Opština Kotor na godišnjoj skupštini Mreže duginih gradova

0
Opština Kotor na godišnjoj skupštini Mreže duginih gradova
Rainbow Cities. Helsingissä 26.9. 2024. Kimmo Brandt/Compic

Predstavnice Opštine Kotor učestvovale su na plenarnoj godišnjoj skupštini Mreže duginih gradova koja je održana 26. i 27. septembra u Helsinkiju.

Godišnja skupština Mreže koja od ove godine broji 54 grada, okuplja predstavnike/ce članova, koja za svoje glavne ciljeve ima povećanje vidljivosti LGBTIQ osoba, razmjenu iskustava, stručnosti, materijala i dobrih praksi, zajedničke akcije i razvoj projekata na međunarodnom nivou između dva ili više gradova članova, kao i donošenje odluka važnih za funkcionisanje Mreže.

Takođe, godišnje okupljanje ispunjeno je različitim sadržajima poput radionica, diskusija, razmjene iskustava, kao i nastupa reprezentativnih govornika/ca.

Ovogodišnji domaćini su se potrudili da događaj protekne u najboljem redu uz profesionalnu organizaciju i mnoge sadržaje tokom i van zvaničnog programa Skupštine.

Podsjećanja radi, Opština Kotor je članica Mreže duginih gradova (Rainbow Cities Network) od 2020. godine, a prethodne godine se pokazala kao domaćin sličnog događaja u okviru projekta “Rainbow Cities in Action – Policy Guidelines for Municipalities”.

Od 20. oktobra zabrana upotrebe kesa, ali ne svih – Evo koje će i dalje biti u upotrebi

0
Od 20. oktobra zabrana upotrebe kesa, ali ne svih – Evo koje će i dalje biti u upotrebi
kese -Foto: Shutterstock

Prema novom Zakonu o upravljanju otpadom od 20. oktobra biće zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, a raspon kazni za one koji ove proizvode stavljaju u promet biće od 1.000 do 40.000 eura.

– Od 20. oktobra stupa na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa za nošanje debljine zida od 15 do 50 mikrona. Da približim, to su odprilike one kese koje su davali u marketima na kasi, dok u upotrebi su dozvoljene kese do 15 mikrona, one tanje kese za pakovanje hrane i proizvoda. Kese preko 50 mikrona debljine zida nisu zabranjene, ali će prodavci morati da plaćaju naknadu za upotrebu tih kesa – objašnjava Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije.

Ona je gostujući u Jutarnjem programu TVCG istakla da će neke kese ostati u upotrebi. Postoji i odredba koja predviđa naknade koje će se naplaćivati svakog mjeseca. Prodavci će dostavljati Agenciji za zaštitu životne sredine izvještaje o količini prodatih kesa. Na osnovu toga izvještaja Agencija će dostavljati visinu nadoknade i ta nadoknada se uplaćuje u Fond za zaštitu životne sredine, a ta sredstva će se iskoristiti za rješavanje nekih ekoloških pitanja i za podizanje svijesti građana.

– Pored zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, tu imamo i zabrane nekih plastičnih proizvoda za jednokretnu upotrebu. Tu su prije svega štapići za uši, osim onih koji se koriste u medicinske svrhe, znači za uzimanje briseva. Plastični pribor za jelo, tanjiri, viljuške, kašike, slamčice, drške, plastične drške za balonu, osim kada je to za profesionalne svrhe, ambalaža, tj. kutije za pakovanje hrane koji su izgrađeni od ekspandiranog polistirena, to su one kutije u kojima se sada pakuje recimo hrana za dostavu. Druga plastika koja nije obuhvaćena ovom zabranom od 20. oktobra, obuhvaćena je sistemom proširene odgovornosti. Tako da će se i na taj način riješiti problem plastike koju mi, nažalost, imamo – objašnjava Janković Mišnić.

Prodavci odjeće i obuće mogu koristiti kese preko 50 mikrona, ali za njih će plaćati naknadu. Kako navodi, moguće da će tu naknadu računati u cijenu proizvoda, ili će umjesto toga imati neke cegere.

– Preporuka je svakako da to budu papirni cegeri, kako bi što manje zagađivali našu sredinu, jer mi smo prije svega donijeli tu zabranu, baš zbog toga što su to neki proizvodi koji kad se upotrijebe lako odbace. A nismo ekološki osviješćeni da ih na pravi način odlažemo – kazala je ona.

