te je nabavka računarske opreme- dakle osnovih radnih sredstava koje danas ustupamo na korišćenje, samo jedna u nizu mjera koje Opština preduzima kako bi se obezbjedio njihov funkcionalan rad“ – istakla je Šćekić. Ona se osvrnula na saradnju i ostvarene rezultate u proteklom periodu i poručila da će potrebama i problemima mjesnih zajednica, Opština u domenu svojih nadležnosti i mogućnosti uvijek izlaziti u susret.

Sastanku su prisustvovali predsjednici MZ Lepetane Đuro Grubišić, MZ Lastva Marijan Ribica, MZ Seljanovo Ranko Samardžić, MZ Gradiošnica Dragan Bulajić, MZ Krtoli Miloš Tripinović i MZ Krašići Petar Francesković. Oni su sa resornom sekretarkom podijelili aktuelnosti, probleme i izazove sa kojima se ove MZ susreću, ističući zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa lokalnim službama. Ispred Sekretarijata za lokalnu upravu sastanku je prisustvala i pomoćnica sekretarke Tanja Peričić. Iz ovog opštinskog organa najavljuju ponovne posjete tivatskog rukovodstva svakoj od mjesnih zajednica od septembra.