Na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu, u sklopu manifestacije “Mjesec maj – mjesec Rimskih mozaika”, 22.maja biće održana izložba pod nazivom “Rimski mozaici očima Crne Gore” u organizaciji Turističke organizacije Kotor.
Svoje radove inspirisane rimskim mozaicima, rimskom kulturom i motivima Risna predstaviti će sledeći izlagači.
Nevladino udruženje „Niti“ iz Bijelog Polja koje se bavi očuvanjem starih zanata (tkanje na ručnom razboju, pletenje) i različitim oblicima edukacije iz oblasti ručne radinosti
Velibor Pavićević – akademski vajar iz Podgorice
Ivan Kapičić – akademski vajar sa Cetinja
Aleksandra Ćorović – akademski slikar iz Bijele
Nada i Ana Radović iz Kotora – izrada dobrotske čipke
Janusz Reclaw iz Varšave – arheolog i fotograf
Ranko Maraš – fotograf iz Risna
Desanka Krivokapić iz Risna – ručna izrada suvenira
Obrad Kovačević iz Risna – ručna izrada suvenira
Izabela Čučić iz Kotora – ručna izrada suvenira
Izložbu je moguće pogledati u periodu od 9 do 17 sati.
Pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate ovaj događaj, poručuju iz TO Kotor.
Za sve bliže informacije možete nam se obratiti na broj telefona 068 820 479. Kontakt osoba je Bosiljka Bakočević Vuković.
Dječji dom ” Mladost” u Bijeloj, jedina ustanova za djecu bez roditeljskog staranja u Crnoj Gori, svečanom akademijom u Dvorani Park, sinoć je obilježila 70 godina od osnivanja.
Svečanosti je prisustvovao predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević, predstavnik UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks, predstavnici centara za socijalni rad, hercegnovske lokalne uprave, bivši i sadašnji štićenici, kao i zaposleni u Domu.
U Domu boravi stotinjak štićenika, koji su, kao i prethodne generacije, uspješno integrisani u lokalnu zajednicu, a međunarodne organizacije, poput Unicefa ocjenjuju da su uslovi u kojima djeca borave i način na koji o njima brinu zaposleni, na visokom nivou.
“U ovih sedam decenija naša institucija je imala jasan, častan i human cilj, a to je briga o djeci. Uz razne i različite društvene i ekonomske promjene, država Crna Gora se brinula o djeci koja nisu imala tu sreću da rastu u svojim porodicama”, kazao je direktor Dječjeg doma „Mladost“ Vladimir Delić.
70 godina rada Dječijeg doma “Mladost”
Završetkom Drugog svjetskog rata, čija posljedica je bio i veliki broj siročadi širom Crne Gore, nametnula se potreba za osnivanjem Dječjeg doma, pa je vlada tadašnje Narodne republike Crne Gore 1946. godine donijela odluku da se sva sirotišta objedine i smjeste u Bijeloj.
Delić je podsjetio da je od tada u Domu u Bijeloj zbrinuto oko 2.000 djece.
70 godina rada Dječijeg doma “Mladost”
“Odmah poslije Drugogo svjetskog rata, sva djeca bez roditelja, bez obzira na kojoj su strani stradali njihovi roditelji – jednako su vaspitavana, podizana i zbrinjavana”, kazala je ministarka Zorica Kovačević.
Ona je podsjetila na osnivača ove i drugih sličnih ustanova, Lidiju Blažovu Jovanović, koja je i sama bila siroče. Kovačević istakla je da ustanova poput Doma u Bijeloj, predstavlja najsuptiliniji izraz humanosti jednog društva i brige koju ono organizovano ukazuje onima, kojima je najpotrebnija.
“Mi i danas, nastojanjima Vlade i ministarstva na čijem sam čelu, činimo koliko najviše možemo, na formiranju i osposobljavanju institucija širom Crne Gore, u kojima će se ostvarivati neophodna briga i pomoć, prije svega djeci sa posebnim potrebama, zatim starim i iznemoglim licima i drugim kojima je briga društva potrebna”, navela je Kovačević.
