Protest upozorenja Krtoljana

1
Krtoljani glasaju za blokadu magistrale
Krtoljani glasaju za blokadu magistrale

Mještani Krtola u nedjelju će nešto iza podneva, prirediti kraći protest upozorenja na kružnom toku – kotorskoj raskrsnici na Jadranskoj magistrali, jer su nezadovoljni načinom na koji su Opština Tivat, JP „Morsko dobro“ i Ministarstvo održivog razvoja i turizma reagovali na njihov zahtjev vezano za slobodan pristup plaži Pržna –Plavi horizont- odlučeno je večeras na zboru građana MZ Krtoli.

Način na koji će biti izveden protest upozorenja večeras nije definitvno određen ali će se on vjerovatno izvesti na način da će Krtoljani svojim vozilima na kratko potpuno zauzeti kružni tok i jedno se vrijeme „vrtjeti“ kroz raskirnicu. Na taj način nadležnima u opštini Tivat i državi mještani će uputiti posljednje upozorenje pred potpunu blokadu saobraćaja na Jadranskoj magistrali, a koja će uslijediti ako se ne ispune njihovi zahtjevi u vezi slobodnog i neograničenog pristupa javnosti plaži Plavi horizont.  

„Morsko dobro“ je 2013 potpisalo ugovor o 30-to godišnjem zakupu te plaže sa kompanijom „Qatari Diar“ koja nikako da izgradi obećani luksuzni turistički resort vrijedan 350 miliona eura u uvali Pržna, a za koga po ugovoru sa „Morskim dobrom“ ima pravo da zabrani prsitup svima osim svojim klijentima, na „minimum 70 odsto površine plaže“. Krtoljani su to doživjeli kao udar na svoju egzistenciju jer 80 odsto familija iz tog tivatskog naselja živi od turiszma, izdajući apartmane gostima koji u Krtole dolaze prevashodno radi kupanja na Plavom horizontu.

Na večerašnjem zboru građana predsjenik MZ Ivan Starčević i član Savjeta MZ Jovan Brinić upoznali su mještane sa činjenicom da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma potpuno ignorisalo njihove zahtjeve i čak nije došlo na sastanak koji je održan u Opštini Tivat prije desetak dana. Na tom sastanku, prema riječima Starčevića, predstavnik „Morskog dobra“ i gradonačelnik Tivta Ivan Novosel odbili su da podrže inicijativu mještana da se ugovor između „Qatari Diara“ i „Morskog dobra“ poništi kao nezakonit i neustavan.

„Novosel je rekao da Opština to neće uraditi i da oni moraju štititi interese „velikog investitora“, a ne naše iako smo mi građani Tivta koji ovdje žive i plaćaju porez od kojeg i Novosel i svi ostali opštinari dobijaju platu. Sve što su nam obećali iz Opštine i „Morskog dobra“ je neozbiljno jer su to radili bez „Katari Diara“, a ni do danas nam ni to malo nisu dostavili napismeno, pa smatramo da su naše zahtjeve potpuno odbili.“- kazao je Starčević na što su Krtoljani reagovali veoma burno, odmah tražeći da se preduzmu radikalne mjere i potpuno blokira saobraćaj na Jadranskoj magistrali „pa će onda i Vlada i Opština i Katarci koji nas ignorišu, doći da razgovaraju sa nama“. Mještani su poručili da je plaža Pržna javno dobro i uz to, zvanično zaštićeni spomenik prirode i da se na njoj ne može ograničavati ili braniti pristup javnosti. Istakli su da ograničevanje slobode kretanja ne poznaje ni Ustav, koji to pominje samo u slučaju vanrednih okolnosti – rata ili spriječavanja širenja zaraznih bolesti.

