Izložba slika pod nazivom „Akvarel“ slikarke Olge Strugovščikovaje, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu.
Ruska umjetnica se ovdašnjoj publici predstavlja sa dvadesetak radova inspiranih pejzažima Boke Kotorske, i njenim motivima kao načinom života. Olga Strugovščikovaja diplomirala je na Umjetničkom fakultetu u Moskvi, na smjeru grafički dizajn, a već par godina živi u Crnoj Gori.
„Nevjerovatna ljepota Crne Gore je moja najveća inspiracija – dominantne su njene boje mira i nježnosti, divlje slobode oluje, poezija planina, ali čarobna energija koja izaziva maštu je nevjerovatna. Jedinstvena je sinergija ljudi koje srećem ovdje.“ – istakla je autorka.
Mještani Krtola organizovano će sutra doći na suđenje koje je za utorak 20.septembar u Prekršajnom sudu u Kotoru zakazano predsjedniku te tivatske Mjesne zajedice Ivanu Starčeviću. Ukoliko on bude kažnjen, Krtoljani će odmah u povratku iz Kotora blokirati kotorsku raskrsnicu na Jadrankoj magistrali – odlučeno je preksinoć na Zboru građana te MZ.
Protiv Starčevića kao „odgovornog lica u pravnom licu“ tivatska policija podnijela je prekršajnu prijavu zbog toga što je 10.aprila više od 200 mještana Krtola i Krašića, na 40-tak minuta, samoinicijativno blokiralo saobraćaj na jednoj od najprometnijih raskrsnica u državi – kružnom toku na Jadranskoj magistrali između Tivta, Kotora i Budve. Oni su na taj način izrazili revolt što predstavnici lokalne uprave Tivta i Vlade Crne Gore nisu reagovali na više puta ponovljene zahtjeve mještana da se sastanu i riješe problem sa slobodnim pristupom javnosti najljepšoj plaži u Krtolima – Pržna, a od koje indirektno živi veliki broj mještana koji se bave turizmom. Krtoljani su došli do ugovora o 30-togodišnjem zakupu te plaže koje je JP „Morsko dobro“ potpisalo sa kompanijom „Qatari Diar“, a koji Katarcima omogućava da zabrane pristup na minimum 70 odsto površine plaže svima osim klijentima i gostima svog budućeg stambeno-turističkog naselja koji „Qatari Diar“ namjerava graditi u zaleđu jedne od najljepših uvala na Crnogorskom primorju. Njihov protest upozorenja 10.aprila na kotorskoj raskrsnici, tada su svojim prisutvom podržali i aktivisti NVO “Naša Akcija” , “Građanski savez nesvrstanih” i “Tivatska antikopcijska akcija”, kao i predstavnici političkih partija “Bokeškog Foruma” i “Tivatske Akcije”.
Policija je protiv Starčevića zbog toga podnijela prekršajnu prijavu zbog „neprijavljivanja protestnog skupa“, a suđenje koje će se u utorak održati u Kotoru, mještani Krtola preksinoć su na zboru, ocijenili kao pokušaj njihovog kolektivnog zastrašivanja i istakli da to kod njih neće proći.
Sa zbora građana u Krtolima
„Građani su sami, a ne Mjesna zajendica, donijeli odluku o blokadi raskrnice. Ako treba, svi ćemo ići na sud i sve neka nas tuže, ali od naših prava nećemo odustati i dozvoliti da nas zatvaraju u geto i da nemamo slobodan pristup plaži Pržna koja je životni interes svih Krtoljana što žive od turizma.“- čulo se na skupu u Domu kulture „Uroš Rautović“.
Starčeviča će pred sudom braniti poznati tivatski advokat Petar Samardžić koji se sam javio da pomogne mještanima u njihovoj borbi za slobodan i neograničen pristup javnom dobru – plaži Pržna-Plavi horizont. Okrivljeni predsjednik MZ ponovio je da mu je prilikom saslušanja u policiji prije nekoliko mjeseci, inspektor preporučio da je „bolje da MZ preuzme krivicu nego da podnesemo krivičen prijave protiv pedesetak lica koje smo evidentirali da su učestvovali u blokadi“.
