U cilju promovisanja crnogorske autohtone gasto tradicije, manifestacija „Pijaca domaćih proizvoda“ u Porto Montenegru, prva ovog ljeta, biće organizovana u subotu 11. i nedjelju 12. juna na glavnoj promenadi kroz nautičko naselje, oba dana u periodu od 17 do 22 sata.
Svi posjetioci će imati priliku da uživaju u degustaciji organskih autohtonih proizvoda iz svih krajeva Crne Gore: sušenom kandiranom voću i voćnim rakijama porodice Damjanović, specijalitetima „Olcinium Oil-a“ iz Valdanosa koji će predstaviti i svoje prvoklasno djevičansko ulje ali i specijalitete od maslina, medu pomiješanom sa cimetom, tamnom čokoladom i orahom koje decenijama proizvodi porodica Martinović. Domaćica Dragica Mirjačić će na svom štandu predstaviti proizvode od drenjina: likere, rakije, sirupe bez šećera, bistre sokove, džemove, kompote. Porodica Borović iz sela Glisnica je sertifikovani proizvođač organskog kontinentalnog integralnog, ražanog i heljdinog brašna, te će, zasigurno na pravi način upotpuniti crnogorski gastro proizvod na pijaci. Crnogorska kompanija „Pipers Green“ predstaviće domaći musli, čips od heljde i lana, voćne namaze među kojima je, kod degustatora, najomiljeniji onaj od lješnika.
Sledeće edicije „Pijace domaćih proizvoda“ u Porto Montenegru ovog ljeta zakazane su za 11. i 12. jul, 13. i 14. avgust, te 3. i 4. septembar.
U Tivtu 1.875 zvanično prijavljenih turista
U svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutrno se odmara 1.875 zvanično prijavljenih turista – saopštila je juče Turistička organizacija najmanjeg bokeljskog grada. Posjetilaca je 16 odsto više nego na isti dan prošle godine.
Od ukupnog broja gostiju koji trenutno odmaraju u Tivtu, njih 114 su turisti iz Crne Gore, a 1.761 posjetilac je iz inostranstva. U hotelima boravi 415 turista, 1.440 posjetilaca smješteno je kod privatnih izdavalaca apartmana i soba, dok 20 gostiju boravi u odmaralištima.
Sekretarijat za gradsku infrastrukturu naložio je uklanjanje iluminacije dizajnera Karima Rašida sa bedema budvanskog Starog grada.
Dvostruki niz svjetlećih cijevi, takozvani DNK, trebalo bi da bude uklonjen nakon što “Muzeji i galerije” urade elaborat po nalogu Sekretarijata, potvrdio je iz sekretar Nikola Divanović.
Novogodišnji ukas postvaljen je uoči dočeka Nove 2015. godine.
Iluminacija nije uklonjena, uprkos tome što su inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara dva puta donosili rješenje i konstatovali da je postavljanjem došlo do devastacije srednjovjekovnih zidina – spomenika kulture.
Divanović je pojasnio da će nakon izrade elaborata za uklanjanje Rašidovog djela biti raspisan javni konkurs za izradu idejnog rješenja za trajnu iluminaciju starogradskih bedema.
Direktorka Muzeja i galerija Biljana Brajović navela je da će elaborat biti urađen na osnovu konzervatorskih uslova koje je dala Uprava za zaštitu kuturnih dobara. Ona je pojasnila da će elaborat prolijediti Upravi na saglanost i tek onda eventualno ukloniti iluminaciju.
Opština je spremna da za novu iluminaciju bedema potroši 160.000 eura.
Postojeća je postavljena na metalnim držačima dužine 1,4 metara, koji su učvršćivani šrafovima u kamene zidine stare više vjekova.
To je izazvalo revolt među Starograđnima, koji su podnijeli i krivičnu prijavu protiv nadležnih u Sekretarijatu za gradsku infrastrukturu i ambijent, koje je realizovao projekat.
Budva – foto Boka News
Uprava za zaštitu kulturnih dobara tada donosi rješenje o uklanjanju, jer prethodno nijesu izdati konzervatorski uslovi.