Sa vecerasnjeg Zbora gradjana u Krtolima
Sa vecerasnjeg Zbora gradjana u Krtolima

„Jesmo li mi i naši gosti gubavci pa nam moraju spriječiti pristup našoj plaži?“- zapitali su se mještani koji su odlučili i da cijelo naselje potpiše peticiju kojom će tražiti svoja prava. Starčević je kazao i da je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović „lagao“ prije dva dana u Skupštini kada je odgovarajući na pitanje poslanika LP Andrije Popovića, kazao da će trećina plaže Plavi horizont biti dostupna javnosti „jer ugovor „Qatari Diara“ i „Morskog dobra“ pominje „minimum 70 odsto kao zonu s akoje se javnost može isključiti“.

Poslanica SNP Snežana Jonica je na traženje mještana da saopšti svoj pravnički stav, kazala da  je takav ugovor apsolutno ništavan jer je nezakonit i neustavan i obećala da će odmah pokrenuti pravni postupak njegovog poništenja, kao i kontrolno saslušanje ministra Gvozdenovića i predstavnika „Morskog dobra“.

Plavi horizonti - foto Boka News
Plavi horizonti – foto Boka News

„Ako se potpiše ovaj Sporazum (o fer uslovima za izbore – prim.aut.) opozicija će za 10-tak dana ući u mnoge državne organe i preduzeća, među kojima će „Morsko dobro“ biti posebno pod lupom SNP.“- kazala je Jonica dok je Mirko Kovačević iz „Tivatske Akcije“ Krtoljanima poručio da „na žalost, živimo u kriminalnom provizorijumu, a ne pravnoj državi“ i da „kriminalci poznaju i priznaju samo silu“.

„Ko se ovcom učini, poješčće ga vuci.“- narodnom poslovicom je Kovačević mještanima poručio što im je po njemu, činiti.

Vodimo vas na „Viking Sea“ koji je na svom prvom putovanju stigao u Kotor

Potpuno novi kruzer „Viking Sea“, norveško-američke kompanije „Viking Ocean Cruises“, uplovio je danas u luku Kotor, kao treću destinaciju što je taj brod posjećuje na svom prvom komercijalnom putovanju. Brod je doveo oko 650 putnika iz cijelog svijeta kojima ni jaka kiša nije smetala da uživaju u obilasku Starog grada u Kotoru.

Kruzer dug 227 metara od 47.800 tona, isplovio je prije nekoliko iz Istanbula na svoje inauguralno krstarenje do Venecije, a nakon posjete grčkoj luci Pirej, danas je boravio u Kotoru.

Tim povodom novi brod su posjetiti predstavnici grada Kotora, preduzeća „Luke Kotor“ i lokalnog agenta kompanije „Viking Ocen Cruises“, pomorske agencije BCM, kao i naš novinar.

Goste je u „Explorers’ Lounge” salonu primio zapovjednik, kapetan Atle Hakon Knutsen kojemu su dobrodošlicu u Crnu Goru poželjeli pomoćnik direktora “Luke Kotor” Ljubo Radović i Jovo Miajlović iz agencije BCM i predali mu prigodne poklone – sliku Trga od oružja u Starom gradu, i novu fotomonografiju Kotora. Uzvraćajući poklone domaćinima kojima je darivao kompanijsku i krestu broda “Viking Sea”, kapetan Knutsen je naglasio da je Boka za njega i njegove putnike bila pravo otkrovenje jer ga je uplovljavanje u zaliv, podsjetilo na ulazak u neki od brojnih norveških fjordova.

“Zaliv me podsjetio na moju domovinu Norvešku gdje se takođe planine ovako strmo spuštaju u more. Kotor je predivan stari grad i nada se da će putnici ovdje uživati, iako im vrijeme baš danas i nije naklonjeno.“- kazao je norveški zapovjednik koji je iskazao veliko interesovanje za bogatu pomorsku prošlost Boke i najavio da će prilikom narednog dolaska u Kotor, obavezno obići ovdašnji Pomorski muzej.

