Novljani i njihovi gosti mogli su prethodne dvije večeri doživjeti „Teslin vremeplov“, 4D vizuelnu animaciju povodom 160 godina od rođenja Nikole Tesle. Projekcija je prilagođena za Trg Nikole Đurkovića, odnosno Sat kulu i susjedne objekte, na kojima je lik slavnog naučnika pričao o svom djetinjstvu, odrastanju i načinu spoznaje prirode i energije koju nosi u sebi.
Prisutne su na otvaranju u subotu veče pozdravili predsjednica Opštine Nataša Aćimović i izvršni direktor Mtel-a Vladimir Lučić.
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
–Herceg-Novi je večeras grad novih tehnologija. Kao u pravoj prijestonici kulture možemo se sresti sa Nikolom Teslom, vizionarom i misliocem jedne civilizacije koja još uvijek nije ostvarena, kao i sa njegovim brojnim idejama koje se nalaze negdje u budućnosti. Sve vizije i eksperimenti bili su motivisani željom da jednu civilizaciju usmjeri na humanistički put, put harmonije i uzajamnog poštovanja čovjeka i kosmosa. Želio je da zaustavi trend mnogih pokušaja da se priroda na neadekvatan način prilagodi čovjeku i u tome će uspjeti – kazala je predsjednica opštine Aćimović.
O projektu i ideji govorio je izvršni direktor kompanije M-tel Vladimir Lučić.
–Ovo je jedinstvena multimedijalna promocija posvećena najvećem naučniku sa ovih prostora. Zajedno sa Telekomom Srbija osmislili smo ovaj projekat. Napravljen je od rečenica koje je sam Tesla izjavio. Vjerujem da će mnogi od nas naučiti nešto novo o njegovom životu i radu, kazao je Lučić na otvaranju 4D projekcije.
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
Koristeći najsavremenije digitalne tehnologije, umjetnički projekat „Teslin vremeplov“, prvi takve vrste kod nas, predstavlja nastavak popularizacije nauke kroz omaž velikanu bez kojeg bi današnji način života bio nezamisliv.
„Teslin vremeplov“ u Herceg-Novom
Projekcija će biti prikazana i večeras od 22 sata do ponoći. Organizatori događaja su Opština Herceg-Novi, Turistička organizacija Herceg-Novog i kompanija “M-tel”.
Opština Budva i ove godine je obezbijedila komplete udžbenika za svu djecu koja polaze u prvi razred osnovnih škola na teritoriji opštine.
Prema aktuelnim podacima, na jesen će oko 380 đaka krenuti u prvi razred tri osnovne škole – “Stefan Mitrov Ljubiša” i “Drugu osnovnu školu” u Budvi i “Mirko Srzentić” u Petrovcu..
Cilj akcije Opštine Budva je da se pomogne roditeljima da svoje prvoškolce što bezbrižnije isprate u školu 1. septembra.
Udžbenici će prvacima biti svečano dodjeljeni na samom početku nove školske godine.
Za djecu korisnike materijalnog obezbjeđenja i romske populacije komplete udžbenika obezbjijediće Vlada Crne Gore preko Ministarstva prosvjete i Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Na hiljade građana i turista večeras je na šibenskoj rivi priređen pravi spektakl, javlja Šibenik.in. Javna rasvjeta je ugašena, a more je obasjala svjetlost 40 podvodnih reflektora u dužini od 240 metara, u sklopu projekta Light is life kojim se obilježava 121. godišnjica uvođenja javne rasvjete na izmjeničnu struju u Šibeniku.
S plutajuće bine paljenje svjetala pod morem popratili su zvuci klasične glazbe u izvedbi Borne Ercega na klaviru, violončelista Zvonimira Perkovića i mezzosopranistice Jelene Pletikosa.
Uslijedio je koncert četiri tenora, Đanija Stipaničeva, Marka Škugora, Vladimira Garića i Marka Pecotića. Otpočeli su s ‘Dobra večer uzorita’ i zapjevali Šibensku baladu, a osvjetljavali su ih reflektori postavljeni visoko na rivi.
