Perast - Izložba o porodici Širović - prof dr Milenko Pasinović
“Svjedočenja prošlosti Perasta – porodica Širović – pomorci, trgovci, pisci i diplomate” – naziv je izložbe koja je otvorana u subotu u Muzeju grada Perasta povodom proslave desetogodišnjice nezavisnosti državnosti Crne Gore i međunarodne manifestacije “Noć muzeja”.
Brojne goste i zvanice u ime OJU “Muzeji Kotor“ pozdravio je direktor Andro Radulović. O postavci je govorila autorka etnološkinja Danijela Đukić, kustos kotorskog pomorskog muzeja u penziji Petar Palavršić i kustosica Dragana Lalošević.
Direktor OJU “Muzeji” Andro Radulović kazao je da ovom izložbom upravo žele osvijetliti postojanje jedne Peraške porodice, za koju je material korišten najvećim dijelom iz arhivskog fonda Muzeja grada Perasta i Muzeja porodice Visković.
„Zalaganjem autorice izložbe mi danas imamo priliku da se pobliže upoznamo ne samo sa porodicom Širović, već da sagledamo i Perast u tom periodu kroz djelo i život članova ove peraške porodice” – kazao je Radulović.
Perast – Izložba o porodici Širović
„Izložba predstavlja članove porodice Širović, pomorske kapetane na jedrenjacima, kapetane austrijskog Lojda, ali i članove porodice koji su, i kao pisci, svojom riječju i djelom, ostavili dubok i neizbrisiv trag u istoriji svog grada. Na izložbi su prikazane fotografije, pisma, arhivska građa, model jedrenjaka, slike jedrenjaka i portret Martina Širovića.
Članovi porodice Širović bili su pomorci, trgovci, pisci i diplomate. Pripadali su kazadi Perojević što potvrđuje dokument u spisima opštine Perast iz XVIII vijeka.
Na izložbu su predstavljeni članovi porodice Širović, pomorski kapetani na jedrenjacima, kapetani austrijskog „Lojda“. Krajem XVII vijeka mletačka vlada je povjerila zapovijedništvo velikih ratnih brodova Peraštanima, nakon čega slijedi niz peraških imena na ovoj funkciji, među kojima se pominje i Božo Širović. On je zapovijedao jedrenjakom „Fede Guerriera“.
Ovom izložbom Muzej grada Perasta nastavlja dobru dugogodišnju praksu i čuva od zaborava stare peraške porodice, a ujedno iznosi nove podatke o njima kao rezultat istraživačkog timskog rada” – kazala je između ostalog autorka izložbe kustosica Danijela Đukić.
Perast – Izložba o porodici Širović
Kustos kotorskog pomorskog muzeja u penziji Petar Palavršić, danas sigurno najbolji poznavalac bokeljskog pomorstva u svom govoru istakao je da porodicu Širović kroz arhivsku građu možemo pratiti od XVII vijeka.
„Prvi kapetan koji se pominje od 1713 – 1720. je Marko Širović koji je plovio svojim fregadunom, jedrenjakom sa tri jarbola koje su tada u Boki imalai samo Peraštani.
U isto vrijeme Vicko Širović plovi sa tartanelom, kasnije nabavlja veći brod. U toku plovidbe dva puta gubi brod u napadu ulcinjskih gusara. U mletačkom periodu spominje se još sedam Širovića svi na velikim brodovima toga doba:polakama, kekijama, brigantinima.
Perast – Izložba o porodici Širović
Pomenimo kapetana Antuna Širovića, pok Martina koji 1791. godine je krcao žito u Ankoni za Marsej, šest godina kasnije uvršten je u plemiće Perasta. Široviće pratimo na 12 raznih jedrenjaka u mletačkom periodu. Duži prekid u plovidbi za vrijeme Napoleonovih ratova osjetilo se i kod kapetana Širovića, pa tako samo Vijeka i Stefana Širovića nalazimo u plovidbi poslije 1814.“ – kazao je između ostalog Petar Palavršić.
