Ljubitelji dobre muzike i festivalske atmosfere moći će i ove godine da uživaju u jedinstvenom događaju na crnogorskoj obali. Naime, 18. po redu Morinjska gitarijada održaće se u petak, 1. avgusta, na prepoznatljivoj lokaciji, plaži u Morinju, u 21 sat.
Ove godine publika će imati priliku da uživa u nastupima tri benda koji donose snažne rifove, autentičnu energiju i beskompromisan stav. Veče će otvoriti predstavnici domaćih snaga, nikšićki sastav “Štrajk mozga”, bend koji njeguje lični izraz kroz spoj grungea, hardcora i metala, dok su im tekstovi mračni i realni.
Morinjska gitarijada
Program će se nasataviti uz “Motorcharge” iz Kragujevca, dok će festival zaokružiti kultni sastav iz Pule “Atomsko sklonište”, čija prepoznatljiva poetika i bezvremenski hitovi decenijama odjekuju prostorima bivše Jugoslavije.
Morinjska gitarijada je jedan od najdugovječnijih rok događaja u Crnoj Gori.
Morinjska gitarijada je pokrenuta 2006. godine, na inicijativu lokalnog benda Epitaf. Svake godine organizatori se trude da doveu zanimljiva regionalna imena hard end hevi zvuka i daju prostor domaćim autorima.
Manifestaciju su podržali: Turistička organizacija Opštine Kotor, Sekretarijat za kulturu Opštine Kotor i Fish Computers.
Većina roditelja u Crnoj Gori tokom svog školovanja nije imala predmet Građansko obrazovanje, ali ga danas vide kao važan alat za razvoj karaktera djece i suzbijanje nasilja, mržnje i netolerancije, uz jačanje demokratskih vrijednosti kod mladih, pokazali su nalazi fokus grupa u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Građansko obrazovanje, kako navode, uči djecu kako da razumiju prava i odgovornosti, kritički promišljaju i aktivno djeluju u društvu. Savremeni međunarodni pristupi ga prepoznaju kao ključno sredstvo za jačanje društvene kohezije i veću političku participaciju mladih.
U Crnoj Gori je predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje uveden kao obavezan u osnovnim školama od školske 2004/05, a u srednjim od školske 2006/07. Reformom nastavnih planova, nažalost, 2017. godine je svrstan među izborne, čime se broj časova i obuhvat učenika znatno smanjio. Dodatno, dugo se nije ulagalo u obuku nastavnika niti u važnost ovog predmeta u obrazovnom sistemu, što je dovelo do njegove postepene marginalizacije i ostavilo šire negativne posljedice na obrazovanje i društvo.
U vrijeme kada se, uglavnom zahvaljujući naporima nevladinih organizacija, ponovo pokreće pitanje uvođenja ovog predmeta kao obaveznog, mišljenje roditelja predstavlja posebno vrijedan orijentir.
Fokus grupe su dale priliku za dobijanje kvalitativnih informacija o stavovima roditelja, počev od toga koliko su oni danas upoznati sa terminom “građansko obrazovanje”, ali i sa samim predmetom, kao i da li oni cijene da je potrebno da se ovaj predmet vrati u status obaveznog, budući da su od njegovog ukidanja nastale brojne promjene. Ovo se posebno odnosi na “internet okruženje” u kojem današnje generacije stastavaju, ubrzanu digitalizaciju, ali i sve izražajniju polarizaciju u društvu, sve češće primjere govora mržnja, posebno na etničkoj i vjerskoj osnovi, kao i rastuće vršnjačko nasilje.
Nalazi fokus grupa pokazuju da većina roditelja tokom svog školovanja nije imala predmet Građansko obrazovanje, niti ima dovoljno informacija o njegovom sadržaju i značaju. Većina saznanja dolazi od njihove djece, koja su imala priliku da ga izaberu kao izborni predmet. Takođe, pojedini roditelji ovaj predmet pogrešno poistovjećuju sa nekadašnjim predmetom Ustav i pravo građana.