70 godina rada Dječijeg doma “Mladost”
Goste je pozdravio predsjednik SO Herceg Novi Andrija Radman, koji je poručio da će Opština kao i do sada, pomagati i podržavati aktivnosti i nastojanja Doma u Bijeloj.
Telegram čestitke uputio je premijer Milo Đukanović.
“Oktobarska nagrada” Herceg Novog samo je jedno od priznanja koje je kolektiv Doma zaslužio za posvećen rad, za stalnu težnju da djeci obezbjede ne samo dobre uslove za boravak, nego i za sigurno školovanje, za sticanje samopouzdanja.
Sada je u toku transformacija koja predviđa uvođenje novih usluga u sistem socijalne i dječije zaštite, poput razvoja hraniteljstva, dnevnih centara za djecu sa invaliditetom, dječije SOS linije, stanovanje uz podršku za štićenike koji sa 18 godina napuštaju Dom.
Sa istorijatom ustanove prisutni su se upoznali kroz dokumentarni film “Dom”, autorke Branke Knežević koji je producirao JUK Herceg Fest.
U programu akademije učestvovali su KSC „Diano“, KUD „Sloga“ i djeca iz Doma.
Prva ikada na moru jedrena regata u trkačkoj sezoni jedrilica BLU 26 klase, vožena je minulog vikenda u Tivatskom zalivu, a na njoj je nastupilo ukupno osam timova iz Švajcarske, Njemačke, Rusije i Crne Gore.
Nakon dva dana jedrenja i 19 vrlo intenzivnih i borbeno odvoženih plovidbi, pobijedio je švajcarski tim „Hazel“ sa skiperom Mihaelom Kloetzlijem za kormilom.
Drugi je bio crnogorski tim „Angelo Rosso“ sa skiperom Milošem Radonjićem, a trećeplasirana je bila ekipa „Blu ZuZu“ iz Švajcarske koju je predvodio skiper Ferdinand Huser.
Ovakvim plasmanom, crnogorski tim „Angelo Rosso“ dobio je pravo besplatnog učešća na otvorenom Prvenstvu Švajcarske koje će se u sklopu BLU 26 sezone 2016, jedriti od 2. do 4. Septembra na jezeru St. Moritz u Alpima.
Regata u Tivtu vožena je inače, na trkačkim jedrilicama klase BLU 26 koje su proizvod švajcarske kompanije „Bluboats“ i konstruisane su za jedrenje na jezerima. Četiri takva broda duga po 8 metara i teška 1.200 kilograma posjeduje Porto MontenegroYachting Club iz Tivta, a iako su te jedrilice do sada učestvovale na više drugih regata u Bokotoskom zalivu borečći se protiv brodova drugih klasa, ovo je bio premijerni slučaj da se sa njima na moru jedri jedna regata za međunarodni BLU 26 šampionat.
Prije regate u Tivtu, učesnici ovog šampionata trenirali su na brodovima iste klase na čuvenom italijanskom jezeru Garda, a do kraja sezone koja se završava početkom oktobra, imaće još 6 regata na Ciriškom i jezerima St. Moritz, Zug, Bad Wiessee i Romanshorn u Švajcarskoj i Njemačkoj.
Menadžer Opštine Tivat Zoran Petranović i savjetnik gradonačelnika za međunarodne odnose i ekonomski razvoj Petar Vujović predstavljaju Opštinu Tivat na 7. Festivalu investicija i nekretnina FREI 2016 koji se održava u Miločeru.
“Festival nekretnina i investicija – FREI je tematska i selektivna manifestacija o problematici investiranja i razvoja real-estate sektora. Skup je namijenjen investitorima i komercijalnim kompanijama iz oblasti nekretnina, reprezentima državnih organa, infrastrukturnim preduzećima, predstavnicima međunarodnih institucija, stručnoj i opštoj javnosti. FREI predstavlja savremenu formu razmjene informacija i iskustava, kao i sticanja novih znanja, u cilju jačanja osnova za efikasnije djelovanje subjekata zainteresovanih za sektor nekretnina i investicija” – saopšteno je iz Opštine Tivat.