Nakon žalbe Opštine, Ministarstvo kulture odbacuju rješenje, te nalaže da se uradi projekat konzervacije zidina u roku od pola godine.
Početkom ove godine inspektor ponovo donosi rješenje o uklanju iluminacije. Iz Opštine Budva su ranije u više navrata isticali da DNK ni na koji način nije uništio bedeme.
Među nekoliko stotina jahti u akvatorijumu marine Porto Montenegro, danas se zatekao i jedan neuobičajeni posjetilac – velika morska kornjača koja je spokojno plivala u moru između gatova najelitnije marine na Jadranu.
Kornjaču je fotografisao jedan ruski turista i oduševljen, odmah to objavio preko fejsbuka, čudeći se da se u Crnoj Gori mogu sresti ta morska bića.
Morske kornjače redovno se mogu sresti duž crnogorske obale otvorenog mora, dok u zaliv Boke zalaze tek povremeno. Najčešće se, prema riječima direktora Instituta za biologiju mora dr Mirka Đurovića, radi o vrsti glavata kornjača kakva je i ona juče viđena u Porto Montenegru, dok je lani u zalivu Boke Kotorske evidentirano i prisustvo primjerka zelene kornjače.
„Nalazak zelene kornjače u Boki koju smo čak i označili, do sada je najsvjereniji nalaz te vrste u Jadranu, što je još jedna potvrda činjenice da se prosječna temperatura morske vode kod nas postepeno ali stalno povećava, a sa takvim promjenama životnih uslova u Jadran sve češće dolaze i razne životinjske vrste inače karakteristične pretežno za topla, tropska i suptropska mora.“- kazao nam je Đurović.
Morske kornjače inače, migratorne su životinje koje najveći dio vremena provode na otvorenom moru i dalje od obale. Na kopno i to isključivo na pjeskovitu, položenu i po pravilu pustu obalu, ženke izlaze samo radi polaganja jaja. Riječ je o ugroženoj i zaštićenoj životinjskoj vrsti, a prisustvo morskih kornjača u akvatorijumu najveće crnogorske marine, u menadžmentu Porto Montenegra doživjeli su kao još jednu potvrdu činjenice da se stanje morskog ekosistema u tom dijelu Tivatskog zaliva značajno popravilo u proteklih nekoliko godina.
Budući da je proteklih nekoliko godina u Boki od udara brzih glisera, dok su se odmarale ili izlazile da dišu na morsku površinu, stradalo nekoliko morskih kornača, iz marine Porto Montenegro dodatno su juče skrenuli pažnju svojim klijentima-jahtašima da budu pažljivi prilikom manevrisanja svojim plovilima u marini gdje je zabilježeno prisustvo tih lijepih i zaštićenih morskih životinja.
Iz kabneta predsjednika opštine Kotor stiglo je zvanično saopštenje, o bezbjedonosnoj situciji koje integralno prenosimo.
„Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević sastao se danas sa direktorom Uprave policije Crne Gore Slavkom Stojanovićem, kao i sa načelnikom OB Kotor Igorom Popovićem.
Tema sastanka bila je bezbjedonosna situacija u Kotoru.
Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević istakao je da su zahvaljujući posvećenom radu i postignutim rezultatima Uprave policije i državnih institucija, događaji kojima smo svjedočili ostali iza nas, te da je bezbjednost građana i svih posjetilaca Kotora zagarantovana.
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor
Predsjednik je naglasio da će Opština Kotor, kao i do sad, Upravi policije Crne Gore i državnim institucijama pružiti punu podršku u cilju realizacije aktuelnih planova, te da će se sve odvijati u cilju interesa građana.
Sve neophodne mjere biće preduzete kako bi Kotor ostao grad kulture, tradicije, i grad u kojem se svako osjeća kao kod kuće, uzimajući u obzir njegovu multikulturalnost i multikonfesionalnost“ – kaže su u zvaničnom saopštenju iz kabinet predsjednika – stručne službe predsjednika Opštine Kotor.
