Prva ekipa Srednje poljoprivredne škole iz Bara, trijumfovala je na veslačkoj regati koja je danas u Tivtu priređena u sklopu obilježavanja jubileja-75 godina potapanja razarača „Zagreb“ i pogibije narodnih heroija Milana Spasića i Sergeja Mašere.
Srednjoškolci iz Bara u finalnoj trci, za nešto manje od sedam sekundi brže su od veslačkog tima školskog broda MVCG „Jadran“, preveslali stazu dužine 7 kabela (oko 1.200 metara), u Tivatskom zalivu, ispred gradske rive Pine. Treće mjesto zauzela je II ekipa Srednje poljoprivredne škole Bar, a četvrta je bila II ekipa Mješovite srednje škole „Mladost“ iz Tivta. Pored njih, u dvije polufinalne trke nastupile su i kombinovana ekipa MVCG i ekipe Srednje pomorske škole iz Kotora.
Po izuzetno lijepom vremenu, veslačka regata privukla je pažnju velikog broja posjetilaca koji su sa obale i praznih plovila bodrili ekipe, a odličan organizator ovog veoma uspjelog događaja bila je Mornarica VCG. Pored Mornarice, u organizaciji su učestvovali Opština i UBNOR- Tivta, a takmičenje su pratili gradonačelnik Tivta Ivan Novosel, sekretarka za društvene djelatnosti Dubravka Nikčevič i komandant MVCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.
Za pobjedničku ekipu iz Bara ovo je bio čak deseti trijumf za redom na takmičenjima na kojima se ona pojavila, teški mornarički čamac- kuter koga je veslima pogonila snaga barskih mladića, postigao je zavidnu maksimalnu brzinu od preko 7 čvorova.
Prije početka regate, postrojenim učesnicima iz osam ekipa obratio se kapetan bojnog broda Vuković koji je podsjetio na događaje iz Apsrilskog rata 1941 i herojsko djelo dvojice mladih oficira Kraljevske mornarice Jugoslavije koji su 17.aprila 1941 godine, odbijajući da priznaju kapitulaciju i brod predaju neprijatelju, žrtvujući svoije živote, potopili razarač „Zagreb“ u Tivatskom zalivu.
Četvrdesetak minuta trajao je danas opšti prekid saobraćaja na Jadranskoj magistrali između Tivta, Kotora i Budve zbog blokade kotorske raskrsnice – kružnog toka u blizini tivatskog aerodroma. Riječ je bila o preotestu upozorenja mještana Krtola i Krašića koji su na taj način izrazili svoje nezadovoljstvo zbog toga što lokalne i državne vlast ignorišu njihov zahtjev da se obezbijedi nesmetan pristup javnosti plaži Pržno – Plavi horizonti u Krtolima.
Više od 200 građana sa nekoliko desetina automobile blokiralo je jednu od najporometnijih raskrsnica u Crnoj Gori. Automobile su parkirali usred kružnog toka, a onda su organizovano u grupama, prelazili cestu na pješačkim prelazima kod raskrsnice. Na terenu su bile prisutne dvije patrole toivatske policije koje nisu preduzimale bilo kakve mjere protiv nezadovoljnih građana, već su ih samo upozorili da ne smiju blokirati saobraćaj i na taj način izražavati svoj revolt. Iako je nekolicina vozača pokazala vidnu nervozu zbog obustave saobraćaja, a kolone u pravcu sva tri grada dostigle kilometarsku dužinu, sve je proteklo bez incidenata osim u slučaju vozača džipa “folksvagen tuareg” barskih tablica koji je pokušao da prođe kroz blokadu a, kada to nije uspio, automobilom se popeo na uređenu zelenu površinu usred kružnog toka, gdje se okrenuo gazeći cvijeće i posađeno ukrasno rastinje.
Protestu upozorenja mještana Krtola i Krašića prisustvovali su aktivisti NVO “Naša Akcija” , “Građanski savez nesvrstanih” i “Tivatska antikopupcijska akcija”, kao i predstavnici “Bokeškog Foruma” i “Tivatske Akcije” koji su izrazili podršku zahtjevima mještana.
