Čarter ceremonija Rotari kluba Kotor

2

Čarter ceremonija Rotari kluba Kotor održana je u petak veče na tvrđavi Citadela u Starom gradu, a ovom ceremonijom najnoviji klub rotarijanaca u Crnoj Gori i zvanično je proslavio svoj prijem u Rotary International, organizaciji koja okuplja preko dva miliona članova u 200 zemalja svijeta.

Rotari klub Kotor je sedmi klub u Crnoj Gori, a pripada Distriktu 2483, Crna Gora i Srbija, koji broji oko 1200 članova. Ceremoniju je otvorila Svetlana Radulović Bajković, aktuelna predsjednica kluba a zatim joj je uručena Čarter povelja od strane Guvernera distrikta Velibora Zolaka.

Čarterovanim članovima, osnivačima Rotari kluba Kotor, uručene su  značke RK i predstavljeni su pojedinačno: aktuelna predsjednica RK Kotor Svetlana Radulović Bajković i Mileva Pejaković Vujošević buduća predsjednica, Radmila Muk Radičević, Dejan Uskoković (potpredsjednik kluba) Dragana Popović Drašković, Neđeljko Moškov, Ranka Krivokapić (klubska administracija), Nevena Šakotić, Nikola Novaković (projekti), Dragan Roganović, Radmila Beća Radulović (javni imidž kluba), Tripo Božinović, Janko Racković (rizničar kluba), Renata Bergam Grandis, Radovan Rajko Čavor, Bojana Đurović (članstvo kluba) Vujadin Krivokapić, Aleksandra Vučković Otašević (ceremonijal kluba), Dušan Vukšić i Aleksandra Ivanović (sekretarka kluba).

Čarter ceremonija Rotari kluba Kotor

Klub u Kotoru  je osnovan na inicijativu Rotari Kluba Budva a kum i mentor kluba bio je Slobodan Bobo Mitrović, počasni član RK Budva i jedan od osnivača RK Podgorica prvog RK u Crnoj Gori. U svom obraćanju Mitrović je kazao da dva miliona Rotarijanaca u preko 200 država svijeta spaja zajednički cilj pokreta: ljubav i tolerancija, dobra volja, mir i prijateljstvo među ljudima. Prva Rotarijanka iz Kotora, Vlasta Mandić rekla je da je rotarijanstvo “vječna ideja, ideja dobročinstva i međusobne tolerancije i ljubavi, a rotarijanci su kao jedna porodica”. Guverner Distrikta Crna Gora i Srbija, Velibor Zolak, naglasio je da je RK Budva u Kotoru do sada realizovao projekat pomoći zubnoj ambulanti u Zavodu za gluvonijemu djecu i projekat opremanja dječijeg i porodiljnog odjeljenja Opšte bolnice Kotor sa oko 170.000 eura.

Rotary pokret koji se drugačije definiše i kao “društvo ljudi na dobrom glasu” je jedina NVO na svijetu koja ima svoju stolicu u Ujedinjenim Nacijama.  Cilj ove, kako kažu najveće i najmoćnije svjetske nevladine organizacije, osnovane krajem 19.vijeka u SAD je promocija humanističkih ideja, edukacije, profesije i rada za opšte društveno dobro. Rotarijanci koje je prije 112 godina kao pokret  ustanovio ugledni američki advokat Pol Haris se vode visokim moralnim vrijednostima i promovišu tzv. ideal nesebičnog služenja zajednici (Service above all). Rotarijanci RK Kotor su najavili nove projekte u Kotoru i drugim gradovima, a u okviru svečanog programa priredili su i zabavu za okupljene prijatelje i rotarijance na Citadeli.

Otvorena multimedijalna izložba „Nemirno more“

0

Priča o Prvom svjetskom ratu na Jadranu je priča koja je vezana za više naroda, država i nacija i veoma je slojevita jer su u borbama na ovom prostoru učestvovale praktično sve zaraćene strane. Iako je bila često skrajnuta na margine istorijskih knjiga, ona  je izuzetno važan dio novije istorije cijelog Mediterana – čulo se sinoć na otvaranju multimedijalne izložbe „Nemirno more“ u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.

Podjećajući da Tivat i Boka Kotorska imaju veoma bogatu istoriju čiji dobar dio zajednički baštine i Austrija i Crna Gora, vojni ataše Austrije pukovnik Tomas Ahamer je podsjetio na ulogu Boke kao najznačajnije autrougarske pomorske baze u Prvom svjetskom ratu.

