ANIMA: Nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske pravde

0
ANIMA: Nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske pravde
ANIMA Kotor – foto arhiv Boka News

Povodom 8. marta – dana borbe za ekonomska, radna i politička prava žena iz ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor ističu da nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske pravde; nema ekonomskih prava bez skraćenja neplaćenog ženskog rada; nema oslobađanja žena dok se država i institucije ne izgrade u stvarnu infrastrukturu podrške nemoćnima, ugroženima i roditeljstvu.

U kapitalističkom sistemu, kako navode, žene ostaju one koje “nadoknađuju” rupe u socijalnoj državi sopstvenim tijelima, vremenom i radom.

“Zadnji primjer obesmišljavanja rodne ravnopravnosti je predlog zakona o radu koji je usvojila Vlada a još više argumenti koji su korišteni, navodni napredak u vidu “roditeljskog odsustva” od 14 mjeseci ( 12 ženama i 2 muškarcima, opciono), u suštini je još jedna potvrda reprodukcije duboke rodne i klasne nejednakosti u ime patrijarhata gdje se interesi djece ne uzimaju u obzir a žene udaljavaju iz radnog odnosa. U Vladi ( a i u Parlamentu) je nepojmljiv pojam odgovornog roditeljstva. Potvrđuje se shvatanja da je briga o djeci primarno ženima a njena radna karijera nebitna. Uprkos zaklinjanja i evropske vrijednosti, takvo rješenje ni na koji način ne doprinosi razvoju prava žena ni odgovornog roditeljstva, niti mijenja kulturu društva i institucija”, kazali su iz ove NVO.

Činjenica, kako kažu, da se puna primjena ovih mjera odlaže do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju predstavlja manevar neodgovornih političara u nedostatku finansijske i rodne analize predloženog. Ovakva rješenja nisu, navode, samo rodno regresivna – ona su klasno represivna.

“Zato tražimo: hitno povlačenje spornih amandmana i predlog roditeljskog odsustva koji ravnopravno uključuje oba roditelja; rodnu, socijalnu i finansijsku analizu zakona usmjerenog na interesu djece; jasno definisane, nenadoknadive mjesece roditeljskog odsustva za očeve; ulaganje u javne servise brige – vrtiće, dnevne centre, kuhinje za zaposlene parove sa djecom, podrške za samohrane roditelje i socijalnu infrastrukturu; zaštitu žena na tržištu rada kroz mehanizme nadzora, sankcije poslodavcima i ukidanje prekarnih uslova rada”, kazali su iz ANIME.

Dodaju da nema javnog interesa tamo gdje žene gube pravo na rad, muškarci gube pravo na brigu, a država nema odgovornosti prema djeci a institucije odbijaju da budu stvarna infrastruktura porodicama.

“Na 8. mart podsjećamo: ženska prava su temelji ravnopravnosti, demokratije i mira. Ona se osvajaju i brane kritičkom mišlju svakodnevno – solidarno, organizovano i beskompromisno”, zaključili su.

Crna Gora članica evropskog režima rominga do početka naredne godine

0
Milan Srzentić – Foto Mina

Crna Gora bi mogla postati članica evropskog tržišta rominga krajem ove ili početkom naredne godine, zavisno od dinamike kojom bude ispunjavala neophodne preduslove za uključivanje, saopštio je predstavnik Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Milan Srzentić.

On je, u intervjuu agenciji Mina-business, kazao da će priključivanje evropskom režimu podrazumijevati niže cijene rominga, ali i eliminisati ustaljenu praksu većine građana da prilikom prelaska granice isključuju prenosa podataka, kako bi izbjegli neočekivane troškove.

Srzentić je rekao da proces uključivanja zavisi od dinamike kojom Crna Gora bude produkovala ono što od nje bude traženo, ali da predstavnici EKIP-a, Ministarstva ekonomskog razvoja, kao resornog, i ostalih nadležnih institucija mogu garantovati da će uraditi sve da se to desi i prije početka naredne godine.

On smatra da će obaveze po pitanju usklađivanja postojećih i donošenja novih zakona, te dobijanja pozitivnih mišljenja, biti završene u narednih par mjeseci, odnosno do polovine godine, nakon čega slijedi period koji se mora ostaviti operatorima za implementaciju.

„Ne radi se samo o našim operatorima, već i o evropskim, koji moraju da usklade sisteme, kako bi njihovi korisnici mogli da koriste usluge u Crnoj Gori kao u Evropi. Taj period je u slučaju Ukrajine i Moldavije, trajao pet mjeseci“, objasnio je Srzentić.

