Iz kabneta predsjednika opštine Kotor stiglo je zvanično saopštenje, o bezbjedonosnoj situciji koje integralno prenosimo.
„Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević sastao se danas sa direktorom Uprave policije Crne Gore Slavkom Stojanovićem, kao i sa načelnikom OB Kotor Igorom Popovićem.
Tema sastanka bila je bezbjedonosna situacija u Kotoru.
Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević istakao je da su zahvaljujući posvećenom radu i postignutim rezultatima Uprave policije i državnih institucija, događaji kojima smo svjedočili ostali iza nas, te da je bezbjednost građana i svih posjetilaca Kotora zagarantovana.
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor
Predsjednik je naglasio da će Opština Kotor, kao i do sad, Upravi policije Crne Gore i državnim institucijama pružiti punu podršku u cilju realizacije aktuelnih planova, te da će se sve odvijati u cilju interesa građana.
Sve neophodne mjere biće preduzete kako bi Kotor ostao grad kulture, tradicije, i grad u kojem se svako osjeća kao kod kuće, uzimajući u obzir njegovu multikulturalnost i multikonfesionalnost“ – kaže su u zvaničnom saopštenju iz kabinet predsjednika – stručne službe predsjednika Opštine Kotor.
Kotor,poznat po kulturi i baštini, posljednjih mjeseci puni stranice crne hronike u Crnoj Gori. Grad pod zaštitom UNESCO-a sada štite specijalci. Specijalna antiteroristička jedinica na glavnom kotorskom bulevaru je uobičajena slika posljednjih dana, prenosi Al Jazeera.
Sukobi kriminalnih klanova u tom gradu, koji se gotovo svakodnevno dešavaju na ulici, ugrožavaju sigurnost građana i brojnih turista.
Odgovor policije na jedno ubistvo i čak sedam pucnjava u samo dva mjeseca, na ulici, naočigled građana i turista, desili su se u ovom crnogorskom gradu kulture.
„Bilo bi mi vrlo neprijatno da sam prisustvovala nekoj pucnjavi. Da je neko od mojih dragih koje poznajem sugrađana nastradao, sticajem okolonosti nije se desilo, ali svakako da se ne smije ni minut više oklijevati, nego preduzimati vrlo stroge mjere“, kazala je Snežana, stanovnica Kotora.
„Ne bojim se, ali ima puno kriminala, u ovom gradu se ljudi bave svakakvim stvarima, al’ dobro, biće to sve u redu jednog dana“, dodaje njen sugrađanin Đorđe.
Sukobi kriminalnih grupa u gradu počeli su krajem 2014., nestankom tovara od 200 kilograma kokaina u Valenciji. Od tada, sedam ubistava u Crnoj Gori i van nje, povezuju se sa Kotorom.
„Prije dva mjeseca javnost su uznemirili novinski natpisi da je cio grad pokriven neovlašćenim video nadzorom koji su postavili kriminalni klanovi kako bi kontrolisali ko se i kuda kreće. Nakon reakcije policije i tužilaštva, tri osobe su uhapšene u pokušaju da skinu kamere, za dio uređaja je utvrđeno kome pripadaj,u dok ih je 11 uklonjeno“, javlja reporteka Al Jazeere Milica Marinović.
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizuelnu djelatnost i kulturu pri Evropskoj komisiji odobrila je Opštini Herceg Novi grant u iznosu od 150 hiljada eura, kao partneru opštine Kalajoki iz Finske na projektu “Welcome to Europe: 3i – inclusion, integration & internationalization”, na konkursu “Mreža gradova” u okviru programa “Evropa za građane”.
Ciljevi projekta su prepoznavanje najboljih načina inkluzije i integracije novih evropskih članova u lokalne zajednice i osnaživanje evropskog identiteta, uz poboljšanje razumijevanja između postojećih i novih članova evropske zajednice.
Kako bi ciljevi bili ostvareni, u okviru projekta će biti održano pet seminara, od kojih će jedan biti i u Herceg Novom. Pažnja će biti usmjerena na učešće lokalne zajednice u stvaranju međukulturnog dijaloga između učesnika projekta, što će i biti platforma za učenje, razmjenu informacija i debatu po pitanjima vezanim za budućnost Evrope.
Partneri na 3i projektu su Tartu (Estonija), Kaunas (Litvanija), Malme (Švedska), Pordenone (Italija) i Jivaskila (Finska).
U okviru ovog konkursa, od ukupno 151 podnijete aplikacije za grant iz svih zemalja učesnica programa “Evropa za građane”, za finansiranje je selektovano 17 projekata, sa ukupnim iznosom dodijeljenih sredstava od 2. 312. 500 eura.
