Međunarodni žiri jučer je satima skoro cijeli dan vijećao kako bi među dvadeset pristiglih prijedloga izabrao konačno rješenje izgleda terminala u Gružu, projekta vrijednog 93 milijuna eura. Izabrano je prvonagrađeno idejno rješenje za terminal u Gružu, ali nitko ne zna koje je ono jer je pod šifrom, kao i drugonagrađeni i sve tako do petog mjesta.
– Slijedi potpisivanje ugovora između Lučke uprave i resornog Ministarstva, što se očekuje u sljedećih mjesec dana. Grad je za sada odradio svoje, a u narednom periodu izdat ćemo dozvolu. Ovo je idejno rješenje, a do glavnog projekta treba zadovoljiti još mnoge preduvjete – rekao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić jedan od članova Ocjenjivačkog suda te najavio kako će za desetak dana javnost moći vidjeti nagrađeno rješenje kao i sve pristigle radove na natječaj.
Poluostrvo Prevlaka i dalje u neizvjesnosti i izolaciji čeka rješenje konačnog statusa. Za to vrijeme uz njega se kupaju rijetki turisti, a lokalno stanovništvo oprezno je u očekivanjima spram državnih vlasti.
Krajnji jug kopnenog dijela Hrvatske, poluotok Prevlaka u opštini Konavle, na samom ulazu u zaliv Boka Kotorska u Crnoj Gori, danas je sasvim nedostupan za javnost. Taj pusti, omaleni rt, inače zvan i Ponta Oštra, površine niti stotinu hektara, međutim, već je dva i pol desetljeća područjem teritorijalnog sporenja između dviju država, ali i objektom privatnih tražbina konavoskog življa koje tamo bilježi svoju djedovinu. I dok se prije samo dvije godine činilo da je trajno rješenje konačno na pomolu, s nedavnim otvaranjem novih opcija se svi odnosi ponovno kompliciraju, i priča se iznova vraća na početak.
U jednom kraćem razdoblju, naime, poluostrvo je bilo otvoreno za dnevne posjetitelje u okviru ponude Parka prirode Prevlaka, nakon mnogih desetljeća vojne uprave nad rtom – još od austrijskih vlasti u Hrvatskoj.
Ovih dana, na samom početku ljeta, pak, dopisnika Deutsche Wellea je kod ulaza na taj uzani komadić kopna dočekala metalna ograda sa znakom zabrane prolaza. Dalje smije jedino hrvatska policija, premda treba reći da su zasad otklonjeni proljetos iznošeni navodi o planu zbrinjavanja azijskih izbjeglica na Prevlaci, budući da se njihova matična ruta ipak nije pomaknula na jug Balkana.
„Ovo je sramota, najkraće kazano, iako bi bilo naivno misliti da se radi o slučajnoj sramoti“, rezolutan je upravitelj jedinog turističkog objekta uz rampu, malenog privatnog lokala sa suncobranima i plažnim ležaljkama za najam. On je ujedno i jedini preostali pripadnik osoblja koje je onomad radilo na Prevlaci, ali ne želi da mu navedemo ime i prezime: publicitet je očito posljednje što ga u svemu ovome privlači.
„Nemojte mene fotografirati“, nastavlja, „nego radije objavite ove zapuštene dijelove infrastrukture, ovu tugu i nevolju. A o tome što se zadnjih dana piše da se bliži dogovor o rješenju problema, mogu vam reći samo da smo se mi ovdje već naslušali takvih najava i obećanja.“
Ispred njegova lokala, na unutarnjoj obali prema zaljevu, koči se devastirana betonska prizemnica, ostatak nekadašnjeg vojnog prijemnog prostora, a uz nj se pruža zapušteni mol. Na drugoj strani, prema obalnoj uzvisini na kojoj je smješten i granični prijelaz Konfin, nalazi se plaža i na njoj svega nekolicina kupača. Oni kroče zapravo u, službeno, zasad još uvijek ničije more, što sasvim zorno ilustrira dugotrajni politički apsurd u kojem je zaglavljena Prevlaka.