„Možemo biti srećni što su ta okrutna vremena velikih ratova iza nas. Rat na nemirnom moru je imao uticaja i na ličnom planu, dakle na familijarnu  istoriju ljudi koji su služili na brodovima Austrougarske mornarice upravo ovdje Boki Kotorskoj. Zahvalan sam što je taj dio istorije izvučen i prikazan danas u modernim vremenima“- kazao je Ahemare.

Izložba „Nemirno more“ je esencija najvažnijih dešavanja u ratu na moru na južnom Jadranu od 1914 do 1918, kada su se ovdje vodile neke od najznačajnijih pomorskih operacija Prvog svjetskog rata i bitke koje su u mnogome definisale i određivale kasniji razvoj moderne pomorske taktike i strategije. U sukobima brodova, aviona i podmornica sila Osovine, Austrougarske i Njemačke, sa snagama Antante – Velike Britanije, Francuske , Italije, čak i iz dalekog Japana, izgubljeno je na hiljade ljudskih života, ali su ispisane i neke od najinteresantnijih i najimpresivnih priča o herojstvu, viteštvu i snalažljivosti.

Na dio tih događaja, kao i na njihove aktere podsjeća izložba koju čini nekoliko desetina fotografija i dokumenata iz tog vremena, nacrti brodova, te niz zanimljivih predmeta sa brodova, uniformi mornara, nautičke opreme, navigacionih instrumenata. Neke od njih, poput podoficirske oznake koju je nosio neko od četvorice strijeljanih vođa pobune austro-ugarskih mornara februara 1918 u Boki, javnost ima privi put priliku da vidi. Ovaj artefakt naime, nađen je svojevremen prilikom eshumacije grobnice Antuna Grabara, Františeka Raša, Jerka Šižgorića i Mata Brničevićau Škaljarima i od tada se nalazio u depou Pomorskog muzeja u Kotoru koji ga nikada nije javno izložio. Uz Pomorski muzej, izložbu „Nemirno more“ dijelom svojih predmeta podržalo je i memornijalno udruženje „K.u.K. Kriegsmarine Archiv“ iz Beča.

„Nadam se da će ova izloba biti samo početak i da će svaki od njenih segmenata vrmeneom sam prerasti u posebnu, novu izložbu. Sva ova dešavanja to zaista i zaslužuju, od priče o početku rata i potapanju krstarice „Zenta“, priče o bombardovanju Lovćena iz Boke, prepadima na Drač i Otranstku baražu, aktivnostima podmornica i hidroavijacije    …. Sve to zaslušuje da bude što detaljnije predočeno i objašnjeno naših javnosti.“- kazao je autor izložbe, istoričar Dražen Jovanović.

Izložba „Nemirno  more“ nastavlja se to 20.jula  serijim predavanja o obalnim utrvrđenima, ratnim brodovima, hidroavionima, podmornicama i dejstvima na južnom Jadranu tokom Prvog sbjetskog rata, a koje će u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra narednih dana držati niz  predavača iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Austrije.

Otvoren 25. Kotorski festival za djecu

0
1. DAN FESTIVALA – Ceremonija otvaranja – 1.7.2017. – FOTO: Dalibor Ševaljević

Jubilarni 25. KotorArt Kotorski festival za djecu otvoren je sinoć na Ljetnjoj pozornici u Kotoru, na radost brojne publike, posebno mališana, fantastičnom predstavom “Put u središte zemlje”, plesne trupe “Roseland Musical” iz Španije.

Prethodno je, tradicionalno, gradonačelnik predao ključeve grada djeci, a ove godine je najmlađi gradonačeknik u istoriji Kotora, Vladimir Jokić, ključeve predao najmlađoj predstavnici djece u istoriji Festivala, jednomjesečnoj Anji Jovanović.

Na ceremoniji su govorili Vida Kašćelan koja je, kao gradonačelnica 1993. godine, otvorila prvi Jugoslovenski festival pozorišta za djecu, najznačajniji savremeni pjesnik za djecu u region i jedan od osnivača Festivala, Ljubivoje Ršumović, Dejan Dedović iz grupe “Who see”, Dubravka Drakić, glumica Gradskog pozorišta Podgorica koja je svoju prvu glumačku nagradu dobila upravo na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu 1999.godine.

