„Bitka na Neretvi“ naziv je predstave zagrebačkog udruženja „Bacači sijenki“ koja će biti odigrana u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra, u subotu 10.septembra sa početkom u 20 sati.
Režija: Boris Bakal
Dramaturškina; Anja Pletikosa
Glume: Boris Bakal i Leo Vukelić
Predstava ‘Bitka na Neretvi’, nazvana ‘natpovijesni i metadramski izvedbeni antispektakl’, pokušava putem jednog istorijskog događaja uspostaviti istorijske i geografske veze različitih stvarnih junaka, u prvom redu onih koji rodbinski ili sudbinski nešto znače samim izvođačima na sceni. Taj ‘antispektakl’ izgleda tako da dvojica protagonista, Boris Bakal i Leo Vukelić razgovaraju prilično stručno o tome kada, kako i s kojim vojnim motivima je počela ta slavna bitka na Neretvi u rano proljeće 1943. godine.
U ovoj svetoj jubilejskoj godini Milosrđa, Kotorska biskupija s velikom radošću obilježava i jedan vlastiti jubilej – 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna.
Svečana proslava započet će 16. septembra u 20 sati, kada će se u katedrali održati prigodna Akademija.
U subotu, 17. septembra biti će središnje euharistijsko slavlje. U 9,30 sati pred katedralom će se zaigrati „Kolo Svetog Tripuna“ koje tradicionalno izvodi Bokeljska mornarica. U 10 sati započinje sveta misa koju predslavi uzoriti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački u zajedništvu s brojnim biskupima i svećenicima.
850-godina-posvete-katedrale
Pozivamo sve vjernike i hodočasnike, da svojim molitvama podrže ovaj važan događaj za kotorsku biskupiju, a prema mogućnostima i da ga svojim prisustvom uveličaju – kaže se u pozivu iz Kotorske biskuije
U sjevernim dijelovima Jadranskog mora bilježi se prava invazija organizma nalik na meduzu koji je u Crnom moru desetkovao populacije riba i uzrokovao goleme štete od kojih se crnomorske zemlje do danas nisu oporavile, upozoravaju stručnjaci.
Mnemiopsis leidyi
U sjevernim dijelovima Jadranskog mora bilježi se prava invazija organizma nalik na meduzu koji je u Crnom moru desetkovao populacije riba i uzrokovao goleme štete od kojih se crnomorske zemlje do danas nisu oporavile, upozoravaju stručnjaci.
‘Imamo dojave kupača, zaljubljenika u more, amatera ronilaca i podvodnih snimatelja da su vidjeli Mnemiopsis leidyi. Riječ je zapravo o rebrašu, latinski Ctenophora, koji je samo sličan meduzama’, rekao je za Index biolog dr. sc. Davor Lučić iz Instituta za more i priobalje u Dubrovniku.
‘Nisam siguran da su sve baš Mnemiopsis leidyi, no na temelju odličnih snimaka koje je napravio vrstan podvodni fotograf Marinko Babić iz Pule, sa sigurnošću smo utvrdili da ih ima među njima. Njih je inače teško analizirati u laboratorijima jer se vrlo brzo raspadaju čim dođu u kontakt s krutim tijelima. Lakše je identificirati ih na temelju kvalitetnih fotografija kakve radi Babić’, pojasnio je Lučić.
Mnemiopsis leidyi nije opasna za ljude, nema žarnike kojima bi mogla opeći, međutim, jako je opasna za riblji fond.
Mnemiopsis leidyi
‘One nam mogu uzrokovati goleme ekonomske probleme. Štete koje su napravile u Crnom moru broje se u milijardama dolara. Ne vjerujem da se baš isto može i nama dogoditi, no treba pratiti kako se situacija razvija. Ove godine njihova povećana brojnost bilježi se od Pule pa sve do Ravene. Mi smo krenuli s istraživanjima koja bi trebala pokazati je li već i ova mala invazija uzrokovala neke posljedice. Za to će nam trebati vremena’, kaže naš stručnjak.
Invazija Mnemiopsis leidyi nikako se ne može spriječiti. Vrsta je vrlo invazivna i izuzetno prilagodljiva, a u našim krajevima nema prirodnih predatora.