Viking Sea“ na svojih 14 paluba može ukrcati do 930 putnika o kojima se brine 440 članova posade koji dolaze iz 37 različitih država svijeta. Po završetku inauguralnog putovanja u Veneciji, brod će isploviti za London, gdje će 5.maja na rijeci Temzi u Griniču, biti upriličena spektakularna ceremonija njegovog zvaničnog krštenja

„Prošle je godine ovdje bio naš brod-blizanac „Viking Star“, sada smo i mi prvi put došli, a naredne godine doći će i novi brod „Viking Sky“ koji je još u gradnji. Budući da imamo i još tri naručena nova broda koja tek treba da se grade, ubuduće možete očekivato da vam kompanija „Viking Ocean Cruises“ bude vrlo čest gost u Boki.“-istakao je kapetan Knutsen. Inače, na svoj novi brod danas se u Kotoru ukrcao i predsjednik i vlasnik kompanije „Viking Cruises“ Torsten Hagen .

Poklon za kapetana
Poklon za kapetana

Brodove tipa „Viking Star“ karakteriše specifičan dizajn, ekološki dizel-električni pogon, široka upotreba solarnih panela kao dodatnog izvora energije, te skandinavski praktična i sa mjerom dekorisana luksuzna unutrašnjost koju posebnom čini i činjenica da sve putničke kabine na ovom brodu imaju sopstvene balkone, što baš i nije slučaj kod drugih kruzera. Druga velika razlika „Vikingovih“ brodova u odnosu na konkurenciju na kruzing-tržištu je što nemaju kazino koji je neizostavni dio drugih kruzera, niti velike zabavne centre, ali zato imaju biblioteku, piano bar, pozorište i bioskop, te priliku da dok na njima plovite, slušate naučna predavanja iz raznih oblasti, ili da se obučavate u vrhunskom kulinarstvu pod nadzorom direktno glavnog brodskog šefa-kuvara. Itinereri svih njihovih krstarenja pomno su osmišljeni sa naglaskom da putnici dožive i što više nauče o destinaciji koju brod posjećuje, a da tokom plovidbe uživaju u brojnim umjetničkim djelima koja krase unutrašnjost kruzera, približavajući im na taj način skandinavsku kulturu i način života.

VIKING SEA u Kotoru
VIKING SEA u Kotoru

Goste iz Crne Gore kroz cijeli brod proveo je ljubazni direktor krstarenja na „Viking Sea“, Amerikanac Aron Sajfert. Počev od impresivnog „Explorers’ Lounge” salona na sedmoj palubi na pramčanom dijelu broda iz kojeg se pruđa fantastičan pogled, sve na ovom kruzeru odiše duhom Skandinavije. Dizajn unutrašnjosti karakterišu svjetle i pastelne boje, obilna upotreba drveta – naročito breze, detalji koji govore o bogatoj skandinavskoj ratničkoj i pomorskoj prolosti, mitologiji, umjetnosti i kulturi. Brod je dekorisan brojnim slikama, skulpturama, reljefima, tapiserijama i ornamentima, na više mjesta mogu se sresti vještački, ali izgledom vrlo vjerni originalu kamini sa vatrom, spa centar napravljen je po specifičnim skandinavskim mjerilima pa iz vrele saune možete odmah ući u ledenu sniježnu sobu sa pravim snijegom i ledom. Na brojnim mjestima duž broda naći ćete knjige sa policama, a u “Explorers’ Lounge”  salonu pokrivaćete se pravim krznom sjevernih irvasa- karibua i uživati u pogledu na brojne artefakte posvećene Roaldu Amundsenu – najčuvenijem norveškom pomorskom i polarnom istraživaču, uključujući tu i modele Amundsenovih brodova “Gjoa”, “Maud” i “Belgica”, kao i njegovog dirižabla “Norge” sa kojim je 1926 Amundsen prvi preletio preko Sjevernog pola.

