Muzička škola Herceg Novi organizuje u utorak 20.decembra u crkvi Sv. Jeronima, Božićni koncert u susret najradosnijem blagdanu za vjernike katoličke vjeroispovijesti.
Koncert se i ove godine organizuje u saradnji sa studentima i profesorima Muzičke akademije sa Cetinja.
Početak koncerta najavljen je za 19 sati.
Tradicionalna manifestacija “Od Božića do Božića” koja se održava četvrtu godinu za redom počinje u petak 23. decembra.
Jutro 23.decembra obilježiće Dječiji novogodišnji bazar u periodu od 10 -15 sati ispred glavnih gradskih vrata, gdje će mališani iz škola i vrtića predstaviti svoje rukotvorine koje su pripremali sa svojim nastavnicima i vaspitačima.
Istog dana, na istom mjestu od 18 sati, uz kuvano vino, čaj i kobasice i dobru zabavu uz Boka Bend zvanično će započeti i ova novogodišnja priča.
Za sve posjetioce, a pogotovo one najmlađe, organizatori pripremaju jedno lijepo svijetleće iznenađenje.
Organizatori manifestacije su NVU Karampana i TO Kotor.
Članovi posade brodice Gariful Hvar s voditeljem Ivanom Smirčićem, pobjednici su tradicionalnog natjecanja u lovu na lignje PIŠKA fondo 2016., u organizaciji išćanske mladeži i prijatelja. Bilo je i onih koji nisu osjetili slast ulova, poput brodice American dream, u vlasništvu Berislava Babajka te Alda Čobanina i Tonija Antišina, koje su se vratile u išćansku luku bez ljoge. Zaključak Išćana – nikada lošije.
Ipak, po količini ulova u kojemu je sudjelovalo 29 brodica sa osamdesetak ribara lignjolovaca, prednjačili su gosti. Polovica natjecatelja pristigla je sa svojim plovilima na otok Ist s Puntamike, Dikla, Silbe, Premude, Dugog otoka, Ugljana, Murtera, Kaštela, otoka Hvara. Sveukupni ulov nešto više od 50 kilograma, po brodici ispod dva kila, dok je u prosjeku svaki lignjar ulovio nekih šezdesetak deka, iliti tri lignjice.
Fešta je trajala tri dana, započela je u petak 9. prosinca a trajala do nedjelje. Slavio se blagdan sveti Nikola, u išćanskom žargonu Mikulina, ali sa zakašnjenjem od tri dana. Čekao se vikend. Za Išćane je proslava Mikulina nešto posebno, pa su svi odreda željeli to proslaviti u društvu svojih sumještana, zaljubljenika otoka i ribolovaca. Na okupu za bogatom večerom našlo se 154 uzvanika, svih generacija. U isto vrijeme plesali su i pivali didi, nane, očevi, matere, dica i unuci. Članovi splitskog sastava Iskon izveli su miks domoljubnih, ljubavnih i mediteranskih pjesama, s jednom stankom u čak četiri sata nastupa uživo. Splitski trio čine basist Marko Pecotić Peco, pobjednik Splitskog festivala, gitaru svura u pjeva Vedran Roguljić, dok je bubnjar Duško Radić. Mnogi mještani okušali su svoje glasnice u solo produkciji, koristeći mikrofone splitskog sastava, poput vlasnika gostionice „Carruba” Davora Segarića, glavnog organizatora trodnevne fešte Tonija Broka… Veselje je završilo s refrenom „Tuce bura, tuce peta ura”.
Za spremanje domaćih delicija pobrinule su se vrijedne ruke išćanskih žena i njihovih jačih polovica, a uštimani kuharski orkestar predvodili su iskusni ugostitelji, skiperi i kapetani na stranim jahtama. U gostioni Carruba pripremale su se pečenke, u isto vrime „točalo” se meso i domaći krumpir u šest gigantskih peka. Obol svemu dali su poznati zadarski ugostitelj Nikola Katalinić te Išćanin Dasen Brok. Digitalci su škljocali, kao i pametni mobiteli, a poznati turistički djelatnik Dragan Segarić bio je najaktivniji.