‘Ušla je čak i u Kaspijsko jezero koje je vrlo slabe slanosti. I ondje uzrokuje štete. U Atlantiku ima prirodne neprijatelje, druge rebraše, no u Sredozemlju je uljez i nema prirodnih neprijatelja pa se prekomjerno razmnožava. To su želatinozni organizmi poput meduza. Uglavnom su mesožderi, što znači da se hrane zooplanktonom, ali i jajašcima i ličinkama riba. Prirodno stanište im je Atlantski ocean, a u Sredozemno more stigle su krajem 1970-ih. Prvi put su se balastnim vodama tankera, koji su iz SAD-a dolazili po rusku naftu, prenijele u Crno more. Ondje su se počele prekomjerno razmnožavati tako da su uzrokovale katastrofalnu propast ribarstva u cijelom Crnom moru, u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj koje su uglavnom lovile plavu ribu poput inćuna. Ribarstvo Crnog mora do danas se nije oporavilo od te katastrofe unatoč potpunoj zabrani ribarenja; Ctenophora je tako temeljito istrijebila plijen koji je bio potreban ribi. Ona se vrlo brzo razmnožava, čak je i dvospolac, tako da se može samooplođivati. Vrlo brzo dostiže veliku brojnost u akvatorijima u kojima za nju ima dovoljno hrane. Stoga nije slučajno da se pojavila u sjevernom dijelu Jadrana koji je bogat zooplanktonom zbog rijeka koje u njega donose hranjive tvari. Tu se osobito ističe Po, druga najveća rijeka na Mediteranu, koja prolazi kroz poljoprivredna područja pa sa sobom nosi umjetna gnojiva, dušik i fosfor. Ctenophora se iz Crnog mora proširila po cijelom Sredozemnom moru. Uz obale Izraela, Francuske i Španjolske već se pojavljivala u većim populacijama. Probleme stvara i u Baltičkom moru gdje je također stigla balastnim vodama iz Atlantika. Prije 10-ak godina naše kolegice iz Pirana i Rusije, dr. Alenka Malej i Tamara Shoganova, objavile su rad u kojem su pokazale da se ta vrsta počela pojavljivati u Trščanskom zaljevu’, ističe Lučić.
Dobra vijest u ovoj priči jest to da je uz Mnemiopsis leidyi u Jadranu uočen i jajasti rebraš Beroe ovata, koji bi je možda mogao staviti pod kontrolu (slika dolje).
Naime, Beroe ovata je rebraš koji se hrani s Mnemiopsis leidyi. Naraste do 16 cm, a prozirno ružičaste je boje s velikim ustima na jednom kraju. Izvorno obitava u južnom dijelu Atlantskog oceana i u Sredozemnom moru. Kao invazivna vrsta naselio je Crno more i Kaspijsko jezero, gdje je smanjio i stavio pod kontrolu populaciju vrste M. leidyi.
Surova likvidacija dvojice mladića juče u Kotoru još jedna je potvrda moći kriminalnih klanova ali i nemoći istražitelja da im stanu na put.
Ocjenjujući da je stanje alarmantno i da je bezbjednosna situacija u Kotoru proteklih mjeseci bila samo zaliječena, ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kaže da je vijeću za nacionalnu bezbjednost predložio svoje viđenje rješenja bezbjednosne situacije, ali da njegov prijedlog nije prošao.
Šta je predložio, kako kaže, možda će otkriti narednih dana kada bude akuelizovao pitanje bezbjednosti u Kotoru.
“Ono što mogu sada da vam kažem a da ne povrijedim tajnost je da sam tražio odgovornost da se utvrdi vrlo precizno kroz zaključke da se smijene određeni ljudi iz Uprave policije. Moji zaključci nijesu prošli, prošli su zaključci predsjednika vlade, ja mislim da odgovor treba da tražite od predsjednika vlade i od onih ljudi koji su smatrali da su ti zaključci bolji od onih koje sam ja predložio”, rekao je Danilović.
Da li je predlozio smjene direktora policije Slavka Stojanovića i šefa kotorske policije Igora Popovića, Danilović nije potvrdio ali ni demantovao.
“Više od ovoga ja ću reći onoga trenutka kada odlučim o skidanju stepena tajnosti sa inormacije koja je predstavjena vijeću za nacionalnu bezbjednst. Nadam se da će javnost razumijeti zbog čega to radim, ne želim da budem optužen da sam bilo kom pomogao da se sakrije”, rekao je Danilović.
Posljednji mafijaški obračun tema je broj jedan svih crnogorskih ali i pojedinih regionalnih medija. Postavlja se logično i pitanje ostavke ministra unutrašnjih poslova.
Kotor-foto Miro Marušić
“Definitivno ako ministar unutrašnjih poslova ima odgovornost i ako se ona može utvrditi onda on treba da podnese ostavku ali ja mislim da treba da je podnese predsjednik vlade i treba da je podnese koordinator službi bezbjednosti i svi koji godinama i deciniju prije nego je došao ovaj ministar na ovu poziciju nijesu uradili ništa da se problem Kotora riješi”, kazao je Danilović.