Što se tiče kaznene politike, kazne će se kretati od 1.000 do 40.000 EUR. Kazne idu za privredna društva, koja stavljaju u promet ove proizvode koji su zabranjeni, kao i za odgovorno lice u tom privrednom društvu, a Tržišna inspekcija je nadležan organ za kontrolu.

Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje mješanog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji odlaganje otpada na deponijama i da se do 2030. godine zatvore deponije.

– Novi zakon o upravljanju otpadom treba da poveća primarno odlaganje, tj. primarno odvajanje otpada, znači selektivno odvajanje, selektivno sakupljanje otpada i da povećamo stepen reciklaže – naglasila je Janković Mišnić.

Proslava jubileja SPD „Jedinstvo“ u Kotoru -1839. uz tri hora i mandolinski ansambl

0

Premijerno izveden dio iz djela „Liturgia Domestica“ Aleksandra Grečanjinova, a u crkvi Sv. Nikole svi zajedno zapjevali Himnu „Jedinstva“ autora Dionisija de Sarna san Đorđa



Svečana akademija povodom 185. godišnjice rada i obstojanja Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ u Kotoru -1839. okupila je preko stotinu učesnika, horskih pjevača i pjevačica, solista i solistkinja, sveštenike, visoke zvaničnike, predstavnike lokalne vlasti i brojne vjernike i poštovaoce kulturnog nasleđa Boke Kotorske koji su u subotu, 28. septembra ispunili unutrašnjist hrama Svetog Nikole u Starom gradu. Slavljenici- članovi i članice SPD „Jedinstvo“ bili su počastvovani prisustvom Patrijarha srpskog Porfirija i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, uz čiji blagoslov je proslavljen ovaj značajan jubilej.

U bogatom programu pod prepoznatljivim motom“ Pjesmom srcu- srcem rodu“ dominirala je horska pjesma čak tri ansambla: Dječji i Omladinski hor kojima je dirigovala Ivana Krivokapić i mješoviti hor sa dirigentom mr Mihajlom Lazarevićem. U znaku vjekovne muzičke, kulturno-istorijske tradicije na kraju su vokalisti svih horova, sveštenici i publika u crkvi zapjevali poznati refren: „U Jedinstvu i s Jedinstvom svem’ u susret smjemo poć’“ iz Himne SPD „Jedinstvo“, koju je spjevao Dionisije de Sarno (1856-1937). Najmlađi hor je, pored ostalog, izveo i tradicionalnu kompoziciju „O Srpska mlada“ Đovanija Salgetija (1814-1856), a od izvedbi Omladinskog hora izdvajamo „Orahovcu bašto rajska“ Gavrila Kujundžića.

U tom kontinuitetu od 185 godina nije malo 30 godina, koliko u horu i sa horom „Jedinstva“ radi dirigent Mihajlo Lazarević, koji nastoji da na svakom koncertu publici donese uvijek nešto novo, tako da je i za ovu posebnu priliku veliki hor izveo novi program.

-Ovom prilikom je Mješoviti hor izveo dio djela „Liturgia Domestica, Op. 79“ Aleksandra Grečanjinova, a to isto biće izvedeno u novom izdanju na koncertu polovinom decembra u crkvi Sv. Nikole, kada će biti pridodati instrumenti, doći će i solisti, tako da ćemo integralno izvesti i to djelo. Naš jubilej traje do 31. decembra, biće još događanja. Brojni su naši koncerti, a na svakom smo donijeli neka nova djela, to je ogroman broj kompozicija koje je ovaj hor savladao, a isto tako imamo obavezu da držimo neki repertoar koji se u bogosluženjima i ponavlja se makar jednom godišnje. To se pjeva kako ne bismo zaboravili naše pretke. Ono što su oni postavili, utkali nam neki put, na nama je da nastavimo to i da, kao što vidite, unapređujemo. Sada krećemo „u nove pobjede“, jer 186. godina „Jedinstva“ kuca na vrata, krećemo sa božićnim koncertima, Badnjim danom, proslavom Svetog Save… novi ciklus kreće ispočetka, najavio je za Boka News Mihajlo Lazarević, dirigent SPD „Jedinstvo“.

