DPS uzima kredite i zapošljava, građani plaćaju

0
Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Finansije su bile u centru pažnje maratonske sjednice SO Tivat koja je danas trajala više od osam sati zato što predsjednik parlamenta Ivan Novosel (DPS) nije želio da odustane od namjere da za jedan dan po svaku cijenu, završi mamutski dnevni red od 40 tačaka.

Vladajuća DPS-SD-HGI većina izglasala je rebalans budžeta za ovu godinu u iznosu od 18,27 miliona eura, a u kome su na teret umanjenja sredstva za kapitalne izdatke, povećana izdvajanja za plate i troškove lokalne administracije. To, kombinovano sa činjenicom da je nova lokalna vlast formirala čak 19 sekretarijata, direkcija i službi i imenovala tri potpredsjednika Opštine umjesto dosadašnjeg ni jednog, bila je motiv odbornicima opozicije iz Tivatske akcije, Bokeškog foruma i Arsenala za Tivat da žestoko napadnu vlast.

„Ov je političko zapošljavanje podobnih, a ne sposobnih i to se ciljano radi pred oktobarske izbore. Ovaj rebalans je uradila Podgorica i oktobarski izbori, a ne Vi.“- kazao je gradonačelnici Snežani Matijević (DPS) Andrija Petković (BF), pitajuću što su građanima „pojela“ tri potpredsjendika i novozaposleni u narasloj lokalnoj administraciji – „trotoar u Gradiošnicim, sređivanje rive u Lastvi, put u Krašićima“. Ivan Starčević iz NVO Matica Boke kazao je da je prilikom izrade rebalansa prekršena procedura jer su zaobiđenje mjesne zajednice, dok je Mirko Kovačević (TA) poručio da je suština rebalansa „povećavanje izdataka iz budžeta za partijsko zapošpljavanje“.

„Za preostala 4 mjeseca ove gidine, povećavate fond plata za 270 hiljada eura. To znači da će dogodine trošak za plate administracije, čak i da ne bude novih zapošljavanja mimo ovih koje ste već napravili, iznositi 810 hiljada eura, a za 4 godine mandata to je bacanje 3,2 miliona eura novca građana. Mi nemamo  prostora za ovako ponašanje jer moramo vraćati 2,5 miliona eura godišnje na kredite i kamate koje ste već uzeli. I sve to se čini da mnogo više kod nas svojih ljudi zapošljava Tarzan Milošević, nego vi iz tivatskog DPS.“- kazao je Kovačević. On i Miomir Abović (TA) kritikovali su i podatke iz izvještaja o ostvarenju budžeta za pola godine, iz kojih su zaključili daje realan prihod Opštine, ako se odbiju višemilionska sredstva prenešena iz prošlogodišnjeg budžeta, do 30.juna bio samo oko 3,5 miliona eura. Kovačević i Abović zatražili su i objašnjenje lošeg ostvarivanja prihoda od komunalija, i pokrenuli pitanje zašto nije bilo naplate poreza na promet nepokretnosti prilikom nedavne prodaje Porto Montenegra koji je od Pitare Manka, preuzeo ICD iz Dubaia.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

„Ta transakcija  vrijedna nekoliko stotina miliona eura a u kojoj je suštinski, promijenjen vlasnik nad nekretninskim kompleksom koji se zove Porto Montenegro, prošla je bez uplate i centa poreza u državni i opštinksi budžet. Ako je pravno lice vlasnik nekretnina, a onda se proda udio u vlansištvu nad tom firmom, to je recept za izvjegavanje plaćanja poreza na promet nepokretnosti. Ovo je vrlo ozbiljno pitanje.“- kazao je Kovačević dodajuči da je Tivat, da je u slučaju prodaje Porto Montenegra taj porez naplaćen, od toga moga izgraditi bulevar kroz cijeli grad.

„Riječ je o prodaji osnivačkog uloga u firmi koja razvija Porto Montenegro a u taj ulog nisu ušle nekretnine, pa stoga nije bilo ni prostora za naplatu ovog poreza.“- objasnio je potpredsjednik Opštine Siniša Kusovac (DPS) koji je branio i novu glomaznu lokalnu administraciju objašnjavajući da se to uradilo radi povećanja efikasbosti i brzine rada lokalne uprave.

„Rebalans nije rađen mimo mene i ne budite već sada toliko oštri u kritikama – pustite nas da sprovedemo ovu novu organizaciju, poboljšamo efikasnost rada Opštine i rezultati koje očekujemo već do kraja godine, pokazaće da smo u pravu.“- uzvratila je opoziciji gradonačelnica Matijević.