Grant, u iznosu od 107,500 eura, je odobren i opštini Danilovgrad, koja će biti partner u projektu “Putevima EU”, čiji je vođa opština Erdut iz Hrvatske.
Opština Lastovo je pokrenula prvi otočki sustav javnih bicikala, do sada najegzotičniji takav projekt u Evropi i time ušla u društvo više od 100 nextbike destinacija u svijetu, koje nude cjenovno najpovoljniji, najzdraviji i najzeleniji oblik prijevoza, priopćeno je iz Nextbikea, a prenosi poslovni.hr.
Nextbike je izvijestio kako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencirao 80 posto projekta, čime se dokazuje dugoročan fokus i konkretna podrška projektima održive mobilnosti. Uz načelnika Općine Lastovo Lea Katića i suradnike, u vožnji biciklima uživali su predstavnici Turističke zajednice, organizatori popratne manifestacije “LA. Colonia”, Heritage Go Pro, te znatiželjni mještani i posjetitelji.
Napominje se kako svi korisnici koji se registriraju na Lastovu, sustave javnih bicikala mogu koristiti u osam gradova Hrvatske, uskoro u 12, i više od 100 gradova svijeta. Nextbike bicikli na Lastovu imaju dvije stanice koje su samoodržive, napajaju se pomoću solarnih panela, postavljaju brzo i jednostavno i mogu se premještati ovisno o potrebama korisnika, saopšteno je.
Javni bicikli opremljeni su tehnologijom za praćenje u realnom vremenu, automatskim Shimano mjenjačem, košaricom i drugim elementima sigurnosti na cesti, izuzetno su robusni i otporni na sve vremenske uvjete. Unajmljuju se jednostavnom i brzom registracijom u sustav putem web stranice. Aktiviranjem nextbike korisničkog računa, u iznosu od 79 kuna, iznos ostaje na računu za unajmljivanje bicikala pri čemu je prvih 30 minuta besplatno svaki dan. U slučaju kvara osigurana je servisna služba Komunalca Lastovo.
Kada je grupa Peraštana, entuzijasta, došla na ideju da pokrene Festival klapa u tom gradu, prije petnaestak godina, nisu ni slutili da će postati na neki način „čuvari“ klapske pjesme u Crnoj Gori.
Osnovni cilj osnivača ovog jedinstvenog Festivala bio je promovisanje i čuvanje tradicije klapskog “a capella” pjevanja, kao dijela muzičkog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore.
U susret 15. Međunarodnom festivalu klapa Perast donosimo razgovor sa izvršnim direktorom Milanom Mikanom Kovačevićem.
Međunarodni festival klapa Perast, ove godine obilježava 15 godina postojanja
Jubilej 15.godišnjice Festivala u Perastu, kao puki broj ne mora značiti veliko dostignuće. Pa ipak, za muzičku kulturu ne samo Boke, već definitivno za ukupnu kulturnu baštinu Crne Gore u tih 15 godina su se nataložile neke visoke vrijednosti naše muzičke tradicije. Jubileji su obično i dobra prilika za osvrt na nekadašnje želje, planove i ostvarene rezultate. Osnivačima peraškog klapskog doživljaja, uglednim građanima Perasta, Milji Radulović, Stanki Montan i Miru Braiću, koji su nažalost rano preminuli, Marini Brainović koja je i aktuelna predsjednica naše NVO, Antunu Vihu, Radu Ćosu, kao i muzičkom neimaru Bolu Boškoviću koji je i inicirao tu ideju, ja sam se pridružio nakon VII Festivala gdje je u dva dana nastupilo 11 klapa. Poslao sam im pismo sa nekoliko sugestija koje su u Festivalu pozitivno ocijenili. Već u tim prvim aktivnostima smo za osnov djelovanja uzeli ono što je i statutarno ali i u srcima klapskih pregalaca bila misija Festivala: popularizovati sopstvenu muzičku tradiciju i kroz insistiranje na bokeljskim pjesmama i učešću kvalitetnih crnogorskih klapa, doći do prepoznatljive autentičnosti muzičkog Perasta. Jer već tada je vladalo mišljenje da je to samo prijatna revija pretežno osrednjih klapa iz Dalmacije, da se sa njima domaće klape, koje su počele i da izbjegavaju takmičenja, ne mogu upoređivati, da nemamo svoj identitet i nove ideje…Sjećam se da smo tada, praveći spisak bokeljskih klapskih pjesama jedva došli do možda 30-tak.