Starčević je podsjetio da su mještani Krtola samoinicijativno odlučili da prelaženjem pješačkog prleaza na kružnom toku na magistrali, izraze protest zbog toga što su ih sve državne institucije kojima su se obraćali zbog problema sa pristupom plaži Pržna, ponajviše tadašnji tivatski gradonačelnik Ivan Novosel (DPS), ignorisale i nisu se ostvrtale na njihove zahtjeve.
Blokada
„Zbog protestnog skupa došlo je zbog ignorantskog stava državnih i opštinskih službi prema nama, posebno tadašnjeg gradonačelnika Novosela koji je 4 mjeseca ignorisao naše pozive i molbe. Mještani su na zboru 9.aprila od MZ tražili da se blokira magistrala, ali smo ih mi i tada pozivali na nastavak dijaloga sa nadležnima i pokušali ih odvratiti od radikalizacije iskazivanja nezadovoljstva. Narednog dana građani su samoinicijativno otišli na raskrsnicu i na njoj prelazili put preko pješačkog prlaza, što zakonom nije zabranjeno. Došlo je do zastoja u saobraćaju koji je bio manji od onih koji su na tom putu, vladali tokom cijelog ovog ljeta.“- kazao je Starčevič dodajući da on nije kriv što policija 10.aprila nije zaustavljala pješake.
TA PODRŽAVA KRTOLJANE, BOJKOTUJE SJEDNICU SO
U znak podrške Ivanu Starčeviću, odbornici “Tivatske Akcije” će bojkotovati sjednicu SO Tivat.
“Podnošenje prekršajne prijave ovim povodom ne može se drugačije posmatrati nego kao pokušaj vlasti da se građani zaplaše, i obeshrabre da slobodno izražavaju građanski protest. Ovakvim postupcima, međutim, samo se podižu tenzije, i kod slobodnih ljudi izazivaju suprotan efekat. Najmanje što nam danas kao društvu treba jeste ovakvo podizanje napetosti, pa pozivamo sve one koje je trenutno dopalo da imaju malo moći i vlasti u svojim rukama, da se okanu kontraproduktivnih pritisaka svojstvenih totalitarnim režimima, i da se umjesto toga konačno posvete rješavanju ogromnih bezbjednosnih problema koji iz mjeseca u mjesec naše društvo sve brže približavaju potpunoj kriminalnoj anarhiji.”- saopštila je TA.
Ne računajući vozila koja pripadaju Službi zaštite i spašavanja, lokalna uprava u Tivtu raspolaže sa ukupno 12 službenih automobila, od čega je 5 vozila stalno dato na korištenje petorici najviših funkcionera grada – gradonačelnici dr Snežani Matijević (DPS), predsjedniku SO Ivanu Novoselu (DPS) i trojici potpredsjednika Opštine.
Gradonačelnica koristi prije dvadesetak dana kupljeni novi terenac „nissan qashqai 1.6 DCI“ jer je u međuvremenu „ostala pješak“ zato što su sva do tada raspoloživa vozila, odmah po stupanju na dužnost, uzeli Novosel i trojica potpredsjednika.
Tako predsjednik lokalnog parlamenta vozi službeni „renault megane 1.5 DCI“ iz 2012, koji je prethodne dvije godine Novosel koristio kao gradonačelnik Tivta. Isti takav automobil koji je do prije nekoliko mjeseci koristio bivši predsjednik SO Tivat Krsto Bošković (SDP), sada vozi potrpedsjendik Opštine dr Siniša Kusovac (DPS). Potpredsjedniku Opštine Dejanu Maslovaru (SD) dodijeljen je donedavni zvanični protokolarni automobil tivatskog gradonačelnika–„ford mondeo 2.0 TDCI“ iz 2007. dok potpredsjednik Opštine Ilija Janović (HGI) koristi službeni „ford C-MAX 1.8 TDCI“ iz 2007. Svima njima, prema „Odluci o raspodjeli korišćenja službenih vozila u organima lokalne uprave u Opštini Tivat“ koju je 29.jula donijela gradonačelnica Matijević, službeni automobili dodijeljeni su na „ličnu upotrebu 24/7“.
