Vikendaši smatraju da su im ugrožena elementarna prava

Boka News
-
7
Vikendaši smatraju da su im ugrožena elementarna prava
Vila Plitka sa mora
Vila Plitka sa mora

Grupa vlasnika kuća za odmor u Krašićima kod Tivta predala je Ustavnom sudu Crne Gore zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Državne studije lokacije (DSL) Sektor  29 Krašići, a koju je Vlada Crne Gore usvojila 2009 godine. Taj planski dokumnet koji je po uputama Ministarstva održivog razvoja i turizma radila firma CAU iz Podgforice, dozvolila je gradnju objekata na do tada neuređenoj i svima pristupačnoj prirodnoj kamenitoj obali mora u Krašićima.To je prouzrokovalo gradnju niza velikih objekata sa maltene temeljima u moru, nasipanje mora, devastaciju prirodne obale i njenu uzrurpaciju jer vlasnici kuća podignutih na uskom dijelu obale ispod lokalnog puta za Petroviće, više ne dopuštaju da se na „njihovim“ plažama ispod tih kuća, bilo ko drugi kupa osim njih i njihovih gostiju.

Među graditeljima koji su proteklih godina stekli vile na „pjeni od mora“ u Krašićima je i bivši ministar finansija i aktuelni savjetnik premijera, dr Radoje Žugić (DPS), kao i nekoliko kontroverznih biznismena iz  Crne Gore, Srbije i Rusije.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluka o izradi DSL Sektor 29 i njenom usvajanju, podnosioci te inicijative, Dragana Pušonjić, Stana Andrejević i Gordana Bajković iz Beograda, odnosno Jelena Radaković i Saša Perić iz Krašića, traže da se Ustavni sud po hitnom postupku uzme u razmatranje. U međuvremenu, oni od suda traže i da donese odluku o privremenoj obustavi primjene DSL, odnosno moratorijumu na dalje izdavanje građeinskih dozvola po tom planskom dokumentu. Tom privremenom mjerom, bi se po mišljenju podnosilaca zahtjeva, „zaštitila obala Bokokotorskog zaliva od daljeg devastiranja i spriječilo dalje kršenje ljudskih prava za sve građane da imaju slobodan pristup plažama i morskoj obali što im garantuje Ustav Crne Gore“.

Valovi do ograde
Valovi do ograde

„Do sada pričinjena šteta primjenom odluka (o donošenju i usvajanju DSL Krašići) takva je da je pitanje da li se može i na koji način uopšte nadoknaditi i da bi svaka dalja primjena ovih odluka pričinila još veću štetu i do kraja upropastila kompletnu morsku obalu u Krašićima.“- stoji u zahtjevu Ustavnom sudu uz podsjećanje na kompletnu genezu događaja koji su doveli do toga da nekada netaknuta prirodna kamenita obala u tom dijelu Tivatskog zaliva, danas ima sva obilježja pravog urbanističkog i ekološkog horora.

U inicijativi podnosioci tvrde da su donošenjem ovih odluka „čije je donošenje i primjena direktno u suprotnosti sa važećim Zakonom o morskom dobru koji je ovakvim odlukama direktno derogiran i stavljen van snage od strane Vlade CG, a naročito njihovoim implementacijom, grubo narušena ljudska prava svakog građanina na slobodan pristup morskoj obali.“

Plaža - avgust 2016.
Plaža – avgust 2016.

Podnosioci zahteva tvrde da je DSL Krašići samo pokriće za „najobičniju prevaru i otimačinu obale mora od strane pojedinaca kojima je omogućeno da je kriminalno privatizuju i nezakonito čak ulaze i u zahvat regionalnog puta Radovići-Zabrđe–Rose“ i naglašavaju da je „sve to potpomognuto od strane pojedinaca u Ministarstvu održivog razvoja i turizma“, „za što postoje neoborivi dokazi“ koje su oni spremni prezentirati Ustavnom sudu.

Vikendaši iz Krašiča tvrde da lokalna vlast u Tivtu nema ingerencije, kao ni službenici Morskog dobra da spriječe graditeljski haos i otimačinu obale u Krašičima, a da Uprava za inpekcijske poslove na to najčešće ne reaguje i da „Ministarstvo održivog razvoja i turizma predstavlja glavni problem u riješavanju ove situacije“.