U saradnji sa tivatskom Turističkom organizacijom i kompanijom “Brand New Tivat”, Opština je ove godine na FREI-ju zakupila štand na kome će vršiti promociju realizovanih i planiranih projekata, kao pružiti priliku posjetiocima sajma da se upoznaju sa svim relevantnim informacijama o strateškim pravcima razvoja Tivta kao i investicionim mogućnostima u narednom periodu.
Radovi na rekonstrukciji hotela „Palma“ u Tivtu koji bi trebalo da počne sa radom 1. juna, privode se kraju – saopšteno je juče iz tivatskog HTP “Primorje”.
U toku su završni radovi na postavljanju podova, keramike, rasvjete u sobama, a ubrzo počinje i izrada nove fasade hotela.
“U rekonstrukciju hotela uloženo je dva miliona eura, a nakon nje, Tivat će dobiti savremeni gradski hotel kategorizacije 4 zvjezdice. Novitet koji će hotel pružati je i hotelska plaža koja će, zahvaljujući nasutom pijeskom, moći da primi 200 ležaljki, što prethodnih godina nije bio slučaj.”- stoji u saopštenju
U obnovljenoj “Palmi” će raditi više radnika nego dosad, pa će nakon rekonstrukcije ovdje biti zapošljeno oko 100 radnika, što je za 40 više nego ranije. Rekonstrukcija je započeta u februaru, a novi hotel će se razlikovati od starog po savremenom dizajnu enterijera i eksterijera. Raspolagaće sa 113 moderno opremljenih soba, konobom, velikim restoranom, koferencijskom salom i mini spa i welness centrom.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) iz Podgorice, Opština Tivat i JP “Morsko dobro” iz Budve danas su, povodom Svjetskog dana ptica selica 10. maja, organizovali ekološku radionicu na tivatskim Solilima.
Na radionici održđanoj u atraktivnom ambijentu ovog zaštićenog rezervata prirode poznatog pogotovo po bogatstvu ornito-faune, učestvovali su đaci Srednje mješovite škole “Mladost” iz Tivta koji će biti upoznati s ornitološkim i florističkim značajem Solila, kao i značajem ptica selica i važnosti očuvanja njihovih staništa.
Posmatrali ptice u ornitološkom rezervatu
Njima je o tome govorila profesorica biologije Zorana Grubišić koja je istakla da je cilj radionice pored ostaloga, bio da se učenici upoznaju sa vrstama ptica koje naseljavaju Solila, stanaricama, “kao i sa pticama koje su ugrožene i metodama kako da ih zaštitimo.”
Posmatrali ptice u ornitološkom rezervatu
Obilježavanje Svjetskog dana ptica u Tivtu organizovano je okviru projekta „Povezivanje zaštite prirode sa regionalnim razvojem, osjetite prirodu i istoriju Tivatskih solila na crnogorskoj obali”, kojeg CZIP realizuje sa u saradnji sa Opštinom Tivat i Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom uz finansijsku podršku njemačke fondacije za zašti tu životne sredine – DBU i organizacije Euronatur.
“Svjetski dan ptica selica – World Migratory Bird Day, se tradicionalno obilježava od 2006. godine u cilju podizanja svijesti o važnosti očuvanja ptica selica i njihovih staništa. Inicijativa za obilježavanje ovog dana pokrenuta je pod pokroviteljstvom Sporazuma o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija).