Završetak procesa, između ostalog, zavisi i od vremena u kojem će Evropska komisija (EK) dati svoje mišljenje, ali se u EKIP-u oslanjaju na najave njenih najviših zvaničnika.

„Računamo na njihovu poslovičnu ažurnost, posebno imajući u vidu izjavu predsjednice Komisije, Ursule von der Leyen, koja je u oktobru najavila pristupanje Crne Gore u toku ove godine“, saopštio je Srzentić.

On je dodao da će uključivanje u evropski režim rominga sa troškovne strane dovesti do potpune relaksacije, ali i obezbijediti lakšu komunikaciju za sve koji budu privatno ili poslovno putovali u EU. To znači da će se sve usluge, od poziva, preko tekstualnih poruka do prenosa podataka, koristiti na identičan način kao kod kuće.

„Minut poziva iz EU prema Crnoj Gori ili nekoj drugoj destinaciji, trenutno košta između 1,3 i 2,2 EUR. Nakon pristupanja tržištu, s porodicom i prijateljima ćete razgovarati trošeći minute koje imate u paketu u nacionalnom saobraćaju. Ukoliko ih nemate, maksimalna cijena koja se može primijeniti iznosiće kao kad u Crnoj Gori zovete iz jedne u drugu mrežu, znači najviše 20 centi, što je desetak puta niže od postojećih cijena“, precizirao je Srzentić.

Crna Gora članica evropskog režima rominga do početka naredne godine
Roming

On je kazao da će dolazni pozivi, koji se trenutno naplaćuju između 60 i 90 centi, postati potpuno besplatni na teritoriji EU.

Srzentić je podsjetio da su cijene prenosa podataka u poslednje vrijeme snižene, zahvaljujući deklaraciji iz 2022. godine, koja obavezuje evropske i domaće operatore na postepeno pojeftinjenje usluga, uz uslov kupovine određenih paketa unaprijed. Za te pakete se, kako je objasnio, plaća fiksna cijena, bez obzira na potrošnju.

„Tu, kao i u slučaju poziva, trošite megabajte, odnosno gigabajte koje imate u okviru nacionalnog paketa. Kada ih eventualno iskoristite, maksimalna cijena gigabajta od 1. januara naredne godine ne može biti veća od jednog EUR“, naveo je Srzentić.

On je saopštio da u predlogu EK o otvaranju pregovora sa državama Zapadnog Balkana o njihovom uključivanju u evropski režim rominga, ne postoji oročen datum, s obzirom na to da svaka zemlja ima svoj tempo ispunjavanja obaveza.

„U pitanju je bilateralni proces u kojem svi rokovi i dinamika zavise od obje strane“, rekao je Srzentić.

Međunarodni dan žena 8.mart

0
Međunarodni dan žena 8.mart
Kamelija

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan žena kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena.

Godine 1910. u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, odlučeno je da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike proteste američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opšteg pravo glasa.

I mnogo prije toga žene su se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji položaj u društvu.

Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljivanje žena bilo je i ostalo temelje na kojem su poslije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost.

Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žene su se izborile za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na rastavu braka i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim državama ta prava još nisu potpuna.

Zbog dvostruke uloge – proizvođača i majke – emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ne gubi svoj smisao.

Jadran eliminisan, malo i meč karijere Srđana Janovića

0
Jadran eliminisan, malo i meč karijere Srđana Janovića
Foto Vuk Ilić

Vaterpolisti Jadran M:tela neće igrati u četvrtfinalu Evrokupa.

Spriječio ih je Panatinaikos koji je na Škveru slavio na peterce – na kraju je bilo 22:22 poslije 18:17 za domaćina u regularna 32 minuta.

PAO je u Herceg Novi došao nakon pobjede u Atini 11:10 i maltene sve vrijeme kontrolisao meč, ali se Jadran probudio u posljednjoj četvrtini pred koju je imao minus dva.

Serija 3:0 domaćina završena je pogotkom Jovana Vujovića za 17:16, a pogodak vrijedan odlaska u penale postigao je Srđan Janović 17 sekundi prije kraja.

Janović je postigao sedam golova iz igre, kao i jedan u penal seriji…

Kod Jadrana su peterce promašili Dmitrij Holod i Fran Valera, koje je zaustavio golman Panatinaikosa Adrijan Leonardo Vajnberg.

Na drugoj strani je odličan bio Ilija Radović na golu u posljednjoj četvrtini, ali nije bilo dovoljno da Jadran prođe među osam najboljih.