Vila Plitka kapija samo za gazdu da može do mora
Vila Plitka kapija samo za gazdu da može do mora

Podnosioci inicijative tvrde da je obespravljeno oko pet hiljada ljudi koji su vlasnici i korisnici oko 1.300 stanova za odmor u Krašićima koji se nalaze iznad u međuvremenu uzurpirane i privatizovane obale, te da je to rezultiralo umanjenjem vrijednoti kako njihove privatne, tako i preostale državne imovine na ovom prostoru, „zarad enormnog bogaćena pojedinaca uzurpacijom opšteg dobra na štetu države i 99% vlasnika kuća u Krašičima“.

Kod Posejdona slika sa mora
Kod Posejdona slika sa mora

„Očigledno je donošenjem ovih dviju nezakonitioh odluka od strane Vlade, došlo do narušavanja Zakona o morskom dobru, Ustava Crne Gore u dijelu poštovanja elementarnoog ljudskog prava svih građana na slobodan pristup morskoj obali, narušavanja Barselonske konvencije o zaštiti mediteranske obale koju je ratifikovala i država Crne Gora.“- stoji u inicijativi koja je prije par dana predata Ustavnom sudu.

H.Novi – Bokeljska mornarica podržava kandidatutu za Evropsku prijestonicu kulture

Boka News
-
0
H.Novi – Bokeljska mornarica podržava kandidatutu za Evropsku prijestonicu kulture
mornarica podržava kandidatutu za Evropsku prijestonicu kulture
mornarica podržava kandidatutu za Evropsku prijestonicu kulture

Predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović sastala se danas sa Antunom Sbutegom, ambasadorom Crne Gore u Italiji i admiralom Bokeljske mornarice, koji je i bivši ambasador naše zemlje pri Svetoj stolici u Vatikanu i član Reda malteških vitezova.

Sbutega je kao ambasador i admiral snažno podržao kandidatutu Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine i istakao da je to projekat koji ima važan promotivni, kulturološki i društveni uticaj na cijelu Boku Kotorsku.

Na sastanku je ocijenjeno da Boka kao regija ima velike mogućnosti za razvoj kulturnog i vjerskog turizma koje kroz saradnju treba bolje iskoristiti.

Bokeljska mornarica, najstarija aktivna bratovština pomoraca na svijetu, planira programe koji podrazumijevaju aktivno učešće u kulturnom životu Herceg Novog, istakli su gosti tokom predstavljanja programa rada za naredni četvorogodišnji period. Predstavnici lokalne uprave pozdravili su ideje, podržali ih i istakli da će Opština nastaviti intenzivno da sarađuje sa ovom značajnom organizacijom, koja postoji više od 12. vjekova  i proglašena je nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.

Prvi put nakon 20 godina Herceg – Novi je imao ljeto bez restrikcija vode

Boka News
-
0
Prvi put nakon 20 godina Herceg – Novi je imao ljeto bez restrikcija vode
Sa pressa
Sa pressa

Zahvaljujući odličnoj saradnji sa Regionalnim vodovodom i aktivnostima  na lokalnom nivou Herceg-Novi je u udarnom dijelu ljetnje sezone imao redovno vodosnabdijevanje, saopštili su predstavnici lokalne uprave i “Vodovoda”.

“Moram se zahvaliti Regionalnom vodovodu na odličnoj saradnji koju nastavljamo. Sa 44 litara vode u sekundi koje smo preuzeli iz sistema Regionalnog vodovoda sačuvali smo lokalna izvorišta, prvenstveno Opačicu, što je omogućilo da cijeli grad ima uredno snabdijevanje vodom. Prvi put nakon više od 20 godina Novi je imao ljeto bez restrikcija, i u trenucima kada je u gradu boravilo preko 40 hiljada gostiju. Efikasno rješavajući zaostale probleme lokalna administracija je uspjela da napravi veliki pozitivan pomak u oblasti koja je decenijama najveći komunalni problem Herceg Novog i još jednom potvrdi da je posvećena dobrobiti svih gradjana i ubrzanom razvoju Opstine”, kazao je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi Ilija Peulić na konferenciji za novinare.

On se zahvalio i opštini Tivat, te istakao da će aktivnosti koje su realizovane biti veoma značajne da se i u narednom periodu obezbijedi stabilno vodosnabdijevanje na teritoriji cijele opštine.

Podsjetio je na vrlo korisan dogovor sa Hidroelektranom Trebišnjica i efikasno rješenje da remont hidrotunela Gorica-Plat bude obavljen u maju.