Prevlaka -foto Boka News
„Oštećeni su time Konavljani, vlasnici zemljišta, kao i hrvatska država koja ne može raspolagati svojim resursima“, zaključuje naš sugovornik, i sam stanovnik jednog od sela nadomak poluotoku.
Suština sporenja zasniva se već na crnogorskom zahtjevu da se Prevlaka apsolutno demilitarizira, pa i na tezi da rt možda uopće – nije dio Hrvatske. Napetost je podignuta nedavnim planovima obiju država da se okolno podmorje koncesionira za eksploataciju nafte i plina. Ustavni sud Republike Hrvatske je ranije već bio stao na stranu skupine vlasnika zemljišta, a i u jednom trenu su se Zagreb i Podgorica usuglasili da međudržavni spor upute na međunarodnu arbitražu, no sve je ostalo na formalnoj najavi. Ipak, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i crnogorski premijer Milo Đukanović su prije nekoliko tjedana izjavili da se zalažu za obnovu dogovornog bilateralnog procesa za rješenje problema.
Photo: Boka News – Prevlaka
Predstavnici hrvatske vlade izjavili su ubrzo potom da je postignut dogovor između države i privatnih vlasnika zemljišta o naknadi za njihove parcele. Time bi se obnovila također već stara ideja o stavljanju Prevlake u funkciju tzv. visokog turizma – koncesioniranjem poluotoka za gradnju većih smještajnih objekata. Pretpostavlja se da bi to zadovoljilo spomenute Konavljane, iako bi ovaj lijepi i ekološki očuvani poluotok time bio odmaknut još dalje od onih koji se ne mogu pohvaliti boljim materijalnim statusom. Pravni zastupnici oštećenih seljaka iskazali su optimizam spram perspektive njihovih slučajeva, no to se očito ne može reći za sumnjičavije pojedince poput ugostitelja kojeg smo tamo susreli.
I drugi s kojima smo ovdje kontaktirali iskazuju razmjerni oprez: Lucijana i Marin Deranja su također Konavljani, a na plažu pokraj Prevlake došli su radi osvježenja od teške sparine koja proteklih dana pritišće Jadran. Marin trezveno razmatra globalni, humanitarni problem s izbjeglicama, shvaćajući da ljudima treba pomoći u slučaju dolaska na ovaj kraj RH, dok nije sklon rizičnim prognozama o daljnjoj sudbini Prevlake.
Tvrđava Punta Oštro
„Ja sam skeptična što se tiče ukupnog zadovoljenja pravde na Prevlaci“, rekla nam je zatim Lucijana Deranja, „jer svi znamo koliko naše vlasti vode računa o građanima i javnom interesu“.
Naposljetku, zaustavljamo se u kratkom razgovoru s Elmom i Johnom, turistima iz Bavarske; oni zapravo provode svoje ljetovanje u Crnoj Gori, a usput su navratili do Prevlake. Crna Gora je relativno malena, obišli su njezine plaže oko Ulcinja, kao i Boku kotorsku, pa su odlučili doći i ovamo:
„Mi odavno već posjećujemo Jadran, volimo vaše more. Voljeli bismo da možemo prošetati i ovim zelenim poluotokom, no čini se da moramo još pričekati.“
Čekanje je dakle još uvijek ključna riječ u vezi s Prevlakom, no ta neizvjesnost ne mora biti najgori problem, sudeći po razmišljanju domaćih ovdašnjih ljudi – samo da prevagu odnese zaista kvalitetno rješenje.
Organizatori manifestacije „Bokeljska noć 2016″ pozivju sve zainteresovane organizacije i pojedince da dostave ponude (vizuelno rješenje sa nazivom kreacije i podacima o autoru) sa kojima namjeravaju učestvovati u smotri ukrašenih plovila na tradicionalnoj i jedinstvenoj manifestaciji na vodi „Bokeljska noć”, koja će se održati 20. avgusta ove godine.