Posmatrali ptice u ornitološkom rezervatu
“Tema ovogodišnje kampanje “…. A kada nebo utihne?” ima za cilj da ukaže na zabrinjavajuće veliki broj ubijenih ptica selica na godišnjem nivou kao rezultat krivolovnih aktivnosti, zatvaranja i krijumčarenja. Osim ilegalnih aktivnosti, drugi pritisci kao što su gubitak staništa i klimatske promjene mogu dovesti do iščeznuća nekada čestih i brojnih vrsta. U cilju regulisanja broja i zabrane ekspoatacije ovih vrsta, vlade zemalja širom svijeta su usaglasile nacionalne zakone o zaštiti prirode sa međunarodnim direktivama i Konvencijama. Međutim, primjena zakona u praksi je veoma manjkava tako da se isti moraju dosledno sprovoditi ili rizikujemo da izgubimo vrijedne resurse koji su dio našeg zajedničkog prirodnog nasleđa.”- saopšteno je tim povodom iz CZIP-a.
Drugi internacionalni sajam London Yacht, Jet and Prestige Car Show, na kojem je kompanija Adriatic Marinas predstavila tivatsku marinu za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro, održan je prošle sedmice u Velikoj Britaniji.
London Yacht, Jet and Prestige Car Show zamišljen je kao nova manifestacija za imućnu klijentelu koju zanima luksuz – ove godine, u ponudi Sajma su se našle i posebno dizajnirane i izgrađene superjahte iznad 80 metara. Probrana imena iz svijeta superjaht industrije, avioindustrije koja proizvodi luksuzne biznis i privatne avione i helikoptere, te najprestižnija imena proizvođača brzih automobila,bili su izlagači u središtu britanske prijestonice i jednom od najvećih centara svjetskog biznisa.
U vrlo uskom prestižnom krugu izlagača, kompanijaAdriatic Marinas bila je fokusirana na prezentaciju kapaciteta marine za superjahte, ali i nautičkog naselja sa svim sadržajima Regent hotela, luksuznih rezidencija, 64m dugog bazena u sklopu Porto Montenegro Jaht kluba, kao i brojnih događaja, zbog kojeg će Porto Montenegro i ovog ljeta nositi epitet omiljenog sidrišta za superjahte.
Velika Britanija je stabilno tržište, a biznismeni iz cijelog svijeta koji posluju preko britanske prijestonice su naši potencijalni klijenti. Interesovanje posjetilaca je bilo vrlo veliko, a pitanja su bila najviše fokusirana na benefite marine, rezidencijalnu ponudu, ali Crnu Goru kao destinaciju – poručuje tim kompanije Adriatic Marinas koji je bio u Londonu.
Malo ko može kazati da je ostvario svoj san. Ipak, jedan od onih koji s ponosom to mogu reći je splitski jedriličar Leo Lemešić koji se na blagdan svetog Duje, zaštitnika Splita, vratio s puta oko svijeta. Njegova avantura započela je 7. oktobra 2010., trajala je pet godina i sedam mjeseci, tokom kojih je s brodom “Dora” i svojom posadom prešao 66 hiljada milja, preplovio pet oceana i mnoštvo manjih mora te obišao više od 50 zemalja.
– Da bi ostvarili svoj san ključno je staviti san na prvo mjesto. Za to moći napraviti treba imati dozu samoljubivosti, jer ne živimo sami i teško se izdvojiti iz života koji smo do tada živjeli. To prate i veliki materijalni gubici koji na kraju ipak rezultiraju velikim zadovoljstvom, jer nema boljeg uloga od uloga u putovanje.
Svakom novom miljom, novim mjestom i državom koju bi osvojili shvatio sam koliko je to dobro uložen novac i kako pravo bogatstvo leži u stvarima koje ti ostanu za cijeli život – kazao nam je na početku razgovora Lemešić, kojeg je ekipa “Slobodne” pratila na njegovim posljednjim miljama pred ulaskom u splitsku luku.
Ostvaren san
Iako vidno uzbuđen, kapetan je bio voljan za razgovor…
Što ste naučili iz ovog putovanja?
– Na ovom se putu pokazalo da je priroda puno milostivija prema nama ljudima nego mi prema njoj. Najveća prepreka je čovjek čovjeku. Ako poštuješ čovjeka to ti nije dovoljno, ali ako poštuješ prirodu to će ti priroda vratiti na najbolji način.
