Crnogorac ako mora negdje putovati ići će preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane da bi došao u Crnu Goru, to se neće desiti, zaboravite to – kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, vazduhoplovni analitičar, Alen Šćurić.
Iz Zagreba je, trenutno, nemoguće naći let za Crnu Goru, kaže Šćurić, čak ni konekcijom sa susjednim aerodromom u Dubrovniku, pa se ljudi, koji moraju putovati, kaže on,odlučuju za drumski prevoz.
“Cijelo vrijeme govorim da je loša povezanost Crne Gore je krucijalna za Crnu Goru, jer Crna Gora ima 25 posto bruto nacionalnog dohotka od turizma, katastrofalno je povezana cestama, katastrofalno je povezana željeznicom, pa i brodovima, i u tom smislu ostaje samo avio saobraćaj. Vi trebate znati da prema većini destinacija trebate 24 i više sati automobilom, tako da ostaje avio prevoz” – rekao je Šćurić.
Dubrovački aerodrom je ove zime pokrenuo rekordan broj linija, podsjeća Šćurić, najviše linija u istoriji ovoga aerodroma, što znači da će te usluge avio prijevoza koristiti popriličan broj putnika iz Crne Gore.
,,Većina Crnogoraca će možda putovati preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane zato da bi došao u Crnu Goru, to zaboravite, to se neće desiti.To će uraditi samo Crnogorac, koji je morao negdje otputovati, da će on potegnuti dva tri sata do Tirane, i putovati” – poručio je Šćurić.
Ryanair je srezao svoje linije, podsjeća Šćurić, i to je veoma indikativno, jer vjerovatno ne vidi Podgoricu kao potencijal.
Sagovornik emisije E uživo smatra da je Roko Tolić dobro rješenje na čelu crnogorskih Aerodroma, da će uraditi nešto po pitanju avio konekcije.
Danas je taj dan – pod uslovom da se ne dogodi neki veliki obrt, koji je uvijek moguć u crnogorskom sportu – Vaterpolo i plivački savez dobiće novog predsjednika.
Nikola Milić ili Veljko Uskoković – dva su kandidata, s tim što se posljednjih dana u ozbiljnog favorita profilisao ovaj prvi.
Milić, 40-godišnji biznismen koji je u mlađim kategorijama igrao u Primorcu, ima podršku sedam klubova, objavio je Vaterpolo i plivački savez nakon što su verifikovane kandidature. To su Jadran Mtel, Budva – Budvanska rivijera, Budućnost, Akvatik verde, Mladost, Baterflaj i Nikšić.
Uskokovića je, s druge strane, podržao Primorac, čiji su delegati još početkom ljeta (potpredsjednik Saveza Siniša Kovačević i predsjednik skupštine Mirza Krcić) napustili Savez. Nedavno čelnici Primorca nisu bili zadovoljni ni izborom predsjednika i potpredsjednika skupštine – Dejana Rađenovića, odnosno Rajka Ćupića, tvrdeći da je “postojao dogovor par klubova oko kandidata i na sjednici se niko nije pitao gdje su predstavnici Primorca, jer im očigledno nismo bili potrebni”.
Legendarni jugoslovenski i crnogorski vaterpolista je prije dva dana na društvenoj mreži Fejsbuk pozvao delegate skupštine VPSCG da se “oslobode straha i glasaju po savjesti”.
“Uoči predstojeće Izborne skupštine VPSCG želim da skrenem pažnju da se razvoj plivanja i vaterpola u Crnoj Gori nalazi na prekretnici. U posljednjih desetak godina reprezentativni i klupski rezultati su daleko ispod očekivanih. Smatram da dijelim mišljenje velike većine ljubitelja plivanja i vaterpola u našoj zemlji, te da moramo da budemo nezadovoljni dosadašnjim načinom rukovođenja Saveza”, napisao je Uskoković.
Imao je i poruku za protivkandidata.
“Svima je jasno da je moj uvaženi protivkandidat kontinuitet dosadašnjeg načina rukovođenja Saveza. Ukoliko želite da sve ostane po starom – izbor je jednostavan”, poručio je Uskoković.
Delegate je čuveni as zamolio da dobro razmisle prije nego glasaju:
“Želim da se zajedno borimo za budućnost naših sportova zasnovanu na širokoj bazi sa rješenjima o kojima često govorim i koje sam ponudio u mom Planu i programu rada koji je dostavljen klubovima i delegatima skupštine. Upozorenje da će generalni sponzor odustati od finansiranja naših sportova u slučaju moje pobjede je neistinito i djeluje neozbiljno, baš kao i oni koji te neistine plasiraju. I pored svih obećanja koja pljušte ovih dana, molim delegate da dobro razmisle, oslobode se imaginarnog straha i glasaju po savjesti”, naveo je Uskoković.
Početak vanredne Izborne skupštine je zakazan za danas u 16 časova, a VPSCG treba da dobije četvrtog predsjednika. Srđan Kovačević je bio na čelu od 2006. do 2016, Dejan Bajić od 2016. do 2020. godine, a Đuro Marić je tu funkciju obavljao od maja 2021. do početka septembra ove godine, kada se povukao iz privatnih razloga.
A nakon što bude poznato ko je predsjednik Saveza, onda će na red doći i tema – selektor A reprezentacije. Čeka se, naime, nasljednik Vladimira Gojkovića koji je po isteku ugovora u avgustu napustio klupu “ajkula”.
I ove godine velik broj građana obilježava blagdan Svih Svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama.
Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih Svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.
U subotu, 2. novembra, je dan sjećanja, Dušni dan, koji se obilježava od početka XI. stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.
Groblja širom Boke Kotorske već su od juče bila puna ljudi koji su došli obići i urediti vječna počivališta zemaljskih ostataka svojih najmilijih, u tišini uz cvijeće i svijeće.
U Crnoj Gori danas sunčan dan. Na sjeveru Crne Gore prijepodne magla. Dan pretežno sunčan uz povremeno umjerenu visoku oblačnost. Temperatura do 19 stepeni.
Na jugu pretežno sunčano. Vjetar slab, a temperatura do 24-25 stepeni.
More malo, na jugoistoku umjereno talasasto. Na Ulcinjskoj rivijeri ujutru umjerena bura, popodne maestral. Temperatura mora oko 21 stepen.
Narednih dana na sjeveru, u subotu sunčano uz malu oblačnost, uveče jače naoblačenje, ali uglavnom suvo.
U nedjelju ujutru pretežno oblačno, tokom dana više sunca. Od subote popodne jača sjeverni vjetar, pa će u centralnim predjelima i na planinama biti umjeren do jak. Od nedjelje pad temperature.
Na jugu za vikend pretežno sunčano, povremeno uz pojačanu oblačnost. Od subote popodne naglo jačanje sjeveroistočnog vjetra, koji će tokom noći ponegdje na udare biti i veoma jak. Temperatura bez promjena.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće protiv Grčke i Srbije u grupi B na kvalifikacionom turniru A divizije Svjetskog kupa, koji će se održati u Bukureštu od 7. do 12. januara naredne godine, odlučeno je žrijebom.
U grupi A sastaće se Francuska, Španija i Mađarska, u grupi C Rumunija, Japan i SAD, dok su u grupi D dvije selekcije, Hrvatska i Gruzija, jer je Italija suspendovana, a Australija je u posljednji čas odustala od takmičenja.
Sistem takmičenja je takav da će se pobjednici grupa plasirati se u četvrtfinale, a drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravaće za mjesto među osam najboljih.
S obzirom na to da su u grupi D dvije reprezentacije, to znači da će jedna od tri drugoplasirane selekcije iz grupa A, B i C direktno ići u četvrtfinale.
Šest najboljih selekcija sa kvalifikacionog turnira u Bukureštu, kao i dvije najbolje selekcije iz Divizije 2, plasiraće se na Super finale Svjetskog kupa, koje će se igrati od 18. do 20. aprila 2025. godine, a sa koga će tri prvoplasirane ekipe izboriti učešće na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima, čiji je domaćin Singapur (11. jul – 3. avgust 2025.).
U poplavama koje su ove sedmice poharale istočnu Španjolsku poginulo je 158 ljudi, objavila je španjolska hitna služba, dok se dijelovi Španjolske pripremaju se za još obilnih padalina nakon snažnih oluja.
Od ukupnog broja, 155 žrtava zabilježeno je samo u najteže pogođenoj regiji Valenciji, prenosi služba na platformi X, s još dvije smrti u susjednoj regiji Castilla-La Mancha i jednom u Andaluziji.
U saopštenju za javnost hitne službe nije naveden broj osoba koje se još vode kao nestale.
Najsmrtonosnije bujične poplave u modernoj povijesti Španjolske zahvatile su istočnu regiju Valenciju nakon olujne kiše u utorak i srijedu. Ceste i gradovi su pod vodom.
Meteorološka služba AEMET izdala je u četvrtak upozorenje na poplave za cijelu pokrajinu Castellon.
– Oluje još nisu gotove, upozorio je španjolski premijer Pedro Sanchez tijekom posjeta Valenciji. Uvjeravao je lokalno stanovništvo u potporu središnje vlade u Madridu.
Vlada Balearskih otoka pozvala je stanovništvo na maksimalan oprez idućih dana, osobito na popularnim otocima za odmor – Mallorci i Menorci. Ondje je na snazi narančasti stupanj upozorenja, drugi po snazi.
Petak je državni praznik u Španjolskoj, kojim se obilježava početak produženog vikenda, koji bi mnogi Španjolci inače koristili za putovanja. No Sanchez je pozvao stanovnike u pogođenim pokrajinama Valenciji i Castellonu da “ostanu kod kuće”.
Premijer je rekao da je važno obratiti pozornost na upozorenja nadležnih tijela i slijediti njihove preporuke.
Papa Franjo u četvrtak je izrazio svoju “bliskost narodu Valencije” u “ovom katastrofalnom vremenu” nakon što su Španjolsku pogodile smrtonosne bujične poplave. “Molim za njih”, rekao je u videu poslanom španjolskoj biskupiji u kojemu je uputio svoj blagoslov.
Kišna oluja nastavlja prijetiti Španjolskoj dok traje potraga za nestalima
Spasilačke službe u Španjolskoj nastavljaju u četvrtak tragati za desecima nestalih u poplavama dok meteorološka služba upozorava da nevrijeme na jugoistoku zemlje još uvijek nije prošlo.
Čim je osvanuo dan u pokrajini Valenciji stotine spasitelja nastavile su pretraživati blatnjavi teren poharan moćnim bujicama u zaleđu Sredozemnog mora.
Maria Carpio očekuje vijesti o sudbini oca i sestre. Posljednji put ih je vidjela u utorak navečer u Benetusseru, gradiću sa 16.000 stanovnika udaljenom osam kilometara od mora.
