Tivat – okrugli sto o stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, Bez barijera, ali ne i za novinare

Boka News
-
0
Tivat – okrugli sto o stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, Bez barijera, ali ne i za novinare
Okrugli sto Bez barijera

„Bez barijera – da posao ne stoji“ naziv je okruglog stola kojeg su danas u Tivtu priredili Kancelarija UNDP u Crnoj Gori i Ministarstvo finansija. Cilj sastanka koji je okupio predstavnike lokalne uprave, UNDP-a, Ministarstva finansija i brojne tivatske privrednike, bio je da iz prve ruke, sakupi iskustva tivatskih privrednika, njihove primjedbe na rad lokalne i državne uprave i preporuke vlastima za stvaranje boljeg biznis ambijenta.

Jedini kojima je danas stavljena barijera za rad bili su novinari, koji su zamoljeni da nakon uvodnih izlaganja predstavnika organizatora i Opštine Tivat, napuste skup.

Predstavnici medija izašli su iz sale prije nego što je počela diskusija  i prisutni privrednici među kojima je bilo i onih koji se suočavaju sa gotovo najverovatnim opstrukcijama u radu poput ugostitelja iz lokalna „The Black Sheep“, dobiju priliku da iznesu sve što ih muči u odnosu lokalnih i državnih vlasti prema njihovim biznisima.

„Od početka ovog projekta novembra 2015. do danas, prijavljeno je 160 biznis barijera koje variraju od neefikasnih i nejasnih administartivnih procedura, lošeg rada inspekcija, nedovoljne podrške finansijskih institucija za start biznisa, sive ekonomije, skupih i dugotrajnih procesa izdavaja raznih dozvola i odrobrenja, do neodgovarajuće legislative. Od podataka koje smo dobili direktno ovako sa terena od predstavnika privrede, napravili smo poseban izvještaj za Vladu i sve njene instutucije, kako bi one dobile jasnu sliku što treba da urade da se olakša i pospješiu ambijent za razvoj biznisa u Crnoj Gori.“- kazala je stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Fiona Mekluni, pozvavši prisutne tivatske privrednike da „otvoreno i glasno pričaju o svojim iskustvima i da se njihov glas čuje“, ne pojasnivši kako će se to desiti, iza za novinare, zatvorenih vrata.

„Koliko se Tivat primijenio u prioteklih 6-7 godine i kako izgleda danas, pokazuje koliko je ova Opština bila otvorena i kako je dobro slušala jezik biznisa “ – ocijenika je mr Bojana Bošković, direktorica Direktorata za finansijski sistem i unaopređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija. Istakla je da će Tivat biti jedna od pet pilot-opština u Crnij Gori koje će učestvovati u regionalnom projektu licenciranja lokalnih zajednica po dobrom poslovnom ambijentu.

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević kazala je da je u fokusu njene administracije unapređenje poslovnog ambijenta i saradnje lokalne uprave sa privrednom , što je već rezultiralo nizom konkretnih stvari – Opština je formirala poseban Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo, podržala formira Udruženja preduzetnika Tivta, dala mu prostorije, redovno se održavaju sastanci sa preduzetnicima, a zajednički je pokrenut i veoma uspješan projekat organizovanja dočeka Nove godine na otvorenom u Tivtu.     U podršku stvaranju podsticajnog poslovnog ambineta za biznis u Tivtu, Matijević je navela drastično smanjenje komunalija za kondo-hotele, vile i turističke rizorte visoke klase, ukidanje komunalija za gradnju novih proizvodnih kapaciteta i smanjenje nekih lokalnih taksi. Gradonačelnica  je najavila i skoro održavanje lokalnog sajma preduzetništva u Tivtu, kao i podsticajne mjere za nezaposlene koji kreću u sopstvenu biznis.

EK: Hrvatska je na začelju u pogledu recikliranja komunalnog otpada

Boka News
-
0
EK: Hrvatska je na začelju u pogledu recikliranja komunalnog otpada
Recikliranje otpada

Najveći izazov za Hrvatsku u području zaštite okoliša jest poboljšanje gospodaranje otpadom, posebice u pogledu recikliranja komunalnog otpada, u čemu je Hrvatska na začelju među državama članicama, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.

Komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoliša, uključujući izvješća za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti.

Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17 posto i od nje su lošije samo Rumunjska (16 posto), Malta i Slovačka po 12 posto. Europski prosjek je 44 posto.

“Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Temeljni razlozi za to su nedovoljno planiranje gospodarenja otpadom, nedostatni poticaji za gospodarenje otpadom prema hijerarhiji otpada, nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodjele zadaća i koordinacije između različitih upravnih razina te nedostatan kapacitet provedbe. Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana gospodarenja otpadom i programa sprječavanja otpada (rok je bio 31. prosinca 2014., a donesen je u siječnju 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu gospodarenja otpadom”, navodi Komisija.

Hrvatska vlada je početkom siječnja prihvatila novi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. koji se temelji na kružnom gospodarstvu, što znači da se otpad više ne tretira kao smeće koje će završiti na odlagalištu. Planom bi se trebalo omogućiti povećanje stopa recikliranja i ostvarenje cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine.

Taj plan je sada na razmatranju u Europskoj komisiji, a on je preduvjet za povlačenje 475  milijuna eura iz fondova EU-a za projekte gospodarenja otpadom.

Komisija navodi da se čak 83 posto komunalnog otpada odlaže na odlagališta, dok je prosjek EU-a 28 posto za 2014. U usporedbi s referentnom 1997. godinom, 2015. je na odlagališta odloženo 115 posto biorazgradivog komunalnog otpada.

“Stoga je jasno da cilj iz Ugovora o pristupanju EU-u za 2013. (odlaganje najviše 75 posto ukupne količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta) nije postignut”, navodi Komisija.

Osim toga, nastavlja, u Hrvatskoj su ilegalna odlagališta i dalje važan problem, a iako su poduzeti znatni napori za sanaciju i naknadno zatvaranje ilegalnih odlagališta, još ima prostora za poboljšanje.

No, Komisija navodi i nekoliko primjera dobre prakse u Hrvatskoj, koji bi mogli poslužiti kao uzor, poput Eko otoka Krk, ekološi zasnovanog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada koji predstavlja cjeloviti model odlaganja otpada, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Eko otok Krk je 2015. ostvario 50 posto odvajanja otpada i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje, čime je već ispunio cilj za razdoblje do 2020. iz Okvirne direktive o otpadu.

U Komisiji ističu kako se Hrvatska odlikuje bogatom prirodnom baštinom,  bogatstvom vode, izuzetnim priobalnim vodama, prirodnim parkovima i raznolikim morskim i kopnenim ekosustavom.

“Gospodarski razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o tim resursima te osobito o turističkom sektoru. Međutim, nedvojbeno je da širenje turizma ima izravan i neizravan utjecaj na okoliš koji uključuje pritisak na bioraznolikost te veće stvaranje otpada i potrošnju vode i energije. Sve je to potrebno riješiti na odgovarajući način. Održavanje gospodarskog razvoja Hrvatske prije svega ovisi o učinkovitom upravljanju prirodnim resursima, povećanim ulaganjima i osiguravanju usklađenosti sa zakonodavstvom o okolišu EU-a. Najkritičniji sektor koji zahtijeva hitno djelovanje jest gospodarenje otpadom. Prijelaz na kružnije gospodarstvo je spor te će zahtijevati znatan angažman donositelja politika, sudionika poslovanja i potrošača. Određivanje područja mreže Natura 2000. i provedba mjera očuvanja također predstavljaju izazov za zemlju”, kaže Komisija.

Međunarodni turnir vaterpolo veterana „ MIMOZA KUP 2017 ”

Boka News
-
0
Međunarodni turnir vaterpolo veterana „ MIMOZA KUP 2017 ”
Mimoza kup 2017.

Drugu godinu zaredom u organizaciji vaterpolo kluba Jadran Veterani iz Herceg Novog održan je II Međunarodni vaterpolo turnir veterana „MIMOZA KUP 2017”. Na bazenu Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” u periodu od 3 – 5. februara okupilo se osam ekipa iz tri susjedne države.

Pored domaćina ekipe Jadran Veterani na turniru su učestvovale četiri ekipe iz Hrvatske (VK Orka – Rijeka, VK Stari AS – Split, VK Gusar – Omiš, VK Galeb – Makarska), dvije ekipe iz BIH (VK Incel – Banja Luka, VK Vučko – Sarajevo) i ekipa iz Srbije (VK Pijani Somovi – Beograd).