Poštivanje svakoga, svake kuture je zapravo najveća vrijednost koju vam da ovakav pothvat. Mi nismo jedini i naše mišljenje nije jedino ispravno.
Je li tijekom putovanja bilo situacija u kojima vam je život bio u opasnosti?
– Kritičnih situacija po meni nije bilo, mislim da sam ja takve situacije najviše izazivao roneći s morskim psima koji su postali moja velika ljubav i zadovoljstvo. Ne osjećam nikakav strah prema njima, već se zaštitnički ponašam prema tim predatorima.
Morski pas ukrao kantu
Pretpostavljam da je bilo mnogo posebnih trenutaka. Izdvojite jedan…
– Kad smo bili u nacionalnom parku na Bahamima, naš član posade Jozo, koji je inače iz Đakova, jednu noć čistio je krmu i u zadnjem grabljenju mora sićem morski pas je izvirio vani i Jozo mu je zabio sić na glavu.
Nesretna životinja od oko 3,5-4 metara se koprcala neko vrijeme, a Jozo je samo vikao “Odnese mi amper!”.
Jeste li ikada tijekom pothvata razmišljali o odustajaju?
– Ne, jer sebi to nikada nisam dopustio, nisam si dozvoljavao negativne misli. Svaka milja bila je znak da sam bliže kući…
Jedrliličar Lemešić
Je li vam znalo ponestati namirnica?
– Onoga čega nema, bez toga se mora. Nikada nismo bili gladni jer bi uvijek uhvatili dovoljno ribe. Puno puta smo spartanski živjeli, znali bi izgubili 10-15 kilograma, ali mislili bi da to i nije tako loše, malo si zdraviji, a i to je uglavom bilo 10-15 kilograma viška.
‘Dora’ u ‘sretnom’ stanju
U kakvom se stanju brod “Dora” vraća kući?
– “Dora” se vraća u sretnom stanju, napravila je nešto veliko i svima koji nisu vjerojali u nas pokazala je da su u krivu. Njen vlasnik i moj dobri prijatelj Marin Bosotina će je uskoro potpuno renovirati, tako da vjerujem da će “Dora” još jako dugo ploviti i pokazivati svoj avanturistički duh. Ja ću cijeli život biti vezan za nju, jer ovaj san ne bio moguć bez nje.
Koja zemlja vas je razočarala, a koja oduševila?
– Najviše me razočarala Kostarika, jer je trebala biti bogata obala srednje Amerike, u stvari najrazvijenija zemlja koja je bila preteča turizma, međutim zbog izoliranosti građani te zemlje su izrazito nezadovoljni i frustraciju što ne mogu promijeniti svoju sudbinu prenose na ljude koji dolaze.
Najveće iznenađenje mi je bio Meksiko, za koji sam mislio da je to zemlja sombrera, kaktusa, tequile, banditosa i mariachija, ali vrlo brzo sam shvatio da je jedna od najrazvijenih zemalja svijeta, mentaliteta jako sličnog našem, puna rudnih bogatstava, s dva oceana od kojih se ne zna koji je bogatiji.
Prava istina je da su banditosi zapravo s druge strane, jer je Amerika otela polovicu njihova teritorija.
Strogi kapetan Leo
Kapetan ste koji je tijekom ovog puta oko svijeta bio odgovoran za gotovo 150 članova posade, a ujedno ste otac dvoje djece. Jeste li stroži kao kapetan ili otac?
– Ja sam najstroži kao kapetan, pogotovo u teškim situacijama. Moja posada oduvijek je znala da kada je situacija ozbiljna nema mjesta za šalu, ali kada se radila zabava, nastojali smo da joj ne bude kraja!
Planirate li ovo svoje iskustvo prenijeti u knjigu ili možda dokumentarni film?