U govoru na akademiji je Petar Bukilica, potpredsjednik Društva, istakao da je Opština Kotor prepoznala SPD “Jedinstvo” kao Društvo od posebnog značaja za grad Kotor i odredala posebnu stavku u budžetu za njegovo finansiranje.

-Danas mi imamo horsku sekciju, tamburašku sekciju, literarnu sekciju, sekciju za manifestacije, organizujemo likovne izložbe, promocije knjiga, bavimo se književno izdavačkim radom, a povremeno radimo i dramske projekte. Imamo tri hora, mandolinski ansambl, više od 100 aktivnih članova… To je nešto čime se ponosimo bez lažne skromnosti i time se ponosi grad Kotor, a dozvolite mi da kažem i da bi to bilo nešto čime bi se ponosili i mnogo veći i mnogoljudniji gradovi, nego što je Kotor. Zahvalni smo i za odluku Skupštine opštine Kotor o dodjeli opštinskih prostorija SPD “Jedinstvo”,  koja još uvijek nije realizovana zbog formalno pravnih smetnji, ali se nadamo da će se uskoro naći modalitet da se i ta odluka realizuje, kazao je Bukilica.

On je u svom ostvrtu na istoriju nastanka Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” naglasio da odrednica srpsko u imenu ni na koji način nije bila smetnja pripadnicima svih ostalih vjera i nacija koje su živjele u Kotoru da budu članovi, što je zapisano i Statutu Društva kroz odrednicu da “članom SPD ‘Jedinstvo’ može postati svaki pošteni i rodoljubivi građanin”. Arhivski podaci dokazuju da se u Kotoru pjevalo i mnogo prije 1839. godine – organizovana grupa pjevača iz Kotora pjevala na sahrani mitropolita Petra I Petrovića Njegoša. S obzirom da je u doba vladavine Austrougarske bilo dozvoljeno isključivo okupljanje na kulturnom nivou, Društvo je prilikom formiranja 1839. godine dobilo epitet “pjevačko”, a zvanično je registrovano na italijanskom jeziku. Dodavanjem odrednice “u Kotoru” u nazivu Društva, njeni osnivači su željeli da naglase da je SPD “Jedinstvo” autohtono kotorsko društvo koje nema ni mentora ni finansijera sa strane.

– Jedini mentori našeg društva su naš nebeski zaštitnik Sv. Sava i zavjetne misli naših osnivača kojih se i mi danas pridržavamo i nećemo dozvoliti da se to mijenja, poručio je Bukilica.

U svojoj besjedi prof.dr Darko Tanasković je poželio „Jedinstvu“ da zapjeva na otvaranju obnovljene Njegoševe kapele na Lovćenu, jer će se, ističe, “i to desiti, pre ili kasnije, ali za razliku od svih rušitelja obnovitelji će sačuvati i Mauzolej”.

 Program je vodio novinar Dušan Davidović.

Patrijarh srpski i Mitropolit crnogorsko-primorski zajedno na proslavi

SPD Jedinstvo

– Riječ o jedinstvu, poziv na jedinstvo onih koji vjeruju u Hrista, jesu sveti putokaz i sveti zavet koji je Gospod ostavio onima koji vjeruju u njega. I evo te riječi, ovog trenutka sam sigurniji nego ikada do sad, su realno prisutne  u našem narodu. Može biti da imamo ponekad nesporazuma, drugačiji pogled na određene događaje i situacije, ali činjenica s kojom sam se suočio  svakoga puta kada sam dolazio u Crnu Goru, jeste da mi jesmo jedno, poručio je patrijarh srpski Porfirije u svojoj besjedi na svečanoj akademiji u Crkvi Svetog Nikole. On je prethodno obišao Herceg Novi, a potom je bio i u Bijeloj, gdje je, kako nezvanično saznajemo, osveštao nedavno podignuti metalni krst.

Patrijarh Porfirije je u nedjelju, 29. septembra predvodio  svetu liturgiju u crkvi Sv. Nikole u Kotoru, gdje je potom uručio priznanje opštini Kotor, predsedniku Vladimiru Jokiću za značajan doprinos obnovi crkve Svetog Nikole.  Ordenom Svetog Save koji dodeljuje Sveti arhijerejski sinod  SPS nagrađen je dobrotvor, predsednik SPD Jedinstvo, advokat Vojin Lazarević.