VK Vučko Sarajevo

Prvog dana, u petak, u susretima eliminacija, postignuti su sljedeći rezultati:

VK Gusar – VK Incel 5:3

VK Galeb – VK Orka 7:3

VK Vučko – VK Pijani Somovi 13:14 – poslije peteraca (3:3 u regularnom toku)

 VK Jadran Veterani – VK Stari AS 2:5

Mimoza kup 2017.

U subotu se igralo za plasman, a postignuti su sljedeći rezultati:

VK Orka – VK Vučko 3:9 – utakmica za plasman od 5-8 mjesta

VK Incel – VK Jadran Veterani 4:11 – utakmica za plasman od 5-8 mjesta

VK Galeb – VK Pijani Somovi 5:6 – Polufinale 1

VK Gusar – VK Stari AS 3:10 – Polufinale 1

VK Orka – VK Incel 4:3 – utakmica za 7. mjesto

VK Vučko – VK Jadran Veterani 6:9 – utakmica za 5. mjesto

VK Galeb – VK Gusar 6:4 – utakmica za 3. mjesto

VK Pijani Somovi – VK Stari AS 3:5 – Finale

Pijani somovi

Konačni plasman:

  1. VK Stari AS – Split
  2. VK Pijani Somovi – Beograd
  3. VK Galeb – Makarska
  4. VK Gusar – Omiš
  5. VK Jadran Veterani – Herceg Novi
  6. VK Vučko – Sarajevo
  7. VK Orka – Rijeka
  8. VK Incel – Banja Luka

Nakon završenog takmičarskog dijela svi učesnici turnira uz goste i sponzore uživali su u večeri koju je priredio domaćin turnira u Hotelu Ellena. Na večeri su dodjeljene prigodne nagrade. Pored pehara i medalja za prva tri mjesta, izabran je i najbolji strijelac i igrač turnira, član VK Stari AS iz Splita, Slavko Letica, a za najboljeg golmana proglašen je član Pijanih Somova Dragan Trifunović.

Titulu „fer-plej” dodjeljena je ekipi Orka iz Rijeke.

Ovaj događaj je doveo 100 učesnika u Herceg Novi koji su imali priliku da uživaju u programu Praznika Mimoze. To su prepoznali i sponzori koji su pomogli održavanje ovog turnira, Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, Swiss osiguranje, Raffaelo – Krušo, Niveda, Hotel Ellena.

H. Novi – odobren projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima”

Boka News
-
0
H. Novi – odobren projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima”
Kanli Kula – amfiteatar

Projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima” u kojem je partner Opština Herceg Novi podržan je u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Vodeći partner na projektu je Muzej Grada Šibenika, a ostali su, pored Herceg Novog, Muzej Grada Zjenice i Opština Klis.

Projektom su obuhvaćene tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku, tvrđava Klis u istoimenom gradu, Vranduk u Zenici i Kanli Kula u Herceg Novom.

Prema planu, Kanli Kula će biti dio takozvanog „kulturnog 3D mappinga“, a rezultati aktivnosti biće nove ponude – “pametne naočare” kroz koje će posjetici moći da vide i iskuse kako je tvrđava nekada izgledala i za koje namjene je bila korišćena, kao i moderni audio vodič.

Projekat želi istoriju utvrđenja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore prikazati uz pomoć modernih tehnologija i tako podstaći nove verzije i vizije kulturnog turizma.

Cilj je razvoj i unapređenje postojeće turističke ponude, kroz inovativan pristup i upotrebu digitalnih sadržaja. Tvrđave, kao kulturno-istorijsko nasljeđe neprocjenjive vrijednosti, oživjeće na održiv način, objasnili su iz opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju.

Kanli kula

Takođe, kroz rad na projektu biće značajno osnažena prekogranična saradnja četiri partnerska grada i unaprijeđeni njihovi kapaciteti kada je u pitanju upravljanje projektima.

Ukupna vrijednost projekta za sve partnere iznosi 1.390.728 eura, od čega je za opštinu Herceg Novi opredijeljeno 213.373 eura.