– Kada su vidjeli da voda prodire u garažu sišli su s balkona kako bi spasili automobile. Od tada ne znamo ništa o njima, rekla je Carpio puna tjeskobe. Osjeća se nemoćnom jer ne smije sudjelovati u potrazi.
– Rekli su nam da ne izlazimo iz kuća, izjavila je za javnu televiziju TVE.
Meteorološka služba AEMET upozorila je da je “nevrijeme još uvijek nad Španjolskoj”.
– Intenzivne oluje nastavit će se do kraja sedmice, saopštioio je AEMET putem društvenih mreža pozvavši stanovnike Valencije, Katalonije i Andaluzije na oprez.
“Apokalipsa”, “Tragedija” i “Smrtonosna oluja” piše na naslovnicama španjolskih novina. Socijalistički premijer Pedro Sanchez i vođa konzervativne oporbe Albert Nunez Feijoo doputovat će iz Madrida u krizni stožer u Valenciji.
Dan ranije je zaprimljeno 2.500 poziva u pomoć.
Kišna oluja nastavlja prijetiti Španjolskoj dok traje potraga za nestalima
Spasilačke službe u Španjolskoj nastavljaju u četvrtak tragati za desecima nestalih u poplavama dok meteorološka služba upozorava da nevrijeme na jugoistoku zemlje još uvijek nije prošlo.
Čim je osvanuo dan u pokrajini Valenciji stotine spasitelja nastavile su pretraživati blatnjavi teren poharan moćnim bujicama u zaleđu Sredozemnog mora.
Maria Carpio očekuje vijesti o sudbini oca i sestre. Posljednji put ih je vidjela u utorak navečer u Benetusseru, gradiću sa 16.000 stanovnika udaljenom osam kilometara od mora.
– Kada su vidjeli da voda prodire u garažu sišli su s balkona kako bi spasili automobile. Od tada ne znamo ništa o njima, rekla je Carpio puna tjeskobe. Osjeća se nemoćnom jer ne smije sudjelovati u potrazi.
– Rekli su nam da ne izlazimo iz kuća, izjavila je za javnu televiziju TVE.
Meteorološka služba AEMET upozorila je da je “nevrijeme još uvijek nad Španjolskoj”.
– Intenzivne oluje nastavit će se do kraja tjedna, priopćio je AEMET putem društvenih mreža pozvavši stanovnike Valencije, Katalonije i Andaluzije na oprez.
“Apokalipsa”, “Tragedija” i “Smrtonosna oluja” piše na naslovnicama španjolskih novina. Socijalistički premijer Pedro Sanchez i vođa konzervativne oporbe Albert Nunez Feijoo doputovat će iz Madrida u krizni stožer u Valenciji.
Dan ranije je zaprimljeno 2.500 poziva u pomoć.
“Izgubili smo sve”
– Izgubili smo sve, rekla je starija žena suznih očiju. “Ali sam živa, a to je najvažnije”.
U njenom mjestu Utiel poginulo je šest osoba, a kuće su još uvijek bez struje. Stanovnici su iz njih spašavali što su mogli. Na blatnjavoj cesti nalazi se mala gumena nogometna lopta i knjiga, pokazuje televizijske snimke.
No najteža je situacija u selu Paiporta, gdje se uslijed snažne kiše izlila lokalna rijeka. U bujici je poginulo 40 stanovnika od ukupno 95 koliko ih je stradalo u čitavoj Španjolskoj.
Lourdes Baixauli u gumenim čizmama gaca po nakupljenom blatu ispred poplavljene kuće. “Bilo je užasno. Voda je snažno nadirala”, kaže ispred blatnjavog automobila.
Njeni maloljetni sinovi blizanci na vrijeme su izveli baku i djeda na gornji kat kuće. “Spasili su im život”, napominje Baixauli glasom punog olakšanja.
Mnoge starije osobe stradale su pod udarom pobješnjele vode koja je prodrla i u lokalni umirovljenički dom.
Antonio, 22-godišnji mladić, stigao je s prijateljima u pomoć iz obližnjeg sela.
– Čistimo i pomažemo od utorka navečer, kaže s lopatom u ruci i umrljan blatom. “Nastavit ćemo dok svi ne budu dobro”, dodaje podižući stisnutu šaku u zrak.
Kompanija Porsche izabrala je destinaciju Kotor za promociju pod nazivom Macan Media Drive tokom oktobra, koja uključuje snimanje propagandnih filmova i organizovanje test vožnji za medije, za najnoviji model na električni pogon Porsche Macan.
“Ovo je velika čast i zadovoljstvo što je jedna ovakva kompanija Kotor prepoznala kao grad u kojem bi trebalo da promoviše model koji je u potpunosti na električni pogon, vozilo budućnosti i jedan od njihovih najprestižnijh modela” – kazao je Jovan Ristić direktor TO Kotor.
Predstavnik kompanije Porsche, Venceslas Monzini je u društvu direktora TO Kotor, Jovana Ristića, povodom prezentacije za predstavnike medija iz čitavog svijeta novog modela Macan, obišao žičaru Kotor – Lovćen i upoznao se sa ljepotama našeg zaliva i iz ove perspektive.
Foto TO Kotor
Medijska kampanja uz probne vožnje se realizuje već nekoliko dana, zahvaljujemo se Žičari Kotor-Lovćen i restoranu Forza Kuk na gostoprimstvu, poručuju iz TO Kotor.
Domaćini su im bili AM Klub Kotor i TO Kotor, a za bezbjednost su bili zaduženi predstavnici Uprave policije Kotor.