VIKING SEA u Kotoru
VIKING SEA u Kotoru

„Viking Sea“ na svojih 14 paluba može ukrcati do 930 putnika o kojima se brine 440 članova posade koji dolaze iz 37 različitih država svijeta. Po završetku inauguralnog putovanja u Veneciji, brod će isploviti za London, gdje će 5.maja na rijeci Temzi u Griniču, biti upriličena spektakularna ceremonija njegovog zvaničnog krštenja.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Promovisana nova knjiga profesora Lazara Seferovića

0
Promovisana nova knjiga profesora Lazara Seferovića
Promovisana nova knjiga profesora Lazara Seferovića

Nova knjiga profesora, istoričara umjetnosti i publiciste Lazara Seferovića, „Likovno nebo iznad Herceg Novog“, promovisana je u četvrtak Dvorani Park.

Promociju je otvorio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Andrija Radman, koji je kazao da je Skupština opštine sa zadovoljstvom stala iza novog djela profesora Seferovića.

 – Hvala profesoru Lazaru Seferoviću, koji je svojim višeznačnim djelima ovjekovječio jedan značajan i veoma plodan period života našeg grada. Sačuvao ga je među koricama knjiga i, što je najvrijednije, potpuno otrgao od zaborava. Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo podržati Vas i Vaše djelo. Herceg Novi ima čime da se ponosi. Ovo je još jedan u nizu dokaza da je sinonim dometa u slikarstvu i umjetnosti uopšte. Svojom posebnošću potvrđuje da je dio svijeta i da živi uspješnim životom – kazao je Radman.

Direktor JUK Herceg-fest, dramaturg Stevan Koprivica rekao je da je deseta knjiga profesora Seferovića svojevrsna „posveta našem gradu i jednoj zemlji koje više nema, a koja je imala snage da u teškim, poslijeratnim vremenima na jednom mjestu okupi mlade talente“.

Promovisana nova knjiga profesora Lazara Seferovića
Promovisana nova knjiga profesora Lazara Seferovića

Profesor Seferović govorio je o radu na ovom djelu, na šta su ga podstakli kolaži koje mu je poslao Dado Đurić, a na kojima je prikazana Umjetnička škola.

 Prisutnima je izložio sadržaj knjige u kojoj su sabrana sjećanja na cijelu gardu umjetnika koje je Crna Gora dala.

O Umjetničkoj školi u Herceg Novom,  kao instituciji koja ima nezamjenjivo mjesto u crnogorskoj likovnoj umjetnosti, talasu različitosti koji je iz nje krenuo i postavio temelje moderne crnogorske likovnosti i neupitnoj vrijednosti djela profesora Seferovića govorili su i Vujica Ognjenović, Ljiljana Zeković, Zdravko Vučinić, Slobodan Bobo Slovinić, Petar Ćuković, Anastazija Miranović, Bogdan V. Musović, Minja Kusovac i Bosiljka Pušić.

U knjizi “Likovno nebo iznad Herceg Novog” je na 420 strana sabrano više od 750 fotografija, reprodukcija, primjera i analiza, 60 portreta umjetnika, sjećanja poznatih i manje poznatih đaka škole koja je osnovana prije 70 godina i utemeljila mediteranski duh likovnosti Crne Gore. Tu je i spisak svih 453 đaka koji su Umjetničku školu pohađali tokom 20 godina rada, među kojima su bili Petar Lubarda, Milo Milunović, Luka Tomanović, Vojo Stanić, Đorđe Bato Pravilović, Dado Đurić, Živko Nikolić i mnogi drugi.

Ako krećete na put kontaktirajte AMSCG

1
Radovi na Zavali - foto Boka News
Radovi na Zavali – foto Boka News

Ako krećete na put kontaktirajte AMSCG, zbog radova na putevima koji su u toku. Promjenjen je režim na više saobraćajnica širom Crne Gore.

Na magistralnom putu M-2.3 Cetinje-Budva, na lokalitetima Obzovica i Braići, obustavlja se saobraćaj za sve vrste vozila od 10.00 do 12.00 časova, a na lokalitetu Markovići od 10.20 do 12.20 sati. Mimo ovih termina, saobraća se jednom trakom naizmjenično, uz semaforsku signalizaciju.