Tim Gimnazije iz Kotora pobjednik debatnog takmičenja o vršnjačkom nasilju

0
Tim Gimnazije iz Kotora pobjednik debatnog takmičenja o vršnjačkom nasilju
Debatno takmičenje

Debatovanje razvija kritičko mišljenje, argumentovano izražavanje i kulturu dijaloga među mladima, a posebno je važno kada se otvaraju teme poput vršnjačkog nasilja.

Kroz ovakav format, srednjoškolci i srednjoškolke uče da promišljaju društvene probleme, saslušaju različite stavove i traže odgovorne odgovore, poručeno je sa debatnog takmičenja na teme vršnjačkog nasilja koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao 6. i 7. marta na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.

Na debatnom takmičenju učestvovalo je osam timova iz više crnogorskih opština i to iz: Podgorice, Tuzi, Cetinja, Nikšića i Kotora. Različita iskustva, perspektive i argumenti koje su donijeli obogatili su takmičenje, potvrđujući da mladi imaju kapacitet da ozbiljno, promišljeno i odgovorno govore o izazovima koji oblikuju njihovo odrastanje i svakodnevicu.

Prvo mjesto na debatnom takmičenju na temu vršnjačkog nasilja osvojio je tim Gimnazije iz Kotora, koji čine Anđela Popović, Marta Borović i Ena Božović.

Marta Borović, članica pobjedničke ekipe iz Kotora, ocjenjuje debatu uspješnom, navodeći da je omogućila učesnicima da nauče nove informacije, sagledaju temu iz različitih uglova i unaprijede komunikacione vještine.

„Pokazalo se da su učenici dobro pripremljeni, jer su iznosili kvalitetne argumente i primjere koji su doprinijeli razumijevanju teme. Ova aktivnost je ostvarila svoj cilj i bila vrlo korisno iskustvo za sve učesnike“, kazala je ona.

Drugo mjesto pripalo je timu Gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, koji su činile Ksenija Živković, Olja Obradović, Una Milonjić.

Ksenija Živković, iz drugoplasirane ekipe iz Podgorice, opisala je debatno takmičenje kao „predivno iskustvo, ne samo za mene već i za moje koleginice. Stekle smo mnogo novog znanja, ali i mnogo novih poznanstava. Nadamo se da ćemo biti ponovo u prilici da učestvujemo i da ponovimo saradnju sa ovim divnim ljudima“.

Debatno takmičenje

Treće mjesto osvojio je debatni tim Medrese „Mehmed Fatih“ iz Tuzi, u sastavu Ilda Sijarić, Imran Bahović i Mejrem Osmanović.

„Pored takmičarskog duha koji smo razvili, stekli smo i nova prijateljstva, a atmosfera je tokom cijelog takmičenja bila veoma prijatna. Sudije su bile profesionalne i imali smo slobodu da iznosimo svoje stavove, što nam je bilo posebno važno. Ovaj format bih preporučila svima, jer pomaže u oslobađanju od straha, jačanju timskog duha i boljem oblikovanju i argumentovanju sopstvenog mišljenja. Riječ je o zaista kvalitetnom takmičenju“, kazala je Ilda Sijarić iz trećeplasiranog tima iz Tuzi.

„Krenuli smo potpuno neopterećeno, a stigli do debate za treće mjesto, što je dodatni razlog za zadovoljstvo, posebno imajući u vidu da je ovo bila naša prva debata. Bilo je lijepo i korisno, jer smo upoznali mnogo novih ljudi, dodatno razvili timski rad i duh, a iz svega izlazimo bogatiji za jedno novo iskustvo i jednu posebnu avanturu“, kazao je Zoran Radulović iz tima „Nemoć nasilja“.

Prvoplasirani tim osvajio je studijsko putovanje u Novi Sad, drugoplasirani tim vaučer u vrijednosti od 100 eura za kupovinu knjiga za svakog učenika/cu iz tima, dok trećeplasirani tim dobija vaučer u vrijednosti od 50 eura za kupovinu knjiga za svakog učenika/cu iz tima.

Debatno takmičenje organizovano je u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji finansijski podržava Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Dobrota dobija novi hotel – U planu gradnja dva objekta sa 45 apartmana

0
Dobrota dobija novi hotel – U planu gradnja dva objekta sa 45 apartmana
Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/2ARH/Idejno rješenje – Dobrota apart hotel

U planu je širenje smještajnih kapaciteta na teritoriji opštine Kotor, a novi hotel gradiće se u Dobroti. Riječ je o apart hotelu koji će imati 45 apartmana, a predviđena je gradnja dva objekta od ukupno 6.757,94 m².

To se može vidjeti u idejnom rješenju koje je izradio studio 2ARH iz Bara, a na koje je saglasnost dao i glavni državni arhitekta. Kako stoji u dokumenu, investitor projekta je fizičko lice.