Glasovima DPS.-SD i HGI SO je usvojila i odluke o novim kreditnim zaduženjima od šest  miliona eura za nastavak izgradnje kanalizacije i vodovoda.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Kontrolor opozicije hvali vlast

Kontrolor opozicije po Lex specialisu za Tivat Radoš Gospić (SDP) pohvalio je način na koji se upravlja lokalnim finansijama, istakavši da je do juče ostvareno 12,5 miliona eura prihoda.

„Ostvareno je već 70 odsto budžeta i do kraja godine on će sigurno biti čak i premašen u odnosu na plan. Smeta mi što niko neće ništa afirmativno da kaže o rebalansu.“- kazao je Gospić na što ga je Abović (TA) upitao „da li je siguran da je on nije možda iz SD, a ne iz SDP“.

„Jako sam zabrinut Gospićevim izvještajima i ne mogu vjerovati hvalospjevima koje on piše o lokalnoj vlasti. Biti za ovakav rebalans je nemoguće jer on predviđa bacanje novca građana za plate politički napumpane lokalne administracije. Gospić priča o uštedi, a ovamo se baca 3,2 miliona eura za 4 godine.“- istakao je Dejan Risančić (DSS).

Spektakularna gusarska bitka u omiškoj luci privukla mnogobrojnu publiku

0
Omiš-gusarska-bitka
Omiš-gusarska-bitka

Sa moćnom izvedbom pjesme “Omiška stina” klape Pasika iz Kostanja, započelo je 10. izdanje ove godine jubilarne Omiške gusarske večeri. Uprizorenje, unikatna rekonstrukcija pomorske bitke iz 13. stoljeća kada su Omišani na predaju prisilili mletačku flotu, privukla je mnogobrojnu publiku. “Načičkali” su se oko gradskog porta grada na ušću Cetine i stranci i domaći, s pažnjom prateći događanja na moru gdje je “kočoperno” uplovio u valu jedrenjak Romanca venecijanskog bogataša Akoncija.

Htio je on pokoriti mještane podno omiške “stine”, no nije računao na hrabrost omiških gusara. Pa se uz zvuke kubura, topova te zveket sablji sa leđa mu iz mrklog maraka, sa pučine, prikrao jedrenjak Junior sa kojega su ga hrabri gusari kneza Malduka Kačića prisilili na predaju. A u pomoć im je priskočila i “mala” flota gusara na leutima, parancama, pasarama…

Svi su hrabro obranili svoj dom i puk od mletačkih osvajača, te im je Akoncije morao svoju slobodu platiti u zlatu, škrinjom punom blaga otkupio je svoj život, a nakon ove strašne bitke u kojoj su omiški gusari izvojevali pobjedu, svi brodovi pri prolazu Bračkim kanalom, su im plaćali – carinu!

To je koncizan bio povratak u prošlost, u bitku koja je i obilježila Omiš, budući su njihovi gusari već postali i brand, a sada uživanje u ovom atraktivnom uprizorenju prave pomorske bitke, samo je pobralo pohvalu od mnogobrojne publike. Među kojima smo “sinjali” i gradonačelnika Omiša Ivana Kovačića, pa dogradonačelnika Ivu Tomasovića, te goste im Predraga Stipanovića zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, pa saborskog zastupnika Mira Bulja, Ivu Bašića iz ministarstva turizma, kao i Stipu Čogelju županijskog pročelnika SDŽ, kao i legendarnog generala Damira Krstičevića, izaslanika hrvatskog Sabora, koji nam je kazao:

– Oduševljen sam što njegujemo tradiciju, a itekako se imamo čime podičiti!

Koliko je bilo uopće teško organizirati cijelu večer, pravu pomorsku bitku “dovesti” u gradsku luku upitali smo i idejnog začetnika cijele ove priče Joška Stellu, direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, koja je uz samu županiju SDŽ, te Grad Omiš i Turističku zajednicu Omiša, organizator evo već desete gusarske bitke.

– Izazovno, no raduje što smo stvorili prepoznatljivu priču, koju iz godine u godinu oplemenjujemo. Tako za naše desetljeće, imamo tri dana programa. Prvi je bio Dan malih gusara, gdje su djeca svih uzrasta odjeveni u gusarske odore imali svoju potragu za blagom. Večeras smo imali pomorsku gusarsku bitku, a sutra premijerno prikazivanje dokumentarno-igranog filma “Omiški gusari” gdje su povjesničari i sa talijanske i naše obale, predstavili gusarstvo kroz stoljeća – istaknuo je čelnik TZ SDŽ.