Poslijepodne, na lokalitetu Obzovica-Brajici, saobraćaj se  obustavlja od 14.00 do 15.30, a na lokalitetu Markovici od 14.20 do 15.50 sati.

Na magistralnom putu M-2.3 Podgorica-Cetinje, na lokalitetu Barutana, potpuno se obustavlja saobraćaj od 10.00 do 12.00 sati. Mimo ovog termina, saobraća se jednom trakom naizmjenično.

Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-6 Nikšić-Vilusi, lokalitet Trubjela, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni. Postavljena je semaforska signalizacija, a saobraćaja za sve vrste vozila se obustavlja od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati.

Zbog radova na rekonstrukciji, na magistralnom putu Tuzi-Božaj, u mjestu Pljoče, obustavlja se saobraćaj za sve vrste vozila od 09.00 do 11.00 i od 13.00 do 15.00 sati.

Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, dionica Budva –Petrovac, i rekonstrukcije raskrsnice Budva-Cetinje-Bečići, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni i postavljena je semaforska signalizacija.

Radovi na Zavali
Radovi na Zavali

Na magistralnom putu M-2, dionica Herceg Novi-Kamenari, sanira se klizište na lokalitetu Baošići, pa se mijenja režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja saobraćaj za sve vrste vozila u trajanju od 10 minuta od 10.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 14.00 casova.

Zbog rekonstrukcije, na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje-Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a od 11.00 do 12.00 i 15.00 do 16.00 obustavlja se saobraćaj za sve vrste vozila.

Sve informacije u AMSCG možete dobiti putem telefona 19807 020 234 999 i 063 239 987.

Međunarodni pritisak za zaštitu područja ulcinjske Solane

0
Satanak - Solana
Satanak – Solana

Područje ulcinjske Solane koje spada u red najvrijednijih ekološko-turističkih resursa Crne Gore, već godinama je ugroženo lošom privatizacijom industrije soli koja je preduslov za opstanak biljnih i životinjskih vrsta na tom području, a dodatnu opasnost predstavljaju želje da se to zemljište gradnjom pretvori u turistički kompleks.

Područje ulcinjske Solane je najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježđenju i lokallitet za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana.

Na Solani je registrovano 240 vrsta ptica, a u proljeće se stotine i hiljade vodenih ptica ovdje zaustavlja radi odmora i prehrane.

U slanim bazenima je registrovano 114.000 biljnih vrsta, 24 vrste ribe, a na nasipima 12 vrsta vodozemaca, 28 vrsta gmizavaca i 33 vrste sisara.

Na prvoj Konferenciji o zaštiti ovog lokaliteta prije godinu dana, dogovoreno je da Vlada proglasi Solanu Emerald staništem najkasnije do juna 2015. godine i da je nominuje za Ramsar područje najkasnije do juna 2015. godine.

Prošao je i krajnji rok za slanje prijave, početak 2016. godine.

Uoči podgoričke Konferencije u četvrtak posvećene ovom pitanju, poslanice Evropskog parlamenta Aneliz Dods i Teri Rajntke uputile su Vladi pismo u kojem ističu važnost ulcinjske Solane kao najznačajnijeg lokaliteta na istočnom dijelu jadranske obale za uzgoj i boravak ptica tokom zime.

Ono što Solanu čini posebno vrijednom je činjenica da ona ne pripada samo Crnoj Gori već je dio svjetske prirodne baštine.

Tome u prilog govori i angažovanje stranih ambasadora najuticajnijih zemalja svijeta i međunarodnih prirodnjačkih organizacija koji insistiraju na međunarodnoj zaštiti ovog područja.

Ambasadorka SAD, Margaret En Uehara, napominje da ulcinjska Solana nije pitanje koje se tiče samo Crne Gore, već i cijele međunarodne zajednice.

“Vlada SAD se energično zalaže za rješavanje ovog pitanja i, kao i evropske kolege, nastoje da obezbijede zaštitu ptica selica”, rekla je Uehara.