Herceg - Novi
Herceg – Novi

Za dodjelu sredstava u tematskom prioritetu 3. – „Unapređenje i razvoj turizma i zaštita kulturne i prirodne baštine“ ukupno je prijavljeno 37 projekata, a projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima“ našao se među pet odabranih za finansiranje.

U susret komičnoj operi “Pepeljuga” Gioachina Rossinija

Boka News
-
0
U susret komičnoj operi “Pepeljuga” Gioachina Rossinija

U okviru revije “Opera Gala”, u srijedu, 8. februara sa početkom u  18 sati u kinu  Cadmus Cineplex Budva biće prikazana opera “Pepeljuga” – Gioachina Rossinija.

Pepeljuga je proizvedena u Teatro Valle u Rimu, 1817. godine. U operi  postoji nekoliko ključnih razlika u odnosu na tradicionalnu,  prepoznatljivu verziju bajke “Pepeljuga” koje su zahtijevale i određene  promjene na samoj sceni, pa tako umjesto staklene cipelice imamo  jednostavnu narukvicu. Uprkos svim promjenama, sa svojom predivnom  melodijom i bogatim humorom, Rosinijeva opera zadržava svu magiju   originalne priče.

ORIGINALNI NAZIV: La Cenerentola

TRAJANJE: 165 minuta REŽISER: Joan Font

KOMPOZITOR: Gioachino Rossini

UČESTVUJU: Joyce DiDonato, Juan Diego FlórezItxaro Mentxaka, Cristina

ObregónBruno de Simone

Zimski kotorski karneval od 18. do 26. februara

Boka News
-
0
Zimski kotorski karneval od 18. do 26. februara
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.

Svečano otvaranje Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2017.godine biće u subotu 18. februara u 18 sati defileom mažoterki, kotorske Gradske muzike na čelu sa kapom karnevala ulicama Starog grada. Na glavnom gradskom trgu održaće se Papalada ala maka, uz nastup karnevalskih grupa i muziku benda  Lungo Mare.

U saradnji sa Šoping centrom “Kamelija” Dječiji maskenbal biće dan kasnije, u nedelju 19 februara u igraonici ZUM ZUM, od 15 do 17 sati.

Koncert pod maskama održaće učenici muzičke škole „Vida Matjan“  u crkvi Svetog Duha u utorak 21. februara u 19 sati.

Mažoterke Fešta pripremaju novi spektakl u okviru svog jubilarnog XX koncerta, koji će u velikoj sali Kulturnog centra biti u četvrtak 23. februara sa početkom od 18 sati.

Dan kasnije, plesni studio „Alisa“ prirediće Rođendansku žurku, takođe u velikoj sali Kulturnog centra od 18 sati.

Kotorski karneval 2015.

Veliki maskenbal biće u subotu 25.februara od 21 sat u Poslovnom centru „Vukšić“.

Za najbolje maske, pojedinačne i grupne, obezbjeđene su novčane nagrade. u iznosu   od  2.700 eura.

KARNEVAL

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se u nedelju 26.februara  velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, nakon čega će biti održan  koncert TOMISLAVA BRALIĆA I KLAPE „INTRADE“  na glavnom gradskom trgu.

Na dan karnevala iz štampe će izaći  humoristično-satirični list “Karampana“. Kutija za tekstove koji  čine sadržaj ovog lista  nalazi se na Kamenom kiosku.

U sklopu fešti, karneval na Prčanju biće u subotu 18. februara od 15.30 sati, a sat kasnije će se  u tamošnjem Domu  održati dječiji maskenbal.

Generalni sponzor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2017.godine  je Luka Kotor A.D.

Manifestaciju finansijski pomoglo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ , suorganizator  Turistička organizacija Kotor, a  pokrovitelj Opština Kotor.

 

Manji požar u zgradi „Ozana“ u Porto Montenegru

Boka News
-
0
Manji požar u zgradi „Ozana“ u Porto Montenegru
Sa intervencije

Na jednom od ventilacionih otvora na kovu rezidencijalno-poslovne zgrade „Ozana“ u Porto Montenegru, jutros nešto prije 10 sati izbio je manji požar.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zorana Barbiča, vatra je izbila na ventilacionom kanalu koji je spojen sa kuhinjom jendnog od ugostiteljskih objekata u prizemlju „Ozane“, pa se pretrpostavja da su uzrok požara nakupljene masnoće u odvodnom kanalu.