Svoje planove Stojanović je predožio vijeću za nacionalnu bezbjednost i oni nose oznaku tajno. Ipak tajna nije šta Danilović mislio o njima.
“Sve što je predložio direktor postoji u zapisnicima vijeća za nacionalnu bezbjednost, ja sam bio protiv tih zaključaka”, jasan je Danilović.
Sinoćnja ubistva mladih Kotorana su do sada najsvirepije likvidacije koje su se proteklih godina dogodile – razneseni su bombom u trenutku kada su pješke prilazili kući Biskupovića u naselju Muo. Zločin se dogodio nepunih petsto metara od stanice kotorske policije.
Demokrate Kotora u zvaničnom saopštenju za javnost ističu da je septembar je počeo živom predizbornom političkom aktivnošću u Kotoru koga u oktobru, zajedno sa parlamentarnim, očekuju i lokalni izbori.
„Uz restrikcije vode, uporne gužve na glavnoj gradskoj saobraćajnici i nastavku nemilosrdne betonizacije Boke, uzvrpoljila se lokalna vlast. Legendarna SDP, stranka poznata po autentičnom političkom dualizmu, prikuplja potpise za odbranu Luke Kotor. Ništa ne bi bilo sporno da SDP nije i dalje u vlasti u Kotoru sa DPS-om, ništa ne bi bilo sporno da oni isti nijesu imali mehanizme kontrole mnogo prije ovih grotesknih peticija.
I vladajuća partija se mobilisala i krenula u urgentno asfaltiranje seoskih puteva. Skupljaju se potpisi po državnim firmama i javnim ustanovama. Znaju da, bez obzira na pritiske i krađe, ne mogu dobiti izbore samo na jeftinom patriotizmu. Moraju još nečim zamazati oči građanima. Recimo, akcijama Mladih DPS-a po vrtićima ili licemjerjem šampiona bezidejnih performansa i humanitarnih predizbornih akcija. Dalje, sastavljanjem beskrvnih saopštenja kojima nišane kotorske Demokrate, banalnim i bljuvotnim tekstovima njihovih dopisnih članova.
Imponuje nam što kotorski DPS, sa svim krilima i frakcijama, produženim rukama i slugama, u Demokratama vidi najveću političku prijetnju, i tu su sasvim u pravu.
Međutim, hit nedjelje je besramna najava unutarnje troosovinske DPS saradnje u cilju tobožnje brige za zdravlje građanki i građana Kotora. Zapravo, briga je jedino za uzdrmani rejting kao rezultat dugogodišnje rđave uprave.
Što su sada smislili?
dr Goran Jovanović
Ženska alijansa DPS-a u saradnjisa JZUD-om zdravlja Kotor i mjesnim zajednicama u kojima DPS ima većinu planira sprovođenje aktivnosti u vidu medicinskih pregleda i informisanja građana o zdravim stilovima života. Pominju se i predizborne mamografije. Možda u zakupljenim DPS-ovskim birtijama mjesnih zajednica uz vinjak i trešetu? Onim mamografom za čiju su opravku novac sakupljali građani? Ima li kraja neotesanom i razumu uvredljivom političkom marketingu? Istovremeno, apsurdno zvuči da se dijagnostika Doma zdravlja godinama oslanja na rad radiologa iz drugih ustanova. Građanima naviklim na nestašice ljekova i laboratorijskih reagenasa, čekanja na preglede i dijagnostike, administrativne zavrzlame i druge probleme, DPS želi kupiti povjerenje mjerenjem pritiska i šećera jednom u četiri godine. Da nije žalosno, bilo bi za objaviti u Ćakuloni i Karampani, kotorskim satiričnim časopisima koji izlaze tokom karnevala.
Korišćenje javnih zdravstvenih ustanova u političke svrhe, za promociju bilo koje partije, predstavlja zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe. Nastavak ovakve prakse Demokratska Crna Gora neće dozvoliti. Demokrate će iskoristi sve zakonske mogućnosti preko nadležnih inspekcija da spriječe najavljenu zloupotrebu JZU Dom zdravlja Kotor u predizborne svrhe DPS-a, kaže se u saopštenju koje potpisuje dr Goran Jovanović, član Opštinskog odbora Demokrata Kotor
Prvi magazin Hercegnovskog strip festivala, ujedno prvi strip magazin u Crnoj Gori ikada, biće objavljen sutra (7. septembra) u finalu hercegnovske smotre devete umjetnosti, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Herceg Novi i štamparije Biro Konto.
