Srebro za Igora Lesa na 49.Balkanskom prvenstvu u jedrenju

0
U jakoj konkurenciji grčkih i turskih jedriličara u klasi Laser Standard jedriličar Igor Les osvojio je srebnu medalju za reprezentaciju Crne Gore na 49.Balkanskom prvenstvu u jedrenju održanom u Saronikosu, Atina u Grčkoj. Prvo mjesto je osvojio grčki jedriličar Antonis Budjoris, a  Mavrogorgis Saralmpos takodje iz Grčke je osvojio bronzu.
U klasi Laser 4.7 Ilija Marković završio je takmičenje na 21. a Igor Nikolić 29. mjestu.
Irina Kusovac se takmičila u ženskoj olimpijskoj klasi Lase Radial i takmičenje završila na 23. mjestu.
U klasi Optimist Nikola Golubović je 51., Stefan Andjelić 58., Pavle Musić 59., Danilo Jončić 60., Josipa Čelanović 63. i TatjanaKusovac 64.
50.Balkansko prvenstvo  održaće se u Turskoj u Tekirdagu od 5. do 10. septembra 2017. godine.

Drugi pišu – Kotor kao crnogorski Palermo

0
Kotor noću
Kotor

Barokni Kotor, grad pod UNESCO zaštitom i turistička meka Crne Gore, u koju se slivaju kruzeri iz čitavog svijeta, nažalost sve više utvrđuje svoj drugi, nepopularni status -centra kriminala i mafijaških obračuna. To je potvrdilo i dvostruko ubistvo u ponedeljak u tom primorskom mjestu i to usred dana. Stoga se sve snažnije postavlja pitanje postaje li Kotor crnogorski Palermo?

“Kotor je postao centar kriminala, centar narko-mafije, centar korupcije, centar svega lošega. Prosto je nevjerovatno da jedan takav grad, koji je na listi UNESCO, koji je kulturna baština čovječanstva, ima i svoju tako tamnu stranu koja je za svaku osudu.”

Bile su to riječi uglednog Kotoranina Saše Dendera, arhitekte i kolumniste, koje je za Radio Slobodna Evropa izrekao  prije nekoliko mjeseci, nakon niza kriminalnih obračuna u Kotoru. U ponedeljak se, medjutim, dogodilo još jedno, kada je u gradskom naselju Muo bačena bomba. U eksploziji su stradali 28-godišnji Kotoranin Goran Biskupović i njegov tri godine mlađi sugradanin Miloš Bošnjak. Prema policijskim evidencijama, Biskupović je navodno bio blizak takozvanom škaljarskom kriminalnom klanu, dok je Bošnjak, njegov prijatelj, član navijačke grupe, navodno hapšen zbog posjedovanja narkotika.

Sve se dogodilo u sred dana u mirnom dijelu grada, u ulici u kojoj se svakodnevno igraju djeca. To je za Radio Slobodna Evropa posvjedočila mještanka koja živi u neposrednoj blizini mjesta ubistva. Zamolila nas je da joj ime ne pominjemo.

“Bila je to jaka eksplozija, detonacija. Prvo je izbio dim na terasi, to je prvo što sam uočila. Onda sam svoju kćerku vratila što dublje u sobu i krenula napolje. Kako se dim razmakao, kroz živu ogradu sam vidjela da ima tijela i vidjela se krv. Onda se čuo vrisak odozgo neke žene, koja je očigledno izletjela iz kuće iznad. To je bio totalni šok!”

Već mjesecima Kotor, zbog brojnih mafijaških obračuna između dva zavađena kriminalna klana –škaljarskog i kavačkog, koji nose nazive kotorskih naselja, ne izlazi iz fokusa crnogorskih medija i pažnje javnosti. Zabilježene su sve češće pucnjave i vatreni obračuni na ulicama toga grada na kojima su kriminalci postavljali tajne kamere kako bi nadzirala jedni druge. Sve lošija bezbjednosna situacija bila je povod za brojne policijske racije, privođenje bezbjednosno interesantnih osoba i pretrese njihovih kuća, stanova i lokala. U Kotoru je jedno vrijeme boravila i Posebna jedinica policije. Da je situacija ozbiljna i zapuštena, u mjeri da je nužna sistemska reakcija države i društva, kako Kotor ne bi postao crnogorski Palermo, upozorio je, posjetivši taj grad, novi ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.