Oko 13 sati okupljani građani su se mirno razišli i uspostavljeno je normalno odvijanje saobraćaja.
Predsjenik MZ Krtoli Ivan Starčević je podsjetio da su Opština Tivat, JP Morsko dobro” i Ministarstvo održivog razvoja i turizma ignorisali njihove zahtjeve da se obezbjedi nesmetan i neograničen pristup plaži Pržna – Plavi horizont koja je glavna turistička atrakcija u Krtolima i izvor egzistencje mještana koji žive baveći se turizmom. Plažu koja je i zvanično proglašeni zaštićeni spomenik prirode “Morsko doboro” je 2013. dalo u 30-to godišnji zakup kompaniji “Qatari Diar” a ugovorom je definisana mogućnost da ta kompanija zabrani pristup bilo kome isim gostima svog budućeg turističkog resorta u Pržnoj “na minimum 70 odsto površine plaže”. Mještani su tražili ukidanje tog ugovora kao neustavnog i nezakonitog i neograničen pristup svima na cijelu površinu jedne od najljepših plaža njma primorju, a što zvaničnici Opštine Tivat, “Morskog dobra” i Vlade nisu podržali ističući da “moraju štititi i interese velikog investitora”.
Blokada
“Danas ste imali priliku da vidite kako izgleda zbor građana MZ Krtoli na otvorenom – na kružnom roku koji je krtoljska teritorija. Ko zna gdje će i kada biti sledeći zbor građana u prirodi – može to biti na Plavom horizontu, može opet ovdje, može ispred zgrade Opštine Tivat… Vidjećemo što će niti jer se nadležni ne odazivaju na brojne naše vapaje da ovaj problem riješimo na normalan, sistemski i zakonski način, dogovorom. Ignoracija koju lokalne i državne vlasti pokazuju prema građanima Krtola navodi nas da se zapitamo u čijem interesu oni rade – nas građana koji plaćamo porez i poslodavci smo tih vlasti, ili “strateških stranih investitora”. Mi ne želimo da budemo “Njeguši na moru”, da imamo more ali da ga samo gledamo jer mu ne možemo prići i od toga imati egzistenciju naših porodica.”- istakao je Ivan Starčević dodajući da ako institucije sistema neće da rade svoj posao “narod mora pribjeći institucuji samopomoći jer ove maćehe iz Opštine Tivat i Vlade nam očito ne žele pomoći”. Istakao je da problem ograničavanja pristupa moru ne pogađa samo Krtoljane već i sve druge građane Crne Gore pa su im podršku već uputili ulcinjski “Mogul”, “Naše ognjište” iz Buljarice, , “Jaz-Mrčevo polje” iz Budve, “Matica Boke” i niz drugih NVO.
Nakon okončane blokade raskrsnice, Krtoljani su u koloni sa više desetina vozila uz sviranje sirena, napravili i krug po Tivtu.
Vrijeme je šparoga i kuka. Mediteran nudi samonikle biljke koje su čisti izvor zdravlja. Koliko nas zapravo izađe u prirodu i koliko koristimo ono što nam ona nudi?
Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i održavati vitku liniju…
Možda niste znali …
Naziv biljke potiče od grčke riječi asparagusšto znači izdanak. Šparoga se nekada smatrala luksuznim, „kraljevskim“ povrćem, a danas je cijenjena namirnica gurmana širom svijeta. Najstariji spomen na šparoge nalazimo u Hipokrata, najpoznatijega ljekara grčke antike, koji ih je nazvao „opstipacijskim sredstvom koje pomaže kod dizenterije i lumbaga“. Cijenio je i njihovo svojstvo pročišćavanja krvi te njihova diuretička svojstva. Stari su Egipćani još prije 4000 godina poznavali i cijenili šparogu poradi njezinih ljekovitih svojstava. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su je i zamrznuti. Naime, nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njihove izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremali za velika slavlja.