-Svojim delovanjem on nastavlja dobra dela svog oca Vlada, naglasio je mitropolit Joanikije.

/M.D.P./

Svečana memorijalna sjednica Bokeljske mornarice 809 Herceg Novi

0
Svečana memorijalna sjednica Bokeljske mornarice 809 Herceg Novi
Bokeljska mornarica 809 Herceg Novi – foto RTHN

Uoči Dana Bokeljske mornarice 809 Herceg Novi, koja je osnovana 1972. godine, juče je u foajeu dvorane Park održana svečana memorijalna sjednica, na kojoj su, osim podsjećanja na istorijat istorijat ove jedinstvene institucije, uručene povelje onima koji su ugradili dio sebe u hercegnovski odred.

Predsjednik Bokeljske mornarice 809 Herceg Novi Milorad Nešić zahvalio je svima koji su svojim prisustvom uveličali svečanu memorijalnu sjednicu, koju organizuju prvi put otkako postoji hercegnovska podružnica.

-Danas želimo da se sjetimo svih naših članova koji više nisu sa nama, da zahvalimo članovima koji su bezmalo od samog početka sa nama i u nama, koji su dali nesebičan doprinos očuvanju tradicije Bokeljske mornarice kao najstarije organizacije pomoraca na svijetu od skora i nematerijalnog dobra pod zaštitom UNESCO-a, poručio je Nešić, istakavši da su mnogi Novljani za ove 52 godine bili dio hercegnovskog odreda Bokeljske mornarice, koja je opstala zahvaljujući energiji svake nove generecije.

Bokeljska mornarica 809 Herceg Novi – foto RTHN

U memorijalnom dijelu svečane sjednice dodijeljene su povelje porodicama preminulih članova: viceadmirala Nenad Želalića, kapetana i komandira odreda Tripa Janovića, kapetana i komandira odreda Ilije Pušića, poručnika i prvog presjednika Bokeljske mornarice Herceg Novi dr Miroslava Marića, kao i mornara Jovice Tomaševića, Ilije Bijelića, Dušana Ćukovića i Umberta Matkovića.

Uz podsjećanje da je Bokeljska mornarica kroz vjekove postala riznica duhovnih, kulturnih i društvenih vrijednosti koje svaka nova generacija čuva, u svečanom dijelu sjednice su uručene povelje zaslužnim članovima Bokeljske mornarice 809 Herceg Novi: Ćabi Mađaru  – počasnom viceadmiralu Bokeljske mornarice i počasnom konzulu Mađarske u Crnoj Gori, kapetanu i komandiru odreda Dejanu Verigo,  Miodragu Gabu Golubinu, Dušanu Milinoviću, Mirku Spačalu, Dušku Šaroviću, Miodragu Krivokapiću,  Darku Zemljaku, Tomu Katuriću i Voju Staniću.

Prikazan je i kraći film o Bokeljskoj mornarici Kotor, i priređena izložba fotografija iz privatne kolekcije Miodraga Gaba Golubina i Milana Dobrilovića, kao i maketa jedrenjaka i brodova Jerka Braca Bogdanovića. Na svečanosti, kojoj su prisustvovali i predstavnici Bokeljske mornarice 809 Kotor i podružnice Tivat, uručene su zahvalnice organizacijama, preduzećima i pojedincima koju pomažu rad hercegnovske podružnice, a u muzičkom dijelu programa je nastupila klapa „Castel Nuovo“.

Bokeljska mornarica 809 Herceg Novi – foto RTHN

Podsjećamo, Glavni odred Bokeljske mornarice 809 Herceg Novi danas će se okupiti u u 16.30 u parku Boka, gdje će preuzeti državnu zastavu i predati raport predsjedniku opštine, nakon čega u 17.00 sati kreće Njegoševom ulicom ka Trgu Nikole Đurkovića i nastavlja ka crkvi Svetog Jeronima.

Nakon predaje raporta admiralu i počasnog plotuna ,članovi Glavnog odreda otplesaće tradicionalno kolo Svetog Tripuna, a u 18.00 sati počinje sveta misa u crkvi Svetog Jeronima.