Kotor panorama
Kotor panorama – foto Boka News

I kada se činilo da su pomaci vidljivi i da se situacija smirila, mafija je ponovo stavila svoj potpis. Velizar Kaluđerović, član parlamentarnog Odbora za bezbjednost iz opozicionih demokrata, to pripisuje činjenici da je vlast suviše dugo ignorisala kriminalna dešavanja u Kotoru.

“Nažalost, ovo su posljedice višegodišnje, da ne kažem višedecenijske zapuštenosti u odgovornom obavljanju državnih poslova i politike, koja je morala da kao jedan od prioriteta ima borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Svjedoci smo da nije proteklo više godina od kada su čelnici izvršne vlasti u Crnoj Gori, maltene, hvalili se time kako Crna Gora nema ozbiljnijih problema u sferi korupcije i organizovanog kriminala.”

Na dugogodišnju bezbjednosnu zapuštenost Kotora akcenat stavlja i Kaluđerovićev bivši kolega u parlamentarnom odboru Zoran Miljanić iz opozicionog Demosa, bivši policijski funkcioner. Odgovornost za to što je mafija opet pokazala zube državi, adresira na Upravu policije.

“Naravno da odgovornost snosi Uprava policije. Jednostavno, ponavljanje priče iz mjeseca u mjesec kada se nešto dogodi, po meni postaje nonsens.”

Prema Miljanićevim riječima za obračun sa mafijom i poboljšanje bezbjednosnih prilika u Kotoru neophodna je prije svega politička volja vlasti da u to suštinski udje.

“Radi se o jednoj čvrstoj integraciji, možemo slobodno reći, organizovanih kriminalnih grupa, djelova političkih struktura i prljavog biznisa u Crnoj Gori. Tako da ta simbioza, svih tih otudjenih djelova države, policije, biznis sfere, vodi ovakvim slučajevima.”

Povodom najnovijih dešavanja u Kotoru oglasio se ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović. U izjavi za podgoričku TV “Vijesti” otkrio je kako je Vijeću za nacionalnu bezbjednost predložio svoje viđenje rješenja bezbjednosne situacije u tom gradu, ali da njegov prijedlog nije prošao.

“Definitivno ako ministar unutrašnjih poslova ima odgovornost i ako se ona može utvrditi onda on treba da podnese ostavku, ali ja mislim da treba da je podnese predsjednik vlade i treba da je podnese koordinator službi bezbjednosti i svi koji godinama i deciniju prije nego je došao ovaj ministar na ovu poziciju nijesu uradili ništa da se problem Kotora riješi”, istakao je Danilović.

Kotor
Kotor

Kako je moguće da grad sa 30 hiljada stanovnika, koji može bogato da živi samo od turizma, postane sinonim za nesigurno mjesto u kome pravila života diktiraju kriminalne organizacije, koje se uglavnom čerupaju oko narko plijena? Kotoranka sa početka priče na to odgovara rezignacijom:

“Ljutnja i bijes. Je li moguće da ih je toliko baš briga za sve okolo da ne mogu da riješe tu situaciju. Kotor koji je bio jedan od najbogatijih gradova u Crnoj Gori, koliko znam i u bivšoj Jugoslaviji je bio medju najbogatiji gradovima, došao je na rub bijede. Veliki broj ljudi je na granici siromaštva i nije ništa čudno da omladina jednostavno nema kud nego da ide na tu stranu. Kotor je sam po sebi, spolja gladac, a iznutra jadac, očigledno već dugo vremena.”

Radio Slobodna Evropa

Studenti umjetnosti Državnog univerziteta New York izučavati će CG u H.Novom

0
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News

Studenti umjetnosti Državnog univerziteta New York od juna naredne godine imaće mogućnost boravka u Herceg Novom i izučavanja istorije i umjetnosti Crne Gore.