Očistili Lastavicu i Mamulu

0

Radnici d.o.o “Čistoća” su u saradnji sa NVO “Plavi Crne Gore” očistili ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula.

Uključeno je bilo šest radnika koji su očistili objekat od otpada i kosili unutrašnjosti tvrđave.

Ukupno je prikupljeno i odveženo cca 600 kg otpada, uz obrađene sve unutrašnje površine objekta.

Aktivnost na čišćenju i košenju planirana je i krajem augusta, s obzirom na potrebe
održavanja ovog objekta i prisustva većeg broja turista i građana svakodnevno na lokalitetu ostrva Lastavica.

Bokeljska noć – tradicija, duga dva vijeka

0
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.

Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u Kotoru u subotu, 20. avgusta 2016.godine, sa početkom u 21 sat.

Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba  „Lahor“, 45  barki  će se sa 9 vučnih brodova  predstaviti u tri kruga.

Tokom trećeg đira, stučni žiri, u sastavu prof.dr Milenko Pasinović, predsjednik žirija i članovi Vlasta Mandić i Slavko Ivanović, proglasiće  najbolje kreacije, nakon ćega će uslijediti veliki vatromet.

Fond nagrada je 4.000,00 eura. Nagrada za prvu barku iznosi 1.500,00, za drugu 1.000,00  za  treću 500,00 eura, a preostalih  1.000,00 eura planirano je za specijalne nagrade žirija.

Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na Rivi, na glavnom gradskom parkingu, koncertom popularnog pjevača Petra Graša.

Na dan održavanja „Bokeljske noći“ gradski parking na rivi neće biti u funkciji.

S obzirom da se očekuje nekoliko desetina hiljada posjetilaca,a  u cilju smanjenje gužvi apelujemo na vozače da vozila parkiraju do 20 sati. Takođe, skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u akvatorijumu, jer će plovna jedinica policije  kažnjavati sve nesavjesne vozače, koji mogu da oštete ukrašene barke-učesnice povorke.

Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija, a. pokrovitelj  Opština Kotor. Bokeljku noć su pomogli Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja i turizma  Crne Gore.

Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.

Bokeljska noć – tradicija, duga dva vijeka…

Kotorska manifestacija datira s kraja 19. vijeka. Tada je počela da se organizuje kao Venecijanska noć, po uzoru na venecijansku feštu.

Kasnije, početkom 20. vijeka, preimenovana je u Bokeljsku noć, i uz prekide za vrijeme ratova, održava se sve do danas.

Fešta se sastoji od konvoja maštovito i originalno ukrašenih barki, koje defiluju duž kotorske rive. Tokom defilea, ukrašene barke ocjenjuje žiri, a proglašenje najboljih se kruniše velikim vatrometom. I tu nije kraj, jer fešta se nastavlja u Starom gradu gdje se obično mladi zabavljaju do ranih jutarnjih sati u brojnim kafeima, po trgovima i pjacama.

Kotoranima ne fali entuzijazma, maštovitosti i kreativnosti u ukrašavanju barki.

Bokeljska noć postala je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.

Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.

Kralj Edvard i Tito

Nekoliko Bokeljskih noći je ostalo i ostaće upamćeno. Jedna od njih je, prema kazivanju starijih Kotorana, ona iz 1938. godine kojoj je prisustvovao engleski kralj Edvard. Tada se dobar dio engleske flote preselio u kotorski akvatorijum.

Kažu da je ta noć bila neviđena, da su okolna brda “gorjela” od reflektora sa brodova engleske flote.

Druga i je ona iz 1959. godine, koja je organizovana specijalno za predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

To je i jedina Bokeljska noć koja je održana dva puta, pošto je ponovljena u septembru specijalno za maršala. Stari Kotorani se prisjećaju da je tada u zalivu bila skoro cjelokupna flota Jugoslovenske ratne mornarice. Sa okolnih brda bila je iluminacija i smatra se da je to najblistavija Bokeljska noć do sada održana.

Tito je ovu kotorsku feštu posmatrao ispred tadašnjeg čuvenog hotela “Slavija” koji se nalazio na mjestu sadašnje ruševine hotela “Fjord”.