Arapi su smatrali da šparoge imaju afrodizijačko djelovanje, pa ih u priručnicima spominju kao ljubavni stimulans. Tako je mislila i Madame Pompadour, a francuski kralj Luj XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tokom cijele godine.
U 19. vijeku šparoge se počinju sve više uzgajati, a nasadi se konstantno povećavaju zbog iznimnog interesa na tržištu. Schrobenhausen u Njemačkoj, gradić u blizini Minhena, koji je zahvaljujući svojim nasadima šparoga postao nadaleko poznat, je podigao tom kraljevskom povrću spomenik u obliku muzeja.
Šparoge
Medicinski je dokazano da ta biljka pročišćava krv i ima diuretično svojstvo. U savremenoj homeopatiji esencija koja se dobiva iz svježih izdanaka, koristi se za liječenje upale mokraćnog mjehura te bubrežnog i mokraćnog kamenca. Šparoge sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarciogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja.
Šparoge
Uz ljekovitost, šparoga je poznata i kao afrodizijak pa Indijci smatraju da potiče plodnost, a Kinezi da izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi.
Šparoge imaju veliku nutritivnu vrijednost. Iznimno su bogate mineralnim i vitaminima. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, a izvrstan su izvor folata i vitamina C. Mogu se spremat na mnogo načina. Od njih možemo dobiti supu, sitne delicije, rižoto omlete, salate…
Na pijacama u Boki šparoge se mogu naći po cijeni od šest eura.
Predlažemo…
Šparoge s njokama
Njoke s šparogama
Za 4 osobe:30 dag njoka (kupljenih ili domaćih)60 dag šparoga (samo mekani dio iskidan na komadiće veličine oko 2 cm) korica i sok 1 limuna origano, bosiljak i ostale mediteranske trave prema želji (može i ne mora) 10 dag naribanog parmezana maslinovo ulje i prema želji maslac so papar.
Priprema:
Skuvajte njoke u puno slane vode, čim isplivaju izvadite ih šupljikavom ožicom. U međuvremenu, na zagrijanu prosulju dodajte maslinovo ulje, mekani dio šparoga komadići, koricu i sok limuna (da ostanu lijepo zelene), so, papar i prema želji začine. Dinstajte poklopljeno par minuta uz povremeno miješanje. Dodajte skuvane njoke i strugani parmezan te lagano promiješajte ili servirajte njoke na pijat i prelite ih šparogama. Servirajte uz maslinovo ulje i strugani parmezan.
Napomena: Prema želji uz šparoge možete dodati i narezan pršut, slaninu ili šunku..
Saobraćaj na Jadranskoj magistrali između Tivta, Kotora i Budve trenutno je obustavljen zbog protesta upozorenje mještana Krtola.
Očekuje se da će blokada potrajati do 13 sati, a iako su brojni vozači pokazali nervozu, za sada nema incidenata
Oni su sa nekoliko desetina vozila blokirali kružni tok, odnosno kotorsku raskrsnicu između tunela Vrmac i aerodroma, protestujući zbog toga što lokalne i državne vlast ignorišu njihov zahtjev da se obezbijedi nesmetan pristup plaži Pržno – Plavi horizonti u Krtolima.
Blokada Jadranske magistrale foto S.Luković
Na terenu je prisutna i tivatska policija koja posmatra protest i za sada nije intervenisala.
Mještani Krtola u nedjelju će nešto iza podneva, prirediti kraći protest upozorenja na kružnom toku – kotorskoj raskrsnici na Jadranskoj magistrali, jer su nezadovoljni načinom na koji su Opština Tivat, JP „Morsko dobro“ i Ministarstvo održivog razvoja i turizma reagovali na njihov zahtjev vezano za slobodan pristup plaži Pržna –Plavi horizont- odlučeno je večeras na zboru građana MZ Krtoli.