1. DAN FESTIVALA – Put u središte zemlje – 1.7.2017. – FOTO: Dalibor Ševaljević

Lutkarsko pozorište “Hop Signor” iz Grčke večeras će prirediti predstavu “Žirafa” za mališane starije od šest godina.

Kotorski festival pozorišta za djecu trajaće do 12. jula, do kada će biti realizovano 67 pratećih programa. U glavnom programu će se takmičiti 14 pozorišnih predstava iz Španije, Italije, Grčke, Francuske, Ukrajine, Danske, Škotske, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore.

1. DAN FESTIVALA – Ceremonija otvaranja – 1.7.2017. – FOTO: Dalibor Ševaljević

Pet domaćih predstava nastupiće revijalno a djeca i mladi će pohađati devet različitih besplatnih radionica. Festival ima preko 1300 učesnika. Stručni žiri: Ljubivoje Ršumović, Maja Mrđenović i Milivoje Mišo Obradović će dodijeliti šest nagrada. Tradicionalno će se dodjeljivati i nagrada dječijeg žirija koja od ove godine nosi ime Dragana Radulovića.

 

Nova vlast će pomoći funkcionisanje svih javnih institucija u Kotoru, neće čekati…

0
Bolnica Kotor

Neodgovoran i nepažljiv odnos države prema dobrima i vrijednostima u Opštini Kotor ostavio je velike posledice kad je u pitanju pad kvaliteta javnih usluga. Nova opštinska vlast neće čekati na dotacije sa centralnog nivoa, već će, u skladu sa pravnim i ekonomskim mogućnostima, pomoći funkcionisanje svih javnih institucija u Kotoru.

Skladno i dinamično funkcionisanje cjelokupnog javnog institucionalnog sistema u Kotoru jedan je od naših glavnih ciljeva. U tom pravcu Opština je opredijelila 15.000 eura za sanaciju sanitarnog čvora u Opštoj bolnici Kotor. Nedopustivo je da u XXI vijeku ne budu svi kapaciteti zdravstvenih ustanova u punom obimu funkcionalni i da se u njih ne ulaže adekvatno, planski i pravovremeno. Takođe, opredijeljeno je i više od 2.500 eura za pomoć radu Istorijskog arhiva. To iz razloga što je društvena misija ove institucije od izuzetnog značaja za očuvanje posebnosti našeg grada i izvor izuzetnih saznanja o gradu i državi.

Staranje o opštim dobrima Kotora je naša i moralna i politička obaveza. Stoga pomažemo i pomagaćemo, kako institucionalno, tako i finansijski, funkcionisanje svih javnih institucija u Kotoru. Za razliku od prethodne vlasti, mi nijesmo nemarni u odnosu na ono što su nematerijalna dobra Kotora. Za razliku od prethodne vlasti mi finansijski konsolidujemo Opštinu Kotor i zato možemo pomoći i javne institucije, kao i socijalno ugrožene slojeve stanovnistva. Samo ona vlast koja ima orijentaciju prema opštem dobru može učiniti da cjelokupni kapaciteti lokalnog javnog sektora budu nepresušan faktor socio-ekonomskog razvoja našeg grada.

Nećemo čekati na one od kojih Kotor može dočekati samo devastaciju. Svoj grad najviše volimo, posvećeni smo njegovom opštem dobru i sami ćemo dati sve što je do nas da bude uspješan, napredan i grad u stalnom usponu – kaže se u saopštenju iz kabineta predsjednika opštine Kotor.

THE MUNICIPAITY OF KOTOR PROVIDES 15,000€ FOR RECOVERY OF SNITARY FACILITIES IN GENERAL HOSPITAL

The irresponsible and careless attitude of the central government towards public goods and values ​​in the Municipality of Kotor has left significant consequences regarding the decline in the quality of public services. The new local authorities will not wait for grants from the central level, but in accordance with the legal and economic possibilities, will help functioning of all public institutions in Kotor.

The harmonious and dynamic functioning of the entire public institutional system in Kotor is one of our main goals. In that direction, the Municipality has committed 15,000 euros for recovery of the sanitary facility in the General Hospital in Kotor. It is unacceptable that, in the 21st century, not all capacities of healthcare institutions are fully functional and not adequately invested, according to a plan and in a timely manner. Also, more than 2,500 euros have been committed to assist the work of the Historical Archives. This is because the social mission of this institution is of great importance for the preservation of the special features of our city and the source of extraordinary knowledge about the city and the state.