 

Istraživanje u okviru MEDITS programa

0

Institut za biologiju mora u okviru MEDITS programa je i ove godine odradio istraživanja i procjenu biomase demerzalnih vrsta riba, rakova i glavonožaca, kao i sastav bentosnih zajednica i količine otpada u okviru teritorijalnog mora Crne Gore i epikontinentalnog pojasa na ukupnoj povrsini od oko 5000 km2.

Istraživanje je obavljeno u period od 31. 07. do 02.08.2016. godine sa ribarskim brodom “Pasquale e Cristina”,  koristeći specijalno dizajniranu pridnenu mrežu, koju koriste sve zemlje na Mediteranu u okviru MEDITS programa.

Cilj je da se jedinstvenom metodologijom i načinom izlova dođe do realne procjene resursa ribe u svim zemljama radi lakšeg upravljanja i kako bi se održivim ribolovom sačuvali resursi od prelova.

Prvi utisci govore da je nažalost i ove godine smanjena biomasa, lovila se izuzetno sitna riba, a takođe je prisutna veća količina otpada na morskom dnu (što se može vidjeti na slikama). Detaljnije analize će biti dostupne i prezentovane krajem novembra na radnim grupama u okviru projekta ADRIAMED i na sastancima Generalne komisije za ribarstvo na Mediteranu – GFCM.

IBM – obratiti pažnju na kornjače i delfine u zalivu

0
Kornjača
Kornjača

 

Nakon informacije o povrjeđivanju morske velika glavata kornjača (Caretta caretta),  proteklih dana kod peraških ostrva, iz Instituta za biologiju mora su apelovali na učesnike saobraćaja u zalivskim vodama da posebno povedu računa o ovoj vrsti organizama koji, kao i delfini, određeno vrijeme moraju provesti na morskoj površini kako bi udahnuli vazduh.

Molimo sve vlasnike plovila da smanje brzinu i dodatnu pažnju usmjere na kornjače i delfine u zalivu, a sve Vas da nam javite ukoliko primijetite ovu kornjaču, kako bismo pokušali da joj pomognemo, poručuju iz Instituta za biologiju mora, tel.: +382 (0)32 334 570 e-mail: ibmk@ibmk.org

Kornjača
Kornjača

„Ukoliko nautičari nisu pažljivi tada može doći bukvalno do sudara plovila i ovih organizma što za njih može biti kobno. Kornjača je vjerovatno povrijeđena u gustom saobraćaju koji se tih dana odvijao oko ostrva. Međutim, mi nažalost nismo u mogućnosti da zbrinemo tu ili neku drugu morsku životinju koja je povrijeđena i apelujemo na nautičare da ne diraju takve organizme. Eventualno, ukoliko su upali u ribarske mreže ili se zakačili na udice, da ih oslobode od ribarskih alata, ali da ih dalje ne diraju jer će se sami skloniti i oporaviti”, kazala je za Radio Kotor naučna saradnica Instituta dr Vesna Mačić.

Vesna Mačić
dr Vesna Mačić

Ona podsjeća da su prema našem nacionalnom zakonu morska kornjače zaštićene životinje.

„Takođe su zaštićene i prema mađunarodnim konvencijama kojih je Crna Gora potpisnica (Barselonska konvencija, Bernska konvencija). Sve to je razlog više da o tim organizmima povedemo više računa i da svojim nemarom na moru ne ugrožavamo njihove živote”, kazala je Mačić.

“Jazz u noći punog mjeseca”

0

JAZZ u noci punog mjeseca
JAZZ u noci punog mjeseca

Kulturno zavičajno društvo “Napredak” iz Gornje Lastve, NVO “Expreditio” iz Kotora i Turistička organizacija Tivat večeras će u atraltivnom ambijentu starog bokeljskog sela Gornja Lastva na obrncima Vrmca iznad Tivta, prirediti nesvakidašnju muzičku manifestaciju nazvanu “Jazz u noći punog mjeseca”.

Na koncertu koji počinje u 23 sata, nastupiće jazz-bend u sastavu Sanja Raičković-vokal, Šule Jovović-gitara, Milivoje Pičurić-kontrabas i Blažo Tatar-bubnjevi. Za sve zainteresovane  obezbjeđen je besplatni prevoz do Gornje Lastve kombijem koji kreće ispred glavne Pošte u Tivtu u 22.40 sati.

AccuWeather – veoma topla i pretežno suha jesen

0
AccuWeather - prognoza
AccuWeather – prognoza

Iznadprosječno topla jesen zahvatit će veći dio Evrope, prognoziraju meteorolozi svjetski popularnog servisa AccuWeather.