Njemačka ambasadorka, Gudrun Štajnaker, poziva Vladu Crne Gore da što prije podnese prijavu za status Ramsar, a ambasador EU, Mitja Drobnič je naglasio da je važno da Vlada bude svjesna svoje odgovornosti u cilju zaštite ovog vrijednog dijela evropske prirodne baštine.

Međutim, domaći NVO sektor smatra da Vlada odugovlači sa rješavanjem ovog pitanja.

Aleksandar Perović, iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica, je tokom Konferencije, obraćajući se direktno ministru održivog razvoja i turizma, Branimiru Gvozdenoviću, da kašnjenje sa zaštitom područja Solane na nacionalnom i međunarodnom nivou smatra odugovlačenjem i opstrukcijom.

Ulcinj solana
Ulcinj solana

Ministar Branimir Gvozdenović je odbacio optužbe, rekavši da smatra da je to pitanje bolje odložiti za nekoliko mjeseci da bi se našlo kvalitetno i dugoročno rješenje.

Gvozdenović je pritom odbacio i sve tvrdnje o planovima za gradnju na ovom prostoru.

Međutim, nije domaći NVO sektor jedini koji ima rezerve u vezi Vladine volje da zaista zaštiti područje Solane.

Izvršni direktor EuroNatur-a, Gabriel Švaderer, je rekao da sva objašnjenja ostavljaju prostor za veliki broj pitanja, a da je jedno od njih – da li zaista postoji politička volja da se ulcinjska Solana zaštiti.

U kampanju za zaštitu Solane, uključio se i crnogorski princ Nikola Petrović Njegoš koji je tokom Konferencije podsjetio da se, od dinastija Crnojevića i Petrovića, do današnje republike Crne Gore, Crnogorci diče sa jednom pticom, odnosno, orlom koji se nalazi i na državnoj zastavi.

“Naši precu su crpili snagu i inspiraciju iz te divlje prirode. Ne dozvolimo da izgubimo tu moćnu vezu koja nas veže za ovu lijepu zemlju”, rekao je princ Nikola Petrović Njegoš.

Tivat i Budva – posjećenost u predsezoni

0
Budva
Budva

Prema podacima lokalne Turističke organizacije, u svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno odmara 756 zvanično prijavljenih turista. Od toga je samo 6 gostiju iz Crne Gore, a svi ostali su stranci.

U hotelima borave 122 posjetioca, dok 634 turista koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja.

Na današnji dan u Budvi boravi 2.482 gosta, što je za 34% više nego u istom periodu prošle godine. Hoteli bilježe veću posjećenost za 30%, a privatni smještaj za 46%.

Gosti su u najvećoj mjeri stižu iz: regiona, Turske, Albanije, Bugarske, Rusije, Njemačke, Francuske i Italije, ali i iz SAD, Velike Britanije i Kine- kaže se u saopštenju TO Budva.

Pine pred otvaranje
Tivat

Projekat „CoRE“ – cilj je očuvati i zaštiti Jadransko more

0
Projekat „CoRE“
Projekat „CoRE“

U prostorijama Sveučilišta u Dubrovniku u četvrtak je održan Inicijalni sastanak projektnih partnera za projekt „CoRE“. Na inicijalnom sastanku projekt je predstavljen medijima i potpisani su dokumenti o saradnji između projektnih partnera.

Sastanku su prisustvovali predstavnici partnera i saradnika projekta: Hrvatski hidrografski institut – HHI, Sveučilište u Dubrovniku – Institut za more i priobalje – IMP, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore – ZHMSCG, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore– JPMD i PAP/RAC Split.

Predviđeno trajanje projekta CoRE je 23 mjeseca. Lokacija na kojoj se odvijaju projektne aktivnosti je Dubrovačko-neretvanska županija i crnogorsko primorje. Glavne teme projekta CORE su zaštita mora i pomorskog dobra u pograničnom području Hrvatska-Crna Gora.