U muzičkom dijelu programa nastupile su profesorice ŠOSMO ,Vida Matjan” iz Kotora, Angela Mijušković (flauta) i Ljiljana Karadžić (klavir).
U organizaciji Muzičke škole “Vida Matjan” Kotor, Luka- Kotor i TP “Lipska pećina” Cetinje, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore u petak je u Lipskoj pećini na Cetinju održan Koncert učenika i profesora ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora pod nazivom “ZVUCI LIPSKE PEĆINE”.
Ovo je prvi put da je održan koncert u predivnom ambijentu Lipske pećine, a ujedno interesantan način obilježavanja jubileja.
Na brodu “Michalakis”, grčke kompanije “Seatrans” koji je trenutno na sidrištu ispred Alexandrije kapetan Aleksandar Kovačević iz Herceg Novog sa članovima posade danas je organizovao proslavu Dan nezavisnosti Crne Gore.
U skromnim uslovima koje dozvoljava brod kapetan je priredio ručak za sve članove posade.
Evo i fotografija sa proslave desetogodnišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore na brodu koje su stigle u našu redakciju.
Kapetan Kovačević sa posadom
Među članovima posade su pomorci iz Crne Gore, Grčke, Srbije, Hrvatske, Bugarske, Indonezije…
Dan nezavisnosti i 1000 godina državnosti Crne Gore, obilježeni su u Herceg Novom sadnjom deset stabala masline u Parku nezavisnosti, kao i „Trkom nezavisnosti“ u kojoj je učestvovalo 110 takmičara.
Kako je na otvaranju ceremonije kazala Nevena Keković ispred Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista, današnji datum objedinio je dva značajna segmenta; našu slavnu istoriju i istoriju koju će buduće generacije ovdje učiti i biti joj dosljedne, a tu istoriju stvaramo upravo mi i sada.
Ona je poručila mlađim ljudima i onima koji bi trebalo da nastave tekovine koje su nam svima znane i značajne, da imaju na što biti ponosni, na našu zemlju i državne simbole, na svaku stopu zemlje koja je naša, svih nas podjednako.
-Teško je dostići ideal, ali nije nemoguće. Može se postići jedino predanim radom, iskrenom voljom i istrajnošću. I zato ovaj dan obilježavamo vrlo simbolično – kulturom, umjetnošću, sportom, ali i na još jedan poseban način. Sa deset maslina kao deset godina obnove nazvisnosti Crne Gore, kao deset vijekova naše državnosti. Masline, kao drvo koje simboliše mir i koje simobiliše dugovječnost. Svojoj zemlji želimo slobodu, mir i dugovječnost, kazala je Keković na otvaranju Parka nezavisnosti, nakon čega je uslijedila sadnja stabala masline.
Iz parka je nakon otvaranja krenuo promenandi koncert „Đir muzika“, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenovići, do Trga Nikole Đurkovića, gdje je bio start „Trke nezavisnosti“.
Herceg Novi – Da je vječna Crna Gora
Učesnici su trčali kraću i dužu trasu sa ciljem na Škveru. U muškoj konkurenciji na dužoj trasi najbolji je bio Dragoljub Koprivica, a nakon njega Perica Vučković i Uroš Vujičić. U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Đorđina Gugolj, a za njom i Lidija Vukić i Anđela Davidović.
Najbolji u mlađim konkurencijama bili su Mirko Konjević i Jelena Zorić. Drugo i treće mjesto u muškoj kategoriji zauzeli su Filip Aleksandar i Miloš Radovanović, a u ženskoj Nataša Radović i Anđela Rogač. Najbolji su nagrađeni medaljama i peharima.
Herceg Novi – Da je vječna Crna Gora
Za večeras su zakazana i dva koncerta u okviru programa „Grad pjeva“. Na terasi ispred hotela „Rudnik“ nastupiće klapa Stari kapetan, a na Škveru Boka bend. Oba koncerta počinju u 20.30 sati. U skladu sa tradicijom, gostima će se u znak dobrodošlice služiti suve smokve i loza.