“Ohrabrujuće je što značajan broj roditelja vidi predmet Građansko obrazovanje kao alat za razvoj karaktera djece, primjećujući da može pomoći da se spriječi nasilje, izgradi jednakost i obnovi etičnost. Roditelji, takođe, smatraju da ovaj predmet nudi dosta mogućnosti da se djeca angažuju i kada je riječ o drugim važnim pitanjima, poput održivosti i klimatskih promjena”, navode iz NVO.
Važno je, kako kažu, napomenuti da nijedan roditelj na fokus grupama nije rekao da je protiv uvođenja Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta.
Napominju da roditelji imaju različite ideje o tome kako bi nastava trebalo da se organizuje, ali ističu važnost tema kao što su institucionalna pismenost, socijalne vještine i razumijevanje, ljudska prava i ravnopravnost, digitalna sigurnost i vršnjačko nasilje, ekologija i održivost.
“Roditelji su istakli spremnost da ponude svoje profesionalno znanje i da budu gostujući predavači iz određenih oblasti, ali i da imaju savjetodavnu ulogu u dizajnu i evaluaciji programa. Vjeruju da djeca o ovom predmetu treba da uče od nastavnika koji istinski vjeruju u njegovu važnost i mogu im biti primjer, kao i da predmet bude organizovan kroz praktičnu nastavu i radionice”, stoji u saopštenju.
Napominju da nalazi fokus grupe pokazuju da postoji veliko interesovanje i jasno prepoznata potreba da građansko obrazovanje ponovo bude obavezan predmet. Istovremeno, izraženo je očekivanje da ovaj predmet ne bude još jedna „ocjena na papiru“, već stvarna, praktična priprema za život – učenje kako rješavati sukobe, biti solidaran, odgovoran prema prirodi i aktivan član zajednice.
Fokus grupe su sprovedene tokom maja 2025. godine, u tri regije Crne Gore, a uključile su, uz stratifikaciju uzorka, 31 roditelja (10 u sjevernoj, 11 u centralnoj i 10 u južnoj regiji). Stručnu podršku u njihovom sprovođenju pružio je Institut Damar.
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira.
Gradski i policijski zvaničnici potvrdili su ove sedmice da u proteklih 12 mjeseci u Helsinkiju nije zabilježen nijedan smrtni slučaj u saobraćaju. Posljednja saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom u gradu dogodila se početkom jula 2024. godine. Vlasti situaciju sada nazivaju izuzetnom.
“Mnogo je faktora doprinijelo ovome, ali ograničenja brzine su jedni od najvažnijih“, rekao je Roni Utriainen, saobraćajni inženjer u gradskom Odjeljenju za urbanu okolinu.
Više od polovine ulica Helsinkija sada ima ograničenje brzine od 30 km/h. Prije pedeset godina, taj udio je imao ograničenje od 50 km/h. Ranije ovog ljeta, Helsinki je odlučio smanjiti ograničenja brzine u blizini škola na 30 km/h, a ta mjera bi trebala stupiti na snagu s početkom školske godine.
Dizajn ulica je takođe odigrao ključnu ulogu. Pješačka i biciklistička infrastruktura je značajno unaprijeđena posljednjih godina. Osim toga, saradnja sa saobraćajnom policijom je intenzivirana i uvedeno je više saobraćajnih kamera i automatizovanih sistema za kontrolu saobraćaja.
“Javni prijevoz u Helsinkiju je odličan, što smanjuje korištenje automobila, a s tim i broj ozbiljnih nesreća”, primijetio je Utriainen.
Tehnologija vozila se takođe poboljšala, čineći i automobile i druge opcije ličnog prevoza sigurnijim nego ikad.
U protekloj godini u Helsinkiju se dogodilo 277 saobraćajnih nesreća s povredama što je u oštroj suprotnosti s gotovo 1.000 nesreća s povredama koje su se godišnje bilježile krajem 1980-ih, kada je broj smrtnih slučajeva u saobraćaju u gradu obično dostizao 30 godišnje.