Način na koji će biti izveden protest upozorenja večeras nije definitvno određen ali će se on vjerovatno izvesti na način da će Krtoljani svojim vozilima na kratko potpuno zauzeti kružni tok i jedno se vrijeme „vrtjeti“ kroz raskirnicu. Na taj način nadležnima u opštini Tivat i državi mještani će uputiti posljednje upozorenje pred potpunu blokadu saobraćaja na Jadranskoj magistrali, a koja će uslijediti ako se ne ispune njihovi zahtjevi u vezi slobodnog i neograničenog pristupa javnosti plaži Plavi horizont.
„Morsko dobro“ je 2013 potpisalo ugovor o 30-to godišnjem zakupu te plaže sa kompanijom „Qatari Diar“ koja nikako da izgradi obećani luksuzni turistički resort vrijedan 350 miliona eura u uvali Pržna, a za koga po ugovoru sa „Morskim dobrom“ ima pravo da zabrani prsitup svima osim svojim klijentima, na „minimum 70 odsto površine plaže“. Krtoljani su to doživjeli kao udar na svoju egzistenciju jer 80 odsto familija iz tog tivatskog naselja živi od turiszma, izdajući apartmane gostima koji u Krtole dolaze prevashodno radi kupanja na Plavom horizontu.
Na večerašnjem zboru građana predsjenik MZ Ivan Starčević i član Savjeta MZ Jovan Brinić upoznali su mještane sa činjenicom da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma potpuno ignorisalo njihove zahtjeve i čak nije došlo na sastanak koji je održan u Opštini Tivat prije desetak dana. Na tom sastanku, prema riječima Starčevića, predstavnik „Morskog dobra“ i gradonačelnik Tivta Ivan Novosel odbili su da podrže inicijativu mještana da se ugovor između „Qatari Diara“ i „Morskog dobra“ poništi kao nezakonit i neustavan.
„Novosel je rekao da Opština to neće uraditi i da oni moraju štititi interese „velikog investitora“, a ne naše iako smo mi građani Tivta koji ovdje žive i plaćaju porez od kojeg i Novosel i svi ostali opštinari dobijaju platu. Sve što su nam obećali iz Opštine i „Morskog dobra“ je neozbiljno jer su to radili bez „Katari Diara“, a ni do danas nam ni to malo nisu dostavili napismeno, pa smatramo da su naše zahtjeve potpuno odbili.“- kazao je Starčević na što su Krtoljani reagovali veoma burno, odmah tražeći da se preduzmu radikalne mjere i potpuno blokira saobraćaj na Jadranskoj magistrali „pa će onda i Vlada i Opština i Katarci koji nas ignorišu, doći da razgovaraju sa nama“. Mještani su poručili da je plaža Pržna javno dobro i uz to, zvanično zaštićeni spomenik prirode i da se na njoj ne može ograničavati ili braniti pristup javnosti. Istakli su da ograničevanje slobode kretanja ne poznaje ni Ustav, koji to pominje samo u slučaju vanrednih okolnosti – rata ili spriječavanja širenja zaraznih bolesti.
Sa vecerasnjeg Zbora gradjana u Krtolima
„Jesmo li mi i naši gosti gubavci pa nam moraju spriječiti pristup našoj plaži?“- zapitali su se mještani koji su odlučili i da cijelo naselje potpiše peticiju kojom će tražiti svoja prava. Starčević je kazao i da je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović „lagao“ prije dva dana u Skupštini kada je odgovarajući na pitanje poslanika LP Andrije Popovića, kazao da će trećina plaže Plavi horizont biti dostupna javnosti „jer ugovor „Qatari Diara“ i „Morskog dobra“ pominje „minimum 70 odsto kao zonu s akoje se javnost može isključiti“.
Poslanica SNP Snežana Jonica je na traženje mještana da saopšti svoj pravnički stav, kazala da je takav ugovor apsolutno ništavan jer je nezakonit i neustavan i obećala da će odmah pokrenuti pravni postupak njegovog poništenja, kao i kontrolno saslušanje ministra Gvozdenovića i predstavnika „Morskog dobra“.
