Apel iz opštine Herceg Novi – zaštitimo palme…

0
Park Boka
Park Boka

Opština Herceg Novi poziva sve građane da ozbiljno shvate upozorenja i ako u svom dvorištu imaju palmu zakažu tretman radi zaštite od takozvanog “crvenog surlaša”.

Ova štetočina prijeti da kroz nekoliko godina uništi sve palme i na taj način promijeni sliku našeg grada.

Lokalna uprava preduzima mjere kako bi bile tretirane palme na javnim površinama. Da bi se postigao pravi efekat – spasile sve palme, građani i pravna lica koja ih imaju u svojim dvorištima, moraju učiniti isto, jer se “surlaš” brzo širi sa stabljike na stabljiku.

Cijena tretmana jedne palme je 10 eura. Takav tretman potrebno je ponoviti tri puta u razmaku od oko 40 dana, a u dogovoru sa licenciranom firmom koja ga obavlja. Preventivnim i brzim djelovanjem moguće je za 30 eura spriječiti da se pošast proširi na stabla stara po više decenija i vrijedna više hiljada eura.

Za takozvanu dendrohirurgiju na teritoriji naše opštine licencirani su: preduzeće “Komunalno stambeno”  (kontakt telefon: 031 324 999), poljoprivredna apoteka „Zožeta“ (kontakt telefon: 031 324 277) i poljoprivrena apoteka „Kalia“ (kontakt telefon: 067 629 758).

Građani ne bi smjeli preduzimati aktivnosti bez saglasnosti i naloga Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi, jer je upravo samoinicijativno tretiranje najpogodniji način da se štetočine prošire na druga stabla. Prema nalogu Fitosanitarne inspekcije do daljnjeg je zabranjeno orezivanje palmi, što na terenu kontroliše Služba komunalne policije.

Opaki štetni oganizam živi u unutrašnjosti palme. Larve se hrane u tkivu najmlađeg lišća, a u stablu prave tunele i šupljine. Liječenje je moguće samo ako se stabla hemijski tretiraju u najranijem stadijumu razvoja ovog parazita.

Ukoliko primjetite bilo kakve promjene na vašim palmama – mlade grane izgledaju kao makazama iskrzane, opadaju listovi, rozeta palme počinje da klone, odmah obavijestite Sekretarijat na broj 031 321 052 / lokal 264, da biste dobili potpune informacije i savjete o daljim koracima.

Takođe, molimo da na isti način reagujete ako primjetite promjene na susjednim palmama, koje nijesu vaše vlasništvo, kako bi se spriječilo širenje “surlaša”.

 

Tivtu potrebna dodatna količina vode

2
Panorama Tivat-Luštica
Panorama Tivat-Luštica

Tivatsko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. počelo je pregovore sa JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” iz Budve o isporuci dodatnih količlina vode Tivtu iz sistema Regionalnog vodovoda (RV).

Tivćani imaju potrebu za dodatnim količinama vode sa izvorišta Bolje sestre na Skadarskom jezeru, zbog čega se pregovara o aneksu postojećeg ugovora. Prema njemu, tivatski “Vodovod” sada dobija 30 sekundnih litara vode iz RV u zimskom peridou, odnosno 50 sekundnih litara tokom ljeta.

Iako je za ovu godinu sa RV sklopljen ugovor za isporuku ukupno 1,21 milion kubika vode, iz tog sistema za devet mjeseci je preuzeto već 1,25 miliona kubika, jer su tokom ljeta lokalna tivatska izvorišta Topliš i Plavda bila zaslanjena i nisu se mogla koristiti.

Inače, od marta ove godine tivatski “Vodovid i kanalizacija” RV-u plaća kubik vode po 0,37 eura, dok je ranije ta cijena iznosila 0,29 eura po kubiku.

Obuka za intervencije na moru

0
Sa vježbe
Sa vježbe

Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat u saradnji sa Mornaricom Vojske Crne Gore i ekipom marine Porto Montenegro, održala je danas vježbu spašavanja povrijeđenih osoba iz unutrašnjosti onesposobljenog broda.