U pozadini su plovile osvijetljene jedrilice JK Val, a gledatelji na rivi, kako domaći tako i strani, bili su oduševljeni.
Uslijedila je noćna regata jedriličara iz Vala, piše Šibenik.in.
Baviželom oplovili Boku - Pogled sa Bavižele - foto Siniša Luković
1 od 14
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Krašići - obala
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Oplovili Boku
Oplovili Boku - Nikola Malović
Bavižela kroz Boku
Bavižela kroz Boku
Skoro šesnaest sati vožnje trebalo je juče učesnicima neuobičajene pomorsko-kulturološke misije „Oplovljavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti Boke Kotorske prije njihovog uništenja neznanjem i novcem“, da okončaju svoje putovanje.
Pet ipo metara dugačka jedrilica, simbolično nazvana “Bavižela” po pitomom peraškom vjetru, krenula je u osam sati ujutro, u subotu iz Zelenike, slijedeći smjer morskih struja u Boki, a koji su je navele da Boku oplovljava rutom u smjeru suprotnom od smjera kretanja kazaljke na satu. Za kormilom jedrilice bio je iskusni kapetan Zlatan Zlatković, skiper i svjetski putnik iz Beograda, dok su posadu činili poznati hercegnovski pisac i knjižničar Nikola Malović, izdavač i vlasnik knjižare “Magelan” iz Beograda Milan Todorović, koji je i sam iskusan jedriličar i nedavno je, kao član posade velike regatne jedrilice preplovio Pacifik, te novinar i publicista Siniša Luković iz Tivta.
Ideolog ekspedicije Nikola Malović, koji u svojim romanima uvijek u prvom planu ima prebogatu kulturnu i prirodnu baštinu Boke, za ovaj sastav učesnika se odlučio zbog zajedničke niti koja povezuje njega kao vlasnika knjižare “So” iz Herceg Novog, u čijem se posjedu nalazi posebna edicija knjiga posvećenih Boki – “Bokeljologija”, Lukovića kao autora knjige “Pomorska lica Boke Kotorske”, te Todorovića koji u “Magelanu” prodaje i promoviše takvu vrstu literature, a i sam je veliki zaljubljenik u Boku i ima kuću na Ljutoj kraj Dobrote.
“Ovo je bio svojevrsni poduhvat pomorski i kulturološki, da simbolično obiđemo sve vijugave konture najljepšeg zaliva na svijetu i svoje oči, dušu i tijelo nadahnemo raskošnošću nekadašnjeg savršenog stapanja prirode i djela ljudske ruke u jednu skladnu cjelinu, ali nažalost, i da se iz prve ruke uvjerimo da su ljudska pohlepa i glupost, u posljednje vrijeme nanijeli velike rane prirodnom i kultunom biću Boke. Ako smo na ovaj način uspjeli makar malo da ukažemo na to da se Boka, nažalost, više devastira nego razvija na održivi način, smatram da smo učinili puno – vratili smo djelić duga prema precima što su naseljavali obale zaliva i živjeli u skladu sa prirodom i njenom ljepotom, te poslali poruku potomstvu da se vrati na takav, ovom daru od Boga, primjeren način razmišljanja” – kazao nam je po okončanju ekspedicije, Nikola Malović.
Nikola Malović
Umoran od puta, sa bolnim kostima od skučenog prostora u maloj jedrilici, žuljevima na rukama od veslanja i baratanja sa konopima jedara, ali sjajnih očiju i sa punim srcem, on je u subotu, oko 23.35 u Zelenici, unio posljednji zapis u brodski dnevnik “Bavižele” što ga je ispisivao na svaki sat, tokom preko 15 ipo časova plovidbe duž vijugavih obala Boke.