Prijave sa imenom i prezimenom, adresom, telefonom, dokazom o uplati naknade, nazivom i vizuelnim rješenjem kreacije zainteresovani mogu podnijeti do 29. jula u zatvorenoj koverti sa naznakom prijava na konkurs za Bokeljsku noć.
Prijave dostaviti na adresu – JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, Obala b.b.
Informacije na telefone: 032/304-140 i 069/345-660.
Predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović sastala sa danas sa radnicima Bolnice Meljine. Tema sastanka koji je inicirao Sindikat Bolnice bila je teška situacija u kojoj se radnici nalaze.
Radnici su upoznali Predsjednicu Opštine sa problemima sa kojima se susreću zbog neisplaćivanja zarada i istakli zabrinutost zbog toga što još nemaju zvanične informaciju o sudbini Bolnice.
Apelovali su na lokalnu vlast da učini sve što je potrebno da se ova situacija prevaziđe.
Predsjednica Opštine je kazala je da će lokalna uprava intenzivirati pregovore sa Vladom, kako bi se što prije našlo najbolje moguće rješenje da se izađe iz lošeg privatizacionog aranžmana. Naglasila je da je lokalna uprava na strani radnika i svjesna ozbiljnosti problema sa kojima se suočavaju. Opština u skladu sa svojim ovlašćenjima čini i činiće sve kako bi sačuvali Bolnicu u Meljinama.
Jasan i nedvosmislen stav Opštine Herceg Novi, koji je jednoglasno potvrđen na sjednici Skupštine opštine, je da ugovor o kupovini Bolnice u Meljinama treba raskinuti i naći novog, kvalitetnog partnera. Ovaj predlog upućen je Vladi i donijeta je odluka o raskidu privatizacionog ugovora, podsjetila je Aćimović. Dodala je da su tokom nedavnih posjeta Opštini premijer Milo Đukanović i ministar zdravlja Budimir Šegrt bili saglasni da je rješavanje pitanja Bolnice Meljine od velike važnosti za grad i da treba istrajati na raskidu ugovora.
Sastanak sa radnicima bolnice Meljine
Namjera od koje lokalna uprava ne odstupa je da u Meljinama mora ostati bolnica, te da tradicija i način rada ove zdravstvene ustanove potvrđuju da je ona neophodna za funkcionisanje našeg grada.
Na VIII Međunarodnom festivalu „KotorArt” od 1. jula do 17.avgusta publici će biti predstavljeno 258 dramskih, muzičkih, likovnih i edukativnih programa na 30 lokacija sa 1015 učesnika iz 24 zemlje, kroz šest segmenata – Kotorski festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike, Kotor APSS, Međunarodni festival klapa Perast, Pjacu od filozofa i KotorArt Premijere, kazano je danas na pres-konferenciji koja je održana u crkvi Svetog Duha.
Zaista impozantan broj programa, učesnika, za očekivati je i posjetilaca. Za „KotorArt” država, grad i sponzori izdvojiti će 628.766 eura. Opština Kotor 204.000 € ili (32%), Ministarstvo kulture 230.500 ili (37%) dok 194 266 € (31%) predstavljaju sredstva sponzora. Preko 80% ukupnog budžeta festivala namijenjeno je neposrednoj realizaciji programskih sadržaja.
„Nažalost, i pored svih očiglednih uspjeha, KotorArt nema dugoročnu perspektivu koja bi garantovala njegov siguran dalji život. Sa brzinskim ad hoc načinom planiranja kakav nameće postojeći kulturni sistem iznimno je teško postizati izvrsnost programa na čemu KotorArt insistira i po čemu je definitivno prepoznatljiv i u zemlji i regionu” – kazao je izvršni direktor „KotorArt-a” Ratimir Martinović.