Novi program je najavljen kao rezultat saradnje Bingamton univerziteta Državnog univerziteta New Yorka, Herceg Novog i projekta „Herceg Novi- Evropska prijestonica kulture 2021.“ i objavljen na sajtu tog univerziteta.

“Za studente umjetnosti Državnog univerziteta New Yorka program je otvoren od juna 2017. Oni će imati priliku da borave u Herceg Novom, upoznaju grad, Boku Kotorsku i Crnu Goru i izučavaju istoriju i umjetnost naše zemlje. Bingamton univerzitet Državnog univerziteta New Yorka i Herceg Novi spremni su da nakon ovog, inicijalnog programa razvijaju i druge programe u skladu sa zajedničkim interesima”, naglasili su iz Opštine Herceg Novi.

Projekat  „Herceg Novi – Evropska prijestonica kulture 2021.” pokrenuo je u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i Vladom Crne Gore kapitalni edukativni projekat u oblasti kulture i umjetnosti – kroz proces osnivanja Srednje muzičke škole, Škole vizuelnih umjetnosti, programe dodatne edukacije u osnovnim i srednjim školama.

 

Brodotrogiru nedostaje više od 200 radnika

0
brodotrogir
brodotrogir

Posla ima, ali nema radnika. Zato brodogradnja baš kao i građevinarstvo ima problema s pronalaskom radnika određenih zanimanja. Brodotrogir traži više stotina radnika. Dio potreba zadovoljit će na domaćem tržištu rada, no gotovo će sigurno prvi put morati tražiti uvoz radne snage. Zavarivač je jedno od brojnih metalskih zanimanja koja sve manje privlače mlade ljude u Hrvatskoj, javlja HRT.

Sve je teže pronaći takve radnike. No na splitskom Zavodu za zapošljavanje ipak su, primjerice, prijavljena 83 zavarivača ili 48 brodocjevara. Osnovna plaća za njihov rad je 5.000 kuna. Uz prekovremeni rad ta plaća može dosegnuti i 7.000. Nude se ugovori na tri ili šest mjeseci, a tko se dokaže – može računati na trajni posao, kaže rukovoditelj radionice nemetala u Brodotrogiru Slavko Bilota.

Trenutačno na jednom brodu koji je na navozu radi oko 400 ljudi, na drugom njih 40. Posla ima za još 200 do 250 ljudi, ali nema radnika, pogotovo onih koji su vješti. Poziv radnicima vrijedi i za ovu i za iduću godinu. Problem su i visine kvota za strane radnike i vrijeme kad se te odluke donose. “Mi bismo danas morali znati kakve ćemo kvote imati za 2017. i koje će odluke donijeti Vlada”, poručuje član Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana.

U Brodotrogiru se dovršava veliki tanker za prijevoz kemijskih proizvoda. To je drugi takav brod koji su izgradili za vlastitu brodarsku kompaniju. Ukupno se do kraja iduće godine moraju isporučiti čak četiri novogradnje. U knjizi narudžbi devet je brodova, vrijednost poslova viša je od 200 milijuna dolara.

Don Pavao Medač nakon potpisivanja Ugovora o sufinasiranju rekonstrukcije crkve Svetog Franja

0

Opština Kotor sufinansirati će sa  87.904 eura rekonstrukcije crkve Svetog Franja za potrebe biblioteke, na osnovu prethodno donijete Odluke  koju je usvojila Skupština opštine Kotor.

Ugovor su danas potpisali predsjednik Opštine Kotor, Aleksandar Stjepčević, predstavnik Kotorske biskupije don Pavao Medač i sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora, Nenad Vukadinović.

Ukupna vrijednost investicije koja je predviđena za kompletan projekat rekonstrukcije iznosi oko 450.000 eura.

Nakon završeteka Projekta, saglasno Ugovoru, zainteresovani građani i pravna lica će imati mogućnost nesmetanog korišćenja bibliotečkog fonda.

