Hotel Regent Porto Montenegro podržava prvi crnogorski Teleton

0
Hotel Regent
Hotel Regent

Gotovo 100 poznatih – glumci, pjevači, sportisti, kao i predstavnici kompanija koje djeluju na teritoriji Crne Gore naći će se na okupu 15. februara od 20 sati sa zajedničkim ciljem. Oni će se javljati na donatorski broj 1511 i razgovarati sa svima koji budu pozivali.

Razgovori su ograničeni na dva minuta, pa će građani na taj način donirati po dva eura. RTCG, 777, Atlas, Vijesti, Pink i Prva, istovremeno će prenositi Teleton na svoji kanalima.
Sav prikupljeni novac namijenjen je liječenju djece oboljele od karcinoma.

Kao društveno odgovorna kompanija, hotel Regent Porto Montenegro priključio se ovoj humanoj inicijativi.

„Smatram da je izuzetno važno podržavati ovakve projekte, i gajiti društveno odgovorni duh kompanije. Posebno je važno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija, i onima zbog kojih radimo sve što radimo – a to su djeca. U ovakvim momentima podjele nijesu nešto što treba da nas karakteriše, jer pred sobom imamo jedinstven zajednički cilj, koji je izuzetno plemenit, ali za čiju je realizaciju potrebno uložiti mnogo truda, rada, brige, i novca. U skladu sa tim, svi treba da pomognu na način na koji im priliči, te je to uradio i hotel Regent Porto Montenegro, koji je i ovoga puta pozitivno odgovorio na poziv humanitarne organizacije, te donirao određena novčana sredstva“, kazao je PR i Marketing Menadžer hotela Regent Porto Montenegro, Milo Radonjić, te podsjetio da je za pobjede malih-velikih boraca potrebna podrška svih, i pozvao sve ljude dobre volje da se priključe akciji „Podrži, pobijedi“.

 

Dani Francuske – nastup tria Baden Baden

0

Baden

U okviru programa Dani Francuske (48. Praznik mimoze), večeras će nastupiti grupa Baden Baden u dvorani Park, sa početkom u 20 sati.

Ovaj bend je 2012. godine je izdao svoj prvi album sa 12 numera,  koji su kritičari dobro ocijenili, kao i  časopis “Les Inrockuptibles”.

Album je na engleskom i francuskom, pa omogućava da se dopre do šireg kruga publike. Njihova muzika se definiše kao melodik pop.

Muzičari ove grupe su, prilikom jednog intervjua okarakterisali svoju muziku kao “radosnu melanholiju”.

Trio Baden Baden  je 2015. godine je objavio novi album Mille Éclairs, ovoga puta samo na francuskom jeziku

 

 

 

 

Ulcinjanin napravio elektro-ekološki čamac

0
elektro čamac

Ulcinjanin Aleksandar Saša Vukićević dizajnirao je i napravio prvi elektro-ekološki čamac u Crnoj Gori, koji je nazvao ,,Electric Boat Enterprise”.

Čamac je dug 295 cm, širina 210 cm, brzina do 4. 5 nautičke milje, na elektropogon je (na naponu od 24V ) i svaki sklop u njemu ručno smo pravili ja i moj otac, istakao je Vukićević za Radio 98. Njihova ideja je i neobičan dizajn. Ovaj dvojac napravio je ovakva tri čamca. Plan je bio šest ali uspjeli su napraviti tri, za više je trebalo još novca.

,,`Electric Boat Enterprise`”, je ekološka priča. S obzirom da je na elektropogon, nema nikakvih zagađivača. Koristi samo struju za pogon i jako je mali potrošač, jer to je pogon novije generacije, ističe Vukićević. Motori su „brushless“ , nemaju četkice, već su to sinhroni motori, visokog broja obrtaja.

U “Enterpris-u”mogu da se voze dvije odrasle osobe i dvoje djece i rađeni su za jedan vid uživanja na vodi. Voznja čamca kontrolisana je daljinskom komandom. Trajanje baterije je do sat ipo neprestalne vožnje pod maksimalnim opterećenjem s tim što se mogu ugraditi jače baterije i povećati se vrijeme vožnje. Daljinska komanda dometa je do 4. 5 km i jedan daljinski može kontrolisati do 8 čamaca.

Za čamce je pisan softver i veoma su ,,inteligentni”. U stanju su da mnoge stvari sami odrade. Taj softver pisao je Aleksandar Saša Glabač iz Podgorice.

