Triatlon klub Kotor, sportsko ribolovno društvo Open Water i Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota potpisali su Memorandum o saradnji , koji podrazumjeva zajedničko djelovanje u procesu organizovanja prvog Humanitarnog plivačkog maratona “Dobrota”.
Maraton će se održati 5.oktobra,a plivačka ruta je Perast – Dobrota, u dužini od 8 kilometara.
Start je između ostrva,a cilj ponta ispod crkve Svetog Matije.
Cilj manifestacije je prikupljanje novčanih sredstava, kroz sportske i društvene aktivnosti, koja bi bila usmjerena ka odjeljenjima Psihijatrijske bolnice “Dobrota”.
Sredstva bi bila usmjerena za opremanje i poboljšanje uslova radnog odjeljenja bolnice.
Plivanjem, kao jednom od aktivnosti kojom čovjek može da se bavi cijelog života – želimo skrenuti pažnju promocijom zdravih načina života i razvoja, kao i promocijom značajnih blaga naše kulturne baštine i obale.
U Crnoj Gori je u avgustu u kolektivnom smještaju ostvareno 237,9 hiljada dolazaka turista i 1,09 miliona noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 92,5 odsto ostvarili su strani, a 7,5 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta, u avgustu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,6 odsto, glavnom gradu 3,9 odsto, planinskim mjestima 2,1 odsto i ostalim mjestima 1,4 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Prosječna zarada u avgustu ove godine bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori iznosila je 861 euro, saopšteno je iz Uprave za statistiku MONSTAT. Prema najnovijim podacima najbolje su plaćeni u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja gdje je prosječna zarada iznosila 1342 eura i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1243 eura. Najniže plate su zabilježene u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 688 eura i prerađivačka industrija 687 eura. Po opštinama najveće prosječne zarade u avgustu su iznosile u Tivtu 1052 eura i Zeti 989 eura, a najmanje Petnjici 749 i Tuzima 719 eura.
U avgustu su prosječne zarade preko hiljadu eura evidentirane i u sektorima informisanje i komunikacije 1117, vađenje ruda i kamena 1042 eura i sektoru poslovanje s nekretninama 1040 eura.
Prema podacima MONSTAT-a prosječne avgustovske zarade veće od 861 eura su bile u sektorima državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 945 eura i zdravstvena i socijalna zaštita 919 i obrazovanje 862 eura.
Manje avgustovske plate od prosječne evidentirane su u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti 806 eura, saobraćaj i skladištenje 834 eura, građevinarstvo 814, usluge smještaja i ishrane 822 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 758, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 784, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 736, ostale uslužne djelatnosti 771, snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa 856 i trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 748 eura.
Zarade po opštinama
Od 25 crnogorskih opština čak u 19 je prosječna zarada u avgustu bila manja od državnog prosjeka koji iznosi 861 euro.
Najveća prosječna zarada u septembru bila je Tivtu i iznosila 1052 eura i Zeti 989 euro. Osim te dvije opštine zarade veće od prosječne bile su u Pljevljima 892, Podgorici 886 euro, Cetinju 881 i Kotoru 865 eura.
U svim ostalim opštinama plate su bile manje od državnog prosjeka: Plužine 834, Berane 806, Nikšić 834 eura, Budva 834, Žabljak 853, Plav 797, Bar 838, Kolašin 786, Gusinje 776, Šavnik 812, Herceg Novi 808, Mojkovac 773, Rožaje 761, Ulcinj 769, Bijelo Polje 757, Danilovgrad 771, Andrijevica 723, Petnjica 749 i Tuzi 719 eura.
Bliski istok na samome je rubu da ne potone u haos totalnog rata. Iran je, kao odmazdu za smrt šefa Hezbollaha Hassana Nasralle, večeras napao Izrael s gotovo 200 projektila. Nebom iznad Tel Aviva i Jeruzalema odjekivale su eksplozije.
Iran tvrdi da je 90 posto projektila, među kojima su bile i prvi put korištene hipersonične rakete – pogodilo ciljeve. No, prema izraelskim izvorima, većina ih je oborena te štete nema ili je minimalna.
Iranske projektile presretali su i razarači američke mornarice u Sredozemnom moru.
Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari rekao je da će njihove zračne snage, kao odgovor na napad Irana, noćas “snažno udariti na Bliskom istoku”.
Netanyahu: Iran će platiti za ovo
Izraelski premijer Benjamin Netanyahurekao je da će Iran “platiti” za večerašnji napad.
Rekao je kako je napad “propao” – uprkos tvrdnjama Teherana da je oko 90 posto projektila pogodilo svoje ciljeve.