“Do sada smo imali odličnu komunikaciju sa kolegama iz Trebinja i nailazili na razumijevanje, na čemu smo im zahvalni. Pokušaćemo da postignemo dogovor kojim bismo ustalili majski termin za remont. Na taj način, osigurali bismo da proljećne restrikcije zbog budu najblaže moguće, a nadam se i da ih ne bude, što je od velike važnosti za Herceg Novi”, rekao je Peulić.

Grad je dobio dodatne količine vode izgradnjom cjevovoda u mjestu Karasovići i ostvarena je odlična koordinaciju sa Opštinom Konavli i Konavoskim komunalnim društvom.

Da mogu biti zadovoljni urađenim saglasan je tehnički direktor “Vodovoda i kanalizacije” Mićo Stojanović.

Sa pressa
Sa pressa

“Važno je istaći da  smo ovo postigli u veoma lošoj hidrološkoj godini”, kazao je Stojanović.

On se zahvalio i svim radnicima preduzeća “Vodovod i kanalizacija” na savjesnom i brzom reagovanju. Kako je kazao, službe su u najskorijem roku sanirale sve nepredviđene kvarove, o čemu su i građani Novog bili redovno i tačno obavještavani.

“Pomoć smo imali i u vidu “Sistema 48”. Konkretne i tačne informacije koje na ovaj način dobijamo od građana unapređuju efikasnost naših službi”, rekao je Stojanović.

Nastavlja se sa aktivnostima u cilju poboljšanja infrastrukture u Herceg Novom. Preduzeće “Vodovod i kanalizacija” je izradilo projekat sanacije vodovodne mreže i izgradnje kanalizacione mreže u Igalu, naselje Bare, za koji su dobili urbanističko-tehničke uslove. Slijedi raspisivanje tendera, što se može očekivati po završetku zabrane građevinskih radova.

Herceg - Novi
Herceg – Novi

“Grad će po završetku realizacije imati na raspolaganju dodatnih 35 sekundnih litara vode, što je veoma bitno za garantovanje urednog vodosnabdijevanja”, objasnio je Stojanović.

“Ovim projektom riješićemo još jedan dugogodišnji problem. Obezbjeđuje se novi sistem vodosnabdijevanja u naseljima gdje se bilježe veliki gubici na mreži i kanalizacija u dijelu grada koji je do sada nije imao, što je od velikog značaja za unapređenje kvaliteta života”, istakao je Peulić.

Ukupna vrijednost projekta je oko 180 hiljada eura, a investitori Opština Herceg Novi i “Vodovod i kanalizacija”.

“Svjedoci smo da se u Herceg Novi se dešavaju  velike i važne promjene. Grade se turistički kapaciteti na rivijeri, radi se o velikim projektima, a očekujemo i početak gradnje na poluostrvu Luštica. Sve to je izazov za nas kao lokalnu upravu, ali onaj koji rado prihvatamo jer on znači razvoj ovog grada. Novi kapaciteti iziskivaće obezbjeđivanje dodatnih količina vode, za šta će biti potrebna izgradnja novih rezervoara i investicije u vodovodnu mrežu. U tom pravcu i planiramo naše aktivnosti, kako bismo stalno unapređivali kvalitet vodosnabdijevanja”, zaključio je Peulić.

Tivat – Gradska plaža u fokusu

Boka News
-
0
Tivat – Gradska plaža u fokusu
Tivat - Gradska plaža
Tivat – Gradska plaža

Glav­na te­ma sa­stan­ka Ko­or­di­na­ci­o­nog ti­ma za pra­će­nje tu­ri­stič­ke se­zo­ne opštine Tivat koji je održan prošle sedmice, bi­la je pri­stup grad­skoj pla­ži ko­ja je lje­tos pre­tvo­re­na u ho­tel­sku.

Za­jed­nič­ka kon­sta­ta­ci­ja pred­stav­ni­ka Op­šti­ne i JP “Mor­sko do­bro” je da se mo­gu­ći iz­laz iz ovog pro­ble­ma za sle­de­ću se­zo­nu pro­na­đe kroz za­htjev za iz­mje­nu pla­na obje­ka­ta privreme­nog ka­rak­te­ra ko­ji tre­ba upu­ti­ti Mi­ni­star­stvu odr­ži­vog raz­vo­ja i tu­ri­zma, da bi se omo­gu­ćio neo­me­ta­ni pri­stup di­je­lu oba­le.