Vježba je odrađena na rashodovanom vojnom plovilu – desantnom brdu minopolagačau DBM-241 koji se nalazi na mrtvom vezu na Pristanu na Luštici, do kojeg su dvije ekipe sa ukupno 13 pripadnika SZS Tivat, prebačene brzim gumenjacima Porto Montenegra.

Brod na kome je održana vježbaa
Brod na kome je održana vježbaa

„Scenario vježbe je predviđao pretragu unutrašnjih prostorija onesposobljenog broda u kojima nema svjetla jer je mašinski kompleks izbačen iz upotrebe. Upotrebom odgovarajuće opreme i pravilnom primjenom propisane procedure, naši vatrogasci izvršili su pretragu kompletne utrobe broda, kao i mašinskog prostora u veoma otežanim uslovima, pronašli su povrijeđenu osobu u strojarnici i bezbjedno je izvukli na sigurno“- kazao nam je komandir SZS Tivat, Zoran Barbić.

On se posebno zahvalio Mornarici VCG jer je 50 metara dugi i 10 široki rashodovani ratni brod DBM-241, od skoro 600 tona, svojim unutrašnjim rasporedom bio idealan poligon za izvođenje ove vrste obuke i vježbi.

Sa vježbe
Sa vježbe

„Moramo staviti i akcenat na obuku našeg odoblja za  ovakve intervencije na plovilima jer je Tivat veliki nautički centar,a igrom slučaja u posljednje tri godine imali smo četiri slučlaja požara na plovilima i intervencija na nekim i od najvećih i najskupljih jahti na svijetu kakav je bio slučaj sa požarom na superjahti „Katara“ početkom septembra.“- istakao je Barbić.

On je dodao da tivatski vatrogasci svakodnevno vježbaju i na napuštenom objektu nekadašnjeg vojnog kompleksa na rtu Župa gdje se simulira gašenje požara u zatvorenom prostoru, savladavanje požara koji se prebacuje sa jedne etaže objekta na drugu, upotreba pjenila u gašenju materija gdje se ne može primjenjivati voda, pretraga zadimljenih prostorija i slično.

TUIfly Belgium leti dva puta sedmično iz Brisela za Tivat

0
Avion kompanije tuifly belgium
Avion kompanije tuifly belgium

Belgijska podružnica  čuvenog njemačkog turoperatora TUI, zvanično je potrdila da će naredne sezone redovno saobraćati na realciji Brisel-Tivat i obratno.

Kompanija „TUIfly Belgium“, jedna od ukupno sedam aviokompanija koje su pod okriljem TUI-ja, najveće svjetske grupacije za turizam, odmore i putovanja, saobraćaće ponedjeljkom i petkom između aerodroma Šarlroa kod Brisela i Tivta, avionima tipa „boeing 737-700“ i „737-800“.

„TUIfly Belgium“ sezonski vazdušni most između Belgije i Tivta uspostaviće 28. aprila naredne godine, a njihovi avioni na toj relaciji letjeće do 2.oktobra.

Karte za tu liniju već su puštene u prodaju preko sajta kompanije.

“Igla ispod praga” u Los Anđelesu

0
Igla ispod praga
Igla ispod praga

Filmsko ostvarenje reditelja i scenariste Ivana Marinovića “Igla ispod praga” koje je na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore izabrano za nacionalnog predstavnika za 89. nagradu Američke filmske akademije Oskar u kategoriji “Najbolji strani film u 2016. godini”, biće prikazan u petak 4. novembra u Wilshire Screening Room-u na Beverli Hilsu u Los Anđelesu.

Projekciju crnogorskog nacionalnog kandidata za nagradu Oskar u kategoriji „Najbolji strani film“ u 2016. godini organizuje Ministarstvo kulture posredstvom panevropske mreže European Film Promotion (EFP), u okviru Američkog filmskog marketa.

Uz podršku Ministarstva kulture, projekciji filma, koja je namijenjena članovima Američke akademije, novinarima, kao i predstavnicima filmske industrije Holivuda, prisustvovaće autor Ivan Marinović.