,,Enterprise” je urađen od poliestera. Jako je lagan. Korišćeni su i određeni metali kod ručno pravljenog pogona koji je uglavnom od aluminijuma i čelika.

elektro čamac

Vukićević, kaže da je čamac sada u fazi ispitivanja, radi se na njegovom unapređivanju a potrudiće se i da uđe u proizvodnju. Ukoliko bi se desilo da čamac počne masovnije da se izrađuje, normalno je da su serije mnogo jeftinije, kupovalo bi se više materijala, samim tim to bi bilo jeftinije, tako da u tim okolnostima to ne bi previše koštalo, kao sada, poručuje Vukićević.

Interesovanje ljudi za ovaj čamac je veliko i nadam se da će neko imati sluha za ovaj i slične projekte u Crnoj Gori, kazao je konstruktor prvog elektro-ekološkog čamca u našoj zemlji Aleksandar Saša Vukićević, za Radio 98.

Sanja Pejovic, Radio 98

 

H. Novi neće dopustiti gašenje festivala “Bruna Špiler”

0
Bruna Špiler 2016.

Festival solo pjevanja “Bruna Špiler” ima podršku Opštine Herceg Novi i njegovog “gašenja” neće biti, konačni je zaključak razgovora predstavnika nevladine organizacije “Bruna Špiler” i lokalne uprave.

Na sastanku održanom u Kabinetu predsjednika Opštine istaknuto je da namjera lokalne uprave nikako nije da Festival prestane da traje, već da želi da pomogne njegovu realizaciju. Svih proteklih godina upravo je Opština Herceg Novi bila stalni partner, pomagala da “Bruna Špiler” živi i razvija se.

Kako smo obaviješteni iz NVO “Bruna Špiler”, poslije dosta razmišljanja i konsultacija sa članovima žirija došli su do zaključka:

“Da bi samom Festivalu više naneli štete nego koristi ukoliko bi sad počeli sa realizacijom. Odluka o gašenju je svuda već objavljena i naši kandidati su se već opredelili za neke druge destinacije. Ali ako imamo Vašu podršku, mogli bi svoj Jubilej pripremiti kako mu to i dolikuje, na najbolji način, sledeće godine ili eventualno da promenimo vreme održavanja za oktobar mesec.”

Iz “Brune Špiler” razumiju da je potrebno da ove godine apliciraju na Konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta Opštine Herceg Novi opredijeljenih nevladinim organizacijama u 2017. godini, kako bi lokalna uprava mogla da na zakonom predviđen način podrži realizaciju festivala solo pjevanja.

Opština Herceg Novi će podržati i najavljenu objavu biltena o dosadašnjem radu Festivala i njegovim učesnicima.

Prema planu NVO “Bruna Špiler” promocija biltena bila bi propraćena koncertom nekog od nagrađenih kandidata sa predhodnih Festivala.

Komunikacija sa predstavnicima ove NVO biće nastavljena, u cilju pripremanja Jubileja, na radost takmičara i ljubitelja festivala solo pjevanja “Bruna Špiler”.

 

Demokrate Kotora o predlogu stavljanja van snage važeće prostorno-planske dokumentacije

0
Demokrate Kotora

Vlada DPS i njihovih satelita 2. februara su neopaženo od šire javnosti usvojila Informaciju o zaštiti područja pod UNESCO-om koja sadrži predlog tzv. “akcionog plana”. Tim dokumentom je, između ostalog, predloženo stavljanje van snage važeće prostorno-planske dokumentacije na cijeloj teritoriji Opštine Kotor.

Dakle, nakon što su zabranili kupovinu novogodišnjih paketića i umanjili naknade majkama “zabrinuli” su se i za Bokokotorski zaliv.

Visoko tijelo nazvano “Savjet za upravljanje prirodnim i istorijsko-kulturnim područjem Kotora”, koje je toliko “visoko” da se sastaje jednom u dekadi pa se još nije sastalo, i koje čine kadrovi imenovani od strane DPS administracije, o ovoj inicijativi se nije ni oglasilo. Pametno ćuti. Briga o zaštiti Zaliva je opravdano još i pojačana činjenicom da se, na žalost DPS-a, formira nova vlast u opštini Kotor, što će dovesti do toga da Savjet, sastavljen od novih članova, prestane da ćuti. A šta onda? Šta nas čeka? Revizija “hot dog” arhitekture na Turskom rtu, Kostanjici, Dobroti. Uništenje svega onoga što je urađeno na “kultivisanju” Bokokotorskog zaliva u prethodnih 25 godina. Ovim putem pozivamo Vladu DPS-a i njihovih satelita da se ne brinu više o zaštiti Kotora jer od Vaše “brige” osta Kotor bez UNESCO-a.