Press KotorArt
„Možemo da kažemo da smo nakon osam godina realizacije ovog festivala obezbijedili jedan kompleksan i kvalitetan umjetnički sadržaj kojim se može ponositi i grad Kotor i država Crna Gora u kvalitativnom smislu. Očekujemo da ovaj festival ostvari malo bolju saradnju sa festivalima u susjednim gradovima i da se obezbijedi disperziju programa u drugim gradovima Crne Gore” – kazala je Dragica Milić, Direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo.
Press KotorArt
Predsjednik opštine Kotor Aleksandar Stjepčević istakao je da „KotorArt“ mnogo dao Kotoru, ali i Kotor festivalu.
„Međunarodni festival KotorArt je u Programu kulturnih manifestacija u Opštini Kotor za 2016.godinu označen kao manifestacija od značaja za opštinu. Ovaj međunarodni festival je i od nacionalnog značaja tačnije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. Opština Kotor za realizaciju ovogodišnjeg KotorArta opredijelila je svotu od 204.000 eura” – kazao je predsjednik Stjepčević.
O segmentima festivala i programima koji nas očekuju govorili su o Festivalu za djecu, Petar Pejaković, Kotor APSS-u Dijana Vučinić, „Don Brankovi dani muzike” Ratimir Martinović, Međunarodnom festivalu klapa Perast, Mikan Kovačević. Urednik “Pjace od filozofa” Srećko Horvat nije bio prisutan pa je u njegovo ime o temi skupa govorio Ratimir Martinović.
Na pitanje novinara kada će KotorArt dobiti svoju adresu i koja je njegova organizaciona forma, izvršni direktor Ratimir Martinović je kazao da je apsolutno sazrelo vrijeme da KotorArt dobije svoje prostorije ili kancelariju, što je potvrdio i predsjednik Stjepčević.
Što se tiče organizacione forme „KotorArt je konglomerat NVO koji uspješno funkcioniše“ kazao je Martinović.
Press KotorArt
Na pitanje Boka News-a o raspodjeli sredstava po segmentima kao i da li ta sredstva dobiju, reagovao je predsjednik Opštine Kotor Stjepčević:
„Ne smijemo da dozvolimo da nam je jedino mjerilo novac. Ako smo došli ovdje da pitamo samo za pare a ne interesovati se za programe i sadržaje, a pare su nam svakako bitne i bez njih ne možemo ništa, o formiranju budžeta ovdje je teško govoriti. U našoj svijesti ne može biti koliko smo dobri što radimo i kvalitetni, kroz novac. Jer to nas vodi onome što je suprotno kulturi, a kultura i tradicija su duša jednog naroda. Pitajte ako imate nešto oko programskog sadržaja ljude od struke…“ – kazao je Stjepčević, nakon čega je novinar Boka News-a predložio da predsjednik unapred odredi pitanja koja mu odgovaraju, konstatujući da ipak finasije određuju programske sadržaje, pa će poreski obveznici i donatori izdvojiti:
Dejan Maslovar (Socijaldemokrate) i Ilija Janović (HGI) novi su potpredsjednici Opštine Tivat, odlučila je danas DPS-SD-HGI većina, na maratonskoj sjednici lokalnog parlamenta koja je trajala više od šest sati. Na taj način, nakon nedavnog izbora dr Siniše Kusovca (DPS), za potpredsjednika Opštine, kompletiran je vrh nove izvršne vlasti i ozvaničena koalicija DPS, SD i HGI u Tivtu koja bi do kraja nedjelje trebalo da bude i formalizovana potpisivanjem koalicionog sporazuma.
Imenovanje čak tri potpredsjednika umjesto do sadašnjeg nijednog, kao i najavljeno povećanje brojnosti lokalne administracije u kojoj će biti dupliran broj sekretarijata i direkcija, bio je povod za žestoke kritike opozicije – „Tivatska akcije“, „Bokeškog Foruma“ i „Arsenala za Tivat“. Opozicionare je posebno naljutilo to što za razliku od prošle sjednice kada je za potpredsjednika imenovan univerzitetski profesor Kusovac, predloge za Maslovara i Janovića nije pratila i njihova biografija.