Od 2022. do 2024. godine, zahvaljujući sredstvima koja se zakonski izdvajaju za projekte valorizacije kulturne baštine, realizovan je niz stručnih, istraživačkih, konzervatorskih i edukativnih projekata usmjerenih na tivatsku baštinu.
Projekti su realizovani u okviru javnog poziva koji redovno raspisuje Turistička organizacija Tivat. TO Tivat je zakonski dužna izdvajati 10% prihoda od boravišne takse za arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat.
Stručna komisija o čijem sastavu odlučuje Skupština opštine Tivat, zadužena je za definisanje uslova prijave na Javni poziv i odluku o raspodjeli sredstava. Odluku usvaja TO Tivat te sprovodi njeno izvršenje.
Smisao termina valorizacija u kontekstu baštine danas se često gubi zbog njegove učestale primjene u različitim okvirima, često strogo ekonomskim. U kontekstu baštine, valorizacija je postupak kojim se utvrđuju kulturna vrijednost i status kulturnog dobra. Odluke o tome donosi Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Kulturno dobro može izgubiti svoju vrijednost, a onda i status, zbog čega je važno sprovoditi konzervatorske i druge mjere kojima se ono štiti od propadanja.
Radovi na zaštiti oštećenih ostataka zidnog slikarstava iz XIII vijeka u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Jasminka Grgurević, dipl.konz.-rest. – Foto: Marina Knežević
Radovi na zaštiti oštećenih ostataka zidnog slikarstava iz XIII vijeka u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Jasminka Grgurević, dipl.konz.-rest.
Foto: Marina Knežević
Da bismo baštinu valorizovali, odnosno pravno zaštitili, prvo je treba prepoznati, istražiti i učiniti dostupnom stručnoj i naučnoj ocjeni. U širem smislu, baštinu štitimo edukacijom o njoj, razumijevanjem materijalnog i nematerijalnog nasljeđa i odgovornim postupanjem prema njemu.
Prostor Tivta dio je zaštićene cjeline Bokokotorskog zaliva (UNESCO) zahvaljujući svojim specifičnim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Međutim, fokus istraživanja i zaštite dugo je i dominantno bio usmjeren na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, zbog čega su mogućnosti koje otvara Javni poziv TO Tivat posebno važne.
Tivat je prirodno, istorijski i kulturološki neraskidivo vezan za čitavu Boku, ali i specifičan po svojim ambijentalnim cjelinama, kulturnim pejzažima i brojnim spomenicima koji čekaju da budu prepoznati kao kulturna dobra Crne Gore.
Baština koja izgubi integritet, propadne zbog nebrige ili neodgovarajućih mjera zaštite, trajno gubi kulturnu vrijednost, a onda i nestaje sa mape potencijalnih ili zaštićenih dobara.
Najteži gubitak je gubitak memorije – brisanje kulturnih informacija koje spomenici čuvaju u sebi i pamćenja ljudi kojima su ostavljene na brigu.
Stari austrougarski rezervoar u Velikom gradskom parku, ulazni objekat u toku izrade tehničke dokumentacije za konzervatorski projekat 2023. g. Evropski dom, Tivat, i Enforma doo, Kotor. Foto: Marija Nikolić
Stari austrougarski rezervoar u Velikom gradskom parku, ulazni objekat u toku izrade tehničke dokumentacije za konzervatorski projekat 2023. g. Evropski dom, Tivat, i Enforma doo, Kotor.
Zakon koji nalaže raspodjelu sredstava za projekte valorizacije kulturne baštine isti je za sve opštine, ali način sprovođenja i potrebe nisu. Komisija koja je vodila poziv od 2022. do 2024. godine u Tivtu, vodila je računa o stanju baštine i potrebama ove sredine, ali i o tome da način rada, poziv, odluke i rezultati budu transparentni.
U prvobitnom sastavu djelovali su Dejan Kandić, Dijana Đinović, Patricija Pobrić i, kao predsjednica, Maja Marović, da bi rad do 2024. godine nastavile posljednje dvije članice. Skupština opštine Tivat nedavno je donijela odluku o novom sastavu komisije, a njen će rad biti nastavljen nakon što odluka stupi na snagu početkom novembra 2024. godine.
Odgovornost komisije za raspodjelu sredstava
Raspodjela sredstava za projekte valorizacije baštine, istraživanja, konzervacije i kulturne promocije dobara nije jednokratna briga. Kulturno nasljeđe teško može biti predmet odgovora na poziv koji se objavljuje jednom godišnje, baština je trajna briga. Uslovi konkurisanja zato se kontinuirano unapređuju i usklađuju s dugoročnim ciljevima u kontekstu istraživanja, očuvanja, stručne i pravne zaštite tivatskog nasljeđa.
Takav cilj nije jednostavan, posebno zato što je poziv specifičan. On nije usmjeren na jedan tip organizacija, nego mora uključiti nevladin sektor usmjeren na baštinu, pravne subjekte s odgovarajućim licencama za sprovođenje konzervatorskih mjera, privatna i pravna lica koja su vlasnici kulturnih dobara ili spomenika koji zahtijevaju mjere zaštite u cilju valorizacije. Nadalje su to ustanove koje čuvaju kulturna dobra ili se bave istraživanjem i prezentacijom baštine… To je čitav niz različitih subjekata za koje se moraju kreirati uslovi prijave na koje mogu svi odgovoriti, bez obzira na različit pravni status, i to tako da budu usklađeni sa zakonom.