Plavi horizonti – foto Boka News
„Ako se potpiše ovaj Sporazum (o fer uslovima za izbore – prim.aut.) opozicija će za 10-tak dana ući u mnoge državne organe i preduzeća, među kojima će „Morsko dobro“ biti posebno pod lupom SNP.“- kazala je Jonica dok je Mirko Kovačević iz „Tivatske Akcije“ Krtoljanima poručio da „na žalost, živimo u kriminalnom provizorijumu, a ne pravnoj državi“ i da „kriminalci poznaju i priznaju samo silu“.
„Ko se ovcom učini, poješčće ga vuci.“- narodnom poslovicom je Kovačević mještanima poručio što im je po njemu, činiti.
Potpuno novi kruzer „Viking Sea“, norveško-američke kompanije „Viking Ocean Cruises“, uplovio je danas u luku Kotor, kao treću destinaciju što je taj brod posjećuje na svom prvom komercijalnom putovanju. Brod je doveo oko 650 putnika iz cijelog svijeta kojima ni jaka kiša nije smetala da uživaju u obilasku Starog grada u Kotoru.
Kruzer dug 227 metara od 47.800 tona, isplovio je prije nekoliko iz Istanbula na svoje inauguralno krstarenje do Venecije, a nakon posjete grčkoj luci Pirej, danas je boravio u Kotoru.
Tim povodom novi brod su posjetiti predstavnici grada Kotora, preduzeća „Luke Kotor“ i lokalnog agenta kompanije „Viking Ocen Cruises“, pomorske agencije BCM, kao i naš novinar.
Goste je u „Explorers’ Lounge” salonu primio zapovjednik, kapetan Atle Hakon Knutsen kojemu su dobrodošlicu u Crnu Goru poželjeli pomoćnik direktora “Luke Kotor” Ljubo Radović i Jovo Miajlović iz agencije BCM i predali mu prigodne poklone – sliku Trga od oružja u Starom gradu, i novu fotomonografiju Kotora. Uzvraćajući poklone domaćinima kojima je darivao kompanijsku i krestu broda “Viking Sea”, kapetan Knutsen je naglasio da je Boka za njega i njegove putnike bila pravo otkrovenje jer ga je uplovljavanje u zaliv, podsjetilo na ulazak u neki od brojnih norveških fjordova.
“Zaliv me podsjetio na moju domovinu Norvešku gdje se takođe planine ovako strmo spuštaju u more. Kotor je predivan stari grad i nada se da će putnici ovdje uživati, iako im vrijeme baš danas i nije naklonjeno.“- kazao je norveški zapovjednik koji je iskazao veliko interesovanje za bogatu pomorsku prošlost Boke i najavio da će prilikom narednog dolaska u Kotor, obavezno obići ovdašnji Pomorski muzej.
Viking Sea“ na svojih 14 paluba može ukrcati do 930 putnika o kojima se brine 440 članova posade koji dolaze iz 37 različitih država svijeta. Po završetku inauguralnog putovanja u Veneciji, brod će isploviti za London, gdje će 5.maja na rijeci Temzi u Griniču, biti upriličena spektakularna ceremonija njegovog zvaničnog krštenja
„Prošle je godine ovdje bio naš brod-blizanac „Viking Star“, sada smo i mi prvi put došli, a naredne godine doći će i novi brod „Viking Sky“ koji je još u gradnji. Budući da imamo i još tri naručena nova broda koja tek treba da se grade, ubuduće možete očekivato da vam kompanija „Viking Ocean Cruises“ bude vrlo čest gost u Boki.“-istakao je kapetan Knutsen. Inače, na svoj novi brod danas se u Kotoru ukrcao i predsjednik i vlasnik kompanije „Viking Cruises“ Torsten Hagen .