Prema nezvaničnim saznanjim Matijevićka je namjeravala da svojim najbližim saradnicima ograniči korištenje službenih vozila samo tokom radnog vremena, ali je to maltene izazvalo njihovu pobunu, pa je gradonačelnica morala popustiti pod žestokim pritiskom fukcionera svoje partije i njenih kolacionih partnera koji službeni automobil 24/7 smatraju jednim od dokaza svog statusa.
S. Matijević
Inače, prema još važećoj njenoj odluci, Komunalna policija koristi dvije „dacie sandero 1.2“ iz 2016, Direkcija za investicije „volkswagen golf 5 1.9 TDI“ iz 2005, Sekretarijat za komunalno stambene poslove i saobraćaj na raspolaganju ima „ford C-Max 1.8 TDCI“ iz 2007, Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj „renault clio 1.2“ iz 2008, a Sekretarijat za informacione sisteme i zajedničke poslove raspolaže sa „volkwagen caddy-jem 2.0 SDI“ iz 2005 i dvije godine mlađim „ford fusionom 1.4 TDCI“. Ta dva automobila po Matijevićkinoj odluci, prwma potrebi korsite svi orani lokalne uprave, ali buduči da je nedavno na snagu stupila nova ortganizacija službi Opštine Tivat u kojoj je značajno povećan broj sekretarijata, direkcija i samostalnih službi, za očekivati je da će lokalna uprava uskoro morati da za nove funkcionere kupi još najmanje 3 nova službena automobila.
Biciklističkom vožnjom od Igala do Kamenog, a potom i novom stazom u tom selu, juče je u Herceg Novom obilježena Evropska nedelja mobilnosti.
Na startu u Igalu okupio se veliki broj biciklista: članovi hercegnovskog Triatlon kluba, predstavnici nevladine organizacije “Biciklo.me” i brojni rekreativci. Među njima su bili i direktorica Turističke organizacije Herceg Novi Bojana Blagojević, direktor Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević i direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Nikša Grgurević.
Evropska nedelja mobilnosti HN
Biciklisti su imali priliku da iskuse vožnju novom stazom u selu Kameno, sa koje se pruža predivan pogled na zaliv. Uređenje staze je u završnoj fazi i uskoro će biti i zvanično otvorena.
Upravo projekat uređenja pješačkog puta i dijela starog kolskog puta u biciklističko-pješačku stazu na najbolji način oslikava poruku Evropske nedelje mobilnosti – da treba uvoditi i promovisati mjere održivog saobraćaja i ponuditi alternative upotrebi automobila.
Evropska nedelja mobilnosti HN
Uređenje staze realizuje se kroz projekat “Udahnimo život zaleđu-selo Kameno“, za koji je Turistička organizacija Herceg Novi dobila podršku Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori. Partneri na projektu su opštinska Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Agencija za izgradnju i razvoj grada i Mjesna zajednica Kameno-Žlijebi.
Evropska nedelja mobilnosti HN
“Čula sam da je Kameno posebno selo, sa dugom i bogatom istorijom, a da njegovi stanovnici i dalje njeguju tradiciju svojih predaka. Staza će pružiti turistima potpuno novo iskustvo u Herceg Novom – da dok voze biciklo ili šetaju uživaju u prekrasnom ambijentu, odmore na vidikovcima sa prelijepim pogledom, isprobaju domaću hranu. Ovo je najbolji način da se doprinese razvoju lokalne ekonomije, kao i jedan od primjera kako možemo odgovoriti na ovogodišnji moto kampanje Evropske nedelje mobilnosti “Pametna mobilnost – jaka ekonomija”, rekla je Ana Pajević Tošić iz Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) .
Evropska nedelja mobilnosti HN
Ona je kazala da su u UNDP zadovoljni što mogu podržati inicijative poput ove u Herceg Novom.