U toj malenoj knjižici ostali su zabilježeni svi značajniji aspekti putovanja – od rješavanja iznenadnih tehničkih problema koji su odgodili početak plovidbe u subotu ujutro, nekoliko sati mukotrpnog veslanja po potpunoj bonaci u Topaljanskom zalivu, uzbudljivog jedrenja po umjerenom zapadnjaku i jugozapadnjaku duž Njivica, rta Kobila, uvale Cipavica do ponte Oštro, oko Mamule do rta Arza na ulazu u Boku sa otvorenog mora. Uslijedile su i velikih muka sa slabim ili promjenljivim vjetrom koje je “Bavižela” potom imala oplovljavajući obalu Luštice, Krtola i Tivta, te prolaskom kroz tjesnac Verige “križanjem” u maniru starih bokeških jedrenjaka kada su se suočavali sa suprotnim vjetrom… Ostali su zapisani trenuci slabog vjetra i tišine koja je potom nastupila dok se plovilo pored Stoliva, Prčanja i Mula do Kotora, tradicionalni pozdravi mahanjem sa faculetima i šugamanima, čime su posadu “Bavižele” pozdravili brojni domaći i furešti sa obale i plovila u prolazu. Brodska panatika se sastojala samo od ribe, hljeba, vode, vina i voća, ali, nažalost, i nekoliko sati plovidbe na motor jer se, kada se spustio mrak, više u Kotorskom zalivu nije mogao naći praktično ni dašak iskoristivog vjetra da napuni jedra malog brodića. U noći je “Bavižela” oplovila obalu od Dobrote, Ljute i Orahovca, do Perasta kojeg je posada posebno pozdravila nazdravivši drevnom gradu crnim vinom, a potom je brod nastavio dalje do Risna, Strpa, Lipaca, Morinja, Kostanjice, te kroz Verige, pored Kamenara, Bijele, Baošića i Đenovića, simbolično, preko 120 nautičkih milja dugi “đir oko Boke”, zatvorio je skoro pred ponoć, u polaznoj luci, Zelenici.
Ministarstvo pomorstva i saobraćaja doovorilo je sa stečajnim upravnikom Jadranskog brodogradilišta Bijela Žarkom Ostojićem i rukovodstvom kontroverzne JU Vlade Crne Gore „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje“ (RCUD) iz Bijele, način riješavanja porblema sa zapuštenom motornom barkasom „Explorer“ koja je u opasnosti da potone u akvatorijumu brodogradilišta.
„Dogovoreno je da početkom naredne nedjelje RCUD iznajmi i plati velike dizalice kojima će „Explorer“ biti podignut iz mora i smješten na za to već određeno mjesto na obali brodogradlišta gdje će čekati svoju konalčnu sudbinu. Brod će vjerovatno biti ponuđen na prodaju, da li kao otpadni materijal ili još možda upotrebljivo plovilo, ali to zavisi od odluke Vlade koja je osnivač RCUD-a.“- kazao nam je direktor Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, kapetan Vladan Radonjić.
On je dodao da je inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor detaljno upoznata sa problemom i da prati situaciju u vezi „Explorera“ čije su potapanje na vezu u brodogradilištu prije nekoliko dana pravovremenom intervencijom, spriječili radnici-stečajci Jadranskog brodogradilišta. Oni su na vrijeme uključili pumpe kojima su ispumpali vodu što je „Explorer“ prima kroz svoj truli drveni trup i time spriječili da ova motorna barkasa duga 22 metar, deplasmana 69,5 tona, potone, te da se iz nje u okolni akvatoruijum, izliju ostaci nafte i ulja iz mašinskog prostora.
„Explorer“ je inače, nekadašnja specijalno opremljena hidrografska barkasa BH-11 Mornarice VJ, izgrađen je 1985 godine na Krku i bila je jedan od najmlađih i najboljih barkasa u Mornarici. U posjed RCUD-a dospio je 2005 kada ga je tadašnji ministar odbrane SCG Prvoslav Davinić, poklonio JU Vlade Crne Gore sa sjedištem u Bijeloj, a zbog čega je kasnije u Srbiji protiv Davinića vođen dugogodišnji sudski postupak za zloupotrebu službenog položaja.