Danas, sa velikim zadovoljstvom mogu reći da je ta misija i više nego ispunjena: u Crnoj Gori i čitavom regionu smo prepoznati kao visoko organizovan, autentičan i kvalitetan festival, sa svojom vrijednom izdavačkom produkcijom, naučnom knjigom i festivalskim izdanjem LIRICE( 4 broja), sa bibliotekom od preko 300 bokeljskih pjesama, sa 53 Nove klapske kompozicije napisane na temu Boka kotorska-More i pomorstvo, uz prosječno 30 klapa iz regiona koje Stručni odbor odabere za takmičenje u 4 kategorije i sve one, iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH i jasno Crne Gore – pjevaju obavezno bokeljske pjesme !
Perast
Jeste li očekivali da će Festival opstati 15 godina?
Trajanje je, uz ostalo, odraz uloženog rada, upornosti i nadahnuća da se neka zamisao, kao naš Festival, ostvari, opstane i nadamo se nastavi da živi. Pokušavam da vrijedna dostignuća ne dovodim u pitanje prognozama o opstanku, već da djelujem kreativno i ubijedim saradnike i prijatelje sa kojima radim, institucije i pojedince čija nam je podrška neophodna, da su rezultati na polju klapske muzike kojom se bavimo, vrijedni poštovanja. Svakako, ni slutio nisam da će se u uvažavanju Festivala pridružiti najslavniji: pjesnik Jakša Fiamengo, autor preko 400 pjesama poput čuvene Nadaline ili Karoca gre, nebrojenih Oliverovih i klapskih hitova. Fiamengo je već godinama predsjednik žirija za najljepše stihove naših Novih klapskih pjesama. Pa klapski autori poput Maestra Krešimira Magdića, prof Rajmira Kraljevića, Duška Tambače, Dušana Šarca, pok. dr Nikole Bublea, prof Jasminka Šetke, našeg Umjetničkog direktora, Vicka Dragojevića iz Dubrovnika… Da će nam u Perast doći Kambi, Šufit, Neverinke, Bunari, Kumpanji, Kaše, Luka iz Rijeke… Da će Incanto iz Kotora, za samo pola boda izgubiti 1.mjesto od petostrukih pobjednica iz Omiša, da će Alata iz Podgorice biti ispred niza čuvenih klapa iz Dalmacije… da će pjesma Peraški akvarel, koju je izvela Assa Voce a napisao Slobodan Kovačević postati apsolutni pobjednik 14. Festivala u Novim kompozicijama…
Moguće je, da sva pomenuta imena i ostvarenja, ne znače mnogo širokoj čitalačkoj publici. Ali klapska publika, rekao bih, postaje sve brojnika i u Podgorici i u Nikšiću i u Beranama … Iskreno, sve to nisam slutio ali to jeste potvrda uspjeha i garancija daljeg opstanka.
Kada bi se vratili na početak što bi ste mijenjali, gdje ste griješili?
Strateški – ne bih rekao da je bilo grešaka, to pokazuju i ostvareni rezultati. Žalim međutim za nedovoljnom prisutnošču osmišljenog marketinga na polju prezentacije klapske muzike u medijima, ne samo kao muzičke zabave, već i kao dijela naše muzičke kulture. Glas- pjevanje je najfiniji i najdelikatniji instrument, Božji dar rijetkih talenata koji nas oduševljavaju vjekovima, od čuvenih operskih diva, preko interpretatora različitih vokalnih oblika, uključujući crkveno, horsko, jednoglasno i višeglasno pjevanje. Upravo na takvom narodnom pjevanju, od peraških bugarščica, unisonih pojanja u kolu, počasnica, obrednih i običajnih pjesama, razvija se višeglasje u bokeljskom pjevanju. Zapisuje ga i Dionisio de Sarno San Giogio 1896. u Uspomenama iz Perastai Ludvik Kuba 1907. ostavljajući nam 155 pjesama iz Boke, za koje, do naučnog skupa na Festivalu 2012. nijesmo ni znali da postoje! A to su, već preko 100 godina, preteče naše današnje klapske muzike.
E, takvu etno muziku, klapsku u primorju, autentičnu narodnu u srednjoj i sjevernoj Crnoj Gori, treba uvesti u školske programe, u redovne horske sekcije, kako bi djeca pjevala ono najvrijednije od našeg tradicionalnog i autentičnog, gradeći i svijest i drugačiju muzičku kulturu od nametnutog šunda.
Žalim dakle što se kao Festival nijesmo izborili za uvođenje takvih programa u obrazovni sistem i stvorili kadrovske-pjevačke baze za nove klape ili pjevačka društva.