“Diverzifikacija turističke ponude, razvoj biciklističkih i pješačkih staza, povezivanje zaleđa sa centrom grada, podsticanje stanovništva da ne napušta svoje domove u selima i osnaživanje lokalne ekonomije pravi su načini da se očuva prekrasna priroda ove lijepe zemlje”, poručila je Pajević Tošić.
Evropska nedelja mobilnosti HN
UNDP je od ove godine nacionalni koordinator kampanje obilježavanja Evropske nedelje mobilnosti, koja se realizuje u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, uz podršku EU Info centra, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva ekonomije, crnogorskih opština i nevladinih organizacija.
Nakon prolaska fronte u noći od petka na subotu, nedjelja je donijela prolazno smirivanje vremena uz sunčana razdoblja. Sinoć je Jadran zahvatio novi kišni val zbog uticaja novog ciklonalnog centra koji se stvorio nad sjevernom Italijom.
Ponedjeljak:
Umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, lokalno i pljuskovi praćeni grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru povremeno pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 19, najviša dnevna od 14 do 25 stepeni.
Utorak:
Umjereno do potpuno oblačno, ponegdje kratkotrajna kiša, a tokom dana na jugu su mogući i sunčani periodi. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 17, najviša dnevna od 13 do 27 stepeni.
Temperatura mora je i dalje visokih od 23 – 24 stepena.
Jedriličarska Regata tisuću otoka startovala je danas u podne iz Rijeke prema Tivtu. Dvadesetak posada iz Hrvatske, ali i 14 zemalja širom svijeta takmičiti će se na ruti dugoj 277 nautičkih milja u prvoj etapi do Tivta te u drugoj natrag do Rijeke.
Pobijedit će tko izabere najbolji kurs – uz obalu ili prema otvorenome moru, ovisno o vjetru i morskim strujama.
Kretanje jedrilica moći će se uživo pratiti na internetu, a na Facebook stranici regate objavljivat će se fotografije s jedrilica i trenutni rezultati, najavili su organizatori – Riječki jedriličarski klub i Porto Montenegro Yacht Club.
Druga etapa iz Tivta startuje u četvrtak 22. septembra, a četvrto izdanje Regate tisuću otoka završava dodjelom nagrada u Rijeci za tačno sedam dana.
“Ispod mosta, među stijenama” – naziv je debitanskog filma mladog crnogorskog režisera Pavla Simonovića, koji će na repertoaru kina “Boka” biti od ponedjeljka 19.septembra do nedjelje 25.septembra.
Projekcije počinju u 20 sati, a cijena ulaznice je 2 eura.
“Ispod mosta, među stijenama je projekat producentske kompanije Cut-Up, a glumačku ekipu čine: Miloš Pejović, Stefan Bošković, Jelena Đokić, Marko Baćović, Branimir Popović, Dejan Ivanić, Mišo Obradović, Ana Vučković i drugi. Kostimografkinja je Jelena Đukanović, scenograf Đorđije Kalezić, snimatelj tona Aleksandar Brajović, a direktor fotografije Dušan Grubin. Koproducentkinja je Jelena Filipović, izvršna producentkinja Jelena Mišeljić, a direktor filma je Veliša Popović. Producent filma je Sehad Čekić. Film je podržan od strane Ministarstva kulture Crne Gore i Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.
Snimanje je realizovano u saradnji sa Upravom policije, Službom zaštite Glavnog grada, Kliničkim centrom Crne Gore i Željezničkom infrastrukturom Crne Gore, kao i mnogim drugim službama, javnim ustanovama i privatnim kompanijama.
Ovaj urbani triler prati dva inspektora (Miloš Pejović i Stefan Bošković) kojima se u istrazi ubistva ispriječe razni privatni problemi, pa i inače komplikovan slučaj postaje još teže rješiv. Stara izreka kaže da svaki detektiv tokom istrage, zapravo, pronalazi samoga sebe – navodi se u sinopsisu ovog filma, koji je slika košmarnog svakodnevnog privatnog i poslovnog života” – stoji u najavi organizatora.
Na 30. izdanju Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala, ovom filmu dodijeljene su dvije nagrade: Specijalno priznanje žirija i nagrada FEDEORA – Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana.