Kotor UNESCO – foto M.Marušić

Šteta koju ste napravili samo po ovom osnovu Crnoj Gori je nemjerljiva i predstavlja veleizdaju. Budite sigurni da nova vlast Opštine Kotor neće, kao prethodne, davati kriminalcima, tajkunima i prijateljicama da “kultivišu” najljepše i najznačajnije djelove Zaliva, a onda pisati akcione planove za “zaštitu” od gradnje koju ste prethodno odobrili i koju u svakom trenutku jednim potpisom možete zaustaviti.

Građanima Kotora i stvarnim investitorima projekata koji su od značaja za napredak “sunovraćenog” Kotora poručujemo da će u Opštini Kotor imati pouzdanog i transparentnog partnera na realizaciji tih projekata. Zakon jasno određuje procedure donošenja i stavljanja van snage prostorno-planske dokumentacije i u tome Opština Kotor ima odlučujuću ulogu. Nova uprava neće dozovliti da se sprovede zla namjera Vlade DPS-a da se grad konzervira i spriječi normalan život u njemu, pod izgovorom navodne brige za Zaliv izražene kroz nerazrađene i površne akcione planove. Ozbiljan, temeljan i stručan pristup ovom pitanju će biti prioritet nove kotorske uprave. Jedino što će biti spriječeno bez kompromisa je nelegalna i predimenzionirana gradnja povlašćenih struktura, miki-maus arhitektura i uništavanje istorijske i prirodne baštine. Po prvi put suštinski, a ne samo formalno, konkretnim potezima Opštine Kotor će biti sačuvano, koliko se još to može, kulturno-istorijsko nasljeđe Kotora i Bokokotorskog zaliva.

Mi ćutati nećemo kaže se u saopštenju Demokratske stranke Kotor.

 

Snagom umjetnosti protiv kriminala i nesposobnosti

0
Kotor o Kotoru

Višeminutni aplauz i ovacije publike u  prepunoj velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat pozdravili su sinoćno izvođenje nesvakidašnje, građansko-aktivističke pozorišne predstave „KoTo(R) o Kotoru“, projekta koji je uz sufinansiranje iz posebnih programa EU, napravila kotorska NVO „Expeditio“. Pozorišnu grupu kojom je „upravljao“ reditelj Petar Pejaković čine sami građani Kotora –  18 prepoznatljivih javnih ili ličnosti iz sfere kulture, građanskog aktivizma i pučkih fešti.

Predstava koja bukvalno do suza nasmijava publiku, istovremeno je i veoma opora i gorka storija o aktuelnom, nimalo svijetlom trenutku drevnog Kotora kome, zbog svega što su lokalne i državne vlasti uradile u proteklih 20-tak godina, prijeti izbacivanje sa liste svjetske kulturne baštine pod patronatom UNESCO-a. Snagom umjetnosti, humora i satire Kotorani –akteri predstave, hrabro su udarili na sve ono što davi i uništava biser Boke i Crne Gore, razarajući kako fizički integritet, tako i specifični kulturni i građanski kod ove sredine. Nemilosrdno i scenski efektno, glumci i naratori suočili su se sa urbanističkom i ambijentalnom devastacijom Kotora i njegovog okruženja, nesposobnom i korumpiranom lokalnom i državnom vlasti, krimilanim klanovima, investitorima „valorizatorima“, svojevrsnim  skrivenim fašizmom kroz formu prenaglašenog lokalpatriotizma,  ali i sa građanskim kukavičlukom, dvojnim moralom, iskrivljenom sistemu vrijednosti, raspadom moderne porodice, te slabim karakterom samih sebe – građana koji većinom ćute o svemu lošem što se Kotoru dešava, ili jedni drugima, čim im se pogledi mimoiđu, „zabijaju nož u leđa“.