Godina je u znaku jubileja petnaest godina Međunarodnog festivala klapa i desetogodišnjica državnosti Crne Gore. Najavili ste brojne događaje tim povodom ?
JUBILARNI PERAST- 2016. ljubiteljima klapske pjesme, publici i bokeljskim turistima priprema sasvim različitu koncepciju od dosadašnjih festivala: tokom čitave ljetnje sezone, održaće se čak 8 vrhunskih klapskih koncerata po čitavoj Boki. Sa HERCEG-FESTOM kao su-organizatorom, 1.jula priređujemo prvi veliki koncert –kvalifikacije ženskih klapa iz čitavog regiona, a 2. jula isto takav koncert, muških klapa slijedi u Tivtu.
Dva događaja će biti organizovana pod pokroviteljstvom Odbora za proslavu 10 godina crnogorske nezavisnosti: 16.jula u Kotoru nastupaju najbolje crnogorske klape uz svečanu Promociju jubilarnog festivalskog CD-a. Na njemu 36 pjesama- prava muzička slika Perasta: bokeljske, najbolje nove kompozicije, obrade Kubinih zapisa iz 1907. i zavičajne pjesme iz Crne Gore i regiona. Istog dana će u Muzeju grada Perasta, biti prestavljena i Lirica br.4, posvećena Dioniziju de Sarno San-Đorđiu, kod nas poznatijem kao autoru opere Balkanska carica, dok je manje poznat njegov doprinos u zapisivanju tradicionalnih pjesama u zbirci Uspomene iz Perasta iz 1896.
Finale Perasta 2016. se odvija u dvije noći: 29.jula je koncert Novih klapskih pjesama i mješovitih klapa a 30. jula završna noć u kojoj ćemo čuti finaliste-zaista najbolje interpretatore iz regiona i Crne Gore.
Uz dva koncerta u avgustu, Poklon gradu, u Perastu i Kotoru, Festival značajno obogaćuje turističku kulturnu ponudu u Boki, prezentujući tako našu vrijednu kulturnu baštinu. Visoki umjetnički kvalitet programa, učešće najboljih klapa i dokazanih stručnjake dakle više nije posebnost, već samo kontinuitet koncepcije Festivala u Perastu, koji je po tim vrijednostima prepoznat u Crnoj Gori i regionu.
Festival klapa Perast 2015.
U kojoj mjeri Ministarstvo kulture i lokalna vlast prepoznaju značaj Festivala ?
U KotorArtu, najznačajnijem multikulturalnom programu Crne Gore smo od 2012.g. što je dokaz umjetničke i programske vrijednosti Festivala. U Ministarstvu kulture imali smo podršku i bivšeg ministra Mićunovića i rekao bih posebno uvažavanje Pavla Goranovića koji nam je to iskazao i prilikom promocije naše knjige o Ludvik Kubi 2015. kao i prilikom martovske posjete pjesnika Jakše Fiamenga Cetinju. Od svih odsjeka ministarstva, za muziku i kulturnu baštinu, imamo zaista vrijednu podršku.U Kotoru smo manifestacija od posebnog opštinskog značaja i formalno, u pojedinačnim istupima zvaničnika i institucija opštine- imamo podršku i uvažavanje.
Međutim, nedostaje ozbiljniji pristup „višeg stepena“ ako tako mogu da kažem. Festival je naime davno prevazišao organizaciju, koncept, ciljeve i konačno domete neke pučke, zabavljačke manifestacije na nivou mjesne zajednice, dva dana u godini, u lijepom Perastu. A to je još uvijek nečija percepcija. I dok nam se sa jedne strane otvaraju mogućnosti raznih IPA i drugih međugraničnih projekata, koji Festival ocjenjuju vrijednim kulturnim programom i partnerom, mi ni kadrovski ni materijalno to ne možemo da materijalizujemo.
Kako finansijski uspjevate opstati ?
Festival na sadašnjem nivou za sve opisane godišnje aktivnosti treba sredstva od 35.000 €. To je dakle za tih 10-tak koncerata godišnje, smještaj i hranu 30 klapa, odnosno oko 400 učesnika, tehničke i operativne ekipe, razglas, binu, rasvjetu, nagrade, naša izdanja Lirice, seminare za crnogorske klape, žiri i stručne saradnike…Već nekoliko godina pokušavamo sami i u okviru Kotor Arta obezbijediti od dva glavna pokrovitelja Ministarstva i Opšine po 15.000€. Sponzora – privrednika je sve manje ili su najveći već opredijelili sredstva za veće programe u KotorArtu. Od Ministrastva turizma C.Gore već godinama nijesmo dobili nikakvu podršku, niti imamo „velikog sponzora“. Ministarstvo kulture je prošle 2 godine doniralo po 12.000 a Opština 8-10.000 €. To je znatno ispod planiranih potreba, pa redukujemo što možemo, prodali smo sopstveni razglas da pokrijemo gubitak od 5.000 € prošle godine…Spašavaju nas prijatelji i tkz. „mali sponzori“ prema kojima, utoliko više, izražavamo veću zahvalnost.