U subotu ujutro uz konzumaciju pršuta, domaćeg sira, inćuna, sokova i vina crnjaka, glavni organizator kapetan Toni Brok poručio je natjecateljima da se potrude uloviti što više „oliganja” kako bi bar malo nekome uljepšali dan jer sav ulov od prodaje ide u dobrotvorne svrhe za potrebe zadarske Lige protiv raka. Moja malenkost našla se u brodici Grašo u vlasništvu braće Nena i Dejana Baranića. Braća Baranić ugostila su svog dugogodišnjeg prijatelja Kaštelanca Davora Kurjaka. Punih pet sati motor se nije gasio. Isprobavale su se razne pozicije, od otoka Škarde, Vodenjaka, Galijole, Trameke, Zapuntela, Molata… okretalo se, vozilo, lelalo, vraćalo na već prijeđene pozicije. Lignjarilo se ispred slikovitog otočića Funastrela, hridi koja podsjeća na brod i kamenu sfingu. Škardska vrata, na dubini od sedamdesetak metara, najbolji su brakovi za ulov gofa. Tek nakon više od tri sata na peškafondu se pojavila prva lignja, težine ispod dvadesetak deka. Pomalo dišperani, jer liganja nigdje na vidiku, provjeravamo što je s drugim lignjolovcima. Javljaju nam iz brodice Puntamičana Petra Mičića kako je i kod njih skoro pa katastrofa. Svi pokazatelji govore da subota 10. prosinca nije večer liganja.
Pred sumrak nešto se i ulovilo, u našem brodu lašći se svega devet komada, nijedna nema više od kvarat kila. Pri mjerenju sveukupnog ulova jezičak na vagi najviše se popeo na 6,25 kilograma, upravo toliko je ulovila pobjednička ekipa hvarskog broda Gariful. Svega tri posade ulovile su više od pet kilograma.
Nakon vaganja i dodjela pehara, priznanja, vrijednih nagrada i kolajna za sve nazočne pripremio se bogat ribarski meni, brudet od liganja te za one gušticire kojima je liganja „priko glave”, mesna mješancija u kreaciji 33-godišnjeg kapetana Tonija Bruka. Uz gitaru, harmoniku pjevalo se i plesalo do svitanja.
U nedjelju nakon doručka, konzumacije domaćih delicija, pršuta, sira, inćuna, Išćani su u veselom raspoloženju s pjesmom na usnama ispratili svoje goste.
PIŠKA(fondo) 2016.
1. Tutti fruti-voditelj Leo Hromin 2.15 kg
2. ZUMBA ZUMBA – Mita Mičić 2 kg.
3. Novi Park – Ante Brok 2.10 kg.
/zadarskilist.hr/
U jubilarnoj desetoj godini rada, Hercegnovski strip festival otvorio je kutak za ljubitelje stripa i strip biblioteku, u Kinu – Klubu Istraživača Neistraženih Oblasti, u prostorijama nekadašnje Tore, na glavnom gradskom trgu.
Oko 400 svesaka od sinoć je na raspolaganju svim ljubiteljima devete umjetnosti. Regionalne strip revije koje vole generacije čitalaca, nezavisni strip magazini koji daju pregled vrlo žive aktuelne alternativne scene, poput slovenačkog Stripburgera, Dilan Dog u originalnom Bonellijevom izdanju i mnoga druga izdanja, na policama Kina čekaju strip sladokusce. Tu su i rariteti, poput Fleš Gordona objavljenog u Politikinom zabavniku 1964. ili revije o jugoslovenskom partizanskom stripu iz 1980.
”Hercegnovski strip festival je ponosan što su KINO i biblioteka oplemenili centar grada stripom. Prostor Kina nešto je što je hercegnovskoj sceni odavno trebalo. Njime smo dobili priliku da razvijemo percepciju stripa kod svih uzrasta – srce nam je puno što je na otvaranju strip biblioteke bilo koliko odraslih toliko i djece” – rekao je Jovan Subotić, jedan od organizatora Hercegnovskog strip festivala.
On je objasnio da je prvi korak biblioteke da podsjeti velike i nauči uzrastom male ljubitelje stripa kako se on nekada kupovao i kako se u njemu uživalo, a da će se u narednim danima na policama naći i brojna luksuzna, tvrdokoročena strip izdanja.