Kotor o Kotoru

Kroz nekoliko upečatljivih scena, KoTo(R) o Kotoru podiže ljestviccu društvene angažovanosti i aktuelizma za sve ostale teatarske porijekte u Crnoj Gori, što je samo po sebi, za jednu građansku, amatersku i aktivističku predstavu, uspjeh vrijedan divljenja. Način na koji su njeni akteri tekstom i glumom bukvalno „iz gaća istresli“ neke aktuelne i li dojučerašnje „autoritete“ poput bivše gradonačečnice a sada poslanice Marije Ćatović ili direktorke Uprave za zaštitu kulturnih dobara mr Anastazije Miranović, svojevrsna je teatraska varijanta modusa operandi nekada po sjajnoj satiri poznatog lokalnog lista „Karampana“, ili onoga kao to danas radi „Ćakulona“. Uz sve to, citiranje riječi samih funkcionerki, pogotovo besmislenih pisanih i kvaziintelektualnih prenemaganja sa sajta samog Ministarstva kulture, kao dodatnog katalizatora za scene u predstavi koje ilustruju devastaciju Kotora i njegove kulturno-istorijske baštine, sjajno su umjetničko dostignuće i potvrda građanske hrabrosti aktera ove brilijantne predstave. Stoga nije ni čudo da se u Kotoru gdje je ova predstava premijerno izvedena prošlog ljeta za nju uvijek traži karta više, iako je lokalni Kulturni centar i vođstvo kotorskog DPS pokušavaju na sve načine sabotorati, kao ni to što je predstava naišla na sjajan prijem publike u Podgorici, Cetinju, Tivtu i Dubrovniku gdje je do sada igrana.

Tivat se sprema za finale manifestacije “Crna Gora u ritmu Evrope”

0
Sa treninga – CG u ritmu Evrope

Opština Tivat priključila se manifestaciji “Crna Gora u ritmu Evrope”, a pripreme za finale ovog takmičenja, koje će se održati u Podgorici krajem aprila, uveliko traju. Solistkinje Rezeda Valejeva, Maša Štampić i devetočlana plesna grupa koju većinom čine članice Plesnog kluba „Bellissima“, svakog vikenda vrijedno vježbaju u sali za fizičko vaspitanje OŠ „Drago Milović“ u Tivtu. Ova dječja, a ujedno i diplomatska manifestacija okuplja djecu, talentovane izvođaće iz 21 crnogorske opštine. Predstavnice Tivta će na velikom finalu braniti boje svog grada ali i jedne evropske zemlje – Portugala, pa će njihov nastup biti praćen numerom na portugalskom jeziku.

„Opština Tivat prepoznala je značaj ove manifestacije, koja na najbolji način promoviše ples, muziku, zajedništvo ali i evropsku multikulturalnost“, rekla je sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti u Opštini Tivat Dubravka Nikčević, naglašavajući da ukoliko predstavnici Tivta uspiju pobijediti na takmičenju naredne godine, Tivat stiče priliku biti domaćin ove manifestacije što je izuzetna prilika za promociju grada.

„Radimo naporno i očekujem da pobijedimo“, kazala je Rezeda Valejeva, solistkinja, članica tima iz Tivta. „Napredujemo, učimo i trudimo se da savladamo portugalski jezik kako bismo ostvarile što bolji rezultat“, dodala je učesnica, takođe solistkinja Dora Štampić.

Do sada su održane 4 probe, a tivatski predstavnici na „maloj Evroviziji“ vježbaće sve do kraja aprila pod budnim okom instruktorke plesa Tamare Pejović iz Plesnog kluba Matrix.

Prostor za vježbu omogućila je OŠ „Drago Milović“ iz Tivta. „Posebno nam je zadovoljstvo što smo u prilici da podržimo učenike naše škole koji učestvuju u manifestaciji, i da obezbjeđivanjem prostor za vježbu damo svoj doprinos učešću u ovom takmičenju“, istakla je direktorica škole Ružica Lazarević.

Manifestacija „Crna Gora u ritmu Evrope“ održava se po prvi put u Crnoj Gori. Za naredni period najavljena je i posjeta Ambasadora Portugala Tivtu. U slučaju da pobjedi tim iz Tivta kao nagradu dobija putovanje u Portugal – zemlju koju je igrom i pjesmom predstavljao. Takođe Tivat bi prihodovao i 50% od ukupnog prihoda od glasanja za vrijeme samog finala.

Katedrala u Kotoru čuva relikviju Svetog Valentina

Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru

Danas obilježavamo Svetog Valentina ili popularnije rečeno Dan zaljubljenih.

Sveti Valentin bio je ljekar, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod hrišćana. Ipak je mučeničkom smrću preminuo 269. godine na Flaminijskoj cesti. Od 15. stoljeća. Valentina su počeli poštovati kao zaštitnika zaljubljenih parova.