„Odmah je regovalo obezbjeđenje koje je sa dva protivpožarna aparata praktično ugasilo vatru do dolaska samih vatrogasaca koji su stigli za nepuna dva minuta.“- istakao je Barbić dodajući da su na intervenciju poslata dva protivpožarna vozila i 10 pripadnika SZS. Oni su potom, izvršili odimljavanje hodnika u „Ozani“, a sve se završilo sa minimalnom materijalnom štetom.

 

So u znaku mimoze

Boka News
-
0
So u znaku mimoze

 

Knjižara So
Knjižara So

Priču o kulturi izloga nastavljamo podatkom da će tematski izlog hercegnovske Knjižare So u narednih 7 dana da bude u znaku Praznika mimoze.

Slijede preporuke za čitanje…

Pećina slavnog Žozea Saramaga priča je o običnim ljudima u eri globalizma, starom seoskom grnčaru, njegovoj ćerci, zetu i njihovom psu. Porodica živi u selu nadomak Centra, velike industrijske i stambene zone čiji su stanovnici uvijek pod budnim okom video-kamera, i u svojim stanovima, kroz prozore koji se ne otvaraju, mogu vidjeti u najboljem slučaju sprat ispod i iznad susjedne stambene kule. Jednog dana zet se zapošljava u Centru kao čuvar i cijela porodica se seli u ovaj gigantski metropolis. Uskoro, međutim, porodica će duboko u temeljima Centra otkriti tajnu koja će potpuno promijeniti njihov život. Izdavač je Laguna.

Ljubav malim slovima Franseska Miraljesa knjiga je koja će nas ohrabriti da se prepustimo sitnim slučajnostima koje vode do ljubavi. Kada se Samuel de Huan, usamljeni profesor germanistike, probudi 1. januara, ubijeđen je da mu predstojeća godina neće donijeti ništa više od novih pasivnih glagola i ustaljenih fraza. Ali onda će se u njegov stan u Barseloni ušunjati neočekivani gost. Mišima, tigrasti mačak, podstaći će Samuela da napusti okrilje svojih omiljenih knjiga, filmova i klasične muzike i zakorači u svijet u kojem nikada prije nije bio. Izdavač je Laguna.

Doseljenik Aleksandra Slavkovića roman je o Đorđu Šagiću prvom srpskom useljniku u Ameriku. Šagić se 1813. priključio Karađorđu u bitkama za odbranu Beograda. Nakon poraza koju su pretrpjeli srpski ustanici pobjegao je u Austriju da bi se 1815. godine u Hamburgu ukrcao na brod za Ameriku. U duši je bio revolucionar i avanturista. Govorio je 12 jezika a u Americi je imao čak 23 zanimanja. Pred kraj života postao je grčki konzul – tu čast mu je dodijelio grčki kralj zbog truda koji je uložio u pomaganje grčkom narodu tokom borbe za oslobođenje od Turaka. Izdavač je Admiral Books.

Djelo Tomasa Bernharda predstavlja najviše literarno dostignuće na njemačkom jeziku u drugoj polovini 20. vijeka, i on se danas smatra jednim od najvećih autora moderne svjetske književnosti. Knjiga Moje nagrade pojavila se 2009. godine. Autor priznaje kako je oduvijek prezirao one koji nagrade dodjeljuju, ali ih nikada nije odbijao. Mrzio je ceremonije, ali je učestvovao u njima. Kad god je trebao da dobije neku nagradu imao je loš osjećaj u stomaku, glava se svaki put opirala, ali je po pravilu bio isuviše slab da kaže: ne. Izdavač je Lom.

Sve o meni – Moja razmišljanja, moj stil, moj život knjiga je koja nam omogućava da sačuvamo važne uspomene iz našeg života, da zabilježimo svoje misli, snove i stavove. Osvrnućemo se, između ostalog, na prve korake, zaviriti u budućnost, istaći koji su nam omiljeni modni trendovi, koje knjige najviše volimo, pa i ono čuveno – šta ćemo biti kad porastemo. Izdavač je Vulkan.

Moj slatki život novi je roman za tinejdžere Marije Žeželj. Za 13-godišnju Nađu škola je poput gladijatorske arene, a na tribinama su popularne djevojčice. Ona bira da se povuče i jedan drugačiji svijet u kome važe posebna pravila. Prvak je države u plivanju, oblači se naupadljivo, u slobodno vrijeme voli da sprema kolače i ne nosi haljine. A onda joj u život ulazi šarmantni Filip, njena prva simpatija. Izdavač je Vulkan.