Mo­ra­ju se uva­ži­ti ugo­vo­ri ko­je su o za­ku­pu ovog di­je­la oba­le sa JP “Mor­sko do­bro” pot­pi­sa­le upra­ve obli­žnjih ho­te­la, ali i in­te­re­si gra­đa­na. Pred­sjed­ni­ca op­šti­ne Sne­ža­na Ma­ti­je­vić upu­ti­la je mol­bu JP “Mor­sko do­bro” da se za sle­de­ću go­di­nu obez­bi­je­di ade­kvat­na pri­stup­na ram­pa ko­ja bi omo­gu­ći­la jed­no­sta­van do­la­zak do vo­de oso­ba­ma sa in­va­li­di­te­tom i oso­ba­ma sma­nje­ne po­kre­tlji­vo­sti – sa­op­šte­no je na­kon sa­stan­ka.

Di­rek­to­ri­ca Tu­ri­stič­ke or­ga­ni­za­ci­je Ti­vat Ber­nar­da Mo­škov se­zo­nu je oci­je­ni­la uspje­šnom, na osno­vu po­da­ta­ka o vi­si­ni na­pla­te bo­ra­vi­šne tak­se. U ovoj go­di­ni, za­ključ­no sa 19. av­gu­stom, na­pla­će­no je 192.675 eura po ovom osno­vu što je 39,5 od­sto vi­še u od­no­su na pro­šlu go­di­nu, uz na­po­me­nu da je bo­ra­vi­šna tak­sa od 1.ja­nu­a­ra po­ve­ća­na na 0,9 eura. Cr­no­gor­ski kol -cen­tar re­gi­stro­vao je de­vet pri­tu­žbi go­sti­ju sa te­ri­to­ri­je op­šti­ne Ti­vat, a od­no­si­le su se na gla­snu mu­zi­ku u ka­snim ve­čer­njim ili u ra­nim ju­tar­njim sa­ti­ma, na ne­lju­ba­znost po­je­di­nih slu­žbe­ni­ka, vi­so­ke ci­je­ne tak­si uslu­ga, ali i na ne­či­sto­ću po­je­di­nih obje­ka­ta i dje­lo­va gra­da.

-Po­seb­na pa­žnja bi­la je usmje­re­na na zid i tro­to­ar kod pla­že Mo­vi­da u Kr­to­li­ma, gdje po­sto­ji opa­snost od po­ja­ve kli­zi­šta. S tim u ve­zi Op­šti­na Ti­vat će vla­sni­ku na­lo­ži­ti pred­u­zi­ma­nje hit­nih mje­ra, ka­ko bi se iz­bje­gle te­že po­sle­di­ce. Op­šti­na Ti­vat upu­ću­je apel gra­đa­ni­ma da ne par­ki­ra­ju auto­mo­bi­le na tro­to­a­ru uz zid ovog pla­žnog ba­ra, već da to či­ne na pro­sto­ru pred­vi­đe­nom za par­king, na­vo­di se u sa­op­šte­nju.

Sa­stan­ku su pri­su­stvo­va­li pred­stav­ni­ci or­ga­na lo­kal­ne upra­ve, Upra­ve za in­pek­cij­ske po­slo­ve, Tu­ri­stič­ke or­ga­ni­za­ci­je Ti­vat, Upra­ve po­li­ci­je, je­di­ni­ce Gra­nič­ne po­li­ci­je, JP Mor­sko do­bro, Aero­dro­ma Cr­ne Go­re, Vo­do­vo­da i ka­na­li­za­ci­je Ti­vat, Ko­mu­nal­nog Ti­vat, Udru­že­nja pred­u­zet­ni­ka Ti­vat i Ra­di­ja ‘’Ti­vat’’.

Po­sled­nji sa­sta­nak Ko­or­di­na­ci­o­nog ti­ma za pra­će­nje se­zo­ne u ovoj go­di­ni za­ka­zan je za po­če­tak sep­tem­bra, na­kon če­ga će usli­je­di­ti kra­ća zim­ska pa­u­za. Već na pro­lje­će tim će po­če­ti s ra­dom- sa­op­šti­li su iz Op­šti­ne tivat.