Izvještaji sa terena i informacije iz SAD-a sugeriraju da je velika većina projektila uspješno presretnuta, a Izrael još nije prijavio nikakvu štetu, ozljede ili smrtne slučajeve.
Netanyahu je također odluku Teherana, da napadne Izrael po drugi put u sedam meseci, nazvao “velikom greškom”.
“Mi ništa ne znamo o nama, a težimo ka drugome – bez znanja i bez poštovanja onoga što nam je ostavljeno u naslijeđe mi ne možemo ići naprijed”, poručila je glumica Dubravka Vukotić Drakić
U današnje vrijeme polupismene komunikacije SMS-ovima, mejlovima, zaboravili smo da pričamo priče, a još više- zaboravili smo da slušamo one koji imaju šta da nam kažu, kazala je obraćajući se publici Snežana Vukotić, etnološkinja/antropološkinja zaposlena u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, koja je u saradnji sa poslenicima JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor osmislila program pod nazivom “Prošlost posmatra budućnost- Putokaži”.
U centru pažnje ovog programa bio je stari kameniti “Crnogorski put” od Kotora, preko Praćišta i Krsca do Njeguša i Cetinja, koji svojom atraktivnošću i ljepotom pejzaža, danas posebno, plijeni pažnju mnogih posjetilaca. U “Gorskom vijencu” Njegoš je opjevao ovaj krševiti put, kojim su ga, oboljelog, na nosilima od Kotora do Cetinja iznijeli Crnogorci, na povratku sa njegovog posljednjeg putovanja, 9. avgusta 1851. godine.
Kroz živopisnu priču književnice Jasenke Lalović, koja u svom stvaralaštvu prožima paštrovsku i crmničku tradiciju, kroz pitku naraciju glumice Dubravke Vukotić Drakić, takođe sa korjenima iz Crmnice (Dodoši), zatim i kroz dokumentarnu izložbu starih razglednica (1890. – 1940.), sve to “začinjeno” zavičajnim mirisom i ukusom njeguškog sira, meda i pršuta, prisutni su imali priliku da zakoračaju stazama istorije i nauče kako da poštuju svoje porijeklo, tradiciju, kulturu.
Sa izložbe Putokaži
Oko 30 reprodukcija starih fotografija i razglednica sa jedinstvenim pejzažima Lovćena i Boke kotorske iz kolekcije Nacinalnih parkova Crne Gore, izložene u holu centra, pružaju zanimljiv materijal za upoređenje prirodnog i kulturnog pejzaža, izgleda i običaja ljudi ovog podneblja prije sto godina sa ovim danas. Priča o nasleđu po sjećanju na djetinjstvo i mladost spisateljice Jasenke Lalatović, iskazana starim narativom paštrovsko-crmničkog kraja, nadahnula je i publiku u kojoj je bilo mnogo mladih – učenika/ca kotorske Gimnazije. Oni su nakon programa razgovarali sa spisateljicom, zainteresovani za život i običaje podneblja iz koga je ponikla, a koje je briljantno dočarala u Trilogiji “Brda od pelina” (romani “S one bande moje gore”, “S ove bande moje gore” i “Kastigulja”), te u romanu “Bastadur”, iz kojih je glumica Vukotić-Drakić čitala priče. Zanimljiv je opis Crnogorskog puta upravo u romanu “Bastadur”.
Autorka pomenutih romana istakla je važnost očuvanja jezika kao činioca ličnog i kolektivnog identiteta, a jezik kojim je ona “progovorila” je jezik njene babe, koji je ona pišući ponovo učila, dopunjavala istražujući arhive, slušajući sugestije čitalaca…
Ostaviti trag u vremenu i prostoru
-Htjela sam samo da ispričam drugačiju priču o nama, jer sam oduvijek osjećala da ta priča nije dopričana, da vratim autentične slike o ljudima i običajima…Svuda apelujem- ne mora čovjek da bude posebno talentovan da piše, sva sjećanja koja imate – ostavite trag. A unuci sjutra neće gledati da li ste vi to ispravno napisali ili ne, ostavite tragove, to je dragocjena vrijednost koja se prenese na sljedeća pokolenja, naglasila je književnica. On se u svojim knjigama držala vrijednosti emocije i onoga što joj je u djetinjstvu podareno jezikom ljubavi. Mladima je poručila da cijene svoje porijeklo i da budu svjesni nametnutih modela kojih treba da se oslobode.
Sa stare razglednice iz 1910.