Vlada SAD je 2007. dala skoro 100 hiljada dolara za remont i opremanje „Explorera“ po potrebama RCUD-a, u tivatskom Arsenalu, ali direktor te JU Veselin Mijajlović nikada nije koristio 350 hiljada eura vrijedan rekonstruisani ronilački brod u njegovoj osnovnoj namjeni. Naprotiv, ovaj državni je u ljeto 2008. neovlašćeno korišten u poslovima polaganja dijela novog podvodnog kanalizacionog ispusta u zalivu Trašte, a koji je za kotorski „Vodovod“ obavila privatna firma Mijajlovićevog sina Danila, „Aquanaut“ iz Podgorice. Iako je vlasnik privatne ronilačke firme, Danilo je istovremeno stalno zaposlen kod oca Veselina, kao jedan od instuktora u državnom RCUD-u. Ubrzo nakon radova u zalivu Trašte, RCUD je potpuno napustio i zapustio „Explorer“ koji je godinama propadao na mrtvom vezu prvo u Risnu, a potom i u Bijeloj gdje će sada najvjerovatnije i skončati kao sekundarna sirovina.
Ljubitelji klapske muzike, kao i brojni turisti koji su se zatekli sinoć u Perastu pristvovali su inzvarednom koncertu splitske klape Contra, koji je organizovao Međunarodni festival klapa, povodom petnaestogodišnjeg jubileja.
Klapa Contra nizala je poznate klapske hitove koje je publika sa oduševljenjem zajedno sa njima pjevala.
Trg ispred crkve Svetog Nikole bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, a o ukupnom doživljaju dovoljno govori podatak da je publika pet puta klapu vraćala na bis.
Kao gost večeri nastupila je ženska klapa „Maris“ iz Kotora.
Ploveći jedrilicom po Boki, simbolično nazvanom „Bavižela“ po istoimenom pitomom peraškom vjetru, u Verigama smo okom objektiva zabilježili njen prolazak i četvoročlanu posadu koju je okupio poznati hercegnovski pisac i knjižar Nikola Malović koji je i inicirao kulturološko-pomorski performans kao svojevrstan protest protiv u posljednje vrijeme, sve izraženije devastacije jedinstvenog ambijenta i prebogate kulturne baštine jednog od zvanično, deset najljepših zaliva svijeta, Boke Kotorske.
Oficijelni narativ ekspedicije glasi – „Oplovljavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti Boke Kotorske prije njihovog uništenja neznanjem i novcem“.
„Iz gradske luke na Škveru u Herceg Novom krenuli smo u ranim jutarnjim satima. Četvoročlana posadu čine kapetan Zlatan Zlatković iz Beograda, jedriličar, i svjetski putnik, Milan Todorović iz Beograda, izdavač, čovjek koji je na jedrenjaku preplovio Pacifik i Siniša Luković iz Tivta, novinar i publicista, najbolji poznavalac novije prugastoplave istorije jedinog fjorda na Mediteranu.“- kazao nam je u prolazu Malović.
Članovi „Bokeljske ekspedicije 2016“ uniformisani u mornarske majice, hrane se ribom iz konzerve, kruhom, voćem i po kojom čašom vina. Plove isključivo na vjetar.
Pozorišna predstava “Tre sorelle” biće izvedena u nedjelju 28. avgusta na sceni Atrijuma ljetnjikovca Buća u 21 sat, u okviru 11. Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”.
Po tekstu Stevana Koprivice, a u režiji Zorana Rakočevića, ovu predstavu u produkciji Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, izvodiće studenti treće godine studijskog programa gluma u okviru ispita iz istoimenog predmeta, i to: Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković, i Pavle Popović. Takođe, ovom predstavom studentkinja treće godine produkcije Jelena Odalović, polagaće ispit iz istoimenog predmeta. Šef klase je red.prof. Branislav Mićunović u saradnji sa profesorom doc.mr Brankom Ilićem.