„Liber de Bellila“ – priče o etnologiji, duhovnosti i tradiciji Krtola

Boka News
-
0
„Liber de Bellila“ – priče o etnologiji, duhovnosti i tradiciji Krtola
Radovići foto Boka News
Radovići foto Boka News

U utorak  30. avgusta na sceni Marina naselje – Maslina bazen –  Radovići u 20 sati, u okviru 11. Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije” održaće se promocija knjige “LIBER DE BELILA” autora Zorana Mujbegovića, u organizaciji NVO Matica Boke – Tivat.

Prevoz je obezbijeđen, u 19 sati sa stare autobuske stanice u Tivtu.

Na promociji će govoriti Slavica Milić iz Luštica Bay-a, predsjednik UO Matice Boke Željko Komnenović, akademski slikar iz Krtola Vaso Stanjević i autor. U muzičkom dijelu programa nastupiće Ivana Starčević na gitari, a odlomke iz romana čitaće Sara Kostić.

Knjiga „Liber de Bellila“ štampana je u tiražu od 700 primjeraka, a finansijsku podršku za njeno štampanje obezbijedila je Luštica Bay i opština Tivat.

Krtoljske priče
Krtoljske priče

„Liber de Bellila – Krtoljske priče“ je knjiga koja na encikopledijski način, romanesknim dokumentarizmom na ćirilici i latinici prenosi priče o etnologiji, duhovnosti i tradiciji Krtola, donosi priče o stvarnim ličnostima i događajima. U njoj autor objavljuje rječnik krtoljskih izraza, pa čak i kuvar krtoljskih jela. Zoran Mujbegović, akademski slikar, dizajner, urbanista, astrolog i izdavač objedinio je u knjizi „Liber de Bellila“ sjećanja na odrastanje u Bjelilima prenoseći priče o krtoljskim običajima, kapetanima, ribanju, bokeljskim brodskim linijama i brodovima.

„Knjiga LIBER DE BELILLA je rukopis koji je nastajao godinama, menjao svoj sadržaj  i stil, da bi se napokon 2014. godine desio neki ’’klik’’ i u nekoliko dana sam spoznao da je jedini mogući način da se napravi ’k’o roman’’.jer je godinama odbijao da bude roman. LIBER DE BELILLA je skup razlićitih delova istorije, tradicije, kulture i običaja naselja KRTOLI na poluostvu Luštica u Boki Kotorskoj, upetljanih u pripovesti koje su se godinama, tačnije rečeno, ceo moj život, slagale i taložile u mom biću., pa se samim tim može reći da su autori knjige više osoba, a da sam ja uspeo da sve to objedinim u jedan rukopis koji može biti i ’’Mala Enciklopedija Krtola’’, ’’Zapisi o Krtolima’’ ili ’’Drugi o Krtolima’’. Knjiga je objedinila originalne zapise i dokumenta sa pričama i krtoljskom fantazmagorijom.

Radovići - foto Boka News
Radovići – foto Boka News

„Kada sam razmišljao šta je to što je mene pobudilo da napišem ’’K’o Roman o Krtolima’’ došao sam do jedinog mogućeg odgovora, a to je činjenica da su Krtoli, baš u toku mog višedecenijskog boravka u njima, doživeli najveće promene od svog nastajanja pa sve do današnjih dana. Od jednog mirnog, autentičnog i po mnogo čemu jedinstvenog ambijenta, Krtoli, a samim tim i meštani, su doživeli samo u toku dve do tri decenije promene kakve se moguće u mnogo, mnogo dužem periodu. Pred mojim očima su nestajala guvna, rušile se kamene kuće, zatrpavale se bistjerne, rušili se visoki kameni zidovi koji su okruživali dvorišta krtoljskih kuća, prekopavani su vinogradi, nestajale su konobe, betonirala se kamenom popločana dvorišta, a mnogobrojni putevi (omeđani visokom međom i popločani kamenom) koji su spajali zaseoke Krtoljske su nestajali u bršljenu. Mlinovi za masline su se zatvarali, a veliki maslinjaci su postali mesto na kome najbolje uspeva bršljan i kupina…“, zapisao je Zoran Mujbegović o knjizi „Liber de Bellila- Krtoljske priče“.

„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom

Boka News
-
0
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom

Novljani i njihovi gosti mogli su prethodne dvije večeri doživjeti „Teslin vremeplov“, 4D vizuelnu animaciju povodom 160 godina od rođenja Nikole Tesle. Projekcija je prilagođena za Trg Nikole Đurkovića, odnosno Sat kulu i susjedne objekte, na kojima je lik slavnog naučnika pričao o svom djetinjstvu, odrastanju i načinu spoznaje prirode i energije koju nosi u sebi.

