Turistička organizacja Tivat ovih se dana se uveliko priprema prve sajamske nastupe pred novu sezonu – berze turizma u Kragujevcu i u Varšavi, a koje se održavaju krajem narednog mjeseca.
Iz TO kažu da, sudeći prema narastajućem broju turista iz tog grada koji ljetuju na Tivatskoj rivijeri, nastup u Kragujevcu postaje značajniji nego ranijih godina.
“Osim same promocije grada i njegove ponude za naredno ljeto, u Kragujevcu ćemo imati promociju dočeka Nove godine u Tivtu. Kontaktirali smo hotele da, u koliko imaju neku ponudu ili organizuju doček, da nam daju cijene zajedno sa informacijom o dočeku. Ako pak nemaju organizovani doček, da svoju ponudu smještaja vežu uz doček koji Opština I TO Tivat priređuju na otvorenom na Pinima, tako da bi imali neke male paket aranžmane.”- kazala je portparolka TO Tivat Tamara Krstović.
Ona je dodala da se priprema i nastup tivatskih turističkih poslenika na najznačajnijem sajmu turizma u Poljskoj, koji se održava od 23. do 27 novembra u Varšavi.
“Tu smo takođe pripremili bogat izbor propagandnog materijala, a obavijestili smo hotelijere i druge agencije u gradu da mogu da nam se priključe i pošalju svoj materijal. Većina je to i učinila pa je i to rezultat dobre pripreme za dva sajma koja se odvijaju istovremeno u Kragujevcu i Varšavi.”- kazala je Krstović.
Poljski turisti posljednjih godina sve više posjećuju Crnu Goru. Prema podacima MONSTAT-a, za prvih devet mjeseci ove godine Crnu Goru je posjetilo oko 50.000 gostiju iz Poljske, koji su ostvarili oko 260.000 noćenja, što je 15 % više u odnosu na godinu ranije.
Jadranskim morem caruje grabežljivica – strijelka! Sve je više zabrinutih ribara jer im ova agresivna vrsta uništava ulov, ali gunđaju i ribolovci-rekreativci, koji se upravo zbog strijelke ne mogu pohvaliti bogatim ulovom liganja.
Što se to događa u moru i koje su to promjene u hranidbenom lancu, upitali smo prof. dr. sc. Jakova Dulčića, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
– Strijelka je u Jadranu dosta česta i brojna, poglavito posljednjih godina. Radi se o autohtonoj vrsti koja je ranije imala svoj areal, područje rasprostranjenosti uglavnom samo u južnom dijelu. No, posljednjih nekoliko godina nalazimo je na znatno širem području, te se ujedno i povećala njezina brojnost uzduž istočne obale Jadranskog mora. Ovdje treba spomenuti iznenađujući ulov strijelke (poznatije i kao strijelka skakuša, odnosno strijelko) u prosincu 2003. godine u Tarskoj vali kod Novigrada u Istri, u količini od 1,5 tona. Ova vrsta u tom području nije nikada bila zabilježena pa i ne čudi činjenica kako je ribarima bila potpuno nepoznata. Ovaj ulov zapravo predstavlja i najsjeverniji nalaz ove vrste u Jadranu, čak i na Mediteranu.
Premda se radi o vrlo ukusnoj ribi za ljudsku prehranu, taj konzumentski epitet nekako je zaobišao strijelku iz jednostavnog razloga što je puno poznatija među ribarima kao štetočina. Predator koji uništava sve pred sobom! Kada uleti u jato njoj omiljenih srdela, inćuna, cipala, liganja, ona ne utažuje samo glad već nastavlja svoj lov. Pa makar samo zagrizla neku od žrtava i ostavila je tako ozlijeđenu, jednostavno mora što više riba ugristi.
Sve zbog klimatskih promjena
– Strijelki eventualni prirodni neprijatelji mogu biti dupini, morski psi, te moguće tuna i veće raže. Povećanje brojnosti ove vrste može biti uzrokovana utjecajem klimatskih promjena na hidrografiju mora i oceana, ali i nestankom ili smanjenjem brojnosti onih vrsta koje se hrane strijelkom, odnosno klasičnim poremećajem u hranidbenom lancu, a populacije ove vrste su vrlo sklone oscilacijama svakih desetak godina.