Poštovanje sopstvenog nasleđa- vjetar u jedra napretka
-Kao pedagog se trudim da studentima prenesem tu potrebu i tu ljubav ka onome što je potraga za onim što jesmo- za tim identitetom, za tim porijeklom, za svim onim bogatstvom koje imamo na ovom našem malom prostoru. Mi ništa ne znamo o nama, a težimo ka drugome – bez znanja i bez poštovanja onoga što nam je ostavljeno u naslijeđe mi ne možemo ići naprijed, poručila je glumica Dubravka Vukotić Drakić. Na njeno pitanje upućeno prisutnima kakvo je njihovo iskustvo u vezi očuvanja kulturne baštine u Kotoru, iz publike je stigla reakcija da je odnos nadležnih po tom pitanju veoma loš (“nikakav”), bar što se tiče očuvanja zidina Tvrđave Sveti Ivan, Crnogorskog puta i Špiljara.
Program večeri usmjeren je na promociju najatraktivnije drumske komunikacije iz prošlosti, „Crnogorskog puta“ koji su pod ovim nazivom registrovali mletački, austrijski i francuski kartografi. Autorka projekta Snežana Vukotić objašnjava da se ovom ”stazom preko krša‟ od Cetinja preko Njeguša do crnogorsko-austrijske granice na Krscu, dolazi do Crnogorskog pazara koji se od XVII do polovine XVIII vijeka nalazio uz sjeverna vrata grada Kotora, a zatim se premiješta u unutrašnjost Starog grada. To pazarište je bilo mjesto razmjene robe između crnogorske i bokeške privrede, tu se trgovalo drvima, stokom, vunom, kožom, suvim mesom, krtolom. Žene iz zaleđa su ovim putem na leđima i na mazgama donosile sir, pršut, med, maslo, a u povratku sa pazara kupovale so, platno i druge stvari, koje su trgovci donosili preko mora.
Program „Prošlost posmatra sadašnjost – Putokaži” osmišljen je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore u okviru Dana evropske baštine koji se ove godine odvijaju pod sloganom „Baština koja povezuje – kulturne rute – mreže“.
Baština i baštinici
-Pojam “baština” ne označava svako nasleđe, već vrijednosti, fizičke, duhovne, prirodne, kulturne i istorijske, koje su preci stvarali, a koje nasleđuju (baštine) potomci (baštinici) i koje je zbog značaja neophodno sačuvati za potomstvo. Baštinu predstavljaju: 1) usmene tradicije i izrazi, uključujući i jezik, 2) izvođačke umjetnosti, 3)društveni običaji, rituali I svečani događaji, 4) znanja i običaji koji se tiču prirode i svemira i 5) vještine u vezi tradicionalnih zanata, objasnila je etnološkinja Vukotić.
Kotorski DPS uložio je danas prigovor Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) u tom gradu kojim traže poništavanje izbora na dva biračka mjesta.
Poništavanje traže u mjestu Mirac i na Prčanj.
OIK u Kotoru još nije proglasila zvanične rezultate jer se na zahtjev liste DPS “Kotor prije svega! DPS-Neđeljko Moškov“ i Kotorskog pokreta vrši uvid u birački materijal.
Predsjednica OIK Anka Perović, kazala je ranije da su u roku od 12 sati od dobijanja posljednjeg izbornog materijala koji je preksinoć u ponoć stigao iz ZIKS-a, juče u 13 i 30 časova proglasili privremene rezultate.
– Trenutno se vrši uvid u birački materijal, na zahtjev DPS i Kotorskog pokreta, koji pregledaju materijal uz nadzor Izborne komisije. Nakon ovog postupka, ukoliko neko uloži prigovor, mi ćemo shodno tome postupati u zakonom predviđenom roku i nakon toga proglasiti zvanične rezultate- kazala je Perović.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je predstavnike kik boks kluba “Rebel“, čiji je član Lazar Klikovac osvojio Svjetski kup u Uzbekistanu.
“Čast je razgovarati sa pobjednikom Svjetskog kupa”, istakao je Komnenović čestitajući mladom borcu, ali i upravi kluba.
“Ovo je još jedan u nizu velikih sportskih uspjeha za naš mali grad. Važno je održati kontinuitet uspjeha, a za to su neophodni dobri uslovi i kadar. Lokalna uprava na čijem sam čelu nastaviće da pruža podršku “Rebelu” koji ulaže ogromne napore da stvori svjetske šampione.”
Pored Klikovca, prijemu su prisustvovali njegov kolega, kik bokser Mihailo Ćulafić, trener Boško Pavićević i predsjednik kluba Nikola Čepić.
Svjetski kup u Uzbekistanu okupio je 2.500 boraca iz 40 zemalja. Nastupajući za crnogorsku reprezentaciju u Taškentu, Klikovac je finalu discipline K1, kategorije do 81 kilogram, savladao domaćeg borca Rahmatjona Hodžajeva.