Care about the common good of Kotor is our moral and political obligation. Therefore, we help and assist, both institutionally and financially, the functioning of all public institutions in Kotor. Unlike the previous local government, we are not negligible in relation to the intangible cultural good of Kotor. Unlike the previous local government, we financially consolidate the Municipality of Kotor and therefore we can help public institutions, as well as socially vulnerable layers of the population. Only the local government that has the orientation towards the common good can make the entire capacity of the local public sector a lasting factor of socio-economic development of our city.

We will not for those from whom Kotor can only receive devastation to take a step. We love our city most, we are dedicated to its common good and we will give our best in order to help it be successful, progressive and a constantly rising city.

MAYOR’S CABINET, MUNICIPALITY OF KOTOR

Pobjednici 16. Međunarodnog festivala klapa Perast, klape „Stentorija“ i „Pinguentum“

0

Dodjelom nagrada u subotu, na centralnom peraškom trgu – pjaci, ispred crkve Svetog Nikole, završen je 16. Međunarodni festival klapa Perast.

U kategoriji muških klapa po ocjeni stručnog žirija pobjednik je klapa „Pinguentum“ iz Buzeta,  druga nagrada pripala je klapi „Filip Dević“ iz Splita a treća klapi „Jacera“ iz Šibenika.

Nagrada publike u kategoriji, muških klapa pripala je klapi „Assa Voce“ iz Podgorice sa pjesmom “Pod odrinom”.

Festival klapa Perast 2017. – Klapa Assa Voce

Prva nagrada u kategoriji Nova klapska pjesma pripala je autoru Krešimiru Magdiću za kompoziciju „Gospa od Škrpjela“ u izvedbi klape Skotradura iz Dubrovnika.

Za najbolju debitantsku klapu proglašena je klapa „Bura“ iz Mostara, a priznanje za najbolju crnogorsku klapu pripalo je klapi ”Assa Voce” iz Podgorice.

Nagrada za najbolji aranžman u kategoriji nova klapska pjesma pripala je Dušku Tambači za kompoziciju Merjane,Merjane u izvođenju klape Valdibora iz Rovinja.

Prva nagrada za najbolje stihove pripala je pjesmi “Pod odrinom” čije stihove je napisala Mila Moškov, u izvedbi Assa Voce iz Podgorice.

Stručni žiri je radio u sastavu Mojmir Čačija a članovi su bili, Sara Dodig, Mirela Šćasni, Mario Katavić, Zlata Marjanović, Marina Dulović, Vojislava Beba Milić i Jasminko Šetka. Žiri u kategoriji Nova klapska pjesma je radio u sastavu Jakša Fiamengo predsjednik, članovi Ante Mekinić,  Vjera Baničević, Tina Braić-Ugrinić, Obrad Pavlović.

Festival klapa Perast 2017.

Prve takmičarske večeri  u kategoriji ženske klape prvo mjesto po ocjeni žirija pripalo je klapi Stentorija iz Daruvara, drugo klapi Štorija iz Kaštel Kambelovca a treće Ankora  iz Podstrane.

Klapa Stentorija iz Daruvara – Prvo mjestvo kategorija ženske klape

Po ocjeni publike najbolja je bila klapa Skontradura iz Dubrovnika.

Festival klapa Perast 2017.

Tokom dva  festivalska dana u Muzeju grada Perasta predstavljen je peti broj festivalskog časopisa „Lirica”,  čije ovogodišnje teme su „Priče o moru“,  koje govore o značenju i povjesti klapske pjesme.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Lukšić traži da država ukloni brodove “Yu Briva”

5
Brodovi Yu Briva na mulu Bazdanj

Direktor Komunalnog preduzeća Tivat Tonko Lukšić uputio je juče pismeni zahtjev Inspekciji sigurnosti plovidbe,  Lučkoj kapetaniji Kotor i Upravi pomorske sigurnosti da od nezakonito vezanih plovila, oslobode mulo Bazdanj u Krtolima.

Lukšić je to učinio nakon što su se Komunalom koje je zakupac ovog pristaništa i Komunalnoj policiji Tivta ponovno obratili mještani Krtola, protestujući što hidrograđevinska kompanija “Yu Briv” iz Kotora ovdje godinama besplatno drži vezano nekoliko svojih tehničkih plovila, spriječavajući tako bilo koga drugog da koristi pristanište i obližnju plažu.