Prisutne su na otvaranju u subotu veče pozdravili predsjednica Opštine Nataša Aćimović i izvršni direktor Mtel-a Vladimir Lučić.

„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom

–Herceg-Novi je večeras grad novih tehnologija. Kao u pravoj prijestonici kulture možemo se sresti sa Nikolom Teslom, vizionarom i misliocem jedne civilizacije koja još uvijek nije ostvarena, kao i sa njegovim brojnim idejama koje se nalaze negdje u budućnosti. Sve vizije i eksperimenti bili su motivisani željom da jednu civilizaciju usmjeri na humanistički put, put harmonije i uzajamnog poštovanja čovjeka i kosmosa. Želio je da zaustavi trend mnogih pokušaja da se priroda na neadekvatan način prilagodi čovjeku i u tome će uspjeti – kazala je predsjednica opštine Aćimović.

O projektu i ideji govorio je izvršni direktor kompanije M-tel Vladimir Lučić.

–Ovo je jedinstvena multimedijalna promocija posvećena najvećem naučniku sa ovih prostora. Zajedno sa Telekomom Srbija osmislili smo ovaj projekat. Napravljen je od rečenica koje je sam Tesla izjavio. Vjerujem da će mnogi od nas naučiti nešto novo o njegovom životu i radu, kazao je Lučić na otvaranju 4D projekcije.

„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom

Koristeći najsavremenije digitalne tehnologije, umjetnički projekat „Teslin vremeplov“, prvi takve vrste kod nas, predstavlja nastavak popularizacije nauke kroz omaž velikanu bez kojeg bi današnji način života bio nezamisliv.

„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom

Projekcija će biti prikazana i večeras od 22 sata do ponoći. Organizatori događaja su Opština Herceg-Novi, Turistička organizacija Herceg-Novog i kompanija “M-tel”.

Budva – besplatni udžbenici za prvake i ove godine

Boka News
-
0
Budva – besplatni udžbenici za prvake i ove godine
Budva
Budva

Opština Budva i ove godine je obezbijedila komplete udžbenika za svu djecu koja polaze u prvi razred osnovnih škola na teritoriji opštine.

Prema aktuelnim podacima, na jesen će oko 380 đaka krenuti u prvi razred tri osnovne škole – “Stefan Mitrov Ljubiša” i “Drugu osnovnu školu” u Budvi i “Mirko Srzentić” u Petrovcu..

Cilj akcije Opštine Budva je da se pomogne roditeljima da svoje prvoškolce što bezbrižnije isprate u školu 1. septembra.

Udžbenici će prvacima biti svečano dodjeljeni na samom početku nove školske godine.

Za djecu korisnike materijalnog obezbjeđenja i romske populacije komplete udžbenika obezbjijediće Vlada Crne Gore preko Ministarstva prosvjete i Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Svjetlostni spektakl priređen u Šibeniku: 40 reflektora postavljeno ispod mora

Boka News
-
0
Svjetlostni spektakl priređen u Šibeniku: 40 reflektora postavljeno ispod mora

Na hiljade  građana i turista večeras je na šibenskoj rivi priređen pravi spektakl, javlja Šibenik.in. Javna rasvjeta je ugašena, a more je obasjala svjetlost 40 podvodnih reflektora u dužini od 240 metara, u sklopu projekta Light is life kojim se obilježava 121. godišnjica uvođenja javne rasvjete na izmjeničnu struju u Šibeniku.

S plutajuće bine paljenje svjetala pod morem popratili su zvuci klasične glazbe u izvedbi Borne Ercega na klaviru, violončelista Zvonimira Perkovića i mezzosopranistice Jelene Pletikosa.

Uslijedio je koncert četiri tenora, Đanija Stipaničeva, Marka Škugora, Vladimira Garića i Marka Pecotića. Otpočeli su s ‘Dobra večer uzorita’ i zapjevali Šibensku baladu, a osvjetljavali su ih reflektori postavljeni visoko na rivi.

U pozadini su plovile osvijetljene jedrilice JK Val, a gledatelji na rivi, kako domaći tako i strani, bili su oduševljeni.

Uslijedila je noćna regata jedriličara iz Vala, piše Šibenik.in.

Oplovili Boku

Boka News
-
2
Oplovili Boku

Skoro šesnaest sati vožnje trebalo je juče učesnicima neuobičajene pomorsko-kulturološke misije „Oplovljavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti Boke Kotorske prije njihovog uništenja neznanjem i novcem“, da okončaju svoje putovanje.