Njegov klupski kolega Mihailo Ćulafić će se 12. oktobra boriti na najprestižnijoj svjetskoj kik boks organizaciji “Glory” u Roterdamu, Holandija, gdje ga očekuje protivnik iz Maroka. Ujedno će biti i prvi crnogorski kik bokser koji je potpisnik pomenute organizacije, istakli su iz tivatskog kluba “Rebel”.
Za postignut uspjeh, Klikovcu je opredjeljena simbolična novčana nagrada u skladu sa opštinskom odlukom o podršci sportu. Prijemu u kabinetu prisustvovala je i sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Tradicionalnim Bokeškim kolom i svečanim defileom ulicama Herceg Novog, članovi Bokeljske mornarice 809 – podružnice Herceg Novi obilježili su juče svoj Dan i praznik Svetog Jeronima
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić sa saradnicima, prisustvovao je svečanosti povodom proslave Dana Bokeljske mornarice 809 – podružnica Herceg Novi, Dana oslobođenja Herceg Novog od turske okupacije i Dana Svetog Jeronima.
Zajedničko poštovanje tradicije i običaja, obilježavanje praznika, predstavlja najveće kulturno i istorijsko bogatstvo Herceg Novog, ono po čemu je ovaj grad prepoznatljiv.
Na platou ispred zgrade Opštine, odred Bokeljske moranice 809 – podružnice Herceg Novi sa prijateljima iz Kotora i Tivta, dočekao je i pozdravio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i državnu zastavu predao admiralu Mirku Vičeviću.
Bokeljska mornarica HN
Nakon raporta, predsjednik Katić je obavio smotru odreda, kojoj je između ostalih prisustvovao i predsjednik Hercegnovske podružnice Milorad Nešić. Svečana povorka krenula je potom ka Starom gradu, praćena zvucima Mjesne muzike Đenović i brojnim građanima uz simbolično otvaranje vrata od grada, tada oslobođenog od turske vlasti.
Pred crkvom Svetog Jeronima, postrojen je Glavni odred Bokeljske mornarice 809 za smotru koju je obavio admiral Vičević, a nakon počasnog plotuna, odigrano je tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Dvodnevna proslava završena je svečanom misom u crkvi Svetog Jeronima.
Sveti Jeronim – foto Boka News
Sveti Jeronim zaštinik grada
Sveti Jeronim crkveni otac i učitelj, iz Stridona u Dalmaciji, rođen je 340 godine, preminuo je 420 godine. Bio je sin ilirskih hrišćanskih roditelja, no kršten je kasnije, u Rimu, gde je studirao retoriku. Živio pustinjačkim životom, bavio se pisanjem i prevođenjem. Jeronim, koji je bio izuzetan poznavalac latinskog jezika, preradio je postojeće prevode Novog zavjeta. Njegov prevod se zove Vulgata („prevod za narod“ – na latinskom).
Podsjetimo, 30. septembra 1687. godine, na dan Svetog Jeronima, nakon dugotrajnih borbi sa Turcima, na čelu savezničkih snaga u Herceg Novi ulazi vojskovođa Jeronim Korner i sa ovim činom Boka Kotorska kao cjelina biva uključena u Republiku Svetog Marka.
Montenomaks C&L prvi put na tržištu, u 10 gradova u zemlji, na 15 lokacija, uvodi inovativno i praktično rješenje za automatizovanu dostavu pošiljki
Prvi put na tržištu Core Gore, svoje pošiljke naručene onlajn, korisnici će moći da preuzmu na paketomatima! Kompanija Montenomaks C&L, koja posluje u okviru Nelt Grupe, posredstvom svoje kurirske službe prva na tržište uvodi ovo pouzdano i praktično rješenje za automatizovanu dostavu pošiljki, kako bi se korisnicima omogućila još jedna opcija sigurne, brze i lake dostave paketa. Ovo je ujedno i prilika kompanijama da kupcima, prilikom onlajn kupovine, ponude preuzimanje pošiljki na paketomatima u saradnji sa ovom kurirskom službom.
Paketomati će biti postavljeni u 10 gradova u Crnoj Gori, na 15 lokacija u Podgorici, Budvi, Nikšiću, Bijelom Polju, Herceg Novom, Baru, Beranama, Rožajama, Ulcinju i Kotoru, na Lukoil i EKO pumpama, kao i u HDL supermarketima. Paketomati su pametna, jednostavna i efikasna opcija dostave, koja uz to štedi i vrijeme. Naime, korisnici mogu preuzeti svoju pošiljku na najbliže izabranom paketomatu kada žele, uz mogućnost preuzimanja paketa 24 sata sedam dana u nedjelji.