/RTHN/

Gran pri dokumentarnom filmu Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi

0
Gran pri dokumentarnom filmu Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi
Olimpijski Herceg Novi

Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi, autora Ivice Vidanovića, dobitnik je Gran prija drugog međunarodnog festivala sportskog filma /Budva sports and arts film festival -BSAFF/, odlučio je žiri festivala.

Žiri, kojim je predsjedavao Ognjen Rakčević, saopštio je da je u olimpijskoj godini, a u skladu sa sloganom ovogodišnjeg festivala OLIMPIJSKI SAN, naročito cijenio autore i priče sa ovih prostora i baš ovakvim odabirom laureata želi da podstakne neke nove autore sa ovog podneblja da biraju teme vezane za ovaj prostor.

“Cijeneći ogroman trud uložen u uklapanje velikih, a potpuno različitih priča, velikih sportista, Žiri u ovoj olimpijskoj godini Gran pri dodjeljuje filmu Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi. Film, na ponos svih Novljana, Crnogoraca i ljudi sa ovih prostora uopšte, pravi je pokazatelj da granice ne postoje i pokazuje šta je sve moguće i dostižno”, kazao je Rakčević.

Najbolji kratkometražni dokumentarni film je 4:30, autora autora Vasilija Ovčinikova, dok je nagrada najbolji srednjemetražni dokumentarni film Olimpijada u Sarajevu, autora Muhameda Bikića.

Živjeće san, autora Tonija Ristevskog, proglašen je za dugometražni dokumentarni film, najbolji igrani film je Momak i djevojke, autora Ivice Vidanovića.

Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi

Nagradu za najbolju režiju pripala je filmu Pomjeranje unutrašnjih planina, autora Andrea Recchia, dok je najbolji film edukativnog karaktera bio je Nepobediv, autora Vladimira Ristića.

Priznanja za životno djelo dodijeljena su legendarnim stručnjacima i sportistima – Zoranu Živkoviću, Božidaru Ivanoviću, Igoru Vušuroviću, Bojani Popović i Marini Kovijanić, a priznanja su uručena i učesnicima Olimpijskih igara iz Budve, kao i učesnicima Paraolimpijskih igara.

Na drugom internacionalnom festivalu Budva sports and arts film festival (BSAFF) prikazana su 43 filma iz 16 država svijeta.

Festival Budva Sports & Arts Film nalazi se među 130. članica velike svjetske porodice Saveza sportskih televizija i slika na ekranu (FICTS), sa sjedištem u Milanu, gdje će se upravo od 5. do 9. novembra održati “Sport movies & TV 2024 – 42nd Milano International Ficts Fest”.

U uraganu Helena poginulo najmanje 90 ljudi

0
U uraganu Helena poginulo najmanje 90 ljudi
Posljedice uragana Helena – Foto: Jonathan Drake / REUTERS

Uragan Helena, koji je krajem prošloga tjedna poharao jugoistočne države SAD-a, izazvao je katastrofalne poplave od Floride do Virginije, nanio goleme materijalne štete i, po najnovijim podacima, odnio najmanje 90 života.

Stanovništvo jugoistočnih američkih saveznih država u nedjelju je započelo s čišćenjem i popravcima nakon što su vjetar, obilna kiša i olujni udari uragana Helena prouzročili katastrofalne poplave u šest država od Floride do Virginije, milijune ostavili bez električne energije i uništili kuće, ceste i mostove.

U oluji je život izgubilo najmanje 90 ljudi, izračunao je Reuters, na temelju podataka lokalnih vlasti Južne i Sjeverne Karoline, Floride, Georgije, Virginije i Tennesseea.

CNN, pak, izvještava o ukupno 93 poginule osobe.

Prema najnovijim podacima, najviše je ljudi, njih 36, poginulo u Sjevernoj Karolini.

Južna Karolina izvijestila je o 25 poginulih, Georgija o 17, a Florida o 11. Virginija je izvijestila o dvoje poginulih, kao i Tennessee.

Strahuje se da bi broj smrtno stradalih mogao biti i veći.

Osiguravateljska društva procjenjuju da bi šteta koju je uragan Helene počinio mogla iznositi između 15 i više od 100 milijarda dolara.