Opština Kotor sufinasira rekonstrukciju crkve Svetog Franja za potrebe biblioteke

0
Sa potpisivanja ugovora
Sa potpisivanja ugovora

Opština Kotor sufinansirati će sa  87.904 eura rekonstrukcije crkve Svetog Franja za potrebe biblioteke, na osnovu prethodno donijete Odluke koju je usvojila Skupština opštine Kotor  19. maja 2016. godine, a u skladu sa Programom zaštite i očuvanja područja Kotora za 2016. godinu.

Ugovor su danas potpisali predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević, predstavnik Kotorske biskupije don Pavao Medač i sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Nenad Vukadinović.

Ukupna vrijednost investicije koja je predviđena za kompletan projekat rekonstrukcije iznosi oko 450.000 eura.

Nakon završeteka Projekta, saglasno Ugovoru, zainteresovani građani i pravna lica će imati mogućnost nesmetanog korišćenja bibliotečkog fonda.

Kotorska biskupija je započela aktivnosti na obnovi crkve Svetog Franja, radi zbrinjavanja veoma vrijednog i obimnog bibliotečkog fonda Biskupije još prije sedam godina, koja baštini knjige još od šesnaestog vijeka.

Izgled unutrašnjosti buduće biblioteke
Izgled unutrašnjosti buduće biblioteke

Predsjednik opštine, ovom prilikom posebno ukazao na značaj očuvanja i zaštite kulturne baštine, kao i kulturnih dobara, kao što je crkva Svetog Franja, kroz realizaciju zajedničkih projekata, kako sa Biskupijom, tako i sa drugim suinvestitorima.

Don Pavao Medač, naveo je da je obnova crkve Svetog Franja bila dugogodišnja želja Biskupije, imajući u vidu dug period u kome se ovaj objekat nalazio u ruševnom stanju, a posebno iz razloga i potrebe i želje da se sakupi na jednom mjestu bogat bibliotečki fond Biskupije.

Nakon rekonstrukcije crkve, slijedi obnova, zaštita i konzervacija knjiga, kako bi bile sačuvane i dostupne javnosti.

Crkva Svetog Franje pripadala je kompleksu franjevačkog samostana. Sagrađena je u drugoj polovini XVII vijeka i ista pripada kulturnoj baštini Crne Gore.

Kotor - crkva Svetog Franja - foto Boka News
Kotor – crkva Svetog Franja – foto Boka News

Danas biblioteka sadrži preko 20 hiljada naslova od kojih su najvrjednije inkunabule, knjige štampane prije 1500. godine (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) kojih je u ovoj biblioteci 45.

Od posebnog značaja za istoriju Kotora je prva inkunabula koja je izašla iz štampe, a koju je štampao Kotoranin Andrija Paltašić (1450 – 1500 godine).

Inače, u toku su unutrašnji radovi na baroknoj crkve svetoga Franje i prenamjena te sakralne građevine u prostor s novim sadržajem i funkcijom, u biblioteku Kotorske biskupije.

Uz poziv upućen set razglednica “Pozdrav iz Boke” na najviše adrese

1

Uz poziv na dokumentarnu pozorišnu predstavu KoTo(R) o KOTORU koja će se održati u Kotoru i Podgorici (7. i 9. septembra 2016.) set razglednica “Pozdrav iz Boke” upućen je na preko 80 adresa nadležnih iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Vlade CG, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Morskog Dobra, Skupštine Crne Gore, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Arhitektonskog fakulteta, Opštine Kotor…

Podsjećamo, predstava će u Kotoru biti odigrana danas, srijeda 7. septembra 2016. u 20 sati  u KC „Nikola Đurković“ Kotor.

Nakon Kotora, predstava će biti izvedena i u Podgorici na festivalu FIAT-Festival Internacionalnog Alternativnog Teatra 9. septembra u 20 sati u KIC Budo Tomović.