– Prvo ću se malo odmoriti, a onda vidjeti postoji li interes za takvim stvarima. Ako postoji, voljan sam dati sav materijal i sebe na raspolaganje. Ako ne postoji, onda ću za sebe napraviti neku malu knjižicu ili filmić koji će biti uspomena za prijatelje i obitelj.
Najljepši trenutak cjelokupnog putovanja?
– Ulazak u splitsku luku, u meni sve kuva…
Na sedmom sajmu investicija i nekretnina FREI, koji je juče otvoren u hotelu “Maestral” u Miločeru, svoje planove i razvojne vizije predstavlja i Opština Herceg Novi.
Otvaranju su prisustvovali predsjednik Skupštine opštine, Andrija Radman, savjetnik predsjednice Opštine, Vladimir Mračević i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Nikša Grgurević.
Štand Herceg Novog prvog dana su posjetili predsjednik Vlade Crne Gore, Milo Đukanović, ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, predsjednik Privredne komore, Stanko Zloković, kao i predstavnici kompanije Azmont investment, koja ima status zlatnog partnera FREI 2016.
Tokom uvodnog izlaganja, ministar Gvozdenović je kazao da FREI postaje jedan od značajnih sajmova ovog tipa u regionu, kao i da se očekuje da festival da dodatni impuls investicijama u Crnoj Gori. U uvodnoj sesiji učestvovali su i ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Kristijan Poša i Joanis Markogianis, predstavnik kompanije Adriatic Properties koja je generalni pokrovitelj FREI 2016.
Opština Herceg Novi će tokom dva dana manifestacije investitorima predstaviti aktuelne i planirane projekate. Takođe, predstavljanje na ovom sajmu odlična je prilika za razmjene ideja i iskustava predstavnika lokalne samouprave sa brojnim učesnicima važnim za razvoj sektora nekretnina.
FREI 2016
Na štand-izložbi predstavljaju se i investitori i hotelijeri u Crnoj Gori, projektantske kompanije, konsultantske firme, resorni državni organi i infrastrukturna preduzeća. Očekuje se i do 300 učesnika.
FREI je tematska, multidisciplinarna manifestacija, problemski usmjerena na razvoj investicija u nekretnine, sa fokusom na turistički sektor. Ciljnu grupu čine investitori i komercijalne kompanije u real estate sektoru, reprezenti državne i javne uprave, predstavnici međunarodnih institucija, kao i stručna javnost. Skup se održava pod patronatom predsjednika Vlade Crne Gore, Mila Đukanovića i uz programsko partnerstvo Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Mini festival, koji promoviše naukuna zabavan način, biće održan od srijede do petka u pet crnogorskih gradova, u organizaciji Fondacije za promovisanje nauke Prona.
Kako je saopštila koordinatorka projekta, Ivana Živković, karavan Fondacije Prona obilazi škole i unaprjeđuje naučnu pismenost mladih kroz eksperimente, prezentacije i interaktivna predavanja.
Ona je navela da je će karavan 11. maja posjetiti Gimnaziju “Miloje Dobrašinović” u Bijelom Polju, 12. maja Srednju mještovitu školu “Vuksan Đukić u Mojkovcu i Gimnaziju “Braća Selić” u Kolašinu.
Ona je dodala da će 13. maja posjetiti Gimnaziju Kotor i hercegnovsku gimnaziju ”Ivan Goran Kovačić”.
Posjetioci će biti u prilici da saznaju više o tome što nude nauka, inovacije i tehnologija, prije svega iz oblasti fizike, matematike, astronomije, hemije i biologije.
Živkoivić je ukazala da taj festival privlači veliku pažnju učenika, jer praktična nastava nije svakodnevna u crnogorskim školama.
“Postavke na neobičan i zabavan način ukazuju na primjenljivost nauke u svakodnevnom životu i ruše predrasude o prirodnim naukama”, kazala je ona.
“Nauku u pokretu” organizuje Fondacija, uz finansijsku podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.
Partneri projekta su ministarstva nauke i prosvjete, a prijatelj Festivala Radio klub Podgorica.