Kotor,poznat po kulturi i baštini, posljednjih mjeseci puni stranice crne hronike u Crnoj Gori. Grad pod zaštitom UNESCO-a sada štite specijalci. Specijalna antiteroristička jedinica na glavnom kotorskom bulevaru je uobičajena slika posljednjih dana, prenosi Al Jazeera.
Sukobi kriminalnih klanova u tom gradu, koji se gotovo svakodnevno dešavaju na ulici, ugrožavaju sigurnost građana i brojnih turista.
Odgovor policije na jedno ubistvo i čak sedam pucnjava u samo dva mjeseca, na ulici, naočigled građana i turista, desili su se u ovom crnogorskom gradu kulture.
„Bilo bi mi vrlo neprijatno da sam prisustvovala nekoj pucnjavi. Da je neko od mojih dragih koje poznajem sugrađana nastradao, sticajem okolonosti nije se desilo, ali svakako da se ne smije ni minut više oklijevati, nego preduzimati vrlo stroge mjere“, kazala je Snežana, stanovnica Kotora.
„Ne bojim se, ali ima puno kriminala, u ovom gradu se ljudi bave svakakvim stvarima, al’ dobro, biće to sve u redu jednog dana“, dodaje njen sugrađanin Đorđe.
Sukobi kriminalnih grupa u gradu počeli su krajem 2014., nestankom tovara od 200 kilograma kokaina u Valenciji. Od tada, sedam ubistava u Crnoj Gori i van nje, povezuju se sa Kotorom.
„Prije dva mjeseca javnost su uznemirili novinski natpisi da je cio grad pokriven neovlašćenim video nadzorom koji su postavili kriminalni klanovi kako bi kontrolisali ko se i kuda kreće. Nakon reakcije policije i tužilaštva, tri osobe su uhapšene u pokušaju da skinu kamere, za dio uređaja je utvrđeno kome pripadaj,u dok ih je 11 uklonjeno“, javlja reporteka Al Jazeere Milica Marinović.
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizuelnu djelatnost i kulturu pri Evropskoj komisiji odobrila je Opštini Herceg Novi grant u iznosu od 150 hiljada eura, kao partneru opštine Kalajoki iz Finske na projektu “Welcome to Europe: 3i – inclusion, integration & internationalization”, na konkursu “Mreža gradova” u okviru programa “Evropa za građane”.
Ciljevi projekta su prepoznavanje najboljih načina inkluzije i integracije novih evropskih članova u lokalne zajednice i osnaživanje evropskog identiteta, uz poboljšanje razumijevanja između postojećih i novih članova evropske zajednice.
Kako bi ciljevi bili ostvareni, u okviru projekta će biti održano pet seminara, od kojih će jedan biti i u Herceg Novom. Pažnja će biti usmjerena na učešće lokalne zajednice u stvaranju međukulturnog dijaloga između učesnika projekta, što će i biti platforma za učenje, razmjenu informacija i debatu po pitanjima vezanim za budućnost Evrope.
Partneri na 3i projektu su Tartu (Estonija), Kaunas (Litvanija), Malme (Švedska), Pordenone (Italija) i Jivaskila (Finska).
U okviru ovog konkursa, od ukupno 151 podnijete aplikacije za grant iz svih zemalja učesnica programa “Evropa za građane”, za finansiranje je selektovano 17 projekata, sa ukupnim iznosom dodijeljenih sredstava od 2. 312. 500 eura.
Grant, u iznosu od 107,500 eura, je odobren i opštini Danilovgrad, koja će biti partner u projektu “Putevima EU”, čiji je vođa opština Erdut iz Hrvatske.
Opština Lastovo je pokrenula prvi otočki sustav javnih bicikala, do sada najegzotičniji takav projekt u Evropi i time ušla u društvo više od 100 nextbike destinacija u svijetu, koje nude cjenovno najpovoljniji, najzdraviji i najzeleniji oblik prijevoza, priopćeno je iz Nextbikea, a prenosi poslovni.hr.
Nextbike je izvijestio kako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencirao 80 posto projekta, čime se dokazuje dugoročan fokus i konkretna podrška projektima održive mobilnosti. Uz načelnika Općine Lastovo Lea Katića i suradnike, u vožnji biciklima uživali su predstavnici Turističke zajednice, organizatori popratne manifestacije “LA. Colonia”, Heritage Go Pro, te znatiželjni mještani i posjetitelji.