U Kotoru se zapravo i pored svih rezultata moramo svaki put iznova boriti za veću materijalnu pomoć nego što je dobijamo po principu „kao prošle godine“. Postoji naime neka rutinska, dugogodišnja procedura linijom Sekretarijat za kulturu- odbori za raspodjelu sredstava iz budžeta- opštinski parlament, pri čemu možemo imati i najvrijedniji program, izdavaštvo, doprinos kulturološkom turizmu putem 8 koncerata po Boki sa najpoznatijim učesnicima … uzalud! Od podrše – do odgovarajuće materijalne podrške dug je, neizvjestan i frustrirajući put, upravo jer se kao takav stalno ponavlja.
Festival klapa Perast 2015.
Imate li namjeru zaštiti Međunarodni festival klapa Perast kao nematerijalnu kulturnu baštinu na nivou države i EU?
Hrvati su zaštitili Dalmatinsku klapsku pjesmu koja je na Listi svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mi sakupljamo potrebnu građu kako bi nakon sumiranja rezultata razmotrili i zaštitu stvorenog u Perastu. A u Crnoj Gori, ako ste aludirali na neke pokušaje napada na rezultate Perasta i stvaranje nekih paralelnih festivala klapa- nema potrebe. Ne mogu naj-nekvalitetniji, nezadovoljni što se lošim rezultatom ne mogu izboriti za mjesto među uspješnima klapama, samo napadom na Festival u Perastu praviti program i opravdanje svog postojanja. Divno je što imamo živopisne folklorne grupe, nudimo turistima smokve i priganice i još zapjevati i to prodati kao klapsku pjesmu. Svaka čast, korisno je to ali nema to blage veze sa festivalom klapa a posebno ne sa dostignućima Perasta. Za to treba puno toga ozbiljnog.
Gdje je po vama danas problem klapa i klapske pjesme u Crnoj Gori ?
Sve smo pomalo dotakli: prije svega široka, raspjevana baza mladih u muzičkim školama koje treba animirati. Novoosnovane klape u Kotoru, Herceg Novom i iznad svega u Beranama su veliki korak naprijed. U novonastalom etalonu vrijednosti možda sama pjesma, druženje u klapi, harmonija koju taj krug isijava više nije dovoljna da održava entuzijazam. Zarada od klapskog rada dolazi kada stvorite ime, repertoar, prefinjenost izvedbe… ali ako novac postavite kao motiv postojanja – nema tu klape.
Zatim, tu divnu klapsku pjesmu treba učiniti prisutnijom u medijima. Sjećam se jedne poslijeponoćne radio emisije na RTCG 2, javljali su se oduševljeni slušaoci iz čitave Crne Gore, dijela Bosne i Srbije za još klapskih serenada. Klapsku pjesmu treba pustiti, sama će doći do srca i onih koji nijesu apriori njeni ljubitelji. Stalno ističem da su klape Assa Voce i Alata iz Podgorice svojim angažmanom i uspjesima u Perastu napravili nemjerljiv doprinos razvoju klapske muzike u Crnoj Gori.
Međutim, naše najpoznatije klape su kadrovski sve starije i bez adekvatne zamjene. Neke su tako i ugašene vremenom. Ali lijeka nema bez dva navedena preduslova. Festival je tu važan kao referentna scena i pomoć u sazrijevanju i seminarskom usavršavanju koje su prošle naše najbolje klape: Incanto, Alata, Bellezza, Maris, Assa voce... Nekima smo pomogli od samih početaka.Tu su, na raspolaganju i versi i note, partiture i snimci svega što je danas dostupno za slušanje. Ali klapu stvara krug zaljubljenika, skladni glasovi različitih kolorita, sposobnih da iznesu emociju klapske pjesme.
Festival klapa Perast 2015.
Međunarodni festival klapa Perast iz vašeg ugla u perspektivi ?