Žiri takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma, čiji su članovi bili Varja Đukić, glumica, Ognjen Sviličić, reditelj i Aleksandar Radunović, scenarista, dodijelio je Specijalno priznanje “za nov i intrigantan pristup žanru, te izuzetno originalnu ideju čiji potencijal inspiriše”.
Žiri asocijacije FEDEORA, čiji su članovi Dubravka Lakić, Vuk Perović i Dževdet Tuzlić, dodijelio je nagradu “zbog snage sa kojom je žanr kriminalističkog trilera unio društveni angažman, zbog rediteljske vještine s kojom je ideju sproveo do kraja i zaokružio originalnu i svježu priču uz sjajnu glumačku podršku i kvalitetnu produkciju.”
Paul Nowak (62) iz Augsburga boraveći na odmoru u Igalu, a impresioniran ljepotom crnogorskog primorja koje je prvi put posjetio prije četiri godine, odlučio je da na svom dvotočkašu obiđe zaleđe Herceg Novog za koje kaže da mu je poseban izazov.
Biciklizmom se bavi već sedam godina, dok je posljednjih pet godina član jednog biciklističkog kluba u Augsburgu. Do sada je učestvovao na nekoliko trka u Južnoj Njemačkoj gdje je ostvario odlične rezultate, osvojivši 2. i 3. mjesto.
Kako i sam kaže, ljubav prema biciklizmu se razvila sasvim spontano, i vremenom je postajala sve veća, pa su tako sva njegova putovanja skoro nezamisliva bez bicikla.
Biciklom oko Orjena -foto pustolovi.com
Smatrajući da čari prirode najbolje može vidjeti i doživjeti putovanjem biciklom, prije četiri godine, kada je prvi put boravio na crnogorskom primorju, odvažio se na put dug 127 km, Budva – Cetinje – Lovćen – Kotor.
Oduševljen netaknutom prirodom i bajkovitim predjelima koje nudi Crna Gora, odlučio je da njegova destinacija za odmor ponovo bude crnogorsko primorje.
Boraveći u Igalu, popodnevne sate koristio je za istraživanje okoline na svom dvotočkašu, međutim, poseban izazov za njega je bila planina Orjen sa koje se pruža najljepši pogled na Boku.
Specifična i surova ljepota Orjenskog masiva, prepuna raspucalih stijena i dubokih jama, kao i guste šume i krečnjaka nagnale su ovog avanturistu da se uputi na turu oko Orjena, dugu preko 60 kilometara.
Biciklom oko Orjena -foto pustolovi.com
Iako nije bilo nimalo lako uhvatiti se u koštac sa planinom poput Orjena, nakon avanture duge 61 kilometar, Paul kaže da su njegovi utisci više nego pozitivni, te da se za istraživanje skrivene ljepote zaleđa Herceg Novog svakako vrijedi pomučiti.
Za Orjen kažu da je neobičan i pun surove ljepote, te da nije stvoren za ljude koji su navikli da na lak i brz način dolaze do planinske ljepote, već da je primjereniji onima radoznalog duha, spremnim da se uhvate u koštac sa neobuzdanom prirodom koju Orjen posjeduje.
Ipak, za većinu turista koji posjete Boku ova planina predstavlja poseban izazov, pa su tako rijetki oni koji se usude da je u cjelosti istraže. Svakako ono što je sigurno jeste da svi oni koji se jednom odvaže da istraže ljepotu ove čarobne planine, požele da se ponovo vrate.
Veliki broj institucija, gradova i organizacija do sada su zvanično podržali Knjigu aplikacije – Bid Book – za kandidaturu Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine.
Tako je Vlada Crne Gore nedavno hercegnovsku kandidaturu proglasila projektom od nacionalnog značaja i dala višestruke garancije uključujući i značajna finasijska sredstva u iznosu od 25 milona eura, a predsjednik države je, uz aktivnu podršku projektu, stao na čelo počasnog odbora.