Video najava:

Redovno čišćenje Mamule

0
Mamula, čišćenje
Mamula, čišćenje

Čišćenje ostrva Lastavica, unutrašnjosti tvrđave Mamula, prilaznih puteva i plaža, još jednom je obavljeno tokom proteklih dana.

Radnici preduzeća “Čistoća” prikupili su oko 250 kg otpada. Akciju je pomogao Zoran Banićević iz NVO “Plavi Crne Gore”.

Mamula, čišćenje
Mamula, čišćenje

Ovo je treći put od jula da je očišćeno ostrvo sa tvrđavom, u cilju održavanja prostora na kojem svakodnevno boravi veći broj turista i građana.

Mamula, čišćenje
Mamula, čišćenje

 

Otvorena izložba Vaska Lipovca na Cetinju

0

Izložba Vaska Lipovca “Očaravajuća nedjeljivost radoznalosti” otvorena je u utorak, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.

Izložba predstavlja izbor iz obimnog Lipovčevog opusa i obuhvata nekoliko ciklusa – od ranih radova, preko djela iz ciklusa Sport, Erotika, Biciklisti, a realizovana je u saradnji sa obitelji Lipovac koja je vlasnik radova.

U okviru postavke predstavljeno je i nekoliko radova grafičarke Danijele Šušak, saradnice Ateljea Lipovac, prilagođenih slabovidim osobama koji su kao predložak imali Lipovčeva djela.

Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović, koja je otvorila izložbu, istakla je da radovi Vaska Lipovca nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Tekst za katalog o ranim Lipovčevim radovima napisao istoričar umjetnosti prof. Zvonko Maković.

Tokom trajanja izložbe od 6. septembra do 9.oktobra biće organizovane umjetničke radionice.

Organizator izložbe je Narodnog muzeja Crne Gore, a realizaciju je pomoglo Ministarstvo kulture republike Hrvatske.

Vasko Lipovac – Most između kultura

Vasko Lipovac, kipar i slikar, rođen je u Kotoru 1931. godine, preminuo u Splitu, 2006. godine.

Kroz cijeli je svoj radni vijek u sebi nosio slike krajolika Boke Kotorske i bogato kulturno naslijeđe svog rodnog grada, a školovanje u Zagrebu, u ranim pedesetim godinama prošlog vijeka dalo mu je uvid u osnovna iskustva modernizma i figurativne anatomije (posebno zahvaljujući njegovom profesoru kiparstva, Kosti Angeli Radovaniju).

Nimalo patetičan ni sklon monumentalnosti, ipak je stvorio nekoliko upečatljivih spomenika (od Dražena Petrovića do Marka Marulića i Miljenka Smoje), ali njegov važan doprinos modernoj hrvatskoj skulpturi najprisutniji je u ciklusima posvećenima mornarima i mladim djevojkama, ljubavnicima i posebno sportistima.

Intimno povezan sa svojim crnogorskim korijenima, načinio je i seriju reljefa i poliptiha posvećenih Boki, stvorivši trajan mosti među kulturama Crne Gore i Hrvatske.

Pozorišna predstava „Bitka na Neretvi“

0
Bitka na Neretvi
Bitka na Neretvi

„Bitka na Neretvi“ naziv je predstave zagrebačkog udruženja „Bacači sijenki“ koja će biti odigrana u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra, u subotu 10.septembra sa početkom u 20 sati.

Režija:  Boris Bakal

Dramaturškina; Anja Pletikosa

Glume: Boris Bakal i Leo Vukelić

Predstava ‘Bitka na Neretvi’, nazvana ‘natpovijesni i metadramski izvedbeni antispektakl’, pokušava putem jednog istorijskog  događaja uspostaviti istorijske i geografske veze različitih stvarnih junaka, u prvom redu onih koji rodbinski ili sudbinski nešto znače samim izvođačima na sceni. Taj ‘antispektakl’ izgleda tako da dvojica protagonista, Boris Bakal i Leo Vukelić razgovaraju prilično stručno o tome kada, kako i s kojim vojnim motivima je počela ta slavna bitka na Neretvi u rano proljeće 1943. godine.

Cijena ulaznice tri eura