„Kao prva kompanija koja ovu uslugu uvodi na tržište Crne Gore, Montenomaks C&L još jednom pokazuje da je lider u integrisanoj logistici i pružanju kurirskih usluga. Brzi tempo današnjeg života znači da moramo da budemo fleksibilni i prilagodljivi, i da korisnicima nudimo usluge koje su u skladu sa njihovim potrebama i novim navikama. Ljudi sve više kupuju online, i uvođenjem paketomata, mi im sada pružamo mogućnost da pošiljku preuzmu kada i gdje im odgovara“, poručio je Milenko Popović, izvršni direktor Montenomaks C&L.
Radno vrijeme paketomata na benzinskim stanicama je 24 časa, sedam dana u nedjelji, dok je radno vrijeme paketomata u supermarketima identično kao u tim maloprodajnim objektima. Plaćanje je moguće putem platnih kartica i to na POS terminalima koji su postavljeni na samim paketomatima.
„Paketomati su veoma praktični za kupovinu na internetu, jer preusmjeravanjem pošiljke na paketomat, korisnik može biti siguran da će ga paket sačekati na izabranoj lokaciji u roku od dva dana od momenta preuzimanja, ukoliko nije povećan obim pošiljaka na izabranom paketomatu. Sigurni su za upotrebu, a njihovo korišćenje je jednostavno i lako. Uz to, na svim paketomatima se nalazi detaljno uputstvo za upotrebu, po koracima“, dodaje Popović.
Osim praktičnosti, paketomati su i zeleni kanal isporuke jer mogu doprinijeti smanjenju emisije štetnih gasova. Naime, procenat isporuke pošiljki iz prvog pokušaja je veći na paketomatima, a vozila za dostavu posjećuju manje lokacija, čime se smanjuje emisija gasova. Veći broj paketa može se isporučiti u samo jednom paketomatu, a paketomati se obično nalaze na frekventnim i lako dostupnim lokacijama, čime se smanjuje i upotreba motornih vozila, a samim tim i emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Preuzimanje paketa funkcioniše po jednostavnom principu. Podaci potrebni za preuzimanje pošiljke šalju se na mobilni telefon korisnika, putem Viber aplikacije ili SMS-a. Kada je pošiljka isporučena na odabranu lokaciju, korisnik dobija novu poruku koja sadrži KOD za otvaranje pregrade u kojoj je pošiljka. Ako je pošiljka unaprijed plaćena ona se ukucavanjem dobijenog KOD-a odmah preuzima, dok se za pošiljke koje imaju otkupninu, otkupni iznos plaća karticom na terminalu samog paketomata. Nakon uspješnog plaćanja, otvara se pregrada u kojoj je pošiljka i ista se može preuzeti.
Nova usluga praktična je i za sve online biznise, a informacije o servisu, načinu korišćenja i lokacijama paketomata u gradovima u Crnoj Gori, dostupne su na LINKU.
Kako doći do sedamnaest mandata? Sa deset startuju i dosadašnja pozicija i opozicija
Demokratska alternativa iz Kotora zadovoljna je rezultatom izbora i povjerenjem koje su ukazali birači na jučerašnjim izborima, poručio je nosilac ove liste Davor Kumurović.
Kako je kazao, tri osvojena mandata predstavljaju veliki uspjeh ako se zna da su novonastali politički subjekt koji se prvi put pojavljuje na političkoj sceni.
“Naša startna pozicija i ostalih partija nije bila ista, i zbog toga smo još više ponosni na rezultat”, poručio je on.
Prema njegovim riječima, Kotorani su prepoznali prvenstveno ljude a onda i ono što su im ponudili.
“Shodno tome smatramo da smo pobjednici ovih izbora i da se stabilna vlast neće moći konstituisati bez Demokratske alternative”, rekao je Kumburović.
Rano je govoriti sa kim će praviti dogovor
“Ti subjekti moraju biti građanske opcije koje će prihvatiti naš program, jer mi moramo ispuniti ono što smo obećali građanima. Stoga, naši partneri mogu biti samo oni koji misle na dobrobit Kotorana”, tvrdi Kumburović.
Naveo je da je njihova lista sastavljena od politički i moralno čistih ljudi koji su uspješni u profesijama kojima se bave.
“Mišljenja smo da je narodu više dosta manipulacija političara i njihovih igara što pokazuje i mala izlaznost na ovim izborima. Zato ćemo kao pobjednici ovih izbora pokazati kako se voli Kotor”, zaključio je Kumburović.