Pored toga su pojedinačno i osam različitih ministarstava – kulture, ekonomije, održivog razvoja i turizma, vanjskih poslova i evropskih integracija, prosvjete, finansija, odbrane i informatičkog društva i telekomunikacija – podržala konkretne projekte u procesu aplikacije.
Naši prvi susjedi Tivat, Kotor i Budva su odlučili da snažno stanu uz Herceg Novi kao gradovi partneri u okviru modela Kreativni region Boka Kotorska, a uz njih razvijena je i konkretna projektna saradnja sa Podgoricom, Barom, Ulcinjem i Cetinjem.
Projekat su podržali regionalni i evropski gradovi-partneri: Dubrovnik, Trebinje, Ljubljana, Bolonja. Koncepti saradnje su razmenjeni sa Monsom, Donostia/San Sebastijanom, te grčkim kandidatima Elefsinom, Kalamatom, Rodosom i rumunskim gradovim Temišvarom, Bukureštom, Baja Marom i Kluž Napokom, koji su finalisti za titulu EPK. Uz to, sa gradom Temišvarom, koji je upravo i osvojio titulu EPK, razmijenjene su podrške bazirane na konkretnoj dugoročnoj projektnoj saradnji.
Herceg – Novi – foto TO
“Herceg Novi 2021” su podržali i Evropska asocijacija festivala, Asocijacija najljepših zaliva svijeta (World Bays Association), Citizens for Europe, Musopen, AVC Group, te Privredna komora Crne Gore, Turistička organizacija Crne Gore, kao i sve tri vjerske zajednice u Boki Kotorskoj – pravoslavna, islamska i katolička.
Impozantan spisak onih koji su zvanično stali uz projekat Herceg Novi 2021, te činjenica da su u posljednjih devet mjeseci osnovani Savjet za kulturu, Sekretarijat za kulturu, napravljena nova Strategija razvoja kulture i imenovan sekretar za kulturu, potvrđuju koliko je napora i želje uloženo u ovaj projekat i sa koliko predanosti cijeli grad, regija i država podržavaju hercegnovsku kandidaturu za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine.
Čestitka – Temišvar EPK 2021.
Predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović čestitala je Temišvaru osvajanje titule Evropska prijestonica kulture za 2021. godinu. “Sa velikim zadovoljstvom vam čestitam na osvajanju titule Evropske prijestonice kulture za 2021. godinu, sa čvrstim uvjerenjem da ćete nastaviti da odgovorate na sve buduće izazove, kao što ste to uspješno činili tokom ovog takmičenja”.
Podsjetimo da će 2021. godine po prvi put titular Evropske prijestonice kulture biti i jedan grad van zemalja Evropske unije, a u finalu za tu prestižnu poziciju su Herceg Novi i Novi Sad. Odluka će biti donjeta polovinom narednog mjeseca u Briselu.
Jedna od legendi svjetskog podmorničarstva boravila u Tivtu
1 od 8
Kurdin obilazi podmornicu Heroj
Kurdin u muzeju
Kurdin se upisuje u knjigu utisaka na Heroju
Kurdin sa crnogorskim podmornickim veteranima
Kurdin i Bulatović
Kurdin i Bulatović
Bulatović i Kurdin u muzeju u Tivtu
Podmornica K-84-ekateringurg
Predsjednik Udruženja podmorničara i mornaričkih veterana Rusije iz Sankt Petersburga, kapetan bojnog broda u penziji Igor Kurdin, boravio je sinoć u Tivtu gdje su ga ugostili članovi Udruženja podmorničara Crne Gore iz Tivta.
Kudin je sa suprugom Marinom, u pratnji predsjednika Udruženja podmorničara Crne Gore kbb u penziji Rajka Bulatovića, posjetio Zbirku pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru i njena dva najatraktivnija eksponata–veliku dizel-električnu podmornicu P-821 „Heroj“ i malu. tzv. džepnu podmornicu P-912 „Una“. Čuveni ruski podmorničar i autor brojnih knjiga iz te oblasti, sa zanimanjem je razgledao podmornice i upisao se u knjigu utisak na „Heroju“ gdje je Kurdin prepoznao i dosta sličnih tehnoloških riješenja i opreme koja se koristila na sovjetskim podmornicama tipa „Whiskey“ na kojima je komandant bio njegov otac.