”Timu Hercegnovskog strip festivala srce je puno. Za veliki jubilej uspjeli smo ne samo da napravimo odlično izdanje festivala koje su voljeli i posjetioci i učesnici, ne samo da postignemo da se strip autori takmiče ko će da gostuje na 11. hercegnovskoj smotri stripa, nego i da izdamo prvi crnogorski strip magazin ikada i da otvorimo školu crtanja stripa Nikole Ćurčina, takođe u Kinu” – kaže Jovan.
Zidove Kina, osim polica sa stripovima, krase i crteži gostiju prethodnih izdanja Hercegnovskog strip festivala. Fabio Ćeloni, Rufus Dejglo, Majk Kolins, Iztok Sitar, Sonja Gašpeov neki su od umjetnika koji su uljepšali novi kutak za nezavisnu kulturu u centru Herceg Novog.
Posjetioci Kina mogu već danas da uživaju u svojim omiljenim i otkrivaju nove stripove. Zainteresovani za školu stripa Nikole Ćurčina mogu se prijaviti na broj telefona 067 611 433
Brodogradilište „Navar Incorporated“ iz Tivta isporučilo je danas novosagrađeni pilotski čamac preduzeću Luka Kotor.
Brod vrijedan 150 hiljada eura sa PDV-om, sagrađen je u proteklih nešto manje od pet mjeseci, u pogonima „Navara“ u Bonićima kod Tivta. Riječ je o posebno opremljenoj verziji već poznatog modela tivatskog brodogradilišta „navar 1025“, dugog 10,25 i širokog 3,15 metara, a u koja je ugrađena posebna oprema po specifikaciji i potrebama Pilotske službe Luke Kotor koja u zaliv uvodi velike trgovačke brodove.
Stakloplastični brodić težak je pet tona, a maksimalnom brzinom od 20 čvorova, pokreću ga dva dizel motora čuvene japanske fabrike „Yanmar“, snage pod 125 konja. Brod pored ostaloga, ima salon mini kuhinjom, kabinu sa dva ležaja, prostor za odmor pilota i tolet sa WC-om sa tušem, a unutrašnjost mu je oplemenjena oblogama od mahagonija. Brod je porinut minulog vikenda i nakon obavljenih probnih vožnji i testiranja, juče je zvanično uručen vlasniku – preduzeću Luka Kotor na čijem je tenderu za nabavu novog pilotskog čamca, „Navarova“ ponuda pobijedila konkurentsku jednog brodogradilišta iz Hrvatske.
„Raduje nas kad kao državna firma, dođemo u priliku da za naše potrebe možemo kupiti kvalitetan domaći proizvod kakav je ovaj brod. Ovaj pilotski čamac biće stacioniran u Luci Kotor, dok će drugi ovakav naš čamac koji je „Navar“ sagradio prije dvije godine, ubuduće biti stacioniran u Luci Zelenika.“- kazao je izvršni direktor Luke Kotor, Vasilije Kusovac. Inače, ta firma pored dva „navara 1025“, posjeduje i jedan primjerak manjeg modela koje gradi tivatsko brodogradilište – brod „navar 795“ kojeg koriste privezivači i služba bezbjednosti kotorske luke.
Novosagrađeni pilotski čamac za Luku Kotor sedmi je primjerak „navara 1025“ koji je napravljen u proteklih nekoliko godina. U praksi se ovo plovlo pokazalo kao izuzetno čvrst i kvalitetan brod odličnih maritimnih karakteristika koji je pobrao brojne komplimente i priznanja u stručnim medijima.
„Do sada smo napravili dva ovakva broda u varijanti patrolnog čamca za potrebe Pomorske policije Crne Gore, jedan za Lučku kapetaniju Kotor, a još jedan primjerak prije dvije godine kao prvi pilotski čamac za Luku Kotor. Osim toga, „navar 1025“ građen je i kao mala luksuzna jahta, ribarski brod, školski brod za obuku skipera jahti, a kao radno plovilo koristi ga i spasilačka služba Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore“- istakao je direktor kompanije „Navar Incorporated“ diplomirani inženjer brodogradnje Branko Zgradić.
Pavlović je u maju ove godine od porodice Vukšić preuzeo Vuk Petrol pumpe u Tivtu, Kotoru, Bijelom Polju, Mojkovcu i na izlazu iz Podgorice, izmirio obaveze prema Crnoj Gori, napravio ribrending proizvoda koji su nazvani Pavgord i već neko vrijeme pregovara sa INA-om.