Kostanjada 13.novembra u Stolivu

1
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv – foto Boka News

Gastro-turistička manifestacija “Kostanjada”, u organizaciji Nevladinog udruženja „Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv, biće održana u nedjelju 13. novembra, a ne 6. kako je prethodno najavljeno, obavijestio nas je predsjednik Upravnog odbora NVU „Kamelija” Romeo Mihović.

Nakon svečanog otvaranja “Kostanjade” koje je uz kulturno zabavni program planirano za 11 sati, uslijediće degustacija proizvoda od kostanja i zdrave hrane, koje spremaju vrijedne domaćice ne samo iz Stoliva već i iz cijele Boke, a biće predstavljena i mlada vina.

Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv

U sklopu programa manifestacije i ove godine su planirani izložba radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova, sportski program na terenima pod kostanje te izleti pješačkim stazama u Gornji Stoliv i na brdo Vrmac ( u 8 i u 13 sati).

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Prema Mihovićevim riječima, ovakve tradicionalne manifestacije, koje svoje uporište pronalaze u domaćoj autohtonoj kuhinji područja na kojem se promovišu, zapravo su projekti koji integrišu različite turističke proizvode.

Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

 

Zaštiti biološkog bogatstava Jadrana – “Novi propisi do kraja će zatući i Jadran i naše ribare”

1
Kočarica
Kočarica – Foto:Boka News

Šibenski gradski vijećnik i potpredsjednik Narodne stranke – reformisti Petar Baranović, prilično se dramatično osvrnuo na jučerašnji  početak sezone ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom. Ogorčen je što se u Hrvatskoj donose propisi kojima će ‘do kraja zatući i Jadan i naše ribare’ Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih kočara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti, kaže Baranović čiji Facebook komentar donosimo u cijelosti.

‘Sutra u zoru, u kanalima Jadrana, preciznije u ribolovnim zonama E, F i G, počinje sezona ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom…U davna vremena, u kojima se još donekle vodilo računa o zaštiti bioloških bogatstava Jadrana, taj je prostor bio rezerviran isključivo za manje ribarske brodove koće! Razloga takvom pristupu je nekoliko!

Takva plovila imaju realni hendikep u odnosu na velike koče u činjenici da posebno u zimskom periodu ne mogu odraditi adekvatan broj dana na otvorenom moru, a dodatni razlog je i manja šteta koju u tom osjetljivom ekosustavu kao kolateralu ribolovu ostavljaju njihovi mali i lagani alati…

Taj prostor potrebno je štiti jer je između ostalog izuzetno bitan zbog naglašene biološke raznolikosti, ali i činjenice da u njemu tijekom cijele godine ribare i ribari koji koriste male i selektivne alate, te tako upravo u tom prostoru ostvaruju svoju egzistenciju.

Dodatni je razlog danas i u temeljnoj smjernici zajedničke ribarstvene politike EU, određenoj za prostor Mediterana, koja upućuje prebacivanje profesionalnog ribolova upravo na korištenje i preferiranje manjih plovila u ribolovu! A što i kako radi Uprava ribarstva u Republici Hrvatskoj?!

Upravo suprotno! Donose promjene propisa koje će do kraja zatući i Jadan i naše ribare! Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih koćara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti..

A dotle, genijalci koji su te diletante u Upravi doveli u poziciju da svojom nesposobnošću divljaju Jadranom lamentiraju o Zerpu, iskrcavajući planine gluposti i nestručnosti u medijski prostor. Jer ono što je stanoviti zastupnik neku večer u emisiji ‘Otvoreno’ lupetao u studiju hrvatske televizije nije bilo za gledanje ni slušanje, kao ni naricanje i puštanje suza karijernog diplomate, jednog od nekolicine onih, koji su svoju poziciju gradili trgujući sa suverenitetom ove zemlje i njenim stvarnim interesima…Sramotno!!