Projektom je predviđeno da se budući hotel sastoji od dva objekta. Objekat B će dominantno biti namijenjen smještaju turista, dok će objekat B uz apartmane imati i restoran i prateće sadržaje.

Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/2ARH/Idejno rješenje – Dobrota apart hotel

Spratnost objekata je uslovljena nivelacijom terena tako da se objekat A sastoji od podruma, suterena, prizemlja, sprata i povučenog sprata. Objekat B postavljen je na višoj nivelaciji i imaće dva sprata, dvije podrumske etaže i prizemlje. Predviđeno je da objekat A ima 35, a objekat B 10 apartmana.

Parking je obezbijeđen u okviru podruma, odnosno suterenske etaže. Projektom je predviđeno 61 parking mjesto.

Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/2ARH/Idejno rješenje – Dobrota apart hotel

Ukupna bruto površina objekata A i B sa podrumom iznosi 6.757,94 m2.

U dokumentu stoji i da se na lokaciji nalazi objekat koji je predviđen za rušenje i za koji je urađen elaborat rušenja

Tivat: Promovisan NIN-ov roman godine “Karota”

0
Tivat: Promovisan NIN-ov roman godine “Karota”
U Tivtu promovisan NIN-ov roman godine Karota – Foto CG News

U Tivtu je sinoć predstavljen roman “Karota“ pisca Darka Tuševljakovića, za koju je autor nedavno dobio Ninovu nagradu.

Govoreći o svom romanu, Tuševljaković je istakao da je u priči koristio elemente koji na prvi pogled mogu djelovati neočekivano za temu kojom se bavi, ali koji su, kako kaže, za njega prirodan dio pripovijedanja.

„Imam utisak da se u priči koja se bavi temama kakve su u ovom romanu ne očekuju takvi elementi, ali meni je prirodno da ih koristim. Ako vidim da mogu pronaći njihovu funkciju u priči, da ih na neki način opravdam i pojednostavim, onda mi to djeluje dobro. Pred kraj knjige postoji element magijskog realizma i neke od ključnih stvari saznajemo upravo kroz njega. Bila mi je potrebna metafora, a kada koristim metaforu, volim da koristim obje njene strane da ona funkcioniše kao metafora, ali i da se bukvalno dešava“, kazao je autor.

Tuševljaković je objasnio da u romanu metafora dobija i bukvalnu dimenziju, čime postaje dio same radnje.

„ U ovom slučaju magijski realizam mi služi za nekoliko stvari. Jedna od njih je da “miniram” detektivsku priču koja se do tada razvija, jer želim time nešto da kažem. Dok je potraga za izgubljenom prošlošću u knjizi fizička i spoljašnja, ona liči na detektivsku priču, protagonist i njegova partnerka prate određene tragove i tako saznaju šta se dogodilo. Ali ta potraga može da ih odvede samo do određene tačke“, objasnio je Tuševljaković.

U Tivtu promovisan NIN-ov roman godine Karota

Kako kaže nakon te tačke potrebno je zaustaviti se i okrenuti se ka unutra., dodajući da ta  potraga ne može biti samo spoljašnja, mora biti i unutrašnja.

“Tada više ne pratite tragove, već se okrećete sebi. Jedino što preostaje jeste da idete sve dublje u sebe, a to je u romanu prikazano na taj način. Kada pronađem način da sprovedem tu metaforu, uradiću to i posegnuti za žanrovskim elementima koji možda nisu karakteristični za ovakvu vrstu pripovijesti. To jeste bio rizik, vjerovatno je i dalje, ali je i način da se čitalac podstakne da uđe u razgovor sa knjigom“, rekao je Tuševljaković.

Pored autora, o romanu je govorio prof. dr Aleksandar Jerkov, predsjednik žirija za dodjelu Ninove nagrade, dok je moderatorka večeri bila direktorica Gradske biblioteke, Vesna Barbić. Književno veče održano je u JU Muzeju i galerija Tivat.

Stari grad u Trebinju uskoro će biti potpuno uređen, uloženo 5 miliona KM

0
Stari grad u Trebinju uskoro će biti potpuno uređen, uloženo 5 miliona KM
Trebinje – Stari grad – foto Boka News

U Starom gradu u Trebinju privodi se kraju peta i završna faza projekta popločavanja. Radovi na uređenju prostora su u završnoj fazi, a uskoro je planirano i postavljanje česme na Trgu Travunije.

Tokom arheoloških iskopavanja otkriveni su dijelovi srednjovjekovnih objekata, koji će biti sačuvani i vidljivi javnosti zahvaljujući adekvatnom zastakljivanju.