Tabula Peutingeriana (Codex Vindobonensis 324), detalj segmenta VII Slika: https://www.tabula-peutingeriana.de
Tabula Peutingeriana (Codex Vindobonensis 324), detalj segmenta VII, sa oznakom rimskog puta Batua (Budva) – Epitauro (Cavtat), korištena u publikaciji „Tivat u antičkim artefaktima” u okviru projekta „Kulturno nasljeđe antičkog Rima na prostorima Opštine Tivat”, NVO Crni Plat 2023.
Komisija pruža kontinuiranu savjetodavnu podršku, što omogućava uvid u stanje informisanosti o baštini i potrebama stručne i šire javnosti u ovom kontekstu.
Nadalje, članovi i predsjednica obilaze teren, prate izvođenje projekata, ostvaruju kontakt i savjetovanje sa kvalifikovanim licima i trude se motivisati ustanove i stručna tijela da se uključe što kvalitetnijim projektima. Rezultati treba da budu zdrava osnova za dalje projekte ali i za razvoj kulturnog turizma koji je etički usklađen sa zaštitom kulturnih dobara.
Integritet kulturnog dobra može biti narušen kako fizičkim propadanjem tako i neodgovornim postupanjem u njegovoj prezentaciji.
Stručna promocija publikacije realizovane u okviru projekta „TIVATSKA SOLILA – prezentacija izuzetnog kulturnog pejzaža”, Aleksandra Kapetanović, arh.-konz. i Milena Vrzić, arheolog, Expeditio, Kotor
Foto: Gradska biblioteka Tivat, 2024.
Tivatska baština – projekti od 2022. do 2024.
U periodu od 2022. do 2024. godine TO Tivat je raspisala tri Javna poziva za za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat, dva redovna i jedan ponovljeni u okviru kojih je odobreno i realizovano ukupno osam projekata.
Antičko nasljeđe Tivta
Dragan Rajčević, ispred NVO Crni Plat, obradio je tivatsko antičko nasljeđe, što je rezultiralo publikacijom „Tivat u antičkim artefaktima”. Projekat je podržan iz razloga Rajčevićevog dugogodišnjeg bavljenja tivatskom baštinom i izvanrednim poznavanjem terena. Mnogi lokaliteti danas su nepristupačni a i široj struci nepoznati.
Rajčević je učestvovao u terenskim istraživanjima na području Tivta kao fizički, ali i kao svojevrsni duhovni vodič kroz baštinu, koji sakuplja i čuva povijesno pamćenje mjesta s kojeg potiče.
Tema antičkog nasljeđa Tivta je zahtjevna i stvar dugoročnog stručnog i naučnog istraživanja, no Rajčevićev doprinos je važan jer je skrenuo pažnju na nju i ocrtao joj okvire. Projekat je prevazišao zahtjeve komisije zahvaljujući preglednom radu s obiljem literature, izvora i fotografija, dok je temeljni zahtjev bilo bilježenje podataka o lokacijama.
Zahvaljujući projektu, zapisane su geografske koordinate za svaki značajan lokalitet. To će poslužiti i izradi mape vrijedne za struku, širu javnost i razvoj turističke ponude u kulturne svrhe.
Prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe na teritoriji Tivta
KZU Napredak je realizovao projekat „Doprinos poznavanju prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa na teritoriji opštine Tivat”. Projekat je bio usmjeren na turističke vodiče, koji su se odazvali u velikom broju s prostora čitave Crne Gore.
To je bila rijetka mogućnost da se struka, arhitekti i arhitekti konzervatori, kulturni radnici koji se decenijama bave tivatskom baštinom povežu sa osobama koje ju direktno promovišu. Uočen je hronični nedostatak mogućnosti takve vrste profesionalnog usavršavanja za vodiče, pa je projekat dobio izuzetne ocjene.
Kada se govori o promociji kulturnih dobara, mora se voditi računa o svim učesnicima procesa.
Mapa: „Prirodna i kulturna baština Tivta”, KZU Napredak, 2023.
Predavanje na temu “Područje opštine Tivat kao dio Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a” održala je Aleksandra Kapetanović, arh.-konz.
Projekat je realizovan kroz šest predavanja koji su obuhvatili zaštićene prirodne lokalitete, najvažnije sakralne građevine, stare ljetnikovce Tivta, ambijentalne cjeline, odnosno Gornju Lastvu nekada i sada, Tivat u kontekstu zaštićenog područja UNESCO-a te kulturne objekte, institucije i manifestacije Tivta u XIX stoljeću do danas.
Predavanja su održali Marija Nikolić, arh., mr Zorica Čubrović, arh.-konz., Aleksandra Kapetanović, arh.-konz. i prof. Neven Staničić. Realizovan je terenski obilazak najvažnijih lokaliteta i objavljena publikacija u vidu brošure, sa sažetkom najvažnijih tema. Brošura je dostupna na stranicama TO Tivat: Prirodna i kulturna baština Tivta.
Rekonstrukcija starog austrougarskog rezervoara u Velikom gradskom parku
Veliki gradski park je zaštićeno prirodno dobro. Štoviše, to je cjelina izuzetnih kulturnih, istorijskih, urbanističkih i spomeničkih vrijednosti. Zapušten i skriven na istočnoj strani, na jednoj od najviših kota u parku je i stari austrougarski rezervoar za vodu. Izgrađen je kao dio vodovodnog sistema za potrebe mornaričke baze u Tivtu osnovane krajem 19. vijeka.