Zovem se Alisa – Ja sam narkomanka Ivone Bženizove priča je o Alisi, inteligentnoj gimnazijalki, kojoj su roditelji namijenili doktorski poziv. Stres sa kojim se suočava usljed strogog vaspitanja i ličnih, tinejdžerskih problema, pokušava da prevaziđe uz pomoć nedozvoljenih ljekova. Alisa želi da ispuni roditeljska očekivanja, ali istovremeno žudi za samostalnošću. Stvari sve više izmiču kontroli kada se upusti u vezu sa narkomanom iz koga vrtoglavo ulazi u kandže droge. Na kraju završava u sanatorijumu za mlade ljude oboljele od bolesti zavisnosti. Izdavač je Pčelica.

Monsanto protiv sveta autora Džejsona Luva knjiga je koja govori o genetski modifikovanoj hrani kao i o našoj genetski modifikovanoj budućnosti. Monsanto je jedna od najvećih poljoprivrednih i biotehnoloških kompanija u svijetu. Stvara genetski inženjerisano sjeme i hranu. Iz ove knjige ćemo saznati šta Monsanto zaista radi našoj ishrani te zašto mnogi smatraju njihovu poslovnu praksu duboko izopačenom. Zasnovana na pedantnom istraživanju ova knjiga okončava mitove i prikazuje šokantnu stvarnost zadirući i u političke mahinacije Monsanta širom svijeta. Izdavač je SoulFood Publishing.

Okidači Maršala Goldsmita knjiga je koja će nam pomoći da postanemo napokon osoba kakva smo uvijek željeli da budemo. Autor proučava okidače u našem umu koji mogu da nas izbace iz igre. Тo mogu biti situacije koje nas izazivaju da se ponašamo suprotno od onoga što zamišljamo da smo – dobar kolega, partner, roditelj i prijatelj. Ovi okidači su stalni i neumoljivi i svuda prisutni. Goldsmit nas uči kako da ih prevaziđemo. Izdavač je Nova knjiga.

 

Park prirode Vrmac čeka Kotorane!

Boka News
-
1
Park prirode Vrmac čeka Kotorane!

Brdo Vrmac u srcu Boke Kotorske još nije formalno zaštičeno kao park prirode iako je postignut maltene opšti konsenzus za to sa obje njegove strane – tivatske i kotorske. Tivćani su u tome „ujedinjeniji“ jer ideju da se Vrmac proglasi parkom prirode osim građana, NVO sektora i ekoloških organizacija,  podržava i Opština. Sa kotorske strane, stanje je nešto drugačije zato što je lokalna uprava Kotora do sada u najvećoj mjeri, odćutala sve inicijative tamošnjih građana, ekologa i NVO aktivista, kao i komšija iz Tivta, da se Vrmac zaštiti i na njemu spriječi dalja gradnja i drugi vidovi devastacije prirode.

Vrmca je brodo, ali ist/ovremeno i poluostrvo u srcu Boke koje Kotorski, dijeli od Tivatskog zaliva. Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno je izletište Bokelja i idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih za zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak predimenzioniraniom gradnjom već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.

„Brdo Vrmac u Prostorno urbanističkom planu Opštine Tivat do 2020. godine se sagledava kao budući Park prirode, a razradjivaće se kroz Lokalnu Studiju lokacije. Za brdo Vrmac potrebno je izraditi Studiju zaštite, donijeti Akt o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra, shodno Zakonu o zaštiti prirode i istim imenovati upravljača, a nakon toga donijeti Plan upravljanja.“- kažu u Zelenom timu Opštine Tivat.