Napominje se kako svi korisnici koji se registriraju na Lastovu, sustave javnih bicikala mogu koristiti u osam gradova Hrvatske, uskoro u 12, i više od 100 gradova svijeta. Nextbike bicikli na Lastovu imaju dvije stanice koje su samoodržive, napajaju se pomoću solarnih panela, postavljaju brzo i jednostavno i mogu se premještati ovisno o potrebama korisnika, saopšteno je.
Javni bicikli opremljeni su tehnologijom za praćenje u realnom vremenu, automatskim Shimano mjenjačem, košaricom i drugim elementima sigurnosti na cesti, izuzetno su robusni i otporni na sve vremenske uvjete. Unajmljuju se jednostavnom i brzom registracijom u sustav putem web stranice. Aktiviranjem nextbike korisničkog računa, u iznosu od 79 kuna, iznos ostaje na računu za unajmljivanje bicikala pri čemu je prvih 30 minuta besplatno svaki dan. U slučaju kvara osigurana je servisna služba Komunalca Lastovo.
Kada je grupa Peraštana, entuzijasta, došla na ideju da pokrene Festival klapa u tom gradu, prije petnaestak godina, nisu ni slutili da će postati na neki način „čuvari“ klapske pjesme u Crnoj Gori.
Osnovni cilj osnivača ovog jedinstvenog Festivala bio je promovisanje i čuvanje tradicije klapskog “a capella” pjevanja, kao dijela muzičkog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore.
U susret 15. Međunarodnom festivalu klapa Perast donosimo razgovor sa izvršnim direktorom Milanom Mikanom Kovačevićem.
Međunarodni festival klapa Perast, ove godine obilježava 15 godina postojanja
Jubilej 15.godišnjice Festivala u Perastu, kao puki broj ne mora značiti veliko dostignuće. Pa ipak, za muzičku kulturu ne samo Boke, već definitivno za ukupnu kulturnu baštinu Crne Gore u tih 15 godina su se nataložile neke visoke vrijednosti naše muzičke tradicije. Jubileji su obično i dobra prilika za osvrt na nekadašnje želje, planove i ostvarene rezultate. Osnivačima peraškog klapskog doživljaja, uglednim građanima Perasta, Milji Radulović, Stanki Montan i Miru Braiću, koji su nažalost rano preminuli, Marini Brainović koja je i aktuelna predsjednica naše NVO, Antunu Vihu, Radu Ćosu, kao i muzičkom neimaru Bolu Boškoviću koji je i inicirao tu ideju, ja sam se pridružio nakon VII Festivala gdje je u dva dana nastupilo 11 klapa. Poslao sam im pismo sa nekoliko sugestija koje su u Festivalu pozitivno ocijenili. Već u tim prvim aktivnostima smo za osnov djelovanja uzeli ono što je i statutarno ali i u srcima klapskih pregalaca bila misija Festivala: popularizovati sopstvenu muzičku tradiciju i kroz insistiranje na bokeljskim pjesmama i učešću kvalitetnih crnogorskih klapa, doći do prepoznatljive autentičnosti muzičkog Perasta. Jer već tada je vladalo mišljenje da je to samo prijatna revija pretežno osrednjih klapa iz Dalmacije, da se sa njima domaće klape, koje su počele i da izbjegavaju takmičenja, ne mogu upoređivati, da nemamo svoj identitet i nove ideje…Sjećam se da smo tada, praveći spisak bokeljskih klapskih pjesama jedva došli do možda 30-tak.
Danas, sa velikim zadovoljstvom mogu reći da je ta misija i više nego ispunjena: u Crnoj Gori i čitavom regionu smo prepoznati kao visoko organizovan, autentičan i kvalitetan festival, sa svojom vrijednom izdavačkom produkcijom, naučnom knjigom i festivalskim izdanjem LIRICE( 4 broja), sa bibliotekom od preko 300 bokeljskih pjesama, sa 53 Nove klapske kompozicije napisane na temu Boka kotorska-More i pomorstvo, uz prosječno 30 klapa iz regiona koje Stručni odbor odabere za takmičenje u 4 kategorije i sve one, iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH i jasno Crne Gore – pjevaju obavezno bokeljske pjesme !