Stari austrougarski rezervoar u Velikom gradskom parku, ulazni objekat u toku izrade tehničke dokumentacije za konzervatorski projekat 2023. g. Evropski dom, Tivat, i Enforma doo, Kotor. Foto: Marija Nikolić
Stari austrougarski rezervoar za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, ploča sa godinom 1899. na nadzemnom objektu. Foto: Marija Novaković.
Konzervatorski projekat rekonstrukcije i prenamjene rezervoara u galerijski prostor izradio je studio Enforma na čelu sa mr Marijom Novaković, arhitekticom konzervatorkom, i to u dvije faze. Prvu fazu izrade tehničke dokumentacije prijavio je Evropski dom a Novaković je prezentovala javno i objavila rezultate kao stručni članak „Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu” u časopisu Boka 41.
Glavni konzervatorski projekat završen je 2024. i biće prezentovan na Stručnom skupu „Razgovori o baštini” 15. novembra 2024, zajedno sa ostalim projektima.
Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano s
Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano stanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
tanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
Izrada ovakvog projekta izrazito je složen proces. Izrađuje se u skladu s konzervatorskim uslovima koje postavlja Uprava za zaštitu kulturnih dobara i može ga izraditi isključivo licencirano lice. U medijima je izrada projekta promovisana kao početak obnove, međutim, radi se o realizaciji prvog u nizu koraka ka revitalizaciji prostora koja ima cilj očuvati i prezentovati izvorne vrijednosti kroz kulturnu namjenu.
Lastovski suhozidi
KZU NAPREDAK iz Gornje Lastve realizovao je i projekat „Obnova suhozidnih međa u Gornjoj Lastvi”. Gornja Lastva je lokalitet prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti i popularno izletničko mjesto koje ugošćava brojne kulturne manifestacije.
Staro mediteransko selo prepoznatljivo je po kamenoj arhitekturi i suhozidnim konstrukcijama. Nekadašnjih zidara više nema, a konstrukcije su podložne urušavanju, pa je projekat njihove obnove, ali i obuke o održavanju, ključan za očuvanje ove ambijentalne cjeline.
Četiri osobe su savladale tehniku zidanja u suho, prezidane su urušene međe i uređena glavna seoska ulica.
NVO Društvo prijatelja bokeške baštine realizovao je 2024. godine projekat „Sv. Anton Belani – baština u opasnosti”. Crkvica je zaštićeno kulturno dobro i nalazi se u sklopu nekadašnjeg ljetnjikovačkog imanja porodica Pima-Pasquali.
U okviru projekta obavljena su istraživanja i snimanja te objavljena publikacija sa svebuhvatnim pregledom svih dostupnih podataka o crkvici, prezentacijom rezultata snimanja novim tehnikama te novih, dosad nepoznatih podataka.
Današnji izgled stare crkvice Sv. Antona, Belani, Tivat. Foto: Marija Nikolić, 2024.
Sv Anton Belani
U realizaciji su učestvovale arhitektica Marija Nikolić, konzervatorka i restauratorka Jasminka Grgurević i arheolog mrMiloš Petričević. Publikacijom o kapeli Sv. Antona otvorene su zanemarene istraživačke i konzervatorske teme. Ona je ujedno platforma za nova istraživanja i smjernica za zaštitu ovog slojevitog kulturno-istorijskog spomenika.
Kapela je jedinstven primjer prostora s oslikom brojnih grbova kotorske vlastele te liturgijskim i istorijskim citatima iz različitih perioda objedinjenih unutar jednog kultnog konteksta.
Unutrašnjost kapele Sv. Antona, Belani, Tivat, djelovi oslika s grbovima i jednim od natpisa, koji citira Evanđenje po Mateju (“Euge, serve bone et fide…”, odnosno, “Valjaš, slugo dobri i vjerni…). Oslici pripadaju različitim periodima a propadaju zbog uticaja vlage.
Foto: Crkvica Sv. Anton Belani, Tivat, Društvo prijatelja bokeške baštine, 2024.
Zaštita zidnih slika u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima
JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na čelu s Jasminkom Grgurević, konzervatorkom i restauratorkom iz Kotora, sproveo je prvu fazu konzervatorskog projekta zaštite zidnih slika u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Tivat.
Crkva je sagrađena u 13. vijeku na mjestu benediktinskog samostana. Oštećene freske pripadaju prostoru južne kapele, odnosno ostacima crkve koja je bila od 13. do 15. vijeka pravoslavna. Od 15. vijeka crkva je katolička. Crkva čuva dva natpisa, jedan na latinskom drugi na staroslovenskom jeziku i lijep je primjer „susreta dviju konfesija” koje čuvaju spomene jedna drugoj, odnosno sukcesije sakralnih objekata na istoj građevini.
Detalj freske iz južne kapele crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Tivat, 13. vijek.
Detalj freske iz južne kapele crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Tivat, 13. vijek. Foto: Jasminka Grgurević
Zidne slike otkrivene su krajem 20. vijeka ispod različitih premaza i u vrlo su lošem stanju. Slikarstvo je blisko slikarstvu manastira Sopoćani.
U okviru projekta urađena je fizičko-hemijska analiza maltera i bojenih slojeva, freske su očišćene od nečistoća, soli, ostataka maltera i premaza, oštećenja su konsolidovana (spriječeno je dalje osipanje ivica), urađena je analiza mjera uspostavljanja vizualno čitljive cjeline, odrađane su probe retuša, što je sve pratila detaljna tehnička i fotografska dokumentacija.