Problem je međutim to, što se ovi planovi ne poklapaju sa onim što je za „svoj dio“ Vrmca planirala Opšptina Kotor. Još 2007. Kotorani su naime, izmijenili svou plansku dokumentaciju i na Vrmcu na zemljištu koje je kupila kompanija KMG CORP, registrovana u Herceg Novom, ucrtali turističko-rezidencijalno naselje sa luksuznim vilama. Ta firma iza koje je navodno stajao švedsko-norveški kapital, 2006. kupila je oko 108.000 kvadrata zemlje bivše pomorske kompanije „Jugooceanija“ na Vrmcu i obećala ulaganja u turistički kompleks od 120 miliona eura. Izgradnja tog objekta u stoljetnoj borovoj šumi u blizni austrougarske tvrđave na Vrmcu (na sreću) nije počela, a KMG CORP je 2011. otišla u stečaj, ali Opština Kotor do danas nije zdušno prihvatila inicijativu susjeda iz Tivta da se Vrmac proglasi parkom prirode i time praktično na njemu zabrani svaka gradnja novih objekata, mimo onih koji su potrebni za funkcionisanje samog parka. Budući da se u Kotoru upravo promijenila vlast i da novi ljudi dolaze na čelne funkcije u lokalnoj upravi, Tivćani se nadaju da će ta Opština sada pokazati više energije i entuzijazma da zaštiti zajednički i još relativno neupropašteni prirodni dragulj kakav je Vrmac.

Inače, tivatska lokalna uprava u saradnji sa NVO sektorom i građanima do sada je napravila maksimum napora da se tivatski dio Vrmca zaštiti i valorizuje na principima održivog razvoja, a što je naišlo i na sjajan odaziv kod stranih partnera i u evropskim fondovima. Tako je krajem 2015. završena implementacija 23-mjesečnog IPA projekta “Baština- pokretač razvoja”, koji se sprovodio u okviru programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Crne Gore. Cilj projekta bio je da doprinese uspostavljanju saradnje između institucija nadležnih za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Crnoj Gori kroz implementaciju zajedničkih programa, edukaciju, prenošenje znanja i aktivnosti na podizanju nivoa svijesti, a pilot područje projekta je bilo brdo Vrmac u Boki i brdo Srđ iznad Dubrovnika. Vodeći partneri na projektu bili su Opština Tivat, Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, a partneri NVO Expeditio – Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva iz Tivta, DUNEA Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije iz Dubrovnika, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije iz Dubrovnika.

„U sklopu ovog projekta završena je izrada studija za Vrmac: Vrmac kako ga vide građani/ke, Prirodne vrijednosti Vrmca, Kulturni pejzaž Vrmca, Kulturna baština Vrmca, Ekonomska valorizacija Vrmca, kao i izrada Priručnika o zaštiti, planiranju i upravljanju baštine – zajednički i  edukativno-promotivnog materijala, brošura i mapa “Krajodrazi”.- kažu u Zelenom timu Opšptine Tivat. Taj projekat na kome su osim partnera iz Hrvatske i Crne Gore, sarađivali brojni stručnjaci iz Slovenije,Švedske, Srbije, Španije, Francuske i Italije, kao i crnogorski princ Nikola II Petrović Njegoš, vrijedan je preko 550 hiljada eura i finansiran je iz fondova EU.

Osim vrijednih naučnih studija, projekat „Baština pokretač razvoja“ rezultirao je i nizom izuzetno zanimljivih i neuobičajenih događaja koji su Vrmac našoj javnosti predstavili u sasvim novom svjetlu – kao fantastičnu pozornicu za koncerte klasične ili džez muzike pod vedrim nebom u suton, svitanje ili čak u ponoć, kako obnoviti tradicionalne kamene suhozide, sačuvati i unaprediti maslinarstvo, pčelarstvo, kako prezentirati vrijednost stoljetnih kestenovih šuma iznad Stoliva, kako ljekovito i jestivo samoniklo bilje sa Vrmca pretvoriti u za turiste izuzetno atraktivnu autentičnu gastronomsku ponudu…. Projekat je dao i odgovoe kao sačuvati bogatu kulturnu baštinu ovog prostora u vidu više starih sela na Vrmcu, danas većinom zaštićenih ambijentalnih cjelina sa tradicionalnim starim kamenim kućama, mlinovima za masline, pojatama, guvnima, počulima.

„Ovaj projekat je uspio  da nas vrati u prošlost zarad planiranja bolje budućnosti.”- možda je i na najbolji način sumbimirala suštinu i uspjeh “Baštine –pokretača razvoja” sekretarka za zaštitu životne sredine Oppštine Tivat Tatjana Jelić.