Prof. dr Milenko Pasinović: Kotor to nije zaslužio

0
Prof.dr Milenko Pasinović
Prof.dr Milenko Pasinović – foto Boka News

Čitajući  članak “SPRDNJA SA BAŠTINOM”, autora Đorđa Vušurovića, objavljen u dnevnom listu Vijesti od 29. oktobra 2016. “vratio” me je u davne  sedamdesete dvadesetog vijeka.

Tada sam, tačnije neposredno nakon katastrofalnog zemljotresa 15.aprila 1979. godine, imenovan za vršioca dužnosti direktora, tek osnovanog Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru. Odluku o osnivanju Zavoda usvojila je Skupština opštine Kotor, na sjednici održanoj 27.maja 1980.godine.   Ovo ističem iz razloga kako smo i tada  nailazili na nerazumijevanje, pojednih odgovornih lica za popis u zemljotresu stradalih spomenika kulture. Bilo  je teško objasniti pojedincima, da je grad Kotor, njegova urbana cjelina, spomenik kulture, u kojoj  nema svaki objekat svojstvo spomenika kulture, ali je dio funkcionalne cjeline koja je činjela grad.

Takav pristup, omogućio je dosta realnu procjenu šteta nastalih zemljotresom, ne samo na području gradskog jezgra, u iznosu od 18 658 930 USD, čime je  područje Kotora, participiralo u ukupnoj šteti na spomenicima kulture u CG sa 35,52%.

Kotor zemljotres 1979.
Kotor zemljotres 1979. – arhiva Boka News

Da li se sa tim sredstvima uspjelo obnoviti sve ono na osnovu čega su dobijena sredstva?

Nije!  Dokaz su gradski bedemi i drugi spomenici  kulture, u Gradu i van njega. Potvrđuju to i zapažanja UNESCO-ve  komisije , koja je krajem marta i početkom aprila 2015. godine, obišla zaštićeno  područje Kotora.

Osim Odluke o osnivanju Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Skupština opštine Kotor, napravila je još jedan veliki korak. Na sjednici od 10. februara 1981. godine, usvojila je Odluku o opštim  uslovima za izvođenje radova na objektima u zaštićenom prirodnom i kulturno-istorijskom području  Kotora. No, na žalost, ta odluka nije bila dugo u primjeni. Očigledno je nekome smetala.

Ali, ne treba zaboraviti, Kotor je sa njegovim prirodnim i kulturnim okruženjem, površine 12 000 ha kopna i 2 600 ha mora, na sjednici UNESCO-a 26. oktobra 1979. godine. proglaše za svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu, a grad Kotor i kulturnu baštinu u opasnosti, za određeno vrijeme.

Bilo je to, prije svega, priznanje onome što Kotor i njegovo  okruženje jesu.,  ali  i svojevrsno priznanje autorima elaborata  za upis područja Kotora u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a,. dr Milošu Miloševiću,  mr Jovanu Martinoviću i prof. dr Milenku Pasinoviću. Ovo ističem iz razloga što je prvobitni  elaborate prethodno bio povjeren stručnjacima iz druge republike SFRJ , ali ga UNESCO-va komisija nije prihvatila.

Prof.dr Milenko Pasinović
Prof.dr Milenko Pasinović – foto Boka News

Nakon 34 godine, Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora (“Službeni list Crne Gore“ br.56/2013), čl.2, utvrđene su nove granice zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, a time, pored ostalog, smanjena površina kopnenog i morskog prostora na 6 120 ha kopnenog i 2 500 ha morskog prostora. Navodno, da bi se ispoštovale katastarske  a ne prirodne granice, koje su “išle“ vrhovima okolnih brda, i ponegdje, zalazile u prostor susjednih opština  i dodirivale sa granicama zaštićenih područja u tim opštinama.

Suvišno bi bilo  voditi raspravu o ovome. Tim više što nije u skladu sa proklamovanim ciljem, povećanjem zaštićenog prirodnog prostora.

Jedino i najveće priznanje autorima pomenutog elaborate jeste upis područja Kotora u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a. Rijedak primjer po oba osnova. Time je 16% obale Crne Gore i  nešto manje od 1%  mora, uvršten u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu.