Koncert klape “Contra” iz Splita biće održan biće održan večeras na trgu Svetog Nikole u Perastu, sa početkom u 21 sat – ulaz besplatan.
“Poklon gradu” je završni koncert kojim se Festival klapa Perast želi zahvaliti ljubiteljima klapske muzike nakon niza koncerata koji su pratili jubilej – 15 petnaest godina od osnivanja.
Contra iz Splita formirana prije 18 mjeseci “rasprodana je” širom regiona pa su iz Festivala ovaj termin rezervisali još u martu mjesecu. Obično klapi treba duže vrijeme za afirmaciju ali to se ne odnosi na Contru: na najprestižnijem, 50. Festivalu klapa u Omišu, prije mjesec dana su osvojili Srebrni štit ( 2.mjesto ocjenama stručnog žirija) i Brončani leut (3.mjesto glasovima publike).Tajna uspjeha i popularnosti je u sastavu: Edi Šegota je bio dugogodišnji vodeći tenor klape KAMBI, dok su ostali članovi probrani, po kvalitetu i iskustvu, iz najboljih klapa splitskog regiona.
Kao gost nastupiti će ženska klapa “Maris” iz Kotora.
Iz Festivala klapa Perast ne kriju zadovoljstvo što će bokeljskoj publici pokloniti ovaj koncert kao krunu ovogodišnjih klapskih programa.
Počelo je 8-martovskim koncertima u čast Jakše Fiamenga u Kotoru i Tivtu, a onda su, povodom 15.jubileja uslijedili klapski koncerti širom Boke, u Herceg Novom, 1.7. za ženske klape, u Tivtu 2.7. za muške , u Kotoru 16.7. izvanredan koncert crnogorskih klapa a finale najboljih u kategorijama Nova klapska pjesma, ženske, mješovite i muške klape je bilo u Perastu, 29.i 30.jula. Slijedeći njegovanje kulturne baštine, kao vrijednu odliku Festivala, promovisana je Lirica br.4. sa Uspomenama iz Perasta Dionizija de Sarna San Đorđa (1896.) a kruna 15.godišnjeg rada je izdanje dvostrukog CD-a sa 36 festivalskih izvedbi koje uključuju bokeljske pjesme, klapske obrade crnogorskih pjesama, izbor novih klapskih pjesama i savremene klapske obrade Kubinih zapisa iz Boke ( 1907.g.) o kojima je 2015. izdata i vanredna naučna knjiga.
NVO „35mm“ iz Podgorice, u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Estonije, Grčke, Italije i Rumunije, u nedjelju sa početkom u 21 sat, u kinu „Boka“ u Kotoru, prikazuje film „SIGEMBR“. Film se bavi pitanjem ksenofobije (mržnje prema različitostima i drugima) koji su napravili omladinski radnici i lideri tokom treninga u Prčanju između 19. i 30. avgusta.
Projekcija filma „SIGEMBR“ je završnica treninga na kome je učestvovalo 30 predstavnika iz sedam različitih zemalja u okviru projekta „Balkan bez mržnje“, koji se realizuje u okviru Programa Erasmus +.
Mladi iz sedam zemalja Evrope, koji dolaze iz različitih nacionalnih grupa su zajedničkim snagama uradili dokumentarac, koji će kasnije biti prikazan u zemljama iz kojih dolaze, kako bi pokazali da mladi imaju rješenje, ali i ideju za „Balkan bez mržnje“.
Ovim projektom želi se: podići znanje mladih o istoriji Balkana i Evrope; podstaći razumijevanje mladih o multikulturalnim pojmovima; doprinijeti boljem razumijevanju mladih o potrebama drugih nacionalnosti u njihovim zemljama; poboljšati vještine mladih ljudi u nenasilnoj komunikaciji, kritičkom razmišljanju, foto i video produkciji, itd.