Perast
Jeste li očekivali da će Festival opstati 15 godina?
Trajanje je, uz ostalo, odraz uloženog rada, upornosti i nadahnuća da se neka zamisao, kao naš Festival, ostvari, opstane i nadamo se nastavi da živi. Pokušavam da vrijedna dostignuća ne dovodim u pitanje prognozama o opstanku, već da djelujem kreativno i ubijedim saradnike i prijatelje sa kojima radim, institucije i pojedince čija nam je podrška neophodna, da su rezultati na polju klapske muzike kojom se bavimo, vrijedni poštovanja. Svakako, ni slutio nisam da će se u uvažavanju Festivala pridružiti najslavniji: pjesnik Jakša Fiamengo, autor preko 400 pjesama poput čuvene Nadaline ili Karoca gre, nebrojenih Oliverovih i klapskih hitova. Fiamengo je već godinama predsjednik žirija za najljepše stihove naših Novih klapskih pjesama. Pa klapski autori poput Maestra Krešimira Magdića, prof Rajmira Kraljevića, Duška Tambače, Dušana Šarca, pok. dr Nikole Bublea, prof Jasminka Šetke, našeg Umjetničkog direktora, Vicka Dragojevića iz Dubrovnika… Da će nam u Perast doći Kambi, Šufit, Neverinke, Bunari, Kumpanji, Kaše, Luka iz Rijeke… Da će Incanto iz Kotora, za samo pola boda izgubiti 1.mjesto od petostrukih pobjednica iz Omiša, da će Alata iz Podgorice biti ispred niza čuvenih klapa iz Dalmacije… da će pjesma Peraški akvarel, koju je izvela Assa Voce a napisao Slobodan Kovačević postati apsolutni pobjednik 14. Festivala u Novim kompozicijama…
Moguće je, da sva pomenuta imena i ostvarenja, ne znače mnogo širokoj čitalačkoj publici. Ali klapska publika, rekao bih, postaje sve brojnika i u Podgorici i u Nikšiću i u Beranama … Iskreno, sve to nisam slutio ali to jeste potvrda uspjeha i garancija daljeg opstanka.
Kada bi se vratili na početak što bi ste mijenjali, gdje ste griješili?
Strateški – ne bih rekao da je bilo grešaka, to pokazuju i ostvareni rezultati. Žalim međutim za nedovoljnom prisutnošču osmišljenog marketinga na polju prezentacije klapske muzike u medijima, ne samo kao muzičke zabave, već i kao dijela naše muzičke kulture. Glas- pjevanje je najfiniji i najdelikatniji instrument, Božji dar rijetkih talenata koji nas oduševljavaju vjekovima, od čuvenih operskih diva, preko interpretatora različitih vokalnih oblika, uključujući crkveno, horsko, jednoglasno i višeglasno pjevanje. Upravo na takvom narodnom pjevanju, od peraških bugarščica, unisonih pojanja u kolu, počasnica, obrednih i običajnih pjesama, razvija se višeglasje u bokeljskom pjevanju. Zapisuje ga i Dionisio de Sarno San Giogio 1896. u Uspomenama iz Perastai Ludvik Kuba 1907. ostavljajući nam 155 pjesama iz Boke, za koje, do naučnog skupa na Festivalu 2012. nijesmo ni znali da postoje! A to su, već preko 100 godina, preteče naše današnje klapske muzike.
E, takvu etno muziku, klapsku u primorju, autentičnu narodnu u srednjoj i sjevernoj Crnoj Gori, treba uvesti u školske programe, u redovne horske sekcije, kako bi djeca pjevala ono najvrijednije od našeg tradicionalnog i autentičnog, gradeći i svijest i drugačiju muzičku kulturu od nametnutog šunda.
Žalim dakle što se kao Festival nijesmo izborili za uvođenje takvih programa u obrazovni sistem i stvorili kadrovske-pjevačke baze za nove klape ili pjevačka društva.