Porazno za državu gašenje bilo koje pomorske kompanije

0
Porazno za državu gašenje bilo koje pomorske kompanije
Brod – foto Boka News

Gašenje bilo koje pomorske kompanije bilo bi poražavajuće za državu, nezavisno od načina na koji bi se to uradilo, ocijenili su iz Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu.

Iz Sindikata su, na sastanku u Ministarstvu pomorstva, kazali da navodni višak zaposlenih nikako ne može biti razlog takve odluke.

Sastanku su, ispred Ministarstva, prisustvovali državni sekretari Pavle Tripković i Jovan Šćekić, a ispred sindikata predsjednik Sindikata, Agim Mila i članovi Glavnog odbora, Jadranka Dajkovič, Alis Šabotić i Marko Nikić.

Iz Sindikata su podsjetili na njihov predlog od februara kojim je traženo od Vlade da dopuni vanrednu sjednicu Skupštine akcionara Barske plovidbe radi donošenja odluke kojom se stavlja van snage odluka o kupovini broda Francesca i time izbjegne milionska šteta toj kompaniij po tužbi manjinskih akcionara, a kod činjenice da je menadžment kompanije svakako odustao od kupovine tog broda.

Na sastanku se raspravljalo i o stanju u Luci Bar nakon nevremena koje je zahvatilo Luku Bar 2. jula.

“U tom pravcu Sindikat je izrazio nezadovoljstvo neblagovremenim postupanjem Vlade u formiranju radnog tijela koje bi sagledalo moguće načine finansijske podrške za sanaciju uništene lučke suprastrukture”, navodi se u saopštenju.

Sindikat se, kako su rekli, ne slaže sa mišljenjem da je potrebno sačekati odluku tužilaštva u vezi sa uzrokom havarije i eventualne krivične odgovornosti, a kod činjenice da to nije neophodno radi pravilne primjene Uredbe Evropske komisije od 17. juna 2014. godine koja uređuje pitanje državne pomoći u slučaju elementarne nepogode.

Sindikat smatra da je Vlada obavezna da pomogne sanaciju u Luci Bar po dva osnova, kao organ vlasti, kroz institut državne pomoći i kao većinski vlasnik Luke Bar putem eventualne dokapitalizacije.

Iz Sindikata su zabrinuti zbog nepostojanja kratkoročnog i dugoročnog plana oporavka, što je Sindikat Luke Bar tražio neposredno nakon nepogode.

Na sastanku je bilo riječi o statusu pomoraca, pa je u tom pravcu Sindikat iznio očekivaja od pomorske administracije u pravcu veće digitalizacije registara i evidencija i naveo kao primjer nepostajanje podataka o aktivnim pomorcima, koji podatak je neophodan za kreiranje javnih politika u ovoj oblasti.

Sindikat je apostrofirao potrebu izmjene važećih propisa koji će učiniti crnogorske pomorce konkurentnim na međunarodnom tržištu i najavio rad na predlozima sindikata koji se odnose na izmjenu seta zakona u tom dijelu.

Sindikat je ukazao na potrebu ubrzanja postupka potpisivanja sporazuma o priznavanju ovlašćenja sa Španijom koji je pokrenut inicijativom Sindikata.

Multimedijalna izložbe “Pavić od Š do A“ u Petrovcu

0
Multimedijalna izložbe “Pavić od Š do A“ u Petrovcu
Plakat Milorad Pavic

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u Spomen domu „Crvena komuna“ – galerija “Marko K.Gregovic” u Petrovcu, u utorak 1.oktobra u 20 sati biti otvorena multimedijalna izložba pod nazivom „Pavić od Š do A“ realizovana u saradnji sa Bibliotekom grada Beograda.

Autori izložbe Isidora Injac, Vladislava Ivković Marković i Marjan Marinković su viši bibliotekari iz Odjeljenja za kulturne programe Biblioteke grada Beograda, poznatog po organizaciji kvalitetnih i raznovrsnih programa u prijestonici Srbije.

Multimedijalna izložba posvećena je stvaralačkom opusu čuvenog pisca Milorada Pavića. U 2024. godini navršava se 100 godina od rođenja, 40 godina od prvog izdanja romana „Hazarski rečnik“ i 15 godina od odlaska Milorada Pavića. Cilj je da se na reprezentativan i interesantan način predstave stvaralaštvo i život pisca čija je recepcija od strane čitalačke publike uvijek izuzetna. Izložbu će pratiti muzika koju je Pavić slušao tokom svojeg stvaralačkog procesa, a posjetiocima će na slajdovima biti prikazani  djelovi Hazardskog rečnika.