Grad Trebinje je pokrenuo izradu novog regulacionog plana Starog grada, kojim se predviđa očuvanje istorijskog, kulturnog i turističkog identiteta, uz uvođenje savremenih rješenja:

– postavljanje česme na Trgu Travunije,

– rekonstrukciju kanala – hendeka,

– unifikaciju ambijenta i ugostiteljskih objekata,

– regulisanje parkinga i saobraćaja kroz Stari grad, sve uz očuvanje autentičnog ambijenta i istorijske vrijednosti prostora.
Kako prenosi Trebinje danas, do sada je u ovaj značajan projekat uloženo oko pet miliona maraka, uz podršku Vlade Srbije od 800.000 evra.

ITF i JNG: Hormuški tjesnac, Omanski i Perzijski zaliv proglašeni područjem ratnih operacija

0
Iran postavio “cjenik” za Hormuz: plaćanje u kriptovalutama i juanima
Foto: Udruženje pomorskih kapetana

Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) i Zajednička pregovaračka skupina (JNG) objavile su da se Hormuški tjesnac, Omanski zaljev i Perzijski zaljev od sada smatraju područjem ratnih operacija (Warlike Operations Area – WOA). Odluka je donesena nakon izvanrednog pregleda Odbora za područja ratnih operacija Međunarodnog foruma za pregovaranje (IBF).

Ova oznaka predstavlja korak više u odnosu na raniju klasifikaciju područja visokog rizika, koja je uvedena početkom ožujka. Razlog je pogoršana sigurnosna situacija i povećana prijetnja trgovačkim brodovima i njihovim posadama.

U regiji je trenutačno zabilježen veliki poremećaj pomorskog prometa. Prema dostupnim informacijama, stotine brodova zadržane su u području Perzijskog zaljeva nakon što je tranzit kroz Hormuški tjesnac privremeno zaustavljen. Situacija dodatno naglašava razinu rizika s kojom se suočavaju civilne posade koje plove ovim važnim svjetskim pomorskim pravcem.

Proglašenje područja ratnih operacija donosi dodatne zaštitne mjere za pomorce koji plove na brodovima obuhvaćenim IBF sporazumima. Pomorci koji se već nalaze u tom području imaju pravo na dodatnu novčanu naknadu i mogu zatražiti repatrijaciju, uzimajući u obzir trenutačne operativne poteškoće.

S druge strane, pomorci kojima je naređeno da uplove u područje ratnih operacija imaju pravo odbiti takvu plovidbu te zatražiti repatrijaciju na trošak kompanije.

Prema pravilima IBF-a, za vrijeme boravka broda u području ratnih operacija primjenjuju se posebni uvjeti za posadu. Pomorci imaju pravo na bonus u visini 100 posto osnovne plaće za najmanje pet dana boravka u području, a isti se dodatak nastavlja isplaćivati za svaki dodatni dan.

U slučaju smrti ili trajnog invaliditeta uzrokovanog incidentima u tom području, predviđena je dvostruka odšteta. Pomorci također imaju pravo odbiti ulazak u ratnu zonu uz repatrijaciju i naknadu u visini dvomjesečne osnovne plaće.

IBF je ujedno preporučio brodarima da uvedu dodatne sigurnosne mjere na brodovima, na razini koja odgovara ISPS sigurnosnoj razini 3.

ITF i JNG ističu kako sigurnost pomoraca mora ostati prioritet. Upozoravaju i na dodatne poteškoće vezane uz repatrijaciju jer je velik dio zračnog prostora u regiji zatvoren, što znatno otežava organizaciju smjena posada.

Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu kroz koju prolazi velik dio globalne trgovine energentima. Zbog toga stabilnost u toj regiji ima izravan utjecaj ne samo na pomorce i brodare nego i na globalne opskrbne lance.

Oznaka područja ratnih operacija ostat će na snazi, ali će se situacija redovito preispitivati kroz tjedne procjene Odbora za ratne operacije IBF-a.

Novi val udara na Teheran, eksplozije u zračnoj luci u Dubaiju

0
Novi val udara na Teheran, eksplozije u zračnoj luci u Dubaiju
Teheran – foto HRT – Reuters

Rat u Iranu u subotu je ušao u drugi tjedan, a neizvjesnost vezano za završetak neprijateljstava raste jer je američki predsjednik Donald Trump zatražio “bezuvjetnu predaju” Teherana, dok Izrael nastavlja napadati Libanon i Iran, koji napade uzvraća.

Iranski predsjednik ispričao se zbog napada na susjedne zemlje

Izrael tvrdi da je 80 zrakoplova pogodilo iranske vojne lokacije