Godina je u znaku jubileja petnaest godina Međunarodnog festivala klapa i desetogodišnjica državnosti Crne Gore. Najavili ste brojne događaje tim povodom ?
JUBILARNI PERAST- 2016. ljubiteljima klapske pjesme, publici i bokeljskim turistima priprema sasvim različitu koncepciju od dosadašnjih festivala: tokom čitave ljetnje sezone, održaće se čak 8 vrhunskih klapskih koncerata po čitavoj Boki. Sa HERCEG-FESTOM kao su-organizatorom, 1.jula priređujemo prvi veliki koncert –kvalifikacije ženskih klapa iz čitavog regiona, a 2. jula isto takav koncert, muških klapa slijedi u Tivtu.
Dva događaja će biti organizovana pod pokroviteljstvom Odbora za proslavu 10 godina crnogorske nezavisnosti: 16.jula u Kotoru nastupaju najbolje crnogorske klape uz svečanu Promociju jubilarnog festivalskog CD-a. Na njemu 36 pjesama- prava muzička slika Perasta: bokeljske, najbolje nove kompozicije, obrade Kubinih zapisa iz 1907. i zavičajne pjesme iz Crne Gore i regiona. Istog dana će u Muzeju grada Perasta, biti prestavljena i Lirica br.4, posvećena Dioniziju de Sarno San-Đorđiu, kod nas poznatijem kao autoru opere Balkanska carica, dok je manje poznat njegov doprinos u zapisivanju tradicionalnih pjesama u zbirci Uspomene iz Perasta iz 1896.
Finale Perasta 2016. se odvija u dvije noći: 29.jula je koncert Novih klapskih pjesama i mješovitih klapa a 30. jula završna noć u kojoj ćemo čuti finaliste-zaista najbolje interpretatore iz regiona i Crne Gore.
Uz dva koncerta u avgustu, Poklon gradu, u Perastu i Kotoru, Festival značajno obogaćuje turističku kulturnu ponudu u Boki, prezentujući tako našu vrijednu kulturnu baštinu. Visoki umjetnički kvalitet programa, učešće najboljih klapa i dokazanih stručnjake dakle više nije posebnost, već samo kontinuitet koncepcije Festivala u Perastu, koji je po tim vrijednostima prepoznat u Crnoj Gori i regionu.
Festival klapa Perast 2015.
U kojoj mjeri Ministarstvo kulture i lokalna vlast prepoznaju značaj Festivala ?
U KotorArtu, najznačajnijem multikulturalnom programu Crne Gore smo od 2012.g. što je dokaz umjetničke i programske vrijednosti Festivala. U Ministarstvu kulture imali smo podršku i bivšeg ministra Mićunovića i rekao bih posebno uvažavanje Pavla Goranovića koji nam je to iskazao i prilikom promocije naše knjige o Ludvik Kubi 2015. kao i prilikom martovske posjete pjesnika Jakše Fiamenga Cetinju. Od svih odsjeka ministarstva, za muziku i kulturnu baštinu, imamo zaista vrijednu podršku.U Kotoru smo manifestacija od posebnog opštinskog značaja i formalno, u pojedinačnim istupima zvaničnika i institucija opštine- imamo podršku i uvažavanje.
Međutim, nedostaje ozbiljniji pristup „višeg stepena“ ako tako mogu da kažem. Festival je naime davno prevazišao organizaciju, koncept, ciljeve i konačno domete neke pučke, zabavljačke manifestacije na nivou mjesne zajednice, dva dana u godini, u lijepom Perastu. A to je još uvijek nečija percepcija. I dok nam se sa jedne strane otvaraju mogućnosti raznih IPA i drugih međugraničnih projekata, koji Festival ocjenjuju vrijednim kulturnim programom i partnerom, mi ni kadrovski ni materijalno to ne možemo da materijalizujemo.
Kako finansijski uspjevate opstati ?