Sveti Valentin se slavi već u ranom srednjem vijeku, posebno u Engleskoj, a poslije u cijelom svijetu. Poznato je da su u 16. stoljeću mladići ostavljali ljubavne poruke i čestitke na pragu svoje odabranice. Čestitke su bile pažljivo izrađene, obrubljene čipkom ili ukrasnom vrpcom i to su vjerojatno bile prve čestitke i razglednice ikada poslane.

Postoje još mnoge legende o Svetom Valentinu a Valentinovo je, vremenom, postalo praznik zaljubljenih i kao takvog ga obilježavaju svi koji se vole, a da često i ne znaju zašto se praznik ljubavi slavi baš 14. februara.

Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru
Riznica katedrale Svetog Tripuna u Kotoru čuva relikvij Svetog Valentina koji potiče iz 16. stoljeća

„Relikvija Svetog Valnetina je od nekuda došla u Kotor i napravljen je relikvijar, koji prema stilskoj analizi pripada kotorskom zlatarstvu 16. stoljeća. Izrađen je od pozlaćenog srebra. Križ u kojem je relikvij Svetog Valentina nekada se nosio, postavljao se na vrh sprave u kojoj se polažu srebrni relikvijari antropomorfni u obliku ruku i nogu koje nosi Bokeljska mornarica u procesiji za dan Svetog Tripuna“ – kazao nam je don Anton Belan.

Križ Svetog Valentina u procesiji

Međutim, nije poznato kako je u 16. stoljeću relikvij Svetog Valentina došao u Kotor, kao i mnogi drugi u to vrijeme.

O komercijalizaciji Svetog Valentina don Anton Belan kaže:

„Kult Svetog Valentina meni nije poznat da je postojao u vrijeme Mletačke Republike. Ni u zadnje vrijeme nije postojao tako jaki kult ali sama prisutnost relikvijara govori da je bio u upotrebi na ovim prostorima, kada, gdje i u koje vrijeme nije nam poznato.

Danas je proslava Svetog Valentina komercijalizovana, prvo na zapadu pa sada sve više prodire i kod nas. Crkva je protiv takvog poštovanja relikvija ili svetaca“.

Don Anton Belan – foto Boka News

Za relikviju Svetog Tripuna znamo iz prvih pisanih historiografskih podataka kod bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji piše djelo o upravljanju carstvom oko 950. godine, u kome konstatuje da Kotor časti moći Svetog Tripuna“ – kaže don Belan.

Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru

Pravoslavni vjernici danas slave Svetog Trpuna koji je kao i Sveti Valentin svetac nepodijeljene crkve, skoro da su u isto vrijeme podnjeli smrt, Tripun 250. godine, Valentin 273. godine, čije životopise nam donosi Jeronimski martirologij.

„Osjeća se određeno protivljenje pravoslavne crkve prema kultu Svetog Valentina, a to znači protivljenje zajedničkoj tradiciji, jer kult Valentina je prisutan i na istoku, on se slavi krajem jula. Ako neko misli da kult Svetog Valentina ugrožava kult Svetog Tripuna koji se na istoku slavi istoga dana kada i Valentin onda duboko griješi jer može tog dana poći u pravoslavnu crkvu u Kotoru i vidjeti koliko je kršćana prisutno na dan Svetoga Tripuna koji ga časte. Svetac umire kada se gubi njegovo slavljenje i čašćenje. Sveti Tripun je 1208. godina prisutan u Kotoru. Da su pravoslavni vjernici prisutni na Tripun dan ako ne 3. februara, ono 14. februara, gdje bi stali obzirom na broj koliko ih je u Kotoru. Prema tome kult Svetog Tripuna kod pravoslavnih vjernika u Kotoru i Crnoj Gori nije zaživio…“ – zaključio je don Anton Belan.

Uličnim perfomansom počeli Dani Francuske u Herceg – Novom

0

Uličnim perfomansom  glumaca na štulama u pratnji muzičara, od Dvorane Park do glavnog gradskog trga počeli su Dani Francuske u Herceg – Novom,  u okviru programa  48. Praznika mimoze.

U saradnji sa Francuskim institutom u Crnoj Gori sutra će se hercegnovskoj publici predstaviti  pop rok grupa  Baden – Baden, a u srijedu  će biti priređeno gastro veče sa specijalitetima  francuske kuhinje u Gradskoj kafani.