Studija zaštite kuturne baštine u specijalnom rezervatu Tivatska Solila u opštini Tivat
Kulturni pejzaž Tivatskih solila
NVO Expeditio realizovao je projekat “TIVATSKA SOLILA – prezentacija izuzetnog kulturnog pejzaža”. U okviru projekta dopunjena je i prilagođena Studija zaštite kulturne baštine u specijalnom rezervatu „Tivatska Solila” (naručilac: Morsko dobro).
Tivatska Solila su prirodni prostor slanih močvara koji je korišten za eksploataciju gline i soli od najstarijih vremena. Zaštićena su kao specijalni rezervat prirode i upisana na Listu močvara od međunarodnog značaja.
Projekat je važan zbog manje pristupačnih podataka o Solilima kao kulturnom pejzažu koji obuhvata slojeve od antičkog nasljeđa na uzvišenjima Gomilica i Stržnica, preko ostataka srednjovjekovne solane, do elemenata glinene industrije i nove solane u moderno doba.
So je u srednjem vijeku značila moć i bogatstvo, pa je tivatski izvor bijelog zlata imao istorijski značaj za čitav kraj.
Expeditio je podrobnom studijom, objavljenom i na našem i na engleskom jeziku, obogaćenom istorijskim mapama, profesionalnim fotografijama i arhivskim podacima istaknuo Solila kao tačku koja spaja prirodne, kulturne i istorijske vrijednosti okolnog pejzaža. Time se bolje razumiju i kao važan element u zaštićenoj kontakt-zoni Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora (UNESCO).
U okviru projekta urađene su i dvojezične info-brošure za distribuciju turistima.
Autorke Aleksandre Kapetanović, arhitektica konzervatorka, i mr Milena Vrzić, arheološkinja, organizovale su i prezentaciju knjige na samom lokalitetu. Direktorica Gradske biblioteke Tivat, prof. Vesna Barbić, opisala je prezentaciju kao čitanje u 3D, što je možda najbolji opis događaja.
Isti je pejzaž ostavio važan trag na ekspertski tim UNESCO-a i uvjerio u važnost ovoga područja za očuvanje svjetske baštine.
Kultura je priča koja se razvija kroz prostor i vrijeme, a Solila nam omogućavaju da taj kontinuum na prostoru Tivta bolje razumijemo.
„Razgovori o baštini” u okviru Novembarskih dana
U okviru Novembarskih dana 2024. planirana je prezentacija opisanih projekata za stručnu i širu javnosti. Skup RAZGOVORI O BAŠTINI: Kulturna riznica Tivta – budućnost istraživanja i brige za nasljeđe organizuje mr Maja Marović, istoričarka umjetnosti, uz podršku TO Tivat, odnosno Opštine Tivat. Skup je planiran za 15. 11. 2024. s početkom u 9.30 u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, a o detaljima će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Skup će biti i edukativnog karaktera. Ideja je da se omogući dublji razgovor i projektima i ciljevima, pitanjima istraživanja i zaštite baštine, bolje razumije stručni rad odgovornih lica i omogući publici da dobije odgovore ili smjernice na baštinske teme koje ih zanimaju.
Javni poziv biće ponovo raspisan a odluke o projektima za 2024. godinu donijete nakon što stupi na snagu imenovanje novih članova komisije.
U toku je i distribucija najvažnijih stručnih publikacija realizovanih u okviru Poziva (gradske, školske i fakultetske biblioteke, biblioteke muzeja, arhiva i najvažnijih institucija).
Na podsticaju i sistemskoj podršci treba zahvaliti Turističkoj organizaciji Tivat, posebno nekadašnjoj direktorici Danici Banjević, direktorici Nini Lakičević i menadžerki mr Silvani Brguljan.
Autorka: Maja Marović, mag. hist. art. et mag. philol. slav. merid.
Slaveći Herceg Novi kao grad koji raste, na svečanoj sjednici upriličenoj povodom Dana opštine posebno mjesto zauzeli su uspješni mladi sugrađani, Natalija Đurović i Slavko Vukasović.
Dvoje redovnih studenata šeste, završne godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu izdvojili su se po svojim uspjesima, čineći ponos gradu u kojem su stasali, zbog čega im je Opština Herceg Novi uputila posebne pohvale, sa željom da afirmiše njihova dostignuća.
Dvadesetčetvorogodišnja Natalija Đurović je osnovnu školu završila u Zelenici, gdje je na časovima biologije kod nastavnika Gorana Tomića otkrila svoju ljubav prema anatomiji čovjeka, a od učiteljice Svetlane Suljić dobila ohrabrenje da upiše medicinu. I osnovnu školu i gimnaziju završila je sa prosjekom 5.0 i zavrijedila nagradu Luča I. Natalija je na prošloj, petoj godini studija medicine imala prosjek 9,6.
Natalija na Kongresu
„Podrška i motivacija porodice, momka i najbližih prijatelja tokom cjelokupnog školovanja bili su temelj mog uspjeha. Njihova prisutnost i vjerovanje u mene učinili su da danas budem tu gdje jesam, i smatram ovaj uspeh podjednako njihovim koliko i svojim“, ističe mlada Novljanka.
Tokom studija medicine bavila se volonterskim radom u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije. Na petoj godini studija bila je pozvana na 63. Internacionalni kongres biomedicinskih nauka, gdje je branila svoj studentski naučno-istraživački rad iz oblasti Dermatovenerologije.