Trenutna strategija sigurnosti saobraćaja u Helsinkiju, koja obuhvata period 2022–2026, bliži se kraju. Fokusirana je na poboljšanje sigurnosti djece, mladih, pješaka i biciklista sigurnijim pješačkim prelazima i pametnijim dizajnom raskrsnica.
Veliki dio planiranja bio je zasnovan na podacima, što je omogućeno poboljšanim alatima za praćenje saobraćaja.
Utriainen je poboljšanje pripisao decenijama kontinuiranog truda.
“Smjer je pozitivan već godinama”, rekao je, ističući da ni 2019. godine nijedan pješak nije poginuo u saobraćaju u Helsinkiju.
Saobraćajno obrazovanje se također poboljšalo, ali zasluge pripadaju svima na cesti – vozačima, biciklistima i pješacima podjednako.
Jedan noviji izazov bila je široko rasprostranjena upotreba električnih skutera.
“Postali su popularni prije otprilike pet godina, pomalo neočekivano. Ali od tada je uvedeno mnogo rješenja”, rekao je Utriainen.
Dugoročni cilj EU je nula smrtnih slučajeva u saobraćaju do 2050. godine – politika nazvana “Vizija nula”.
“Za nas je više bitno kako cilj vodi naše svakodnevne postupke. Cilj nam je procijeniti sve naše odluke na osnovu njihovog dugoročnog utjecaja”, zaključio je.
Da je Luštica Bay, turistička destinacija na crnogorskoj obali koja spaja mediteranski šarm sa savremenim načinom života, oblikujući prostor u kojem dominira sinergija prirode i čovjeka, uvjerila se grupa crnogorskih novinara koji su imali priliku prošetati i upoznati se projektom koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, u vremenima kada smo jaki samo na riječima, održivog razvoja.
Sa više od 600 miliona eura uloženih sredstava do sada i svega 25% izgrađenosti, Luštica Bay se profilisala kao najambiciozniji urbanističko-investicioni projekat na Jadranu, koji će obuhvatiti sedam hotela, golf teren svjetske klase i više od 3.000 stambenih jedinica, temelji se na principima održivosti, luksuza i visokog životnog standarda.
Na površini od sedam miliona kvadrata, već godinama razvija se projekat Luštica Bay iza kojeg stoji kompanija Luštica Development u partnerstvu sa državom i kao dio švajcarsko-egipatske grupacije Orascom Development Holding.
Luštica Bay
Riječ je o najvećoj greenfield investiciji u zemlji, čija je ukupna vrijednost projektovana na 1.6 milijardi eura, kazala nam je Kristina Škanata, PR menadžerka kompanije.
Iz kompanije su posebno ponosni na dio projekta nazvan The Peaks kao kruna cijelog projekta, koji se razvija oko golf terena sa 18 rupa, čiji dizajn potpisuje legendarni Gary Player. Naselje uključuje apartmane, kuće i vile, čiji su arhitektonski koncept i dizajn enterijera oblikovani u saradnji studija Block 722 i biroa NRA Atelier, i čine spoj međunarodne estetike i lokalnog konteksta.
Ministarstvo odbrane (MO) i Vojska Crne Gore (VCG) izradili su novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu školskog broda “Jadran”, u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru, objavilo je MO na svojoj Fejsbuk stranici.
-Dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno izrazio identitet ‘Jadrana’ i njegove posade.
U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa.
Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore.
Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom.
Značka je izrađena u dvije osnovne kolor varijante, pri čemu plava boja simbolizuje more, vjernost i odanost, dok zlatna predstavlja čast i tradiciju.
-Zastava naše države dodatno ističe patriotski identitet i ponos služenja pod crnogorskom zastavom.
Ovim korakom, MO i VCG dodatno ističu ulogu posade “Jadrana” u očuvanju pomorskog identiteta i tradicije, te doprinos razvoju kadra i promociji Crne Gore kao pomorske zemlje.
Školski brod “Jadran” već više od devet decenija služi kao simbol pomorske tradicije i obrazovanja.
Jadran – Tivat – foto M. Marušić
Kroz istoriju, brod je prešao hiljade milja, obučavao generacije mornara i oficira, ponosno predstavljao crnogorsku i jugoslovensku pomorsku flotu na brojnim međunarodnim regatama i manifestacijama.