Treba ga podići na viši organizacioni stepen- NVO je postao limitirajući okvir. Mi stalno podižemo ljestvicu kvaliteta, učesnika, sadržaja, umjetničkih programa. Dolaze nam najbolji. Ne može to još dugo da nosi entuzijazam pojedinca ili par njih.A to je ozbiljna priča za koju treba naći ozbiljne sagovornike u Kotoru, Boki i Crnoj Gori, prije svega iz nejake oblasti kulture . Ili možda obratno- sa jakog državnog, političkog nivoa koji je svjestan važnosti ovog dijela kulturne baštine. Znam da takvih sagovornika ima.
Danas promjenljivo oblačno,prijepodne dosta sunčanih intervala, a od sredine dana i tokom noći, mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar slab do umjeren, južni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 17, najviša dnevna od 19 do 28 stepeni.
Petak 10.jun
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali povremeno i kiša ili pljusak sa grmljavinom, češće u sjevernim predjelima.
Vjetar slab do umjeren, na sjeveru povremeno i pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 18, najviša dnevna od 16 do 27 stepeni.
Žarko ljeto u Španjolskoj i Portugalu: U Granadi 39.5°C
I dok iz mnogih krajeva Evrope od početka juna stižu vijesti o jakim olujama, na Pirinejskom poluotoku je sasvim drugačija slika.
Španjolsku i Portugal je ove sedmice zahvatio val vrućina s temperaturama koje su gotovo dosegnule 40°C. Najviše temperature su u srijedu izmjerene na jugu Španjolske. U Granadi je izmjereno 39.5°C, Cordobi 39.1°C, a Sevilli 38.5°C. U Madridu je danas izmjereno 34.6°C, dok je prosječna maksimalna temperatura u ovom dijelu lipnja oko 25°C. U Portugalu se temperatura u srijedu popela do 37.5°C u gradu Beja. Jedino su obalna područja Španjolske pošteđena od aktualnog vala vrućina.
Vrhunac ovog vala vrućina se očekuje tijekom četvrtka kada će temperature nerijetko prelaziti 35°C. Početkom vikenda će vrućine će popustiti na sjeveru Španjolske, gdje se očekuje i kiša, a vrućine će malo popustiti i u ostatku Španjolske. Ipak, sve do sredine slijedećeg tjedna u središnjim i južnim krajevima Španjolske će se zadržati suho i iznadprosječno toplo. Značajnije osvježenje se očekuje za oko tjedan dana.
Izložba slika i grafika akademske grafičarke Gabriele Hajzler iz Novog Sada biće otvorena u kotorskoj Gradskoj galeriji u petak, 10. juna, s početkom u 21 sat.
Gabriela Hajzler je rođena 1978. godine u Novom Sadu. Diplomirala je 2005. godine na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Zvonka Tilića. Magistrirala je 2011. na Akademiji umjetnosti Novi Sad, na grafičkom odsjeku, kod istog profesora. Od 2004. je član ULUV-a. Radi kao profesorica u Srednjoj školi za dizajn “Bogdan Šuput” u Novom Sadu.
Imala je dvadesetak samostalnih izložbi u raznim europskim zemljama. U Crnoj Gori, i naravno Kotoru, sada izlaže prvi put. Izložba će trajati do srijede, 22. juna.
Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor – Gradska galerija.
Prigodnom svečanošću u amfiteatru škole kojoj su prisusvovali polumaturanti, nastavnici i roditelji djece, tivatska OŠ „Drago Milović“ danas je ispratila najbolje svoje svršene učenike devetog razreda.
Direktorica škole profesorica Ružica Lazarević, uručila je diplome „Luča“ za 22 učenika koji su osnovno obrazovanje završili sa svim peticama iz svih predmeta tokom devetogodišnjeg školovanja.
Nosioci „Luče“ su Petar Brinić, Nikoleta Mršulja, Kristina Jevrić, Aleksandar Lazinica, Tatjana Kovač, Rezeda Valejeva, Valentina Marinović, Tatjana Goranović, Matea Ivović, Sara Vukojević, Julija Petrović, Lana Vukmirović, Borjana Obrenović, Petar Joković , Ana Marija Stipanić, Ognjen Kilibarda, Vuk Đaković, Sara Peričić, Darko Vukasović, Staša Samardžić, Balša Stevović i Katarina Ciko. Njima su uz diplome, kao nagrade pripale i knjige, a knjigama je uprava škole nagradila i 15 svršenih osnovaca- odlikaša: Moniku Radović, Jelenu Bujenović, Isidoru Aksentijević, Maju Angirević, Anastasiju Kovačević, Mateja Knezovića, Daliju Mikulandru, Zlatka Imamovića, Matrinu Garbin, Inge Griner, Luku Petranovića, Katarinu Ognjenović, Danila Ševaljevića, Jovanu Popović i Anu Kurtin.