Tivćani obilježavaju 125 godina orkestra Antona Žeželjića
1 od 7
Gradska muzika Tivat 30-tih godina 20.vijeka
Anton i Ana Žeželjić
Tamburaški orkestar Starčević
Šime K. Staničić Šimeta
Teodo, die Regimentsmusik w?hrend der Feldmesse
Noć muzeja Tivat 2016.
Noć muzeja Tivat 2016.
Centar za kulturu Tivat ovih je dana priredio sjajnu izložbu posvećenu 125-toj godišnjici utemeljenja prvog ovdašnjeg muzičkog sastava – orkestra profesora Antona Žeželjića, osnovanog daleke 1891. godine.
Ovaj orkestar, nastao u tada manje-više ruralnom Tivtu koji je uz upravo osnovani Pomorski arsenal Ratne mornarice Austro-Ugarske, tek počinjao dobijati prve urbane konture, bio je od izuzetnog značaj za muzičko prosvećivanje Tivćana i kasniji razvoj organizovane muzičke djelatnosti u tom gradu.
Aktuelni predsjednik Glazbeno-prosvjetnog društva „Tivat“– Gradske muzike odnovane 1909. godine, Boris Lanceroti i član GPD, producent u Centru za kulturu Tivat, prof. Neven Staničić, najzaslužniji su za sakupljenje oskudnih ali vrlo vrijednih detalja o uslovima pod kojima se krajem 19.stoljeća u Tivtu počela razvijati organizovana muzičke djelatnost. Svi ti podaci kao osobu najzaslužniju za popularizaciju javnog muziciranja u Tivtu, ukazuju na profesora Antona Žeželjića koji je 1890., bio učitelj u ovdašnjoj Osnovnoj školi. O samom Žeželjiću nema puno drugih podataka osim da je rođen u Risnu 1869, i da te umro 1957. u Zagrebu, te da je bio strastveni violinista, svirajući na violini izrađenoj 1881 godine u Češkoj, a koja se i danas čuva u porodici njegovog unuka Antona, što živi na Prčanju.
„Po svemu sudeći, Žeželjić je od samog početka svog učiteljovanja u Tivtu, dijelio svoje muzičke sklonosti i sviranje na violini, kako sa učenicima, tako i sa starijim mještanima. To se pokazalo veoma produktivnim i inspirativnim za cijelu zajednicu jer već 1891. godine Žeželjiću uspijeva da zajedno sa mještranima, formira orkestar koji je brojao jedanaest mladića. Bio je to impresivan rezultat koji je u Tivtu prihvaćen sa oduževljenjem.“- kaže Neven Stanićić. O kakvom je zapravo poduhvatu riječ, pokazuje činjenica da su Tivat krajem 19.vijeka činila četiri zaseoka na jugozapadnim padinama Vrmca – Peani, Đurđevo brdo, Donji kantun (današnji Tripovići) i Točilo (današnji Petkovići), dok su se u pribalnom područiju nalazile tzv.kontije – ljetnjikovci i imanja kotorskih, peraških i pčanjskih plemića sa tek ponekom kućicom za kmetove koji su radili na tim posjedima. U tadašnjem ruralnom Tivtu čiji su stanovnici većinom i dalje živjeli od maslinarstva, vinogradarstva i ribarstva i u kojem je zanatstvo u novom Arsenalu bilo tek u povojima, „desila se“ muzika za koju je najzaslužniji Antun Žeželjić, vrstan intelektualac i pedagog. Njemu i njegovoj supruzi Ani Luković-Žeželjić valja zahvaliti i za prvu tivatsku Muzičku školu, čije postojanje pedantna austro-ugarska državna statistika bilježi 1900. godine kada je Tivat imao 977 kuća i 3.701 stanovnika. Muzička škola nalazila se u okviru tadašnje Pučke (Osnovne) škole koja je bhila smještena u kuči jaka Goluba, u Donjem kantunu.Škola je imala muško i žensko odjeljenje čije su učenike supružnici Žeželjić učili osnovama muzike, pjevanja i sviranja na instrumentima.