Projekt „CoRE“ je EU/IPA projekt čija ukupna vrijednost iznosi 536.065,97 eura.

Projekat „CoRE“
Projekat „CoRE“

Opšti cilj projekta je pridonijeti poboljšanju ukupne zaštite i očuvanja istočnog dijela Jadrana.

Specifični ciljevi su:

  • izraditi novu nautičku kartu sa ažuriranim hidrografskim mjerenjima (plovni putevi /

očuvana staništa) i sigurnosne preporuke na temelju istraživanja i prikupljenih

podataka, a koji se odnose na promjene obalne granice u Republici Hrvatskoj i Crnoj

Gori pod utjecajem erozije i jačine valova;

  • povećati opće znanje dionika projekta o pomorskom dobru (komponenta obale) i održive litoralizacije u prekograničnom području.

Očekivani rezultati projekta su:

  • Učinkovito upravljanje projektom čime se povećava institucionalni kapaciteti za korištenje EU;
  • Unaprjeđenje zaštite i očuvanje obale kroz prekograničnu suradnju i zajedničku podršku, institucionalno jačanje i razmjenu podataka;
  • Uspostavljanje „new zero“/“nultog stanja“ te sigurnosne preporuke prema prikupljenim podacima za osjetljiva i promjenjiva okruženja delte Neretve (pristup luci Ploče, spoj Baćinska jezera i mora), delte rijeke Bojane, plaže Sutomorska i Mogren te utjecaj na Dubrovačke zidine, i to sve kroz hidrografsku izmjeru i znanstvena postignuća;
  • Osigurana široka vidljivost projekta, a samim tim i podizanje javne svijesti o osnovnim „pravima“ morske obale, što je formulirano kroz pomorske propise i daleko najvažniji program Integrated Coastal Zone Management i novim znanstvenim spoznajama.

Izložba fotografija “STORM” otvorena do 19. aprila

0

Izložba fotografija “STORM” Tivćanina Mihaela Đuričića – Mika otvorena je protekle sedmice na platou ispred galerije Buća u prisustvu veliki broj posjetilaca. Izlozba se može pogledati do 19-og aprila.

Mikova izložba u crno-bijelom spektru otkriva i skriva žensko tijelo, koje često nalikuje pejzažu. Posebno interesovanje publike zaista je privukao upravo dio postavke u kome umjetnikova fotografija spaja more i njegovu razigranu moć s čarolijom ženskog tijela, a pomenuta dilema će vjerovatno i dalje golicati pažnju i maštu posmatrača.

Postavku je otvorio fotograf Đorđe Živaljević, a gostima se obratio i direktor CZK Vojislav Kaluđerović, koji je rekao :

“April je mjesec koji CZK Tivat tradicionalno obilježava kao mjesec fotografije. Tako je i ove godine. Planirane su dvije izložbe u galeriji, a prva je našeg velikog umjetnika i fotografa Mika Đuričića. Ovo je njegova druga samostalna izložba, a prva je otvorena 2012. u foajeu Centra.”

Živaljević je naglasio: “Ova tematika mi je jako bliska, ali ono što je Miko uradio je na mene ostavilo jak utisak, jako puno drame i vidi se da je nešto rađeno sa jako puno pažnje. Ima jedna druga stvar, koja je meni napravila veliku dilemu. Kada sam vidio drugi dio izložbe, gdje je Miko jako uspješno kombinovao fotografije nevremena, ili južine sa djelovima ženskog tijela, to mi je napravilo dilemu da li je žensko tijelo objekat, ili subjekat, da li ono trpi tu oluju, ili je izaziva. Pozivam vas da pogledate izložbu i da pokušate da odgonetnete tu moju dilemu.”

Verica Čuljković upotpunila je atmosferu zvucima violine, a Miko se obratio publici riječima: “Samo da zahvalim svima na prisustvu i nadam se da ćete uživati u fotografijama.”