„Ljudi kad konkurišu da se zaposle kao vatrogasci, vozači ili kuvari moraju priložiti CV, a vi ovdje od nas tražite da se saglasimo sa imenovanjem Maslovara za visokopozicioniranu i dobro plaćenu dužnost potpredsjednika, a da mi ništa ne znamo o tom kandidatu, jer nemamo njegovu biografiju koja je ili toliko obimna da ste nas željeli poštedjeti napora njenog čitanja,ili je pak pretanka da u njoj niste imali što napisati.“- kazao je mr Miomir Abović (TA) što se pretvorilo u polemiku sa Zdravkom Mitrovićem (SD) o tome da li su važne diplome i formalno obrazovanje funkcionera, ili njegova dokazana sposobnost kao privatnih biznismena. Maslovar je inače, nekada radio kao vatrogasac u Službi zaštite Tivta a već godinama je privatni preduzetnik koji ima turističku agenciju i autobuse.
„Diploma i odijelo ne čine čovjeka, ali mnogo govore o njemu. Ovakvim postupkom šaljemo poruku roditeljima da ne šalju djecu na fakultete, da ona ne stiču diplome i da ne budu sposobni, već podobni ljudi koji će samo klimati glavom i aplauduirati kada treba.“- istakao je dr Andrija Petković (BF) dok je Mirko Kovačević (TA) kazao da Janović i Maslovar „neće imati posla ni da sebi ispune ni jedan dan u radnoj sedmici“ i da će „samo primati dobru platu i ne odgovarati ni za što, jer je bitno samo da se namjeste partijski kadrovi na funkcionerska mjesta“.
Sa sjednice SO Tivat
„Mi ovdje pričamo o tri potpredsjendika koji će za 4 godine koštati preko 250 hiljade eura i budućem enormnmom rastu lokalne administracije radi zapošljavanja partijskih kadrova obećanog u predizbornoj kampanji, a ne o šteti koju time nanosimo građanima Tivta. Ovo nije bila volja lokalnog DPS koji i sam ima natpolovičnu većinu, ali je iz Podgorice došla naredna da se SD i HGI moraju uzeti u koaliciju.“- kazao je Kovačević. Traženje opozicije da se saopšte stručne kvalifikacije Maslovara i Janovića, kao i kadrova koje je DPS-SD- HGI koalicija imenovala u nove bordove direktora lokalnih preduzeća i savjete ustanova, ostala su bez konkretnog odgovora.
„Koliko logično to radite, pokazuje što ste vrsnog mašinskog inženjera Mata Marovića (SD) postavili u Savjet Centra za kulturu, umjesto u Bord direktora Vodovoda ili Komunalnog gdje bi njegova struka došla do izražaja.“- istakao je Kovačević. On je odbornike i činovnike DPS koji su se požalili da im država ne odgovara na traženje da se uspostavi kontrola prihoda koje Vlada po zakonu mora ustupiti lokalnoj upravi, prozvao da „nemaju petlju da se makar požale svojim šefovima iz Podgorice da im njihova ignoracija otežava rad Opštine koju vode“. „Strašno bih volio da doživim dan da me gradonačelnica Snežana Matijević (DPS) ili bilo ko od vas demantuje kada je u pitanju ovakav neprihvatljiv i za Tivat štetan odnos u funkcionisanju vaše partije. Naravno, to se neće dogoditi jer ne smijete pisnuti ništa ni ministrima, a kamoli vašem vrhovnom šefu Milu Đukanoviću.“- kazao je Kovačević na što mu je Ljubo Popović (DPS) iz klupe dobacio:
„Pređi ti kod nas, pa mu ti onda reci!“
SO je usvojila izvještaje o radu lokalnih preduzeća i ustanova za 2015, kao i završni račun budžeta za prošlu godinu. Opozicija je oštro napala DPS i bivšeg gradonačelnika Ivana Novosela da činjenica da je u ovogodišnji budžet iz lanjskog prenešeno skoro 7 miliona eura neutrošenih sredstava, a da plan kapitalnih investicija od preko 8 miliona eura istovremeno realizovan samo 41 odsto, “dokazuje da ste nepsosobna vlast koja nije u stanju da riješi ni elementarne životne probleme svojih građana“. Tražena je veća transparentnost u gazdovanju donacijama koje daje Luštica Development i situaciji sa gradnjom kanalizacije koje otežano ide već godinama, kao i objašnjenje zašto je planirana naplata komunalija od oko 4 miliona uera realizovana sa samo oko 60 odsto.