Anton i Ana Žeželjić
Inače, prvi tivatski – orkestar Antuna Žeželjića, pored njegovog osnivača, činili su i Šime K.Krstović, Mato B. Sindik, Krsto M.Petković, Đuro G. Petković, Đuro P.Staničić, Ivo Petković, Ilija K.Staničić, Anto P. Staničić, Jozo I.Petković, Ilija Sindik i Šime K. Staničić.
„Orkestar je nastupao na crkvenim svečanostima, raznim večerima, svadbama i serenadama. Djelovao je 12 godina, a po svem,u sudeći trajanje mu nije omogućilo i bolje uslove za rad jer je zbog nedostaka materijalnih sredstava kako nalazimo u literaturi, orkestar prestao da postoji 1903.godine.“- kaže Staničić dodajući da je na to uticala i činjenica što su supružnici Žeželjić tih godina službom prmeješteni za učitelje u Perast.
Pod uticajem pionira organizovanjog tivatskog muziciranja, profesora Antona Žeželjića, već 1906. nastaje novi, Tamburaški orkestar „Starčević“.
Noć muzeja Tivat 2016.
„Bila je to prva i neposredna reakcija najmlađih članova dotadašnjeg Žeželjićevog orkestra. Šime Krstov Staničić, popularni Šimeta, uz pomoć Ilije Tripa Sindika formirao je tamburački orkestar od osam članova. Nastupali su na narodnim i crkvenim svečanostima, međutim ne za dugo, jer je orkestar već 1909. godine prestao sa radom zbog, kako se u literaturi navodi, malih prihoda i drugih teškoća koje su ga pratile.“- ističe Stanićić. Prestankom rada Tamburaškog orkestra „Starčević“, nije prestao i entuzijazam Tivaćan za muzikom koji dobija nove, mnogo ozbiljnije organizacione forme jer Šime Krstović i Ilija Sindik kreću u avanturu osnivanja gradske limene glazbe, za šta su, uz nesebičnu pomoć Filipa Tripovog Vuksanovića, tada dobili i podršku Opštinskog vijeća Tivta i komandog kadra 91.puka austro-ugarske vojske koji je tada bio stacioniranu Tivtu i imao svoju pukovsku vojnu muziku.
„Uticaj i pristustvo 91.austrougarske regimente i njihovog duvačkog orkestra, konačno i povremeno gostovanje kotorske Gradske muzike u Tivtu, iz relativno intimnih krugova, potrebu za muzikom u ovom gradu izvode na otvoreno, u masu i masovnost, ka manifestovanju moći i uticaja. Podrška Opštinskog vijeća i konade 91.regimente, inicijatorima ideje osnivanja Gradske muzike Tivta, obezbjedili su i prvog kapelnika, Čeha Josipa Blažeka, prostor za rad u ondašnjem karantinu na Pakovu gdje je uređena vježbaona za muzičare. Šile su se uniforme, a novi instrumenti naručeni su u Češkoj. Gradska muzika – Glazbeno-prosvjetno društvo „Tivat“, osnovano je dakle, 1909. godine, a prvo svoj javni nastup imalo je 1911., prilikom svečanog dočeka u Tivtu austrijskog nadvojvode Fridriha.“- objašnjava Staničić genezu nastanka tivatske Gradske muzike koja i danas radi.
Inače, na razmeđi dva vijeka u Tivtu su djelovali i Glazbeno društvo „Sloga“ osnovano 1897. na čijem je čelu bio takođe Šime Krstović, kao i Hrvatsko glazbeno-prosvjetno društvo „Starčević“ kojem je predjsednik bio konte Petar Luković i brojalo je 47 članova. U arhivi tivatskog Centra za kulturu sačuvana je pozivnica „Tamburaša hrvatskog glazbeno- prosvjetnog društva Starčević“ na „Sjajnu zabavu sa maskiranim plesom za 19.veljače 1912.“ godine, ali se ne zna više detalja o daljoj sudbini tog, kao i prije pomenutog Glazbenog društva „Sloga“.