U posljednjoj dugoročnoj prognozi objavili su da će stanovnici južne Evrope uživati u toploj i pretežno suhoj jeseni s obzirom na razvoj anticiklone preko Sredozemnog mora. Područje visokog pritiska zadržavat će oluju sjevernije i ograničiti padavine u cijeloj regiji.

Toplotni udari iz Afrike i Mediterana tokom jeseni bit će česti na južnim dijelovima Balkana, Španije i Italije i donositi temperature zraka iznad uobičajenih za to doba godine.

Vrućina će više oscilirati na području sjevernog Balkana, a neuobičajeno toplo vrijeme očekuje se sve do sredine oktobra, objavio je AccuWeather.

Boka Kotorska - foto Zoran Nikolić
Boka Kotorska – foto Zoran Nikolić

Što se tiče padavina, bit će ih manje nego što se očekuje u toku jeseni, ali će se i dalje s vremena na vrijeme pojavljivati oluje. Iako nas ne bi trebale brinuti poplave na širem području, one lokalne mogle bi pogoditi dijelove sjevernog Balkana.

U međuvremenu, suše u južnoj Italiji i južnom Balkanu će se nastaviti, pa i pogoršati, a postoji velika opasnost od požara u Portugalu, Španiji i južnoj Francuskoj.

Količina padavina će se povećati tokom novembra.

Toplija prva polovina jeseni zahvatit će i prostor od Francuske, preko Švicarske do Slovačke i Poljske, dok bi krajem oktobra i u novembru Belgiju, Holandiju, Dansku i sjever Njemačke mogli pogađati jaki vjetrovi.

Južni dijelovi Engleske, Norveške i Švedske imat će olujnu i kišovitu jesen, dok prostor od Poljske do baltičkih zemalja može očekivati talase hladnijeg zraka, a posebno od druge polovine novembra.

Oglašen crveni alarm u Trstu zbog morskog psa

0
Trst
Trst
Visoko uzdignutom crvenom zastavicom i povicima da odmah izađu iz mora, spasioci na trščanskoj plaži dali su do znanja brojnim kupačima da im prijeti opasnost iz dubina.

Na tršćanskim plažama oglašen je crveni alarm zbog morskog psa.

Morskog psa uočio je ribar Alessandro Cralli (44) dok je plivao u moru. Nešto kasnije, bliski susret sa psinom imali su i supružnici Esposito.

–  Bilo je gotovo 13 sati kada smo ugledali da se površina mora nekako čudno mreška. Supruga i ja smo se tada sunčali i hvala bogu nismo bili u moru. Najprije smo ugledali crnu siluetu vrlo blizu površine, a tada i peraju kako izranja te donji dio leđa morskog psa. Izronio je na udaljenosti manjoj od dvadeset metara od plaže, a prema našim procjenama bio je dužine metar i pol do dva metra – ispričali su za ‘Il piccolo’ supružnici Ezio Di Francesco i Nella Esposito, koji su na godišnjem odmoru u Trstu.

Visoko uzdignutom crvenom zastavicom i povicima da odmah izađu iz mora spasioci su dali do znanja brojnim kupačima da im prijeti opasnost iz dubina.

Alarmirane su i sve interventne službe, od Lučke kapetanije do Obalne straže, koje su se bacile u potragu za neželjenim gostom.

Dani umjetnika Budve 2016.

0

“Dana umjetnika Budve 2016”, u organizaciji Turističke organizacije Budve.

Veliko zadovoljstvo i svojevrstan ponos osjećamo kada istaknute umjetnike iz Budve predstavljamo široj javnosti, a sudeći po odzivu publike, i oni su više nego zadovoljni onim što imaju prilike da čuju i vide, kazali su iz Turističke organizacije opštine Budva.

Više u izjavi Tijane Kotarac.

  • 18. avgust Istorija budvanske kinematografije – O Zeta filmu
    Gost: Momir Matović, režiser
    Moderator: Božena Jelušić, profesorica književnosti
  • 19. avgust Počeci Budve kao Grada teatra
    Gost: Velibor Zolak, bivši direktor Festivala
    Moderator: Jelena Jelušić, teoretičarka kulture
  • Likovni program – od 29. avgusta do 05. septembra u “Santa Maria”
    Tema: Izložba mozaika vjerskih motiva Jovana Pake Kentere