Inače, posebnu prednost i atraktivnost Vrmca za turističku valorizaciju kroz razvoj tzv. turizma posebnih interesa (hajking, vožnja mauntin bajka, fotosafari, izletničke ture za ljubitelje vojno-građevinske baštine) čini i mreža kolskih i pješačkih staza koje povezuju sela i nekadašnje vojne objekte koje je Austro-Ugarska na Vrmcu podigla prije više od vijeka. Ukupno ovdje postoji 26 pješačkih i staza za vožnju mauntin bajka ukupne dužine 26.350 metara. Većina njih prolazi kroz potpuno netaknutu prirodu, ide preko sjajnih vidikovaca i vodi do najvisočije tačke Vrmca – vrha Sveti Ilija na 768 metara nadmorske visine. Austro-Ugari su na Vrmcu, prije više od vijeka, perfektno u skladu sa prirodom, jer su koristili većinom prirodne materijale (drvo i kamen), te koristili svaku prednost prirodne konfuguracije terena, sagradili niz impozantnih vojnih objekata, od kojih je najupečatljivija velika tvrđava Fort Vrmac, jedna od najbitnijih u ukupnom sistemu odbrane austro-ugarske vojnopomorske baze u Boki. Pored ove impozantne dvospratne velike kamene građevine sa osnovom u obliku nepravilnog pentagona, a koja je završena 1894.godine, na Vrmcu je Austro-Ugarska sagradila kilometre kolskih i pješačkih puteva, magazine za smještaj naoružanja i opreme, kaptaže za vodu, nekoliko velikih bistijerni od kojih je najimpresivnija ona na prevoju Grlica, objekte za stanovanje,  uređene vatrene položaje za pješadiju, a na samom vrhu Sveti Ilija u kamenu je uređena baterija za PVO topove. Ostaci većine tih objekata vidljivi su i danas i još su jedna od jedinstvenih atrakcija Vrmca.

/Vijesti/

Cromarisove ˝dobro odgojene˝ ribe odlaze u New York

Boka News
-
0
Cromarisove ˝dobro odgojene˝ ribe odlaze u New York
plakat

Plakat pod nazivom Cromarisova Dobro odgojena riba iz najčišćih dijelova Jadranskog mora, svojom kreativnošću ovih je dana oduševio vlasnike novog njujorškog muzeja Poster House, koji plakat s hrvatskim oradama i brancinima odlučio uvrstiti u trajnu muzejsku zbirku.

Naime, nakon što su u najnovijem broju jednog od najistaknutijih svjetskih magazina za kreativnost u tržišnim komunikacijama Lürzer’s Archive objavljeni oglasi najveće hrvatske tvrtke za uzgoj morske ribe Cromaris, pod nazivom Dobro odgojena riba/Well raised fish, stigao je poziv iz njujorškog Poster House-a koji taj inovativni oglas u obliku plakata želi uvrstiti u stalni postav globalnih kreativnih dostignuća, koji će biti dostupan svjetskoj publici do kraja godine. Oglas koji je oduševio kreativnu industriju osmislila je agencija Bruketa&Žinić OM.

Namjera je kupcima svježe ribe iz Jadranskog mora poručiti kako je riba iz Cromarisa, zbog ekološkog uzgoja i posebne pažnje koja se pridaje uzgoju u čistom Jadranskom moru, uistinu “dobro odgojena riba”. Naime, Cromaris u svome vlasništvu ima sedam vrhunskih uzgajališta, smještenih na lokalitetima sjevernog i srednjeg Jadrana, poznatih po tehnološki najmodernijem procesu uzgoja ribe na otvorenom moru i inovativnom konceptu proizvodnje “od mora do stola”, koji jamči da se svježe uzgojena riba u minimalnom vremenskom roku nađe u trgovinama diljem Europe.

Cromaris, koji posluje u sastavu Adris grupe, najveći je hrvatski proizvođač svježe orade, brancina i školjki u Hrvatskoj a trenutno je na osmom mjestu najvećih svjetskih proizvođača orade i brancina. Čak 75 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima. Ovo je još jedno u nizu priznanja nagrađivanim Adrisovim kreativnim komunikacijskim rješenjima koja su osmišljena tijekom dugogodišnje uspješne suradnje s agencijom Bruketa&Žinić OM.

www.glasistre.hr

1...4.2104.2114.212...4.848Stranica 4.211 od ukupno 4.848