Njegov značaj prevazilazi okvire običnog školskog broda -“Jadran’ je živi spomenik mornaričke baštine i kontinuiteta pomorskog identiteta naše zemlje-naveli su iz Ministarstva odbrane.
Poreska inspekcija je sa početkom ljetnje turističke sezone intenzivirala provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika na teritoriji cijele države. Od početka maja izvršeno je ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).
Kako navode, inspekcijskim nadzorom je u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te je po tom osnovu izdato 492 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.473.100 eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima).
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.
Pored toga, tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog broja poreskih obveznika Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza.
Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, ušestalo storniranje racuna može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza. Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj.
Kako navode, cilj PU je unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.
“Pozivamo sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme Budi odgovoran“, poručuju iz PU.
“Ceger za životnu sredinu” naziv je izložbe platnenih torbi koja je sinoć otvorena u Mediteranskom centru u Igalu. Predstavljene su unikatne torbe ručno izrađene od prirodnih materijala, oslikani motivima iz Boke Kotorske, uz lokalne izraze i kratke poruke koje reflektuju duh zajednice. Torbe su nastale u okviru istoimenog projekta koji je proteklih mjeseci sprovodila NVO Mare Mare, s ciljem smanjenja upotrebe plastike i ekonomskog osnaživanja žena iz lokalne zajednice.
„U vremenu kada nas sve više opterećuje globalni problem plastičnog otpada, ovakve inicijative su ključne. Ove torbe su alternativa jednokratnim plastičnim kesama i simbol su nove svijesti – svijesti o tome da male promjene u svakodnevici mogu imati veliki uticaj na zdravlje naše planete“, kazala je novinarka Slavica Kosić otvarajući izložbu.
Kosić je naglasila važnost simbolike ovih torbi, koje osim što zamjenjuju štetne plastične kese, nose poruke zajedničke odgovornosti, povezivanja i očuvanja kulturnog identiteta. „Ceger, borša, zembilj – različiti nazivi, ali ista svrha“, rekla je, dodajući da su radovi polaznica radionica više od predmeta – oni su izraz vizije zajednice u kojoj su ekologija i ljudska solidarnost nerazdvojni.
Izložba torbi – NVO Mare – Mare
Deset žena i djevojaka iz Herceg Novog i okolnih mjesta učestvovalo je u praktičnim radionicama tokom kojih su savladale tehnike izrade cegera, ali i dobile podršku da razviju svoje potencijale za buduće preduzetničke aktivnosti.
Na izložbi se mogla vidjeti raznolikost oblika, boja i dizajna – od motiva lokalnih pejzaža i gradova, do simpatičnih lokalizama kao što su: Ke nova, Pušti me stat!, Prestani bruntulat!… Svaka torba je rezultat ne samo ručnog rada, već i promišljanja o tome kako svakodnevni predmet može nositi snažnu poruku o promjeni navika i odnosu prema prirodi.
Koordinatorka projekta, Dubravka Raičević, podsjetila je na značaj vraćanja cegera u svakodnevnu upotrebu, kao simbola održivosti, ali i kontinuiteta s prošlim vremenima, kada su borše i zembilji bili sastavni dio svakog domaćinstva. „Važan segment projekta bila je i edukacija građana o štetnosti plastike i mikroplastike po ljude i životnu sredinu. Upravo ta višeslojna struktura – rad sa ženama, lokalna partnerstva i javna kampanja – čini projekat primjerom dobre prakse na nivou zajednice“, rekla je Raičević.
„Ovaj događaj je više od kulturnog dešavanja – on je poziv na odgovornost, ali i potvrda da lokalna zajednica može biti nosilac pozitivne promjene“, kazala je jedna od posjetiteljki, Biljana Petrović.