Mulo Bazdanj u Krtolima

Mještani su u svojoj najnovijoj prijavi naveli da je “Yu Briv” uz nekoliko već duže ovdje vezanih svojih plovila – trajekata, barži i remorkera, preksinoć na mulo Bazdanj doveo još jednu baržu. Tvrde i da su radnici te firme na obali kod mula napravili nekoliko manjih deponija smeća i starih kamionskih guma, kao i da se na plovilima vrši pretakanje gioriva i obavljaju remontni radovi koji zagađuju okolinu i nanose štetu mještanima koji se u obližnjim kućama bave turizmom.

Lukšić je juče kazao da su u više navrata bezuspješno pregovarali sa menadžentom “Yu Briva” i da su im nudili razna alternativna riješenja za privez njihovig brodova, što oni kako je rekao, nisu prihvatili.

“Obzirom da smo iscrpili sve mogućnosti, nije preostalo ništa drugo nego da tražimo reakciju nadležnih službi” – poručio je direktor Komunalnog.

Mulo Bazdanj u Krtolima

On je najavio da će da nakon uklanjanja  plovila „YU Briva“ sa mula Bazdanj, Komunalno kao zakupac tog dijela obale zajedno “Morskim dobrom” krenuti u sanaciju mula i obale. Istakao da je “Morsko dobro” spremno da taj posao finansira iz dijela sredstava za hitne sanacije i da nakon toga obavi prihranjivanje pijeskom  obližnje plaže kako bi se nakon duže vremena ovaj prostor stavio na raspolaganje turistima i kupačima.

Niže cijene rominga u regionu

1
Roming

Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavila je da su od danas snižene cijena rominga u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji.

Maksimalno dozvoljene maloprodajne cijene u romingu u ovim zemljama od danas su (po minutu) za odlazni poziv 0,19 eura, a 0,05 za dolazni poziv, SMS poruka košta 0,06 eura, a prenos podataka (po MB) 0,20 eura.

RATEL je odredio početak važenja novih maksimalnih cijena rominga i njihove visine u cilju primjene Sporazuma o sniženju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama, koji su 2014. godine zaključila nadležna ministarstava Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije.

Bijela – 20. Konferencija Hidrografske organizacije za Mediteran i Crno more

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Crna Gora će biti domaćin 20. Konferencije Hidrografske organizacije za Mediteran i Crno more (MBSHC),  a koja će od 4.do 6.jula biti održana u hotelu „Park“ u Bijeloj – saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS).

Sektor za hidrografiju ZHMS organizator je ovog, najvećeg do sada međunarodnog skupa stručnjaka za hidrografiju, okeanografiju i kartografiju koji se održava u Crnoj Gori. Regionalna hidrografska  komisija MBSHC inače, dio je Međunarodne hidrografske organizacije IHO koju čini 87 zemalja, među kojima je i Crna Gora.

Predstojećoj Konferenciji MBSHC u Bijeloj prisustvovaće i direktor IHO, viceadmiral Mustafa Ipteš i delegacije 18 država članica te Komsije: Alžir, Crna Gora, Egipat, Francuska, Gruzija, Grčka, Hrvatska, Italija, Kipar, Malta, Monako, Rumunija, Rusija, Slovenija, Španija, Tunis, Turska i Ukrajina. Prisustvovaće i delegacije tri zemlje – pridružene članice  i to Bugarske, Velike Britanije i SAD iz koje dolazi ekipa National Geospatial Intelligence agencije NGA. Skupu u Bijeloj u svojstvu posmatrača, prisustvovaće i delegacija Albanije, kao i predstavnici nekoliko renomiranih proizviđača hidrografsko-okeanografsko-kartografske opreme, softvera i plovnih sredstava.

„Pristupanjem u NATO savez jedan od ciljeva Crne Gore je i razmjena hidrografskih podataka sa drugim članicama saveza, tako da je predstojeća konferencija u Bijeloj bitna i sa vojnog aspekta. Poseban značaj konferencija ima i za turističku promociju Crne Gore kao elitne i nautičko-turistiočke destinacije. Osnova za siguran i bezbjedan boravak nautičara u našim vodama su pouzdane nautičke karte i nautički planovi koje izrađuje i štampa naš Sektor za hidrografiju.“- kazao je danas tim povodom direktor ZHMS mr Luka Mitrović.