Inače, za đaka generacije proglašen je Petar Brinić iz IX3 razreda.
Direktorica Lazarevic i đak generacije Petar Brinić
“Niko na svijetu nije mudriji od čovjeka koji zna. Što mudrija glava, to lakše ledjima. Ono što čovjek nauči voda ne može odnijeti niti vatra spaliti, škola njeguje duhovnu i fizičku ljepotu, pomaže procesu odrastanja i selekciji lavirinta želja prema onome što se zove ličnost.Ne učimo za školu, nego za sebe i za svoj kvalitetniji život.”- poručila je lučonošama i odlikašima direktrorica Lazerević poželjevši ovoj generaciji tivatskih polumaturanata uspjeh u nastavku školovanja.
U ime Opštine, lučonošama je čestitala sekretarka za društvene djelatnosti Dubravka Nikčević, a nakon svečanosti održan je donatorski koktel na kome su sakupljana sredstva za renoviranje kabineta hemije,koji je zbog pucanja cijevi poplavljen i neuslovan za izvođenje nastave.
Zaposleni u JU Muzeji i galerije Budve, suočeni nerazumijevanjem osnivača i nepoštovanjem osnovnih prava, putem otvorenog pisma predsjedniku Opštine Budva Srđi Popoviću ukazaju na probleme u funkcionisanju ustanove.
„Javnosti radi, na naše dopise upućene Vama (dopis br.205, od 13.04.2016. godine i dopis br. 343, od 26.05.2016. godine) u kojima smo naveli da je situacija s kašnjenjem zarada postala neizdrživa i da tražimo hitno reagovanje osnivača – Opštine Budva i rješavanje problema, nismo dobili nikakav odgovor. Sljedeći naš pokušaj, dopis br. 349, od 01.06.2016. godine, u kome smo zahtijevali sastanak predstavnika zaposlenih s Vama, kako bismo u direktnom razgovoru predočili našu situaciju u vezi s neprimanjem mjesečnih zarada i nemogućnosti realizovanja programskih aktivnosti, takođe nije naišao na bilo kakavu reakciju.
Poštovani predsjedniče, shodno ovakvom (ne)reagovanju primorani smo javno iznijeti problematiku i stati u odbranu ličnog dostojanstva i dostojanstva djelatnosti kojom se bavimo.
Kao što je poznato, muzejska služba, u različitim organizacionim formama čiji je osnivač lokalna uprava, u Budvi datira od 1957. godine. Uzimajući u obzir opštepriznati stav da je muzej riznica kulturnog identiteta jedne sredine, te da je kulturni turizam jedan od važnih segmenata sveukupnog turističkog prometa u našem gradu kao i u svijetu, jasno je koliki značaj ima Ustanova za našu lokalnu zajednicu s kulturnog i privrednog aspekta. Stoga je neprihvatljiv stav da lokalna uprava zanemaruje njene finansijske probleme, s obzirom da je osnivanjem ustanove ovakvog tipa upoznata s članom 6 Zakona o muzejskoj djetanosti Crne Gore koji glasi: Muzej je neprofitna ustanova u službi društva i njegovog razvoja otvorena za javnost, koja sakuplja, konzervira, istražuje i prezentuje materijalne dokaze o ljudima, životnoj sredini i prirodi, radi izučavanja, valorizacije, edukacije i estetskog doživljaja.
Međutim, s velikim žaljenjem moramo konstatovati, da su zbog nedostatka finansijskih sredstava naše aktivnosti svedene na minimum i ugrožen je opstanak same ustanove. Naime, Budžetom Opštine Budva za 2016. godinu, opredjeljen je iznos za finansiranje Ustanove i planirano je da sredstva budu uplaćivana u mjesečnim ratama. No, zacrtana dinamika nije ispoštovana.
Shodno tome, zaposlenima se duguju četiri mjesečne zarade. U ovakvim okolnostima, kada zbog kašnjenja u isplati zarada nismo u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, plaćati mjesečne račune (struja, voda, telefon…), platiti prevoz do posla, stanarinu, ratu za kredit, jasno je da je nezadovoljstvo zaposlenih, čiji je ovo osnovni izvor prihoda za život, opravdano i ogromno.
Poštovani predsjedniče, apelujemo na Vas, kao prvog čovjeka lokalne uprave, da shvatite ozbiljnost situacije i pronađete rješenje, kako ste čvrsto obećali stupanjem na ovu odgovornu funkciju. U suprotnom, bićemo prisiljeni da svoja lična i radna prava tražimo na drugi način.