Festival na sadašnjem nivou za sve opisane godišnje aktivnosti treba sredstva od 35.000 €. To je dakle za tih 10-tak koncerata godišnje, smještaj i hranu 30 klapa, odnosno oko 400 učesnika, tehničke i operativne ekipe, razglas, binu, rasvjetu, nagrade, naša izdanja Lirice, seminare za crnogorske klape, žiri i stručne saradnike…Već nekoliko godina pokušavamo sami i u okviru Kotor Arta obezbijediti od dva glavna pokrovitelja Ministarstva i Opšine po 15.000€. Sponzora – privrednika je sve manje ili su najveći već opredijelili sredstva za veće programe u KotorArtu. Od Ministrastva turizma C.Gore već godinama nijesmo dobili nikakvu podršku, niti imamo „velikog sponzora“. Ministarstvo kulture je prošle 2 godine doniralo po 12.000 a Opština 8-10.000 €. To je znatno ispod planiranih potreba, pa redukujemo što možemo, prodali smo sopstveni razglas da pokrijemo gubitak od 5.000 € prošle godine…Spašavaju nas prijatelji i tkz. „mali sponzori“ prema kojima, utoliko više, izražavamo veću zahvalnost.
U Kotoru se zapravo i pored svih rezultata moramo svaki put iznova boriti za veću materijalnu pomoć nego što je dobijamo po principu „kao prošle godine“. Postoji naime neka rutinska, dugogodišnja procedura linijom Sekretarijat za kulturu- odbori za raspodjelu sredstava iz budžeta- opštinski parlament, pri čemu možemo imati i najvrijedniji program, izdavaštvo, doprinos kulturološkom turizmu putem 8 koncerata po Boki sa najpoznatijim učesnicima … uzalud! Od podrše – do odgovarajuće materijalne podrške dug je, neizvjestan i frustrirajući put, upravo jer se kao takav stalno ponavlja.
Festival klapa Perast 2015.
Imate li namjeru zaštiti Međunarodni festival klapa Perast kao nematerijalnu kulturnu baštinu na nivou države i EU?
Hrvati su zaštitili Dalmatinsku klapsku pjesmu koja je na Listi svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mi sakupljamo potrebnu građu kako bi nakon sumiranja rezultata razmotrili i zaštitu stvorenog u Perastu. A u Crnoj Gori, ako ste aludirali na neke pokušaje napada na rezultate Perasta i stvaranje nekih paralelnih festivala klapa- nema potrebe. Ne mogu naj-nekvalitetniji, nezadovoljni što se lošim rezultatom ne mogu izboriti za mjesto među uspješnima klapama, samo napadom na Festival u Perastu praviti program i opravdanje svog postojanja. Divno je što imamo živopisne folklorne grupe, nudimo turistima smokve i priganice i još zapjevati i to prodati kao klapsku pjesmu. Svaka čast, korisno je to ali nema to blage veze sa festivalom klapa a posebno ne sa dostignućima Perasta. Za to treba puno toga ozbiljnog.
Gdje je po vama danas problem klapa i klapske pjesme u Crnoj Gori ?
Sve smo pomalo dotakli: prije svega široka, raspjevana baza mladih u muzičkim školama koje treba animirati. Novoosnovane klape u Kotoru, Herceg Novom i iznad svega u Beranama su veliki korak naprijed. U novonastalom etalonu vrijednosti možda sama pjesma, druženje u klapi, harmonija koju taj krug isijava više nije dovoljna da održava entuzijazam. Zarada od klapskog rada dolazi kada stvorite ime, repertoar, prefinjenost izvedbe… ali ako novac postavite kao motiv postojanja – nema tu klape.
Zatim, tu divnu klapsku pjesmu treba učiniti prisutnijom u medijima. Sjećam se jedne poslijeponoćne radio emisije na RTCG 2, javljali su se oduševljeni slušaoci iz čitave Crne Gore, dijela Bosne i Srbije za još klapskih serenada. Klapsku pjesmu treba pustiti, sama će doći do srca i onih koji nijesu apriori njeni ljubitelji. Stalno ističem da su klape Assa Voce i Alata iz Podgorice svojim angažmanom i uspjesima u Perastu napravili nemjerljiv doprinos razvoju klapske muzike u Crnoj Gori.