Šime K. Staničić Šimeta
ŠIMETA SPASIO INSTRUMENTE GPD U PRVOM SVJETSKOM RATU
Osim što je kao veoma agilan muzičar, bio zaslužan za osnivanje nekoliko orkestra i same Gradske muzike Tivta, Šime Staničić – Šimeta, ostao je zapamćen i kao neko ko je spasio instrumente GPD Tivat od zle sudbine da budu pretopljeni za izradu municije, krajem Prvog svjetskog rata. Naime, austrougarske vlasti su zbog hroničnog nedostatka pojedinih ruda, krajem rata naredili civilnom stanovništvu da državi predaju sve predmete od bronze i drugih obojenih metala, računajući posuđe, čak i crkvena zvona, za izradu čaura za municiju. Šime Staničić je, oglušujući se o mogućnost da bude najstrožije kažnjen, zapakovao sve instrumente Gradske muzike i sakrio ih na šufit (potkrovlje) svoje kuće, da sačekaju kraj rata i spašeni, dožive novi početak muzike u Tivtu.
Budva, kao centar crnogorskog turizma, zaslužuje veliku i modernu marinu, saopštio je predstavnik turske Dogus grupe Burak Bajkan, vođa petočlanog tima kompanije, koji je predvodio tursko osvajanje Šibenika i Zadra.
Bajkan je i na čelu crnogorskog tima, u kojem je, osim njega, i koordinator za budvansku marinu, Selčuk Balćij, piše Pobjeda.
Dogus grupa posjeduje dvije marine u Zadru i jednu u Šibeniku, uz još četiri u Grčkoj i tri u Turskoj. Dogus grupa je prošle godine potpisala ugovor sa kompanijom Stratex da vode menadžment u budvanskoj marini.
Bajkan je kazao da bi u Dogus grupi bili vrlo zainteresirani da sudjeluju na natječaju za koncesije za budvansku marinu, koji bi trebao biti raspisan iduće godine.
Ukoliko Stratex i Dogus grupa osvoje natječaj, planiraju uložiti 30 milijuna eura za 30-godišnju koncesiju.
Šibenski gradonačelnik, Željko Burić, kazao je da je razvoj turizma u tom primorskom gradu počeo kada je Dogus grupa u Hrvatsku uložila 300 milijuna eura.
“Šibenik je bio turistički neprepoznatljiv sve do prije šest godina. Tada je Dogus grupa preuzela marinu Mandalina, koja je postala prva hrvatska marina za megajahte”, objasnio je Burić.
Marina Mandalina ima 429 vezova na moru i 50 na kopnu, a prošle godine je počeo raditi luksuzni novi hotel sa četiri zvjezdice, čija je gradnja koštala 25 milijuna eura.
Crna Gora danas obilježava deset godina obnove nezavisnosti u znak sjećanja na 21. maj 2006. kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu je glasalo 419.240 građana ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača. Crnogorsku nezavisnost podržalo je 230.661 građana ili 55,5 odsto, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 odsto.
Na referendum je izašlo više od 86 odsto građana Crne Gore, iako je uslov za priznavanje referendumskog rezultata bio izlazak preko 50 odsto upisanih birača, a cenzus je bio 55 odsto.
Glavna svečanost biće održana u Podgorici, na Trgu nezavisnosti, s početkom u 20 sati. Na skupu će govoriti premijer Milo Đukanović i predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk.
Pine u crvenom 2016.
Programi proslave jubileja već su organizovani ili će biti realizovani u svim crnogorskim gradovima.
Da je vječna Crna Gora
Crna Gora je, posle kapitulacije 1916. u Prvom svjetskom ratu i bjekstva kralja Nikole Petrovića Njegoša u Francusku, 1918. godine, na osnovu odluka Podgoričke skupštine, ušla u sastav Srbije, odnosno u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije.
Odlukama Drugog zasijedanja Avnoja tokom Drugog svjetskog rata, kao i Ustavom iz 1946. godine, Crna Gora je dobila status ravnopravne federalne jedinice u bivšoj SFRJ.
Državne zastave, palme okićene crvenim balonima, dres – kod crvena boja, crvena rasvjeta, bio je to zaista jedinstven doživljaj Pinau crvenom, manifestacija koju je organizovala Turistička organizacija Tivat povodom decenije obnove crnogorske nezavisnosti i hiljadu godina državnosti.