Poklon za kapetana
Brodove tipa „Viking Star“ karakteriše specifičan dizajn, ekološki dizel-električni pogon, široka upotreba solarnih panela kao dodatnog izvora energije, te skandinavski praktična i sa mjerom dekorisana luksuzna unutrašnjost koju posebnom čini i činjenica da sve putničke kabine na ovom brodu imaju sopstvene balkone, što baš i nije slučaj kod drugih kruzera. Druga velika razlika „Vikingovih“ brodova u odnosu na konkurenciju na kruzing-tržištu je što nemaju kazino koji je neizostavni dio drugih kruzera, niti velike zabavne centre, ali zato imaju biblioteku, piano bar, pozorište i bioskop, te priliku da dok na njima plovite, slušate naučna predavanja iz raznih oblasti, ili da se obučavate u vrhunskom kulinarstvu pod nadzorom direktno glavnog brodskog šefa-kuvara. Itinereri svih njihovih krstarenja pomno su osmišljeni sa naglaskom da putnici dožive i što više nauče o destinaciji koju brod posjećuje, a da tokom plovidbe uživaju u brojnim umjetničkim djelima koja krase unutrašnjost kruzera, približavajući im na taj način skandinavsku kulturu i način života.
VIKING SEA u Kotoru
Goste iz Crne Gore kroz cijeli brod proveo je ljubazni direktor krstarenja na „Viking Sea“, Amerikanac Aron Sajfert. Počev od impresivnog „Explorers’ Lounge” salona na sedmoj palubi na pramčanom dijelu broda iz kojeg se pruđa fantastičan pogled, sve na ovom kruzeru odiše duhom Skandinavije. Dizajn unutrašnjosti karakterišu svjetle i pastelne boje, obilna upotreba drveta – naročito breze, detalji koji govore o bogatoj skandinavskoj ratničkoj i pomorskoj prolosti, mitologiji, umjetnosti i kulturi. Brod je dekorisan brojnim slikama, skulpturama, reljefima, tapiserijama i ornamentima, na više mjesta mogu se sresti vještački, ali izgledom vrlo vjerni originalu kamini sa vatrom, spa centar napravljen je po specifičnim skandinavskim mjerilima pa iz vrele saune možete odmah ući u ledenu sniježnu sobu sa pravim snijegom i ledom. Na brojnim mjestima duž broda naći ćete knjige sa policama, a u “Explorers’ Lounge” salonu pokrivaćete se pravim krznom sjevernih irvasa- karibua i uživati u pogledu na brojne artefakte posvećene Roaldu Amundsenu – najčuvenijem norveškom pomorskom i polarnom istraživaču, uključujući tu i modele Amundsenovih brodova “Gjoa”, “Maud” i “Belgica”, kao i njegovog dirižabla “Norge” sa kojim je 1926 Amundsen prvi preletio preko Sjevernog pola.
VIKING SEA u Kotoru
„Viking Sea“ na svojih 14 paluba može ukrcati do 930 putnika o kojima se brine 440 članova posade koji dolaze iz 37 različitih država svijeta. Po završetku inauguralnog putovanja u Veneciji, brod će isploviti za London, gdje će 5.maja na rijeci Temzi u Griniču, biti upriličena spektakularna ceremonija njegovog zvaničnog krštenja.
Promovisana nova knjiga profesora Lazara Seferovića
Nova knjiga profesora, istoričara umjetnosti i publiciste Lazara Seferovića, „Likovno nebo iznad Herceg Novog“, promovisana je u četvrtak Dvorani Park.
Promociju je otvorio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Andrija Radman, koji je kazao da je Skupština opštine sa zadovoljstvom stala iza novog djela profesora Seferovića.
– Hvala profesoru Lazaru Seferoviću, koji je svojim višeznačnim djelima ovjekovječio jedan značajan i veoma plodan period života našeg grada. Sačuvao ga je među koricama knjiga i, što je najvrijednije, potpuno otrgao od zaborava. Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo podržati Vas i Vaše djelo. Herceg Novi ima čime da se ponosi. Ovo je još jedan u nizu dokaza da je sinonim dometa u slikarstvu i umjetnosti uopšte. Svojom posebnošću potvrđuje da je dio svijeta i da živi uspješnim životom – kazao je Radman.
Direktor JUK Herceg-fest, dramaturg Stevan Koprivica rekao je da je deseta knjiga profesora Seferovića svojevrsna „posveta našem gradu i jednoj zemlji koje više nema, a koja je imala snage da u teškim, poslijeratnim vremenima na jednom mjestu okupi mlade talente“.