Strijelka se na širem području ušća Neretve hrani uglavnom ciplom batašom, koji je na ovom području činio najvažniji segment ribarstva, navodi naš sugovornik. Posljedica toga je i bio pad ulova cipla bataša prije nekoliko godina. Zanimljivo je da ribari na tom području ovu vrstu smatraju pravom napasti te često spominju kako im uništava mreže u namjeri da se domogne njihove lovine.
– Budući da ribari još uvijek nemaju odgovarajuće alate za uspješan ulov strijelke skakuše, tradicionalno ribarstvo cipla bataša danas se nalazi na rubu propasti, a potencijalna ekonomska prednost izlova strijelke još uvijek nije ostvarena. Poznato je da ova vrsta dobro podnosi akvarijske uvjete, te kao takva predstavlja potencijalnog kandidata za uzgoj.
Naime, strijelkino meso je odlične kvalitete, prodaje se svježa i konzervirana, a kako je danas već potpuno uobičajena vrsta uzduž cijele hrvatske obale, lovi se i u sjevernom dijelu Jadrana.
Golema riba
Strijelka ili Pomatomus saltatrix, engleski naziv: Bluefish. Može narasti do 130 cm ukupne dužine i mase do 14,4 kg, obično je duga 20-60 cm.
Ljeti se približava obali. Aktivna je danju, vrlo je brza. Mrijesti se tijekom proljeća i ljeta. Može doseći starost od devet godina.
Cirkumglobalna vrsta, u tropskim i suptropskim morima (osim istočnog Pacifika), u čitavom Mediteranu i Jadranu. U Jadranu je dosta česta i brojna, poglavito posljednjih godina.
Krčka biskupija u Godini Milosrđa organizuje veliko biskupijsko hodočašće pod nazivom “Putovima hrvatskih svetaca”, u periodu od 28 – 30 oktobra.
Osim Šibenika i Dubrovnika, 670 hodočasnika na čelu sa svojim biskupom mons. Ivicom Petanjkom, posjetiti Herceg Novi, Kotor, Perast i Muo i Dobrotu, gdje će hodočastiti Svetom Leopoldu, Svetom Tripunu, Blaženoj Ozani, Blaženom Graciji, Gospi od Škrpjela, i Svetom Eustahiju.
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News
– Uspjeh ovog hodočašća povjeravamo moćnom zagovoru Blažene Djevice Marije i naših svetaca, kao i molitvama svih vjernika Kotorske biskupije koja s radošću očekuje ovo povijesno hodočašće, poručuju iz Kotorske biskupije.
U gradsku kasu Tivta u periodu od 1.januara do 30.septembra slilo se ukupno 14.150.186 eura, što je 77,4 % od ukupno za 2016 godinu u budžetu očekivanih 18,27 miliona eura . To piše u informaciji o prihodima i rashodima Opštine Tivat za tri klvartala ove godine, a koja će se naći pred odbornicima na sjednici Skupštine Opštine 29.oktobra. Od ukupnog prihoda tačno polovina, odnosno 7,08 miliona eura su neutrošena sredstva iz prošle godine, a koja su prenešena u budžet za 2016.
Od raznih poreza opština je do kraja septembra prohodovala 4,08 miliona eura, od čega najviše – 3,16 miliona od poreza na imovinu. Prihodi od taksi iznosili su nepunih 392 hiljade eura, dok se od raznih naknada u gradsku kasu slilo 1,78 miliona eura. Zabrinjava podatak da je do kraja trećeg kvartala od naknade za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta – popularnih komunalija, prihodovano samo 1,42 miliona eura, što je samo 46 odsto od ukupno za cijelu 2016. očekivanih 3,08 miliona eura po tom osnovu.
Do kraja septembra Opština je potrošila ukupno 6,59 miliona eura što je 9,39 odsto manje nego u isto vrijeme lani. Ukupni rashodi za devet mjeseci samo su 36 % od ukupno planiranih za 2016, a opet se ponavlja hronična boljka iz prethodnih godina – loša relalizacija kapitalnog d budžeta jer je ostvarenje kapitalnih izdataka iznosilo samo 17,36 odsto godišnjeg plana. Naime, od ukupno za 2016. planiranog kapitalnog budžeta od 10,74 miliona eura, za devet mjeseci potrošeno je samo 1,87 miliona eura.