U ime TO Tivat posjetioce i učesnike programa pozdravila je Tamara Krstović. Nastupile su mažoretke studija “Modest”, folklorni ansambl “Nikola Đurković” iz Kotora, bend Omladinskog kluba “Goodbay Windows” i grupa “Crveno i crno” iz Podgorice.
Kako bi sve bilo u znaku jubileja i crvenoj boji potrudili se i tivatski ugostitelji sa Pina koji su se uključili u ovu akciju a Porto Montenegro je dizalice na mulu 1 osvijetlio crvenom bojom.
Ni prohladno vrijeme nije spriječilo brojne posjetioce i goste da uživaju uz dobru zabavu i muziku.
Stotinu i osam maturanata Srednje mješovite škole “Mladost“ i Muzičke škole Tivat plesali su danas u podne u sportskoj dvorani Župa, “Kvadrilu” Johana Štrausa.
Ovaj događaj koji je zbog lošeg vremena premješten sa gradske rive Pine u zatvoreni prostor sportske dvorane, sinhronizovan je sa istovjetnim plesom maturanata iz još 74 grada Evrope. Manifestaciji je prisustvovao veliki broj gledalaca, prvenstveno roditelja i prijatelja maturanata, a sve ih je u ime Opštine Tivat, pozdravila sekretarka za društvene djelatnosti u lokalnoj upravi, Dubravka Nikčević, poželjevši svršenim srednjoškolcima uspjeh u daljem školovanju i životu.
”Vašem uspjehu svesrdno i mnogo su doprinijeli kako vaši profesori, tako i vaši roditelji. Mislim da im treba reći jedno veliko hvala, jer vi ste generacija puna znanja i puna ambicije da napreduje i dalje. Budite uvijek ovako veseli, nasmijani i dragi, ali budite i svoji“ – istakla Nikčević.
Maturantima su se obratile i direktorica MSŠ “Mladost” Jovanka Vujačić i direktorica Muzičke škole Tivat Pina Bubanja koja je naglasila da je ovo premijerno igranje Kvadrile od prve generacije srednjoškolaca te obrazovne ustanove. U ime maturanata, nastavnicima, roditeljima i organizatorima manifestacije zahvalila se maturantkinja MSŠ “Mladost”, đak generacije Tijana Bojanić.
Povodom proslave jubileja decenije obnove nezavisnosti i hiljadu godina državnosti, Turistička organizacija Tivat će na gradskoj rivi Pine večeras, petak, 20. maja organizovati kulturno zabavni program pod nazivom PINE U CRVENOM.
Bez obzira na na vremenske uslove manifestacija će biti održana kazali su iz TO Tivat.
U programu će nastupiti mažoretke “Modest”, folklorni ansambl “Nikola Đurković” iz Kotora, bend Omladinskog kluba “Goodbay Windows” i grupa “Crveno i crno” iz Podgorice.
Da sve bude u znaku jubileja i crvenoj boji potrudiće se i tivatski ugostitelji sa Pina koji su se uključili u ovu akciju, poručuju iz TO Tivat.
Moškov ugostila Gudrun Steinacker, ambasadorku SR Njemačke
Moškov i Steinacker
Direktorica TO Tivat Bernarda Moškov ugostila je na random ručku Nj.E. Gudrun Steinacker, ambasadorku SR Njemačke. Tema razgovora bila je turistički potencijal Tivta i korišćenje resursa za specifične ciljne grupe, čiji bi dolazak produžio sezonu u Tivtu. Ambasadorka je pozdravila projekat da se biciklističke staze produže do lokaliteta Solila što bi objedinilo turiste koji uživaju u biking-u i posmatranju ptica.
Iako je ambasadorka na odlasku iz naše zemlje, naglasila je da će turistička privreda Crne Gore u njoj uvijek imati saradnika koji je spreman da pomogne.
Nj.E. Gđa Steinacker prihvatila je poziv da bude gost TO Tivat na dodjeli nagrade „Turistički cvijet“ ,dana 10.06. u hotelu „Kamelija“.