Javno štampanje magazina, u pogonu Biro Konta u Sutorini, počeće u 10 sati, uz live art, DJ-ing i BBQ party. Istovremeno, gosti festivala će ukrasiti zid štamparije muralom – pa će tako Herceg Novi ostati trajno bogatiji za umjetničko djelo svjetskih velikana stripa.
Svi zainteresovani su pozvani da dođu pred Biro Konto i uživaju u još jednom spektakularnom HSF eventu.
”HSF magazin je davnašnji projekat i želja organizatora, ali i gostiju festivala. Sada, uz pomoć Turističke organizacije i Biro Konta, konačno možemo da ga realizujemo. Ljubitelje stripa čekaju stranice i stranice sjajnog sadržaja nastale na ovom i prošlim izdanjima festivala. Ponosan sam na sve koji su dali doprinos da prvi strip magazin u istoriji Crne Gore ugleda svjetlo dana” – rekao je Nikola Ćurčin, osnivač Hercegnovskog strip festivala, urednik magazina i strip autor.
Završne večeri izuzetno dobro posjećenog 10. Hercegnovskog strip festivala u kafeu Pivnica biće organizovana žurka „Farawell and keep rockin“, na kojoj će učestvovati hercegnovski muzičari i bendovi Vitez Đ i Petar Veliki, Ako znam, High Voltage, Fast Women and slow horses i specijalni gost. italijanski crtač Walter Trono
Promjena vremena, oblaci, kiša, sunce, vjetar smjenjuju se tokom dana u Boki. Na momente jaka bura jutros je izmamila nekliko surfera. Njih trojica svoj ples na daskama započeli su kanalom, između obala Svete Neđelje i Luke Stevovića.
Surferi, daska, šarena jedra, nošeni vjetrom za par sekundi spajali su jednu obalu Boke sa drugom. Zvukom sirene upozoravala i pozdravljala bi ih pokoja jahta …
Surferi u Boki
„Jedva smo dočekali ovaj vjetra, uživali smo, ali nažalost udari su bili na refule, čas ga je bilo čas nije, sve je kratko trajalo, ali nadamo se da će ga narednih dana biti mnogo više“ – kazao je za naš portal poznati tivatski skiper i surfer Ilija Belan.
Regionalna konferencija o hrani, “Food talk”, održati će se u petak, 9. septembra, po prvi put u Crnoj Gori, u organizaciji Color Press Grupe i Turističke organizacije opštine Budve.
Kuvari, vlasnici restorana, vinari, gastro-blogeri, proizvođači organske hrane i stručnjaci za bezbednost hrane iz Crne Gore, ali i cijelog regiona, okupiće se 9. septembra u hotelu “Mogren” u Budvi.
Na konferenciji će se razgovarati o organskoj i industrijskoj proizvodnji hrane – GMO revolucija i stvarnost, Taste and expirience Mediterranean – panel lokalnih vlasnika restorana, La cucuina futurista – novi ukusi i tehnike,La traviata 2016 – lokalna vina i vina regiona…
Konferenciju će otvoriti ambasador Italije, zemlje čija je gastronomija poznata u cijelom svijetu.
Na 49. Balkanskom prvenstvu u jedrenju u Grčkoj, drugog dana takmičenja jedrene su po tri regate u svim klasama, po jugozapadnom vjetru jačine 7-12 čvorova.
Zapažen rezultat za jedriličarsku reprezentaciju Crne Gore ostvario je Igor Les u klasi Laser Standard. U generalnom plasmanu je na 2. mjestu, nakon sto je dvije regate bio prvi i jednu drugi.
U klasi Laser 4.7 Ilija Marković je 17. a Igor Nikolić 29. Irina Kusovac, Laser Radial je na 24. mjestu. U klasi Optimist Nikola Golubović je 55., Pavle Musić 59., Tatjana Kusovac 59., Stefan Anđelić 60., Danilo Jončić 63. i Josipa Čelanović 64.
”Moj grad” – himna Herceg Novog na putu ka tituli Evropske prijestonice kulture 2021. godine, autora Dragana Karla Đorđevića, dobila je i svoje vizuelno izdanje.
Spot reditelja Mihajla Savića na jedinstven način prikazuje ljepote Herceg Novog i podržava hercegnovsku kandidaturu, kao i promotivnu kampanju ‘Novi to sam ja’ u okviru projekta.
U spotu se pojavljuje i mlada hercegnovska umjetnica Mina Radović, čijom je izložbom otvoren multimedijalni galerijski prostor ‘Novi to sam ja’ na glavnom hercegnovskom trgu.