Pet ipo metara dugačka jedrilica, simbolično nazvana “Bavižela” po pitomom peraškom vjetru, krenula je u osam sati ujutro, u subotu iz Zelenike, slijedeći smjer morskih struja u Boki, a koji su je navele da Boku oplovljava rutom u smjeru suprotnom od smjera kretanja kazaljke na satu. Za kormilom jedrilice bio je iskusni kapetan Zlatan Zlatković, skiper i svjetski putnik iz Beograda, dok su posadu činili poznati hercegnovski pisac i knjižničar Nikola Malović, izdavač i vlasnik knjižare “Magelan” iz Beograda Milan Todorović, koji je i sam iskusan jedriličar i  nedavno je, kao član posade velike regatne jedrilice preplovio Pacifik, te novinar i publicista Siniša Luković iz Tivta.

Ideolog ekspedicije Nikola Malović, koji u svojim romanima uvijek u prvom planu ima prebogatu kulturnu i prirodnu baštinu Boke, za ovaj sastav učesnika se odlučio zbog zajedničke niti koja povezuje njega kao vlasnika knjižare “So” iz Herceg Novog, u čijem se posjedu nalazi posebna edicija knjiga posvećenih Boki – “Bokeljologija”, Lukovića kao autora knjige “Pomorska lica Boke Kotorske”,  te Todorovića koji u “Magelanu” prodaje i promoviše takvu vrstu literature, a i sam je veliki zaljubljenik u Boku i ima kuću na Ljutoj kraj Dobrote.

“Ovo je bio svojevrsni poduhvat pomorski i kulturološki, da simbolično obiđemo sve vijugave konture najljepšeg zaliva na svijetu i svoje oči, dušu i tijelo nadahnemo raskošnošću nekadašnjeg savršenog stapanja prirode i djela ljudske ruke u jednu skladnu cjelinu, ali nažalost, i da se iz prve ruke uvjerimo da su ljudska pohlepa i glupost, u posljednje vrijeme nanijeli velike rane prirodnom i kultunom biću Boke. Ako smo na ovaj način uspjeli makar malo da ukažemo na to da se Boka, nažalost, više devastira nego razvija na održivi način, smatram da smo učinili puno – vratili smo djelić duga prema precima što su naseljavali obale zaliva i živjeli u skladu sa prirodom i njenom ljepotom, te poslali poruku potomstvu da se vrati na takav, ovom daru od Boga, primjeren način razmišljanja” – kazao nam je po okončanju ekspedicije, Nikola Malović.

Bavižela kroz Boku
Nikola Malović

Umoran od puta, sa bolnim kostima od skučenog prostora u maloj jedrilici, žuljevima na rukama od veslanja i baratanja sa konopima jedara, ali sjajnih očiju i sa punim srcem, on je u subotu, oko 23.35 u Zelenici, unio posljednji zapis u brodski dnevnik “Bavižele” što ga je ispisivao na svaki sat, tokom preko 15 ipo časova plovidbe duž vijugavih obala Boke.

U toj malenoj knjižici ostali su zabilježeni svi značajniji aspekti putovanja – od rješavanja iznenadnih tehničkih problema koji su odgodili početak plovidbe u subotu ujutro, nekoliko sati mukotrpnog veslanja po potpunoj bonaci u Topaljanskom zalivu, uzbudljivog jedrenja po umjerenom zapadnjaku i jugozapadnjaku duž Njivica, rta Kobila, uvale Cipavica do ponte Oštro, oko Mamule do rta Arza na ulazu u Boku sa otvorenog mora. Uslijedile su i velikih muka sa slabim ili promjenljivim vjetrom koje je “Bavižela” potom imala  oplovljavajući  obalu Luštice, Krtola i Tivta, te prolaskom kroz tjesnac Verige “križanjem” u maniru starih bokeških jedrenjaka kada su se suočavali sa suprotnim vjetrom… Ostali su zapisani trenuci slabog vjetra i tišine koja je potom nastupila dok se plovilo pored Stoliva, Prčanja i Mula do Kotora, tradicionalni pozdravi mahanjem sa faculetima i šugamanima,  čime su posadu “Bavižele” pozdravili brojni domaći i furešti sa obale i plovila u prolazu. Brodska panatika se sastojala samo od ribe, hljeba, vode, vina i voća, ali, nažalost, i nekoliko sati plovidbe na motor jer se, kada se spustio mrak, više u Kotorskom zalivu nije mogao naći praktično ni dašak iskoristivog vjetra da napuni jedra malog brodića. U noći je “Bavižela” oplovila obalu od Dobrote, Ljute i Orahovca, do Perasta kojeg je posada posebno pozdravila nazdravivši drevnom gradu crnim vinom, a potom je brod nastavio dalje do Risna, Strpa, Lipaca, Morinja, Kostanjice, te kroz Verige, pored Kamenara, Bijele, Baošića i Đenovića, simbolično, preko 120 nautičkih milja dugi “đir oko Boke”, zatvorio je skoro pred ponoć, u polaznoj luci, Zelenici.