Goran Nikolić maratonac iz Kragujevca već pedeset dva uzastopna dana trči kroz Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru sa ciljem da obori Ginisov svjetski rekord.
Očekuje se da će finalni maraton na relaciji Bar – Budva završiti u četvrtak 27.oktobra oko 12 sati – ispred Starog grada Budva.
„Sav prihod od donacija Goran koji vidi samo pet procenata i to na jedno oko – usmjerava Regionalnom centru za sport i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom Iskra”, kažu u Rotari klubu Budva.
Kako poručuju Rotarijanci Distrikta 2483 koji su pokrovitelji i domaćini ovog maratona, Gorana će pored predstavnika medija dočekati i predstavnici više nevladinih organizacija iz Budve i Kotora i sportskih udruženja.
Podsjetimo, Rotari predstavlja globalnu mrežu lidera koji se volonterski posvećuju rješavanju humanitarnih izazova u svijetu. „Posredstvom 34 000 Rotari kluba u preko 200 zemalja i geografskih regiona – Rotari mrežu čini 1. 2 milliona članova. Njihov rad utiče na život kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou”, saopštili su, između ostalog, iz Rotari kluba Budva.
Posljednji u nizu koncerata u sklopu manifestacije pod nazivom “Small City Events”, koncert Gradske muzike Budve biće održan u srijedu, 26. oktobra, na Trgu pjesnika sa početkom u 19h sati.
Podsjećanja radi, XI Festival crnogorskog muzičkog naslijeđa “Muzika ljeta” ove godine pod novim nazivom – “Small City Events” organizuje se dva puta sedmično, počevši od 14. septembra, u Starom gradu, na Trgu pjesnika (ili okolini Starog grada) i u Petrovcu – na šetalištu pored JU “Crvena komuna”, a podrazumijeva gostovanja folklornih ansambala, kvalitetnih klapa i muzičkih društava sa područja čitavog primorja.
Tokom manifestacije “Small City Events” nastupile su klapa “Škuribanda”, “Castel Nuovo”, “In Canto” i “Harmonija”, zatim KUD “Jedinstvo”, KUD “Aluminijum”, KUD “S.M.Ljubiša” i naravno Gradska muzika Budva, koja ove godine slavi 110 godina postojanja.
Pogledajte snimak koji je postavio Nele Krivokapić – Đir Gradske muzike Budva 1963. godine, kaletama Grada…
Školica sporta JUMP na III Međunarodnoj dječijoj olimpijadi na Braču
Školica sporta Jump iz Herceg Novog učestvovala je na III Međunarodnoj dječijoj olimpijadi koja je održana proteklog vikenda u Hrvatskoj, u Bolu na Braču. Cilj ovoga takmičenja je promocija sporta i zdravog načina odrastanja djece.
Na olimpijadi je učestvovalo 260 djece iz regiona Hrvatska, Bosna i Hercegovina i jedini predstavnik iz Crne Gore sa najmlađim učesnicima od 3 do 10 godina Školica sporta Jump iz Herceg – Novog.
Školica sporta JUMP na III Međunarodnoj dječijoj olimpijadi na Braču
Djeca su se takmičila u tri discipline: Trčanje 60 metara, Poligon spretnosti i Skakanje u vrećama. Školica Sporta Jump u veoma jakoj i starijoj konkurenciji se okitila sa 21 medaljom i zauzela četvrto mjesto u ukupnom plasmanu.
Školica sporta JUMP na III Međunarodnoj dječijoj olimpijadi na Braču
Crna Gora će biti domaćini III Međunarodne dječije olimpijade, krajem novembra u Herceg Novom, kada očekuju dolazak velikog broja djece iz cijelog regiona .
Poznati budvanski ribar Slobodan Kiki Kavaja ulovio je na 20 milja od Budve opasnu metar i po dugu mako ajkulu. Kavaja je kazao za “Vijesti” da je ajkula teška 31 kilogram.
Mako ajkula je u prosjeku dugačka oko tri metra i naseljava sva svjetska mora i okeane.