Promovisana nova knjiga profesora Lazara Seferovića
Profesor Seferović govorio je o radu na ovom djelu, na šta su ga podstakli kolaži koje mu je poslao Dado Đurić, a na kojima je prikazana Umjetnička škola.
Prisutnima je izložio sadržaj knjige u kojoj su sabrana sjećanja na cijelu gardu umjetnika koje je Crna Gora dala.
O Umjetničkoj školi u Herceg Novom, kao instituciji koja ima nezamjenjivo mjesto u crnogorskoj likovnoj umjetnosti, talasu različitosti koji je iz nje krenuo i postavio temelje moderne crnogorske likovnosti i neupitnoj vrijednosti djela profesora Seferovića govorili su i Vujica Ognjenović, Ljiljana Zeković, Zdravko Vučinić, Slobodan Bobo Slovinić, Petar Ćuković, Anastazija Miranović, Bogdan V. Musović, Minja Kusovac i Bosiljka Pušić.
U knjizi “Likovno nebo iznad Herceg Novog” je na 420 strana sabrano više od 750 fotografija, reprodukcija, primjera i analiza, 60 portreta umjetnika, sjećanja poznatih i manje poznatih đaka škole koja je osnovana prije 70 godina i utemeljila mediteranski duh likovnosti Crne Gore. Tu je i spisak svih 453 đaka koji su Umjetničku školu pohađali tokom 20 godina rada, među kojima su bili Petar Lubarda, Milo Milunović, Luka Tomanović, Vojo Stanić, Đorđe Bato Pravilović, Dado Đurić, Živko Nikolić i mnogi drugi.
Ako krećete na put kontaktirajte AMSCG, zbog radova na putevima koji su u toku. Promjenjen je režim na više saobraćajnica širom Crne Gore.
Na magistralnom putu M-2.3 Cetinje-Budva, na lokalitetima Obzovica i Braići, obustavlja se saobraćaj za sve vrste vozila od 10.00 do 12.00 časova, a na lokalitetu Markovići od 10.20 do 12.20 sati. Mimo ovih termina, saobraća se jednom trakom naizmjenično, uz semaforsku signalizaciju.
Poslijepodne, na lokalitetu Obzovica-Brajici, saobraćaj se obustavlja od 14.00 do 15.30, a na lokalitetu Markovici od 14.20 do 15.50 sati.
Na magistralnom putu M-2.3 Podgorica-Cetinje, na lokalitetu Barutana, potpuno se obustavlja saobraćaj od 10.00 do 12.00 sati. Mimo ovog termina, saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-6 Nikšić-Vilusi, lokalitet Trubjela, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni. Postavljena je semaforska signalizacija, a saobraćaja za sve vrste vozila se obustavlja od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati.
Zbog radova na rekonstrukciji, na magistralnom putu Tuzi-Božaj, u mjestu Pljoče, obustavlja se saobraćaj za sve vrste vozila od 09.00 do 11.00 i od 13.00 do 15.00 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, dionica Budva –Petrovac, i rekonstrukcije raskrsnice Budva-Cetinje-Bečići, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni i postavljena je semaforska signalizacija.
Radovi na Zavali
Na magistralnom putu M-2, dionica Herceg Novi-Kamenari, sanira se klizište na lokalitetu Baošići, pa se mijenja režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja saobraćaj za sve vrste vozila u trajanju od 10 minuta od 10.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 14.00 casova.
Zbog rekonstrukcije, na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje-Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a od 11.00 do 12.00 i 15.00 do 16.00 obustavlja se saobraćaj za sve vrste vozila.
Sve informacije u AMSCG možete dobiti putem telefona 19807 020 234 999 i 063 239 987.
Područje ulcinjske Solane koje spada u red najvrijednijih ekološko-turističkih resursa Crne Gore, već godinama je ugroženo lošom privatizacijom industrije soli koja je preduslov za opstanak biljnih i životinjskih vrsta na tom području, a dodatnu opasnost predstavljaju želje da se to zemljište gradnjom pretvori u turistički kompleks.