„Radilo smo i trošili domaćinski, naplaćivalo se sve što se moglo naplatiti. Ovo je racionalan odnos i dobra forma da se ne utroše sva sredstva, već da se prebace u narednu godinu.“- odgovorio je Novosel pravdajući se da kapitalne investicije nisu realizovane zbog imovinskih problema i duge tenderske procedure.
U amfiteatru Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu u četvrtak 30. juna, sa početkom u 20 sati nastupiti će benda „Ambassadors Horns“.
Koncert će biti realizovan u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih država.
„Ambassadors Horns“ čine pet članova džez ansambla koji je dio Vazdohoplovnih snaga SAD-a, stacioniranih u Njemačkoj. Od svog osnivanja 1945. godine bend je nastupao sa svojim programom američkog džeza širom Evrope i Azije. Iako svoj muzički korjen imaju u muzici Glena Milera, njihovov aktuelni repertoar sadrži raznovrsnu instrumentalnu džez, bluz i fank muziku čuvenih umjetnika poput Čik Koree, Vilsona Piketa i Stivija Vondera, uz savremenu obradu.
Dok je većina njihovih vršnjaka širom Hrvatske odavno zaboravila na bilo kakve školske obaveze, za 22 creskih učenika nastava još uvijek traje. Ne radi se o produžnoj nastavi i popravljanju ocjena, već o prvom slučaju u Hrvatskoj da je jedrenje uključeno u školski plan i program kao slobodna aktivnost, piše Novi list.
– U suradnji sa creskim Jedriličarskim klubom Reful i Jedriličarskim savezom Primorsko-goranske županije, Osnovna šk
ola Frane Petrića uvrstila je u svoj godišnji kurikulum jedrenje. Radi se o vannastavnoj, ali školskoj aktivnosti koju provodi profesor tjelesne i zdravstvene kulture Ognjen Marković. Teoretski dio nastave provodili smo tijekom nastavne godine, a praktični sada, kad su povoljni uvjeti za takve aktivnosti, rekao je Josip Pope, ravnatelj OŠ Frane Petrića, te izrazio zadovoljstvo što su učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda pokazali tako veliki interes za jedrenje.
Male jedriličare koji nastavu pohađaju u blizini ACI marine Cres posjetili su predsjednik Jedriličarskog saveza PGŽ Neven Baran i predsjednik creskog Jedriličarskog kluba Reful Marčelo Damijanjević koji je zahvalio ravnatelju Popeu i profesoru Markoviću što su prihvatili provođenje ovog projekta, te izrazio nadu da će se s njim nastaviti i sljedećih godina.
– JK Reful rado će pružiti svu tehničku potporu i pomoć svojih članova kako bi se ovaj projekt uspješno realizirao i djeca stekla osnove snalaženja na moru, a Klub će i dalje organizirati svoju uobičajenu ljetnu školu jedrenja, najavio je Damijanjević.
Baran je podsjetio na dugogodišnju uspješnu tradiciju creskog jedrenja iz čega je proizašao i ovaj projekt.