Kako su ranije pisali mediji, radi se o jednoj od najbržih riba u moru, pliva čak do 100 km/h.
Ta brzina je posljedica evolucije, jer se hrani tunama i sabljarkama.
Kada je zakačena na udicu, umije da skoči van vode i više metara u vis, što je čini jednim od najtraktivnijih ulova sportskih ribolovaca.
Kada se uz to zna da, za kategoriju morskih pasa, ima dosta ukusno meso, jasno je zašto je na listi „ranjivih vrsta“.
Prati je zao glas da napada ljude, ali to radi samo kad joj se čini da je direktno ugrožena, ili kad ronioci nose ribu oko struka. Od 1982. godine do sada zabilježena su 42 napada mako ajkule na čovjeka, od kojih su tri bila fatalna.
Od svih morskih pasa, ima najveći mozak u odnosu na zapreminu tijela, pa je naučnici posebno proučavaju zbog njene inteligencije.
U sklopu IPA Adriatic projekata “4 PILLARS” i “ADRIATIC PLUS” u Institutu za biologiju mora u Kotoru održana je radionica na temu kapitalizacije već sprovedenih IPA projekata, a koja je imala za cilj prezentaciju rezultata svim zainteresovanim korisnicima iz sektora ribarstva, morske akvakulture, lokalnih i nacionalnih nadležnih Institucija.
Jedan od glavnih ciljeva ovih projekata je kapitalizacija rezultata već sprovedenih IPA projekata koji su se bavili tematikom morskog ribarstva, marikulture i zaštite životne sredine u Jadranskom moru.
Među projektima čiji se rezultati kapitalizuju a koji su realizoavni u Institutu za biologiju mora najznačajniji su “DEFISHGEAR” “i “NETCET” projekti. Među učesnicima lokalne radionice bili su prisutni profesionalni ribari sa područja Opština Kotor, Tivat, Herceg Novi, uzgajivači školjki, predstavnici Opštine Kotor i Tivat, kao i predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Institiut za biologiju mora Kotor
Dio radionice bio je posvećen prezentaciji rezultata DEFISHGEAR projekta u okviru koga je prvi put procjenjena količina otpada u Jadranskom moru. Učesnicima je detaljno predstavljena metodologija procjene, način riješavanja problema otpada u moru, kao i uloga sektora ribarstva u rješavanju ovog problema koji predstavlja globalnu prijetnju morskom ekosistemu.
NETCET
Posebna pažnja je bila posvećena prezentaciji projekta „NETCET“ kojim je tretirano pitanje zaštite morskih sisara, kao i izrada zajedničke Jadranske Strategije za očuvanje morskih sisara i kornjača, posebno zbog činjenice da su u pitanju migratorne vrste koje su ugrožene i čije se populacije moraju očuvati i zaštititi sprovođenjem zajedničkih planova i izradom dugoročne i efikasne strategije očuvanja.
Jedan dio radionice bio je posvećen Mediteranskoj uredbi – preporukama i usklađivanju sa sektorom ribarstva u Crnoj Gori gdje su svi učesnici dobili detaljne podatke o načinima usklađivanja sekotra ribarstva sa pravilima Zajedničke ribarske politike EU.
U okviru oktobarske nacionalne kampanje za borbu protiv karcinoma dojke „Za nju – više znanja za manje strahova“ svim prolaznicama u nautičkom naselju Porto Montenegro danas su darivana su uputstva za samopreglede, savjeti u oblasti tretiranja ovog oboljenja, ali i vaučeri sa popustom od 50% na ultrazvučni pregled dojke u poliklinici „Mansa Medica“ u periodu do 31. oktobra.
Nacionalna kampanja za borbu protiv raka dojke ulazi u četvrtu godinu obilježavanja, posebno svakog oktobra kada šalje poruke o ulozi i značaju rane prevencije, za sve građanke Crne Gore.
Kampanja
Organizaciju kampanje potpisuju studenti Medicinskog fakulteta u Podgorici i marketing agencija „Prava Priča“, uz podršku brojnih medija i biznis partnera, Ministarstva zdravlja i Porto Montenegra kao jednog od tradicionalnih prijatelja kampanje i promocija koje se dešavaju u Opstinama Tivat i Kotor.