“Ima tu priče, ali još ništa konkretno”, kazao je Vijestima Pavlović.
Najveća vrijednost bivših pumpi Vuk Petrola su atraktivne lokacije i prateći objekti, posebno u Tivtu i Kotoru. Ako ih INA preuzme imaće ukupno šest pumpi u Crnoj Gori plus plinaru u Tivtu, kojom sada gazduje sa jednom benzinskom pumpom.
Direktor kompanije INA Crna Gora Zoran Obradović kazao je Vijestima da sa Pavlovićem nije zaključen nikakav ugovor. On je potvrdio da su zainteresovani za širenje poslovanja u Crnoj Gori tokom 2017.
Na crnogorskom tržištu trenutno ima skoro 100 benzinskih pumpi. Najviše ih ima Jugopetrol (35), slijedi Lukoil sa 11. INA bi bila treća ako preuzme pumpe Vuk Petrola.
Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Dukley European Art Community u srijedu 21. decembra u 19 sati priređuju izložbu „Jugooceanija opet plovi”.
O izložbi će govoriti direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore Mileva Pejaković Vujošević i umjetnički direktor Dukley Art Petar Ćuković.
Izložbu će otvoriti predsjednik Dukley Art Marat Geljman.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće učenici Muzičke škole Vida Matjan.
Rukovodstvo Opštine Tivat danas je održalo vanredni sastanak sa svim radnicima lokalnog Centra za kulturu (CZK), osim izvršnog i umjetničkog direktora Vojislava Kaluđerovića i Dragana Lakovića. Iako je zvanična tema sastanka bilo usklađivanje koeficijenta zarada radnika u toj JU sa novim granskim kolektivnim ugovorom za oblast kulture, susret radnika sa gradonačelnicom Snežanom Matijević, potpredsjednikom Opštine Sinišom Kusovcem, predsjednikom Skupštine Opštine Ivanom Novoselom i sekretarkom za kulturu i društvene djelatnosti Dubravkom Nikčević, protekao je u znaku kontroverzne smjene dvojice rukovodilaca CZK koje radnici maksimalno podržavaju, a Opština insistira na njihovoj smjeni.
Savjet CZK, koji kontroliše DPS, na sjednici u srijedu veče, prihvatio je ostavke izvršnog i umjetničkog direktora CZK Vojsilava Kaluđerovića i Dragana Lakovića, iako su ih njih dvojica prethodno zvanično povukli. Kaluđerović i Laković koji su CZK doveli do zvanično ocijenjene, najbolje institicije kulture sa najboljom manifestacijom u regonu – festivalom “Purgatorije”, prethodno su ostavke podnijeli nezadovoljni načinom na koji Opština pokušava da smanji izdvajanja za kulturu, te da iz sastava CZK izdvoji novu JU “Muzej i galerija”” čemu su se oni protivili. Opština je potom odustala od takvih namjera, a rukovodioci CZK 13.decembra povukli svoje ostavke, što međutim, nije spriječilo Savjet te JU kojim predsjedava Jelena Bujišić (DPS) da 14.decembra uveče, usvoji formalno već povučene ostavke dvojice direktora.
“Gradski čelnici su nam nagovijestili da ćemo uskoro dobiti novi “menadžerski tim”. Niko nije pominjeo kontroverzne i pravno vrlo diskutabilne poteze Savjeta CZK i njegove predsjednice Jelene Bujišić i prihvatanje pravno neopostojećih ostavki naših direktora. Rekli su nam da su Kauđerović i Laković „prošlost“ iako smo ih mi pitali zbog čega to rade i prave nepotreban problem u ustanovi koja je do sada odlično radila i postizala sjajne rezultate, upravo zahvaljujući odličnoj atrmosferi i dobrom pristupu koji su njih dvojica imali sa radnicima. Na pitanje što će biti sa našim kolegama i hoće li se oni vratiti na radna mjesta organizatora kuturnih djelatnosti koje su ranije pokrivali u CZK, odgovoreno nam je „da to nije naša briga“ i da će tu odluku donijeti novo rukovodstvo CZK“- kazao nam je jedan od učesnika sastanka koji je insistirao na anonimnosti. Naš sagovornik tvrdi da su im opštinari indirektno nagovijestili da će ih, ukoliko ostanu uz dvojicu direktora, radnike kazniti smanjenjem plata, pravdajući se administativnim zavrzlamama oko novog granskog kolektivnog ugovora.