Međutim, naše najpoznatije klape su kadrovski sve starije i bez adekvatne zamjene. Neke su tako i ugašene vremenom. Ali lijeka nema bez dva navedena preduslova. Festival je tu važan kao referentna scena i pomoć u sazrijevanju i seminarskom usavršavanju koje su prošle naše najbolje klape: Incanto, Alata, Bellezza, Maris, Assa voce... Nekima smo pomogli od samih početaka.Tu su, na raspolaganju i versi i note, partiture i snimci svega što je danas dostupno za slušanje. Ali klapu stvara krug zaljubljenika, skladni glasovi različitih kolorita, sposobnih da iznesu emociju klapske pjesme.
Festival klapa Perast 2015.
Međunarodni festival klapa Perast iz vašeg ugla u perspektivi ?
Treba ga podići na viši organizacioni stepen- NVO je postao limitirajući okvir. Mi stalno podižemo ljestvicu kvaliteta, učesnika, sadržaja, umjetničkih programa. Dolaze nam najbolji. Ne može to još dugo da nosi entuzijazam pojedinca ili par njih.A to je ozbiljna priča za koju treba naći ozbiljne sagovornike u Kotoru, Boki i Crnoj Gori, prije svega iz nejake oblasti kulture . Ili možda obratno- sa jakog državnog, političkog nivoa koji je svjestan važnosti ovog dijela kulturne baštine. Znam da takvih sagovornika ima.
Danas promjenljivo oblačno,prijepodne dosta sunčanih intervala, a od sredine dana i tokom noći, mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar slab do umjeren, južni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 17, najviša dnevna od 19 do 28 stepeni.
Petak 10.jun
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali povremeno i kiša ili pljusak sa grmljavinom, češće u sjevernim predjelima.
Vjetar slab do umjeren, na sjeveru povremeno i pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 18, najviša dnevna od 16 do 27 stepeni.
Žarko ljeto u Španjolskoj i Portugalu: U Granadi 39.5°C
I dok iz mnogih krajeva Evrope od početka juna stižu vijesti o jakim olujama, na Pirinejskom poluotoku je sasvim drugačija slika.
Španjolsku i Portugal je ove sedmice zahvatio val vrućina s temperaturama koje su gotovo dosegnule 40°C. Najviše temperature su u srijedu izmjerene na jugu Španjolske. U Granadi je izmjereno 39.5°C, Cordobi 39.1°C, a Sevilli 38.5°C. U Madridu je danas izmjereno 34.6°C, dok je prosječna maksimalna temperatura u ovom dijelu lipnja oko 25°C. U Portugalu se temperatura u srijedu popela do 37.5°C u gradu Beja. Jedino su obalna područja Španjolske pošteđena od aktualnog vala vrućina.
Vrhunac ovog vala vrućina se očekuje tijekom četvrtka kada će temperature nerijetko prelaziti 35°C. Početkom vikenda će vrućine će popustiti na sjeveru Španjolske, gdje se očekuje i kiša, a vrućine će malo popustiti i u ostatku Španjolske. Ipak, sve do sredine slijedećeg tjedna u središnjim i južnim krajevima Španjolske će se zadržati suho i iznadprosječno toplo. Značajnije osvježenje se očekuje za oko tjedan dana.
Izložba slika i grafika akademske grafičarke Gabriele Hajzler iz Novog Sada biće otvorena u kotorskoj Gradskoj galeriji u petak, 10. juna, s početkom u 21 sat.
Gabriela Hajzler je rođena 1978. godine u Novom Sadu. Diplomirala je 2005. godine na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Zvonka Tilića. Magistrirala je 2011. na Akademiji umjetnosti Novi Sad, na grafičkom odsjeku, kod istog profesora. Od 2004. je član ULUV-a. Radi kao profesorica u Srednjoj školi za dizajn “Bogdan Šuput” u Novom Sadu.
Imala je dvadesetak samostalnih izložbi u raznim europskim zemljama. U Crnoj Gori, i naravno Kotoru, sada izlaže prvi put. Izložba će trajati do srijede, 22. juna.
Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor – Gradska galerija.