Projekat Ceger za životnu sredini realizovan je uz podršku programa „Podržani = Osnaženi“, koji kroz grant šemu „Zajednica u akciji“ promoviše lokalne inicijative i jača kapacitete zajednica. Nosilac programa je Fond za aktivno građanstvo – FAKT, u saradnji sa Zakladom Slagalica iz Hrvatske, i uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima konačno se reguliše upotreba električnih trotineta. Taj akt, koji je još u formi nacrta, definiše ova prevozna sredstva kao laka električna vozila. Moraće da imaju naljepnicu sa karakteristikama kao i obavezno osiguranje u saobraćaju.
Kretaće se biciklističkim stazama ili, ako ih nema, desnom stranom kolovoza, a njima neće moći da upravljaju mlađi od 16 godina.
Biće obavezno nošenje kacige, a maksimalna brzina ograničava se na 35 km na sat.
Saobraćajni vještak Goran Čarapić pozdravlja to što se pristupilo zakonskoj regulaciji električnih trotineta, ali smatra da bi odredbe trebalo podrobnije proučiti, jer, kako navodi za Radio Crne Gore, neke stvari ostaju nerazjašnjene.
elektricni-trotinet
– Ne znam na koji način će se vršiti kontrola brzine kretanja tih trotineta. I ovdje se postavlja jedno pitanje da li u nekom gradu postoji veliki broj saobraćajnica gdje je ograničenje brzine 30 km na čas. Obično, opšte ograničenje brzine za naseljena mjesta je 50 km na čas. Dakle, upotreba ovih električnih trotineta u gradu bi maltene bila nemoguća – naveo je Čarapić.
Čarapić upozorava da će električni trotineti i nakon usvajanja zakona ostati ozbiljna prijetnja za sve učesnike u saobraćaju.
– Električni trotineti su takođe i nestabilna prevozna sredstva koja malim manevrima u lijevu ili desnu stranu mogu izazvati određene destabilizacije, izazivanje reagovanja drugih vozača učesnika u saobraćaju i eventualno izazivanje saobraćajnih nezgoda – naveo je Čarapić.
Da su ova električna vozila opasnost, naročito za pješake, smatraju i građani.
Kako je potvrdio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nacrt novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima poslat je na mišljenje drugim organima izvršne vlasti.
Taj dokument prošao je javnu raspravu, a očekuje se da će ga vlada ubrzo usvojiti u formi predloga i proslijediti Skupštini.
Ritam, igra i kreativnost glavni su potpisnici avgusta u Luštica Bay-u tokom cijelog avgusta mjeseca. Piazza Centrale, mjesto susreta zajednice, pretvara se u pozornicu za najmlađe na kojoj će se odvijati događaji poput plesnih večeri, predstava, reciklažnih radionica i gusarskih avantura.
Dječji bazar zakazan je za 30. jul. Velika potraga uslijediće 12. avgusta, kupola s balonima biće dostupna najmlađima 13. avgusta, dok se već 14. avgusta na istom trgu pleše bez prestanka a ulaznica su samo osmijeh i dobra volja. Slijede zabavna radionica reciklaže 18. avgusta u okviru koje će nova generacija naučiti vještinu pretvaranja otpada u korisne stvari, a 19. avgust rezervisan je za modnu reviju – završni čin kreativne radionice u kojoj mali dizajneri izrađuju kostime od plastičnih kesa i recikliranih materijala.
Potraga za gusarskim blagom je uzbudljiv događaj zakazan za 21. avgust a popularni Ivan Mađioničar djecu neće ostaviti ravnodušnom 22. avgusta.
Luštica Bay ovim programom potvrđuje svoju posvećenos
Luštica Bay – Centrale – foto Boka News
t stvaranju sadržaja za cijelu porodicu, izjavili su ovom prilikom iz kompanije Luštica Development.
Ulaz je slobodan za sve događaje, a program traje do kraja avgusta. Svi događaji su zakazani za 19h osim Dječjeg bazara koji počinje od 18h.
Za više informacija posjetite lusticabay.com ili zapratite profile na društvenim mrežama.
Izložba skulptura kao sjećanje na slavnog umjetnika keramičara Pavla Simića, pod nazivom „Pavlova razmišljanja kroz keramiku”, biće otvorena sutra (četvrtak 31. jul) u 20:00 časova, u Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković” u Starom gradu.