Veoma smo ponosni što su nas Herceg – Novi i Herceg fest pozvali da budemo prvi gosti, što možemo da učestvujemo  i doprinesemo ovom festivalu, poručio je direktor Francuskog instituta i prvi sekretar Francuske ambasade u Podgorici – Žan Žak Forte. On je podsjetio da je Francuska veoma aktivna u karnevalima festivalima, i izrazio zadovoljstvo što srodne programe mogu da prikažu i u drugoj zemlji, prenosi radio Herceg-Novi.

„Do sada su ovakvi programi bili organizovani u Podgorici i jako nam je drago što možemo da ih proširimo i na druge gradove u Crnoj Gori. Zahvaljujući vašem prazniku, sada smo i u Herceg-Novom. Mi već imamo dugogodišnju saradnju sa udruženjem „Avenir“ iz vašeg grada, koje zastupa Frankofoniju. Svake  godine na Dan primirja, 11. novembra  posjećujemo  spomenik palim francuskim vojincima na Žvinjama, a saradnju sa Herceg – Novim ćemo proširiti i novim programima“, poručio je Forte.

Oko Valentinova najviše se troši po restoranima, a putuje u Veneciju …

0
Valentinovo

Potrošnja u Hrvatskoj oko Valentinova u zadnje je tri godine porasla za 27 posto, pri čemu najviše u restoranima, za gotovo 80 posto, dok se najviše putuje u Veneciju i Ljubljanu, pokazala su različita istraživanja o tzv. sentimentalnoj potrošnji uoči Dana zaljubljenih.

Globalno istraživanje Mastercarda Love Indeks, koje objašnjava navike kupaca u razdoblju oko Dana zaljubljenih u više od 200 teritorija diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku, pokazuju tako da se u trogodišnjem razdoblju, od 2014. do 2016., globalno potrošnja oko tog Dana povećala gotovo 50 posto.

Da se i u Hrvatskoj prate takvi trendovi potvrđuju podaci da je u te tri godine potrošnja oko Valentinova porasla 27 posto, a broj transakcija po karticama 67 posto, pri čemu ih najviše, kao i u svijetu, bude u zadnji tren, odnosno 13. veljače.

Na taj dan je, naime, u zadnje tri godine u svijetu izvršeno čak 47,4 milijuna transakcija, pri čemu je prodaja cvijeća stagnirala, a ljubav se sve više izražava potrošnjom u restoranima, koja je globalno porasla oko Dana zaljubljenih za 102 posto.

Slično je bilo i u Hrvatskoj, gdje je primjerice potrošnja na cvijeće smanjena 15 posto u odnosu na prije tri godine, dok se u restoranima povećala za gotovo 80 posto, čineći 70 posto ukupnih transakcija u razdoblju oko tog Dana.

“Iako se način na koji govorimo ‘volim te’ promijenio tijekom proteklih godina, iskazati ljubav 14. veljače popularnije je nego ikada prije”, poručila je uz te podatke direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Sanja Žigić, dodajući da se unatoč rastućoj online kupnji ipak i dalje većina ili 95 posto globalnih transakcija u razdoblju oko Valentinova izvrši fizički u trgovinama.

Po regijama u svijetu, u Europi se najveći dio potrošnje oko Valentinova, 35 posto, odnosi na hotele i motele, uz porast od 50 posto u zadnje tri godine, a najveći porast, kao i u Hrvatskoj, imaju restorani gdje je ta potrošnja u tri godine porasla 67 posto.

U regiji Azija i Pacifik također se najviše troši na hotele i motele, 37 posto, online kupnja porasla je više od 80 posto, dok je u regiji srednje Amerike zabilježen najveći globalni porast u segmentu potrošnje na internetu, za čak 250 posto u tri godine.

Slični trendovi su i u SAD-u, te na Bliskom Istoku, dok se prema vrstama darova, osim na restorane i hotele i motele najviše troši za nakit, a sve manje za pisaći pribor.

Što se tiče romantičnih putovanja iz Hrvatske u povodu Valentinova, po podatcima iz hrvatskog ureda tvrtke FlixBus (inače, europski, alternativan autobusni operater), ove se godine putuje 30 posto više nego lani, i to najviše u Veneciju i Ljubljanu, a potom u Budimpeštu i Beč.

“Iako je većina zaljubljenih putovalo proteklog vikenda, ipak je i samo Valentinovo, 14. veljače, iako je utorak, dosta dobro ‘prodavano'”, kažu iz FlixBusa.

/Hina/