Ekološku prijetnju „Explorer“ dižu na obalu

Boka News
-
0
Ekološku prijetnju „Explorer“ dižu na obalu
Zapusteni EXPLORER u Bijeloj
Zapusteni EXPLORER u Bijeloj – foto Radio Jadran

Ministarstvo pomorstva i saobraćaja doovorilo je sa stečajnim upravnikom Jadranskog brodogradilišta Bijela Žarkom Ostojićem i rukovodstvom kontroverzne JU Vlade Crne Gore „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje“ (RCUD) iz Bijele, način riješavanja porblema sa zapuštenom motornom barkasom „Explorer“ koja je u opasnosti da potone u akvatorijumu brodogradilišta.

„Dogovoreno je da početkom naredne nedjelje RCUD iznajmi i plati velike dizalice kojima će „Explorer“ biti podignut iz mora i smješten na za to već određeno mjesto na obali brodogradlišta gdje će čekati svoju konalčnu sudbinu. Brod će vjerovatno biti ponuđen na prodaju, da li kao otpadni materijal ili još možda upotrebljivo plovilo, ali to zavisi od odluke Vlade koja je osnivač RCUD-a.“- kazao nam je direktor Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, kapetan Vladan Radonjić.

On je dodao da je inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor detaljno upoznata sa problemom i da prati situaciju u vezi „Explorera“ čije su potapanje na vezu u brodogradilištu prije nekoliko dana pravovremenom intervencijom, spriječili radnici-stečajci Jadranskog brodogradilišta. Oni su na vrijeme uključili pumpe kojima su ispumpali vodu što je „Explorer“ prima kroz svoj truli drveni trup i time spriječili da ova motorna barkasa duga 22 metar, deplasmana 69,5 tona, potone, te da se iz nje u okolni akvatoruijum, izliju ostaci nafte  i ulja iz mašinskog prostora.

„Explorer“ je inače, nekadašnja specijalno opremljena hidrografska barkasa BH-11 Mornarice VJ, izgrađen je 1985 godine na Krku i bila je jedan od najmlađih i najboljih barkasa u Mornarici. U posjed RCUD-a dospio je 2005 kada ga je tadašnji ministar odbrane SCG Prvoslav Davinić, poklonio JU Vlade Crne Gore sa sjedištem u Bijeloj, a zbog čega je kasnije u Srbiji protiv Davinića vođen dugogodišnji sudski postupak za zloupotrebu službenog položaja.

Vlada SAD je  2007. dala skoro 100 hiljada dolara za remont i opremanje „Explorera“ po potrebama RCUD-a, u tivatskom Arsenalu, ali direktor te JU Veselin Mijajlović nikada nije koristio 350 hiljada eura vrijedan rekonstruisani ronilački brod u njegovoj osnovnoj namjeni. Naprotiv, ovaj državni je u ljeto 2008. neovlašćeno korišten u poslovima polaganja dijela novog podvodnog kanalizacionog ispusta u zalivu Trašte, a koji je za kotorski „Vodovod“ obavila privatna firma Mijajlovićevog sina Danila, „Aquanaut“ iz Podgorice. Iako je vlasnik privatne ronilačke firme, Danilo je istovremeno stalno zaposlen kod oca Veselina, kao jedan od instuktora u državnom RCUD-u. Ubrzo nakon radova u zalivu Trašte, RCUD je potpuno napustio i zapustio „Explorer“ koji je godinama propadao na mrtvom vezu prvo u Risnu, a potom i u Bijeloj  gdje će sada najvjerovatnije i skončati kao sekundarna sirovina.

1...4.1934.1944.195...4.682Stranica 4.194 od ukupno 4.682