„Danas, kao studentkija završne godine svoj fokus interesovanja stavljam na najmlađe pacijente, pedijatrijsku populaciju, gdje se nadam da ću u budućnosti svojom ekspertizom i istraživanjima biti u mogućnosti da im pružim pomoć na najbolji način“, ističe Natalija.
Dodaje da je tokom osnovne i srednje škole posebnu ljubav uložila u bavljenje folklorom, tokom 10 godina koliko je bila članica Kulturno-umjetničkog društva „Ilija Kišić“ iz Zelenike.
„Kulturno umjetničko društvo mi je tokom odrastanja omogućilo posjetu brojnim gradovima širom svijeta, ali je takođe bilo ključno za razvoj osjećaja zajedništva i timskog rada. Nikola Korović, kao trener, koji je ujedno i fizioterapeut, podstakao je moj san o medicinskim studijama“, kaže Natalija.
Slavko Vukasović je osnovnu školu završio u Kamenarima sa odličnim uspjehom, a potom upisao hercegnovsku gimnaziju koju je takođe završio sa odličnim uspjehom i priznanjem Luča. Kako kaže, tokom gimnazije potvrdio je svoju ljubav prema medicini i ljudskom tijelu, strast koju gaji još od malih nogu.
Slavko Vukasović
„Moje interesovanje za ljudsko tijelo počelo je još u osnovnoj školi, posebno na časovima biologije, gdje me fascinirala složenost organizma. Kroz osnovnu i srednju školu, često sam koristio mamine fakultetske knjige kako bih proširio svoje znanje. Moja majka, kao stomatolog, bila je značajna inspiracija, a njen rad me dodatno motivisao da se posvetim medicini“, kazao nam je Slavko.
Nakon srednje škole upisao je studije medicine i posvetio se neurologiji, a prošlu, petu godinu studija završio sa prosjekom 9,8.
„Sada, kao studenta medicine, posebno me zanima neurologija. Posvećen sam istraživanju moždanih udara, posebno u pogledu brzih tretmana koji mogu spasiti život. Trenutno pišem opsežne naučne radove o efikasnosti brze intravenske trombolize kao tretmana za moždane udare, a cilj mi je da rezultati budu objavljeni u međunarodnim časopisima, gdje ću biti prvi autor. Na ovaj način, nadam se da ću doprinijeti unapređenju razumijevanja i tretmana u oblasti neurologije“, ističe dvadesetčetvorogodišnji Novljanin.
Slavko je 2013. godine bio izabran za Malog admirala Bokeljske mornarice, što posebno napominje kao jedan od iskaza svoje posvećenosti očuvanju kulturno-istorijskog naslijeđa rodnog kraja.
Manifestacija Novembarski dani koja se odvija pod pokroviteljstvom Opštine Tivat počinje sjutra 1. novembra i trajaće do 30. novembra, a sve u čast 21. novembra – Dana Opštine Tivat. Bogat program čini oko 60 sportskih, kulturnih, zabavnih i edukativnih manifestacija u organizaciji NVO sektora, vaspitno-obrazovnih i institucija kulture, sportskih klubova i privrednika.
Novembarski dani u Tivtu ove godine obojani su motivima umjetničkih djela Antona Peana i Miljenka Sindika, budući da manifestacija upravo otpočinje svečanim otvaranjem I Likovnog salona Pean-Sindik /1.11. od 19h/ u organizaciji Muzeja i galerije Tivat. Likovni salon otvoriće predsjednik opštine Željko Komnenović. Motivi slika Peana i Sindika naći će se na plakatu manifestacije, ali i na godišnjoj opštinskoj Reviji i pozivnici za svečanu sjednicu Skupštine Opštine Tivat.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat ovog novembra slavi 115 godina postojanja, što će obilježiti promenadnim koncertom ulicama grada /8.11. od 16:30h/. Muzička škola Tivat ove godine posebnim svečanim programom obilježava 60 godina postojanja /25.11. od 19h/. Fudbalski klub Arsenal ovog će novembra obilježiti 110 godina postojanja svečanom Akademijom. Najavljeno je i nekoliko događaja koji ulaze u program obilježavanja Njegoševog dana kao državnog praznika kulture: predavanje „Svevremenost Njegoševe poetske riječi“ /6.11. od 19h/ Gradske biblioteke i predavanje odnosno promocija Ilovičkog prepisa Zakonopravila Svetog Save /13.11. od 19:30h/ Miholjskog zbora, u saradnji sa Narodnim delom i pod pokroviteljstvom Opštine Tivat.
Okosnica programa Novembarskih dana jesu bogati programi Centra za kulturu Tivat i Gradske biblioteke. Tako će Tivćani imati priliku da uživaju u premijeri pozorišne predstave „Slučaj Virdžina“ Centra za kulturu i Zetskog doma /24.11. od 20h/, dok će za njamlađe biti priređena predstava „Tri praseta“ /5.11. od 18h/, druženje sa piscem Dejanom Aleksićem /5.11. od 9:25h/ i brojni drugi sadržaji. Početak svog rada ozvaničiće Omladinski centar. Koncerti folklornih društava, veče klapske muzike, Morski vikend u organizaciji kompanije UNA dio su programa.
Tivćani će imati priliku da uživaju i u brojnim drugim tradicionalnim sportskim takmičenjima: regati, memorijalnim turnirima… Sam Dan opštine obilježiće Trka mira koja će se trčati u čast dr Ivu Belanu, polaganje vijenaca, svečani defile gradom, kolo Bokeljske mornarice na Pinima i Svečana sjednica Skupštine opštine.