Kotor nije ostao samo oštećen smanjenjem površine zaštićenog kopnenog i morskog prostora, ostala je Crna Gora. Kotor je ostao oštećen i ukidanjem sjedišta Regionalnog zavoda za zaštitu spmenika kulture, čije je sjedište , od osnivanja, bilo u Kotoru.

Nijesu potrebni komentari o posljedicama koje su po  Kotor i negovo okruženje, imali izmjena ranijih granica zaštićenog područja kao i ukidanje institucije koja bi se bavila pitanjem zaštite kulturnih dobara na licu mjesta. Dovoljno je pročitati primjedbe UNESCO-ve komiisje koja je boravila na zaštićenom području Kotora od 26.marta do 8.aprila 2015.godine.

Ipak, Kotor to nije zaslužio.

Prof. dr Milenko Pasinović

Anteni M od bivšeg gradonačelnika Tivta, 3000 eura za izvještavanje…

0

Novosel je procijenio da o događajima u Tivtu treba da izvještava Radio Antena M, iako nema dopisnika u tom gradu

Ivan Novosel
Ivan Novosel

Opština Tivat plaćala je po 250 eura mjesečno podgoričkom Radiju Antena M da izvještava o dešavanjima u najmanjem bokeškom gradu.

Ugovor o poslovnoj saradnji sa Antenom M potpisao je bivši tivatski gradonačečlnik i aktuelni predsjednik lokalne Skupštine Ivan Novosel (DPS).

Ugovor koji su „Vijesti“ dobile od Opštine Tivat po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama istekao je u septembru ove godine, a nova gradonačelnica Tivta Snežana Matijević nije ga produžila.

Prema ugovoru, radio stanica Darka Šukovića obavezala se da u emisijama informiše slušaoce o aktivnostima Opštine Tivat, da “objektivno i pravovremeno informiše javnost o privrednim, kulturnim, obrazovnim, naučnim, sportskim i drugim značajnim događajima i pojavama u Opštini Tivat“.

Novosel je procijenio da o događajima u Tivtu treba da izvještava Radio Antena M, iako nema dopisnika u tom gradu.

Opština godišnje izdvaja 200.000 eura za rad lokalnog javnog medijskog servisa – Radio Tivta.

Novosel je lani sklopio i dva ugovora sa preduzećem “Balkan Channel“ iz Podgroice, odnosno TV Balkan, za “promociju turističkih potencijala Opštine Tivat“ u okviru TV emisija “Tourist News“ i „Divlja ljepota uživo“, vrijednosti 1.844, odnosno 1.700 eura. Ta televizija se obavezala da će “u kontaktu sa svim službama Opštine i u saradnji sa njima i Opštinom, birati najinteresantnije i najkorisnije teme za turiste i građane“ i prezentirati ih u svojim emisijama.

Bivši gradonačelnik je usred predizborne kampanje za lokalne izbore u Tivtu koji su održani 17. aprila, odlučio da plaća 357 eura Radio televiziji Budva, za emisiju o turizmu “Mediteraneo“ posvećenu Opštini Tivat.

O karakteru emisije koja se emitovala premijerno i dva puta reprizirala tokom izborne kampanje, najbolje svjedoči alineja iz ugovora u kojoj piše da će “RT Budva nastojati da obezbijedi PR reportaže u toku predmetne emisije, u svrhu povećanja interesa za grad Tivat, shodno medija planu i u skladu sa uređivačkom politikom kuće“.

Novosel je posebno bio sklon saradnji sa medijima pod kontrolom grčkog tajkuna Petrosa Statisa, tako da je u januaru ove godine sklopio godišnji ugovor o oglašavanju sa „Novom Pobjedom“, vrijedan 5.000 eura. Prema ugovoru, lokalna uprava sve oglase objavljuje u tom dnevnom listu.

Novosel je “Novoj Pobjedi” 21. aprila priuštio i dodatnih 1.500 eura iz opštinske kase, da bi Opština Tivat dobila svoj logo u unutrašnjem dijelu “luksuzne publikacije “Mi sami“ koju će u tiražu od 6.000 primnjeraka „Pobjeda“ poklanjati građanima Crne Gore uz primjerak novine“, povodom 10. godišnjice crnogorske nezavisnosti. Za taj novac Opština Tivat dobila je i 10 primjeraka publikacije.