– U Cresu se godinama uspješno organiziraju regate, a Reful je stvorio mnogo jedriličara, pa tako i našeg olimpijca Igora Marenića. Zato smo se odlučili za Cres kao idealno područje za bavljenje jedrenjem kako bismo ovdje proveli ovaj pilot-projekt kojem je cilj djecu naučiti na more. Naša županija ima 800 kilometara četvornih mora više nego kopna, a mnogi su ga svjesni samo od lipnja do kolovoza. Ovim projektom priviknut ćemo djecu na more, naučit će ponešto o veslanju i jedrenju, a za 20 godina ćemo imati ljude koji razumiju more, rekao je Baran.
Bazenski kompleks Porto Montenegro Jahting Kluba u Tivtu postao je član prestižne globalne asocijacije najekskluzivnijih restorana i klubova svijeta – World’s Finest Clubs® . Nakon noćnog kluba Platinum, PMYC je tek drugi član iz Crne Gore koji uživa status najboljih predstavnika industrije zabave i turističkih proizvoda svijeta.
Svečana dodjela ovog prestižnog priznanja zakazana je za srijedu 29. jun u 19 sati a dodjeli će prisustvovati i direktor World’s Finest Clubs® , David Huels (Dejvid Hjuels).
Članovi Porto Montenegro Jahting kluba, svjetska nautička klijentela, rezidenti naselja i njihovi gosti, mogu da uživaju PMYC kompleksu čiji je zaštitni znak 64m dug infinity bazen, sa elegantno postavljenim ležaljkama, plažnim krevetima i baldahinima uz ivice bazena, sa kapacitetima za 188 gostiju. PMYC bazen je ovog ljeta uvršten, od strane renomiranog magazina „Hero & Leander“, na listu najljepših bazena svijeta, pa nije iznenađenje da je ovaj svojevrsni hot-spot, koji se nadnosi nad morem, savršena lokacija za ljubitelje plivanja, dobre usluge i osvježavajućih koktela. Uz bazen, svi posjetioci mogu degustirati delicije mediteranske kuhinje na privatnoj terasi namijenjenoj gostima PMYC restorana.
Finest World Clubs je ekskluzivna platforma i mreža koja trenutno broji 228 svjetskih najelegantnijih klubova i restorana, koji se svoje mjesto zaslužili sa najvisočijim kriterijumima koncepta, usluge, dizajna, ali primarno “X” faktora atmosfere u ugostiteljskom proizvodu.
U sklopu 11. Festivala mediteranskog teatra “ Purgatorije ” u srijedu 29.juna godine,biće prikazana “ Izložba i revija karnevalskih kostima ” , u organizaciji NVU “Maškarada” Tivat i Centra za kulturu Tivat.
Nevladino udruženje „Maškarada“ Tivat, osnovano je u decembru prošle godine sa ciljem očuvanja, afirmacije i promocije karnevalske tradicije u Tivtu, Crnoj Gori i inostranstvu, kao i poboljšanja kulturno turističke ponude grada. Aktivnosti kojima će se udruženje dominantno baviti su organizacija maskenbala, karnevala, balova, izložbi, edukativnih radionica, kreativnih performansa, kao i izrada kostima i raznih publikacija.
Članovi udruženja su osobe različitih starosnih dobi, zvanja, zanimanja, interesovanja, dokazani entuzijasti sa dugogodišnjim društveno korisnim stažom, kao i oni koji će se tek dokazivati, koje vezuje ljubav prema karnevalskoj tradiciji i koji žele na kreativan i zabavan način doprinijeti stvaranju novog brenda u Tivtu.
Već u samom startu dokazuju otvorenost i želju za saradnjom sa svim srodnim orgnizacijama u regionu, pa i na ovoj izložbi i reviji biće prikazani kostimi grupe Feštađuni iz Budve, Feral iz Kotora, Maškare iz Herceg Novog, Koret iz Tuzi, Harlekin iz Donje Lastve i naravno kostimi „Maškarade”.
Izložba kostima će biti prikazana u Galeriji ljetnjikovca Buća, na drugom spratu, u 21:30 sati.