Kanli Kula i Forte mare otvoreni za posjetioce

0
Kanli Kula

Tvrđave Kanli i kula Forte Mare, kojima gazduje JUK Herceg fest, od 28. juna  radi po novom radnom vremenu za individualne i grupne posjete.

Tako će kapije Kanli kule biti otvorene od 9 do 21 sat, dok će tvrđava Forte mare za posjetioce biti otvorena od 9 do 20 sati.

Forte Mare

Ulaznice za individualne posjete košaju dva eura, dok su za grupne jedan euro, saopštili su iz Herceg festa.

Tivat – Opština od France preuzela autobusku stanicu

1
Autobuska stanica Tivat

Preduzeće „Autibuska stanica Tivat“d.o.o. (AST) čiji je odnivač i jedini vlasnik Opština Tivat, preuzelo je danas gazdovanje Autobuskom stanicom u tom gradu od kompanije „Prehrana“ poznatog bjelopoljskog biznismena i visokog funkcioners DPS Hilmije France.

Tim povodom u prilično zapuštenom i već pomalo devastiranom objektu koji je podignut prije samo dvije godine, upriličena je prigodna svečanost kojoj su, pored ostalih, prisustvovali i potpredsjednici Opštine Ilija Janović (HGI) i Dejan Maslovar (SD), kao i članovi Borda direktora AST. Upadljivo, izostao je predsjednik SO Tivat Ivan Novosel (DPS) koji je kao gradonačelnik u ljeto 2015. bio inicijator odluke da se novozgrađeni moderan objekat da u zakup Franci  jer  je kako je Novisel tada  rekao, „gazdovanje sa autobuskom stanicom nepoznata materija“ za lokalnu upravu.

„Prehrana“ je stoga u protekle dvije godine koristila taj objekat sa 1.002 kvadrata zatvorenog prostora, osam perona za autobuse površine 828 kvadrata i parkingom za automobile zaposlenih površine 78 kvadrata, plaćajući Opštini mjesečnu zakupninu od 7.275 eura plus PDV ali se Francina firma time „nije proslavila“ jer je Autobuska stanica bila prljava, neuređena i sa brojnim sadržajima koji nikada nisu proradili niti su bili na usluzi putnicima. Novosel je prije nekoliko mjeseci pokušai da opstruira donošenje odluke u SO da se osnuje opštinska firma koja će preuzeti gazdovanje Autobuskom stanicom, iako je elaborat koga su po narudžbi Opštine uradili stručnjaci iz Podgorice, pokazao ekonomsku isplativost takvog poteza, ali je na kraju Novosel ipak ostao u manjini unutar tivatskog DPS-a koji je odlučio da Optina osnuje AST.

Izvršni direktor AST Zoran Stanković (DPS)   na svečanosti je poručio da želi da „ovo sve što vidite na Autobuskoj stanici bude naše i da bude gledalo jednog turističkog grada.“

Zoran Stankovic

„Želimo da vremenom to sve sredimo, promijenimo i uljepšamo da ljudi koji budu autobusima dolazili u Tivat odmah steknu lijep utisak i budu impredionirani gradom u koji su doputovali. Neće to biti lak zadatak, ali ćemo se svakako potruditi da to postignemo, uz podršku svih vas.“- istakao je Stanković. Istakao je da je AST preuzela 10 radnika „Prehrane“ koji su do sada radili na stanici, kao i da će biti zapošljeno još nekoliko ljudi.

Inače, prema podacima iz 2016. kroz Autobusku stanicu Tivat prošlo je ukupno 47.063 putnika što je u prosjeku više od 3,9 hiljada putnika mjesečno. Promet ni u najslabijim mjesecima tokom zime, nije padao ispod 2,2 hiljade putnika mjesečno.

„Mislim da ćemo tek nakon narednog ljeta imati pravu sliku o obimu prometa i potencijalu ovog objekta. Svima je u interesu da imaju korist od Autobuske stanice, prvenstveno gradu koji je i vlasnik ovog objekta“- kazao je Stanković dodajući da stanicu tokom ljeta koristi preko 100 prevoznika. On je kazao da intersovanje partnera stalno raste, pa je tako nova uprava već sklopila ugovor sa hrvatskim prevoznikom „Čazmatrans“ o otvaranju sezonske linije Tivat-Dubrovnik.