Na otvaranju izložbe obratiće se autorke Isidora Injac i Vladislava Ivković Marković. Publika će izložbu moći da pogleda do 10.oktobra.

Tollite portas – festival rane muzike u Kotoru  

0
Tollite portas plakat

Tollite portas naziv je novog festivala u Kotoru, koji se održava od 5. do 19. oktobra i posvećen je ranoj, srednjovjekovnoj muzici. Ponudiće pet koncerata istaknutih umjetnika i ansambala specijalizovanih za izvođenje rane muzike, mahon na originalnim instrumentima toga razdoblja a biće predstavljena muzika srednjovjekovnog Kotora, kao i rana muzika Vizantije, Dalmacije, južne Italije i Venecije.

Svi planirani koncerti biće održani u Katedrali Sv. Tripuna, sa početkom u 19 sati a ulaz na sve događaje je slobodan.

Tollite portas /podignite – otvorite vrata/ antifona je Psalma 24 koja se pjevala u srednjem vijeku prilikom posvete crkve a ujedno je i jedna od najstarijih sačuvanih muzički notiranih kompozicija na području današnje Crne Gore. Najstariji muzički izvori nalaze se u Kotorskom Lekcionaru i Pontifikalu koji je korišten prilikom posvete Katedrale 1166. g. Katedrala je ta koja nam otvara vrata i omogućuje da se duhom i mislima, prebacimo u neko drugo vrijeme, da se na trenutak isključimo iz svakodnevnice i ispunimo um i dušu nesvakidašnjim doživljajem. – istakao je don Robert Tonsati, osnivač i direktor Festivala.

Svi koncerti imaju za cilj u prvom redu da prikažu bogato muzičko nasljeđe Kotora i Crne Gore koje je, do sada, nažalost, nepoznato čak i stručnim licima u ovoj oblasti a “oživljavanjem” notnih zapisa možemo posmatrati Kotor, Boku, pa i cijelu Crnu Goru kroz širi kontekst mediteranskog srednjovjekovnog kulturnog nasljeđa. Mjesto održavanja – Katedrala Sv. Tripuna, čija je gradnja započela prije 900 godina, veoma je simbolično, jer je upravo Katedrala sa svojom liturgijskom muzičkom tradicijom, najstarija čuvarica i nadahniteljeljica muzičke umjetnosti na našem području.

Na prvom koncertu pod nazivom Anno Domini 1166. (Godine Gospodnje 1166.), 05. oktobra, ansambl Labyrinthus predstaviće muziku iz dva kotorska rukopisa iz 12. vijeka: Kotorskog misala i Kotorskog pontifikala. Pored njih biće predstavljena i liturgijska djela iz italijanskih beneventanskih rukopisa 12. i 13. vijeka  koja je možda izvedena na posveti Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru 1166. godine. Neka od djela će vjerovatno biti izvedena prvi put u moderno doba.

Drugi koncert planiran je za srijedu, 9. oktobar, pod nazivom Carmina Normana Regni Siciliae (Normanske pjesme kraljevstva Sicilije) gdje će biti predstavljena muzika 12. vijeka iz Normanskog kraljevstva Sicilije, perioda kada su južnom Italijom vladali normanski vladari vikinškog porijekla. Multietnički prostor Južne Italije s kojim je Kotor bio povezan u crkvenom crkvenom administrativnom smislu, poznat je po preplitanju različitih kultura i civilizacija (Grčka – Vizantija, Islam – Saraceni, Langobardi, Normani…)

Ansambl Dialogos, u subotu, 12. oktobra izvešće Juditu, biblijsku pripovijest iz razdoblja hrvatske renesanse. Vođa ansambla, Katarina Livljanić, vokalna solistkinja i muzikološkinja, jedna je od istaknutijih međunarodnih stručnjaka za izvođenje gregorijanskog korala i srednjovjekovne liturgijske muzike. Ansambl će izvesti muzičko-scensku dramu po tekstu Marka Marulića iz 1521. godine uz muzičke rekonstrukcije Katarine Liljanić rađene na temelju gregorijanskog korala, glagoljaškog pjevanja, te dalmatinskih i italijanskih muzičkih izvora koji korespondiraju istorijskom i geografskom kontekstu nastanka originalnog teksta i evociraju srednjovjekovna liturgijska dramska skazanja i prenja.