U Tivtu obilježen dan podmorničara bivše Jugoslavije

0
Podmornice
Podmornice

Danom otvorenih vrata u Zborci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra i otvaranjem izložbe karikatura na temu podmorničarstva autora Nikola Otaša iz Beograda, u Tivtu je danas obilježen nezvanični dan jugoslovcenskog podmorničarstva.

Naime, 8.aprila 1928 godine u Boku i Tivat gdje su svečano dočekane, uplovile su prve dvoje novosagrađene jugoslovenske podmornice, „Hrabri“ i „Nebojša“.

Radoznali posjetioci u podmornici
Radoznali posjetioci u podmornici

U spomen na 88-mu godišnjicu ustanovljenja jugoslovenskog podmorničarstva, Zbirka pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru otvorila je svoja vrata besplatno za sve posjetioce koji su pohrlili da obiđu veliku dizel električnu podmornicu P-821 „Heroj“ i malu, tzv. džepnu podmornicu P-912 „Una“, a koje su najatraktivniji dio ovdašnje muzejske postavke. Među brojnim radoznalcima koji su sa zanimanjem razgledali podmornice, bili su i brojni ruski turisti, a organizovano su došli i učenici obližnje međunarodne škole „Knightsbridbe International School Montenegro“.

Dio karikatura Nikole Otasa
Dio karikatura Nikole Otasa

Njima su domaćini bili članovi Udruženja „Podmorničar“ iz Tivta na čelu sa predsjednikom, kapetanom bojnog broda u penziji Rajkom Bulatovićem. Oni su posjetioce provodili kroz unutrašnjost „Heroja“ i pričali im svoje interesantne dogodovštine ispod površine Jadrana, iz vremena kada je ta podmornica služila u nekadašnjoj JRM. Povodom Dana podmorničarstva Jugoslavije, u Tivat su juče doputovale i delegacije udruženja bivših jugoslovenskih podmorničara iz Pule, Ljuljane i Beograda, a za danas je planirano veliko  druženje nekadašnjih kolega – podmorničara iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Gradnja škole u Igalu zajednički interes lokalne uprave i građana

0
Sastanak
Sastanak

Predsjednica Opštine Herceg Novi, Nataša Aćimović, i potpredsjednik, Dragan Janković, sastali su se danas sa predstavnicima grupe građana koja je inicirala akciju i potpisivanje peticije u cilju intenziviranja aktivnosti za izgradnju osnovne škole u Igalu.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Agencije za izgradnju i razvoj grada i Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju.

-Djeca su najosjetljivija grupa stanovništva i zaslužuju najveću pažnju. Opština Herceg Novi je saveznik roditeljima u ovoj akciji – rekla je predsjednica Aćimović.

Potpredsjednik Janković istakao je da je inicijativa građana u skladu sa interesom Opštine, jer je gradnja škole elementarna stvar za mjesnu zajednicu sa oko 8.000 stanovnika.

Predstavnici grupe građana informisali su da je njihovu peticiju do sada potpisalo 2.300 Novljana. Kazali su da su zadovoljni dosadašnjom komunikacijom sa aktuelnim opštinskim rukovodstvom i da očekuju podršku kako bi zajedno uspjeli u naporima da gradnja škole u Igalu uđe u kapitalni državni budžet za 2017. godinu.

-Naši utisci nakon sastanka u kabinetu predsjednice su veoma pozitivni. Preduzet je i prvi korak, tako što je predsjednica Opštine potpisala zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za lokaciju koja je predviđena za školu u Igalu. Nakon izdavanja tih uslova, Opština je dužna da pripremi projektnu dokumentaciju, što nam je i obećano da će uraditi – kazala je predstavnica grupe građana Ana Valentić, ističući da je sa Opštinom dogovoren partnerski odnos.

Iz Opštine su poručili da stoje na raspolaganju za sva buduća pitanja i sugestije, kao i da će učiniti sve što je u nadležnosti lokalne uprave i u skladu sa zakonskom procedurom, da bi djeca u Igalu što prije dobila novu školu.