Naš sljedeći korak u tom pravcu je pridruživanje protestnom okupljanju u organizaciji Sindikata zaposlenih u Opštini Budva, zakazanom za 10. jun 2016. godine, ispred zgrade Opštine Budva” – kaže se u otvorenom pismu zaposlenih JU Muzeji i galerije Budva.
Specijalno državno tužilaštvo treba da odluči da li će nastaviti sa istragama navodnih mafijaških obračuna u Kotoru, koji su rezultirali ubistvom Srđana Vlahovića, pokušajima ubistva Vojina Stupara, Nenada Popovića, Miloša Radonjića, Tamare Zvicer, nezakonitim snimanjem u tom gradu i istragom pronalaska arsenala oružja u tamošnjem naselju Dobrota.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Vesna Jovićević saopštila je na konferenciji za javnost da je te predmete proslijedila Specijalnom tužilaštvu, nakon što je “na osnovu informacija u predmetu, dokaza prikupljenih u izviđaju i informacija koje je dostavila Uprava policije, ocijenjeno je da postoje osnovi sumnje da su navedena krivična djela izvršena od strane pripadnika kriminalne organizacije, odnosno da su izvršena krivična djela posledica sukoba pripadnika kriminalnih organizacija”.
“Povod za sazivanje današnje konferencije za štampu je upoznavanje javnosti sa radom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, u predmetima koji su poslednjih dva mjeseca izazivala posebnu pažnju javnosti, a koja su izvršena na području opštine Kotor. Cijeneći težinu izvršenih krivičnih djela te njihovu vremensku i prostornu povezanost, kao rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici formirala sam tim za postupanje u predmetima koji su formirani povodom izvršenja više krivičnih djela – prije svega radi se o ubistvu izvršenom na štetu Srđana Vlahovića, zatim pokušaj ubistva izvršenog na štetu Vojina Stupara u Kotoru, ubistvo u pokušaju izvršenog na štetu Nenada Popovića u Kotoru i ubistvo u pokušaju izvršeno na štetu Miloša Radonjića i to u vuše navrata, čak četiri puta, takođe radi se i o pokušaju ubistva izvršenog na štetu Tamare Zvicer”, kazala je Jovićević.
Tužiteljka nije htjela da kaže šta je konkretno urađeno u tim predmetima, pozivajući na to da će te istrage biti označene stepenom tajnosti ako ih preuzme tim glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Jovićević je kazala da su članovi tima koji je formirala prije nepuna dva mjesca analizirali dokaze prikupljene u istragama ubistva i pokušaja ubistva, ali i one koje su prikupile njihove kolege iz kotorskog Osnovnog tužilaštva.
“Jedan od tih predmeta formiran je povodom pronalaska veće količine oružja na jednoj određenoj lokaciji, a drugi predmet je formiran povodom postavljanja odnosno skidanja kamera. Povodom tih događaja lišeno je slobode pet lica i oni se nalaze u pritvoru. Procijenila sam da i te predmete treba da preuzme Više državno tužilaštvo i da objedili rad vezano za ove konkretne predmete”, kazala je Jovićević.
Ne precizirajući šta su konkretno radili, Jovićević je istakla da je tim koji je formirala preduzeo brojne radnje.
Kotor – kamere
“Možemo samo generalno da kažemo da su to brojen radnje u smislu podnošenja zahtjeva sudijama za istragu, koji su obezbjeđivali određena dokumenta na osnovu kojih su državni tužioci kasnije postupali, svakako u saradnji sa Upravom policije. Preduzete su i druge dokazne radnje, prije svega saslušan je jedan veći broj svjedoka, obezbijeđeni su i određeni personalni dokazi. Ti svjedoci su se izjašnjavali o određenim konkretnim činjenicama i okolnostima”, kazala je Jovićević.
Prema njenim riječima, u tim slučajevima prikupljeni su određeni dokazi.
Upitana koliko ljudi je osumnjičeno, Jovićević je kazala “solidan broj”.
Na pitanje da li izjave ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića da do četvrtka očekuje rezultate povodom ubistava i pokušaja ubistava u Kotoru, predstavljaju pritisak na nju i na kolege, Jovićević je odgovorila odrečno.
“Ja njegove izjave ne doživljavam kao pritisak”, kazala je Jovićević.
Ona je rekla da su svi slučajevi trenutno u Specijalnom državnom tužilaštvu jer Specijalni tužilac treba da procijeni da li su ta krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.
“Nema zastoja o radu. Ako specijalno tužilaštvo odluči da se ne radi o organizovanom kriminalu, vratiće spise Višem tužilaštvu”, rekla je Jovićević.