Tollite portas – festival rane muzike u Kotoru   
Kotor – foto Boka News

Ansambl Chronos, 16. oktobra, na koncertu pod nazivom Orientis splendor (Sjaj Istoka) predstaviće program zasnovan na muzici predosmanske Vizantije i njenih susjednih zemalja. Izvodiće se Vizantijska muzika od 11. do 15. vijeka kao i muzika s područja današnje Srbije.

Festival završava koncertom pod nazivom Et in terra pax (I na zemlji mir), 19. oktobra, gdje će publika imati priliku da sluša meditativnu muziku za solo lautu venecijanske renesanse na solističkom koncertu Pola Kifera.

Festival Tollite portas organizuje Kotorska biskupija uz podršku Opštine Kotor kao generalnog pokrivitelja, te partnera Međunarodnog festivala KotorArt, HNV CG i Zajednice Italijana Crne Gore.

Direktor festivala Tollite portas je don Robert Tonsati, a umjetnički direktor Danil Rybchikov.

Izbori u Podgorici pokazali da Đukanovićev DPS ponovno jača

0
Izbori u Podgorici pokazali da Đukanovićev DPS ponovno jača
Podgorica – foto waytomonte.com

Demokratska stranka socijalista (DPS) na lokalnim izborima u Podgorici u nedjelju osvojila je 29,9 posto glasova ili 19 zastupničkih mandata i uvjerljivo je najjača politička stranka u parlamentu glavnog grada Crne Gore, ali neće moći sama formirati vlast.

S druge strane koalicija Pokreta Europa sad premijera Milojka Spajića i Demokratske Crne Gore Alekse Bečića s osvojenih 21,8 posto glasova ima 14 mandata, prosrpska koalicija Za budućnost Podgorice Andrije Mandića osvojila je 20,2 posto glasova ili 13 mandata, dok je koalicija predsjednika Jakova Milatovića i nekadašnjeg premijera Dritana Abazovića Za bolju Podgoricu osvojila 10,5 posto podrške, odnosno šest mandata.

Na izvanrednim izborima u Podgorici glasalo je 56,4 posto birača, značajno manje nego 2022. kada je na birališta izašlo gotovo 70 posto birača.

Za vlast u Podgorici potrebna je većina od 30 zastupnika u parlamentu glavnog grada.

Politički analitičar Miloš Bešić rekao je za TV Vijesti da jedino Demokratska stranka socijalista bivšeg predsjednika Mila Đukanovića nakon lokalnih izbora u Podgorici ima razloga za zadovoljstvo.

– Nakon gubitka vlasti 2020. sačuvali su organizaciju i nastavili ozbiljan stranački rad. Njihova kampanja se svodila na terenski rad i to je dalo rezultata. Jedina stranka koja može biti zadovoljna izbornim rezultatom je DPS, rekao je Bešić.

Uteg na vagi

Ipak, istaknuo je da će koalicija Jakova Milatovića i Dritana Abazovića Za bolju Podgoricu imati poziciju utega na vagi.

Bešić vjeruje da će ta koalicija tražiti mjesto gradonačelnika Podgorice i da će taj dogovor prvo ponuditi Spajiću i Mandiću, ali ne isključuje i mogućnost dogovora i s DPS-om.

Drugi analitičari ukazuju da su u Podgorici stranke koje na državnoj razini imaju vlast osvojile samo 43 posto podrške što, kako smatraju, može voditi ka izvanrednim parlamentarnim izborima.

U tom kontekstu govorio je nakon objave rezultata predsjednik DPS-a Danijel Živković koji je biračima čestitao “novu vlast”, ali i najavio izvanredne izbore na državnoj razini.

– Vlada je noćas pala, pozivamo Milojka Spajića da ujutro podnese ostavku. Vrijeme je za vraćanje DPS-a u vlast, poručio je Živković.

Izvanredni izbori u Podgorici raspisani su krajem srpnja, nakon što je prethodno skraćen mandat lokalnom parlamentu.