Odbornici u SO Tivat na sjednici u četvrtak, trebalo bi da formalno daju saglasnost na odluku Savjeta CZK o razriješenju Kaluđerovića i Lakovića sa dužnosti izvršnog i umjetničkog direktora CZK. U materijalima koji je skupštinska služba dostavila odbornicima je i predlog da se za v. d. direktora CZK, imenuje mr Dubravka Nikčević (DPS), opštinska sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti. Takav predlog formalno je inicirala predsjednica savjeta Jelena Bujišić, iako bi Nikčevićka time došla u konflikt interesa da kao v.d., rukovodi sa JU nad čijim radom upravo njen Sekretarijat vrši nadzor.
Njeguški pršut je prvi crnogorski proizvod koji je nacionalnim zakonodavstvom zaštićen kao oznaka kvaliteta, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Proceduru zaštite je pokrenulo i u saradnji sa Ministarstvom uspješno realizovalo Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta sa Cetinja.
“Proizvod koji će nositi zaštićen naziv „Njeguški pršut“ definisan je kao trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, sa kosti, kožom i potkožnim masnim tkivom, bez karličnih kostiju, suvo soljen morskom solju, dimljen sporim sagorijevanjem suvog bukovog drveta i podvrgnut procesu sušenja i zrenja u trajanju od najmanje devet mjeseci.
Prema proizvođačkoj specifikaciji poizvod koji se može označiti kao „Njeguški pršut“ moguće je proizvoditi na teritoriji Njeguša. Unutar Njeguša uključena su sledeća sela: Dugi do, Erakovići, Raićevići, Kopito, Vrba, Mali i Velji Zalazi, Žanjev do, Mirac i Majstori, kao i zaseoci: Bukovica, Podi, Velji kraj, Čavori i Krstac”, saopšteno je iz Ministarstva.
U saopštenju se dodaje da je udruženje proizvođača njeguških specijaliteta sa Cetinja zvanično 29. februara 2016. godine pokrenulo proceduru zaštite naziva, tako što su Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja dostavili zahtjev za registraciju geografske oznake za „Njeguški pršut“.
Za sada je skoro 200 građana potpisalo peticiju u kojoj se poziva da se novac, ili barem dio novca, planiran za Praznični koncert na Cetinju 8. januara, preusmjeri na Anđelino liječenje
Onlajn peticija je pokrenuta na Cetinju u cilju pomoći dvanaestogodišnjoj Anđeli Petrović iz Kotora.
Za sada je skoro 200 građana potpisalo peticiju u kojoj se poziva da se novac, ili barem dio novca, planiran za Praznični koncert na Cetinju 8. januara, preusmjeri na Anđelino liječenje.
“S obzirom da država Crna Gora nema specijalni fond predviđen za ovakve slučajeve, mi kao građani jedina smo šansa za njen oporavak”, navodi se u peticiji koju možete potpisati ovdje.
I građani Budve su započeli peticiju “Budva za Anđelu” , kao i građani Podgorice.
“Ako i vi mislite da novac za Novogodisnji koncert u Podgorici treba da se preusmjeri na liječenje naše drugarice molimo vas da podrzite ovu peticiju!”, navodi se u pozivu građanima Podgorice.
Ukoliko živite u Podgorici peticiju možete potpisati ovdje.
Anđeli je nakon rutinskog hirurškog zahvata, dijagnosticiran agresivni tumor kostiju. Za dalji nastavak liječenja sa najboljim izgledima za uspjeh, koji je hitno potreban u specijalnoj bolnici za djecu u Štutgartu u Njemačkoj, potrebna su početna sredstva u iznosu od 150.000 eura.
Opština Kotor 15.000 eura
Opština Kotor je opredijelila 15.000 eura za liječenje Anđele Petrović.
Svi koji su u mogućnosti da pomognu Anđeli, mogu to uraditi uplatom na broj računa: 530-0300100076032-64 Ilija Petrović, NLB banka.
© BokaNews, 2021