TV Vijesti  4.000 za “Boje jutra”

Novosel je za prošlu i ovu godinu potpisao i dva ugovora vrijedna po 4.200 eura sa preduzećem „Info Biro Montenegro“, da njihove snimateljsko-novinarske ekipe prate događaje u Tivtu.

Lani je potpisao i ugovor sa  TV   Vijesti  vrijedan 4.000 eur, plus PDV, da se tokom jula i avgusta 2015. po tri puta sedmično obezbijedi gostovanje predstavnika Opštine i njenih firmi i preduzeća u emisji „Boje jutra“, kao i novinarsko praćenje događaja u Tivtu tokom špica ljetnje sezone.

Sličan ugovor, vrijedan 4.998 eura sa PDV-om, za jul, avgust i septembar ove godine, potpisala je Novoselova nasljednica dr Snežana Matijević.

Ona je i sa RTCG tokom ljeta sklopila sličan ugovor vrijedan 2.000 eura, plus tehnička pomoć Opštine, za relaizaciju iz Tivta emisije “Jutro iz gradova“.

Kako je Antena M izvještavala za 5000 eur-a iz Kotora

Podgorički radio Antena M za izvještavanje iz Kotora odlukom predsjednika opštine Aleksandra Stjepčevića i njegovih saradnika iz budžeta opštine Kotor za 2015.godine dobila je 5000 eura.

Evo kako je ovaj medij izvjestio o Bokeljskoj noći …

Antena M
Antena M

 

Grad ostaje bez prepoznatljivog obilježja, država katastrofu gleda skrštenih ruku

2

Možete li zamisliti Tivat, Kotor,  Herceg – Novi, Budvu, bez palmi. Gradovi bez palmi, koji bi to bio pejzaž ? Ali na dobrom smo putu. Palmin surlaš i dalje obrađuje palme. Svjedoci smo svakodnevno da ih je sve manje…

Situacija sa najezdom insekta štetočine plamin surlaš u Tivtu prijeti da izmakne kontroli jer je sve veći broj velikih kanarskih palmi koji su prepoznatljivo obilježje tog grada, napadnut ili uništen od surlaša. Uprkos mjerama koje preduzima Opština Tivat – višestrukom prskanju palmi na javnim površinama insekticidom, surlaš se nevjerovatno brzo širi i napada sve veći broj stabala kako na javnim, tako i privatnim površinama.

„U proteklih deset dana posjekli smo sedam palmi sa javnih i privatnih površina, a koje je surlaš potpuno uništio. Na žalost, takvih stabala ima još, a naše ekipe rade najbrže što mogu, sjekući uništene palme, ili radeći tzv. dendrohirurgiju na pirmjercima za koje se smatra da se možda još mogu spasiti“- kazao nam je direktor Komunalnog preduzeća Tivat Tonko Lukšić.

U gradu se osim panjeva posječenih palmi, sve češće mogu vidjeti i tužni prizori velikih stabala sa kojih je dendrohirurgijom, uklonjena kompletna krošnja i stablo isječeno do „zdravg dijela“ koji surlaši još nisu pojeli, a sve u tankoj nadi da će se te palme uspjeti revitalizovati. Inače, procenat uspješnosti ove metode kreće se između 20 i 30 posto, a tivatski komunlci konsultuju stručnjake sa svih strana, kako bi dobili najadekvatnije savjete kako se boriti sa ovom pošasti. Neki od stručnjaka predlažu posebnu metodu injektirana insekticida direktno u stablo palme, umjesto aktuelnog zaprašivanja njene krošnje, a što tivatski komunalci još nisu probali.