„Veoma zanimljiva podmornica, ali dosta mala. „Moja“ je bila nešto malo veća sa svojih 18.200 tona deplasmana“- sa osmjehom je prokomentarisao Kurdin koji je u penziju nakon oko 30 godina službe, otišao sa mjesta komandanta podmornice K-84 „Ekaterinburg“, jedne od ukupno 6 aktivnih ruskih strategijskih nukleranih balističkih podmornica tipa „Delta IV“. Ove podmornice dugačke po 167, 5 metara naoružane su sa 16 interkontinentalnih balističkih raketa R-29 RMU „Sineva“ od kojih svaka nosi po 10 nezavisnih termonukleranih bojevih glava, svaka jačine po 100 kilotona, što znači da jedna podmornica klase „Delta IV“ jednim plotunom može da gađa 160 različitih ciljeva. Razorna moć koju ima ovo naoružanje, komandanta strategijske nuklearne balističke podmornice, čini drugim, odnosno trećim „najmoćnijih čovjekom“ na planeti, odmah nakon američkog, odnosno ruskog predsjednika.
„Izuzetno nam je zadovoljstvo da ugostimo Igora Kurdina koji je jedna od legendi svjetskog podmorničarstva. On je ujedno je kao predsjednik Udruženja podmorničara Rusije, na čelu organizacionog odbora što priprema redovni godišnji Svetski kongres podmorničkih veterana koji će se dogodine održati u Sankt Petersburgu, a na kojem će nadam se, i naše udruženje učestvovati.“- kazao je predsjednik Udruženja podmorničara Crne Gore Rajko Bulatović.
Bulatović i Kurdin u muzeju u Tivtu
„Sa zanimanjem sam razgledao muzej i vaše podmornice. Poznajem dosta mojih kolega iz nekadašnje sovjetske ratne mornarice koji su sa svojim brodovima i podmornicama dolazili na remont u bivši Arsenal u Tivtu i svi su oni odavde odnosili prelijepe utiske . Bez obzira na to što će Crna Gora vjerovatno uskoro biti dio NATO-a, to za nas ništa ne znači i naše prijateljstvo i dobri odnosi neće se promijeniti.Moramo se brinuti za budućnost naše djece koja treba da nastave to prijateljstvo i poštovanje i kad nas više ne bude“- istakao je Kurdin.
Iako je bio u društvu kolega – bivših podmorničara, Kurdin je maksimalno ispoštovao pravila te grane oružanih snaga koja se u žargonu naziva i „tiha služba“, jer ne samo što opstanak podmornice zavisi od toga da bude što tiša i neprimjetnija za neprijatelja u dubinama morta, već i da u mirnodopskim uslovima obavlja tajne, često politički veoma osjetljive zadatke. Stoga je samo osmjehom odgovorio i na naše pitanje o tome kako su se nekad sovjetske a sada ruske strategijske nuklearne podmornice u dubinama Atlantika i Pacifika „igrale mačke i miša“ sa američkim i britanskim nukleranim podmornicama-lovcima koje su ih pratile.
„Naše strategijske podmornice kao i američke, imaju svaka po dvije posade koje se smjenjuju na jednom brodu. Borbena patrola tokom koje podmornica krstari određenim dijelom okeana i spremna je da u slučaju potrebe izvrši lansiranje raketa, traje do 90 dana.“- bilo je sve što je kazao iskusni podmorničar koji je tokom karijere komandovao sa jednom balističkom nukleranom podmornicom tipa „Yankee“ i sa trima podmornicama klase „Delta“. Njegov K-84 „Ekaterinburg“ bio je jedan od glavnih testnih brodova na kojima su se ispitivale rakete „Sineva“ a ta je podmornica koja je tada dobijala brojne nagrade i priznanja kao najbolja u ruskoj mornarici, 2005 čak ugostila i predsjednika Vladimira Putina koji je sa „Ekaterinburga“ pratio vojne vježbe u Sjevernom ledenom okeanu.