„Od 16. do 22. oktobra sproveli smo treći ovogodišnji tretman 258 palmi na javnim površinama insekticidom u saradnji sa kompanjiom „Eco plant“ iz Podgorice, a u decembru slijedi još jedan takav tretman. Mi sa svoje strane zaista ulažemo maksimum napora, ali je ipak potrebna opsežnija i šira akcija pod okriljem države da bi se koliko-toliko, izborili sa ovim problemom“- kazao je Lukšić dodajući da je stanje toliko loše da će se u naredna tri mjeseca najverovatnije i pored svih preduzetih mjera, na javnim i privatnim površinama u Tivtu izgubiti najmanje 150 stabala palmi.

On je istakao da je Komunalno preuzeće dobilo ponudu od specijalizovane italijanske firme „Ecopalmgroup“ za isporuku specijalnog mobilnog aparata „Ecopalm ring“ kojim se palme napadnute od surlaša, tretiraju elektromagnetim zračenjem koje ubija odrasle insekte i larve u stablu.

„Taj uređaj sa agregatom montiranim na kamionu, košta 150 hiljada eura, odnosno skoro 200 hiljada računajući troškove carine, poreza i transporta iz Italije. To je van naših mogućnosti“ – kazao je Lukšič dodajući da bi o nabavci te opreme trebalo da razmišljaju lokalne uprave i država.

Država, Ministartsva poljoproivrede i ruralnog razvoja, odnosno Fitosanitarne inspekcije, nije se do sada baš „pretrgla“ oko katastrofalnog stanja sa surlašem, ne samo u Tivtu već i na čitavom primorju. Osim donošenja tzv. Akcionog plana za borbu protiv surlaša, država situaciju koja izmiče kontroli, više-manje posmatra skrštenih ruku, prepuštajući lokalnim upravama na primorju i komunalcima da se kako znaju i umiju, bore protiv insekta koji prijeti da potpuno promijeni izgled primorskih gradova.

Inače, surlaš je na području Tivta prije dvije godine prvi put evidentiran na palmama u Porto Montenegru koje su uvezene iz inostranstva za potrebe ukrašavanja zelenih površina u elitnoj marini i turističkom naselju. Odatke se surlaš proširio duž cijele tivatske rivijere, a komunalci ne stižu da na vrijeme posjeku sve zaražene palme, pa se larve u njima nesmetano razvojaju u odrasle primjerke surlaša koji lete dalje i napadaju zdrava stabla.

Tivat
Tivat

 „PRIMORJE“ SPREMNO I DA SPONZORIŠE AKCIJU

Sa problemom surlaša nosi se i HTP „Primorje“ pa je tako od 11 velikih kanarskih palmi koje su najupečatljiviji dio ambijenta njihovog luksuznog restorana „Prova“ u Tivtu, dendrohirurgija već morala biti odrađena na dva stabla.

„Naše palme prskamo insekticidima maltene jednom sedmično, i na vrijeme uklanjamo oboljele primjerke, međutimm, problem prestavlja činjenica da je u gradu sve više zaraženih palmi koje se ne uklanjaju dovoljno brzo, pa se insekti razmnožavaju i odatle napadaju zdrava stabla. Smatra da opštine, privreda ali i država, pod hitno moraju preduzeti mnogo ozbiljniju akciju- da se zaražene palme uklanjaju u roku od maksimalno 24 sata od momenta potvrživanja prisutnosti surlaša u njima i da se taj biljni materijal spaljuje, a mi smo spremni i da u granicama svojih mogućnosti, takvu akciju i sponzorišemo.“- kazao nam je član uprave „Primorja“ Denis Mandić. On je kazao da država i nadležni treba da sagledaju iskustva iz okruženja, prvenstveno Dubnrovnika koji se relativno uspješno odbranio od surlaša.

„Ako zanemarimo prvenstveno ekološku i ambijentalnu štetu koju ovaj insekt nanosi, moramo imati u vidu da svaka palma stara preko 50 godina, vrijedi oko 10 hiljada eura, što znači da smo mi već kaom država, pretrpjepli štetu koja se mjeri desetinama miliona eura. Stoga ulaganja u nabavku nove opreme i angažovanje eksperata, svakako da su opravdana, ma koliko da je ta oprema naizgled skupa“- istakao je Mandić.