Područje ulcinjske Solane je najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježđenju i lokallitet za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana.
Na Solani je registrovano 240 vrsta ptica, a u proljeće se stotine i hiljade vodenih ptica ovdje zaustavlja radi odmora i prehrane.
U slanim bazenima je registrovano 114.000 biljnih vrsta, 24 vrste ribe, a na nasipima 12 vrsta vodozemaca, 28 vrsta gmizavaca i 33 vrste sisara.
Na prvoj Konferenciji o zaštiti ovog lokaliteta prije godinu dana, dogovoreno je da Vlada proglasi Solanu Emerald staništem najkasnije do juna 2015. godine i da je nominuje za Ramsar područje najkasnije do juna 2015. godine.
Prošao je i krajnji rok za slanje prijave, početak 2016. godine.
Uoči podgoričke Konferencije u četvrtak posvećene ovom pitanju, poslanice Evropskog parlamenta Aneliz Dods i Teri Rajntke uputile su Vladi pismo u kojem ističu važnost ulcinjske Solane kao najznačajnijeg lokaliteta na istočnom dijelu jadranske obale za uzgoj i boravak ptica tokom zime.
Ono što Solanu čini posebno vrijednom je činjenica da ona ne pripada samo Crnoj Gori već je dio svjetske prirodne baštine.
Tome u prilog govori i angažovanje stranih ambasadora najuticajnijih zemalja svijeta i međunarodnih prirodnjačkih organizacija koji insistiraju na međunarodnoj zaštiti ovog područja.
Ambasadorka SAD, Margaret En Uehara, napominje da ulcinjska Solana nije pitanje koje se tiče samo Crne Gore, već i cijele međunarodne zajednice.
“Vlada SAD se energično zalaže za rješavanje ovog pitanja i, kao i evropske kolege, nastoje da obezbijede zaštitu ptica selica”, rekla je Uehara.
Njemačka ambasadorka, Gudrun Štajnaker, poziva Vladu Crne Gore da što prije podnese prijavu za status Ramsar, a ambasador EU, Mitja Drobnič je naglasio da je važno da Vlada bude svjesna svoje odgovornosti u cilju zaštite ovog vrijednog dijela evropske prirodne baštine.
Međutim, domaći NVO sektor smatra da Vlada odugovlači sa rješavanjem ovog pitanja.
Aleksandar Perović, iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica, je tokom Konferencije, obraćajući se direktno ministru održivog razvoja i turizma, Branimiru Gvozdenoviću, da kašnjenje sa zaštitom područja Solane na nacionalnom i međunarodnom nivou smatra odugovlačenjem i opstrukcijom.
Ulcinj solana
Ministar Branimir Gvozdenović je odbacio optužbe, rekavši da smatra da je to pitanje bolje odložiti za nekoliko mjeseci da bi se našlo kvalitetno i dugoročno rješenje.
Gvozdenović je pritom odbacio i sve tvrdnje o planovima za gradnju na ovom prostoru.
Međutim, nije domaći NVO sektor jedini koji ima rezerve u vezi Vladine volje da zaista zaštiti područje Solane.
Izvršni direktor EuroNatur-a, Gabriel Švaderer, je rekao da sva objašnjenja ostavljaju prostor za veliki broj pitanja, a da je jedno od njih – da li zaista postoji politička volja da se ulcinjska Solana zaštiti.
U kampanju za zaštitu Solane, uključio se i crnogorski princ Nikola Petrović Njegoš koji je tokom Konferencije podsjetio da se, od dinastija Crnojevića i Petrovića, do današnje republike Crne Gore, Crnogorci diče sa jednom pticom, odnosno, orlom koji se nalazi i na državnoj zastavi.
“Naši precu su crpili snagu i inspiraciju iz te divlje prirode. Ne dozvolimo da izgubimo tu moćnu vezu koja nas veže za ovu lijepu zemlju”, rekao je princ Nikola Petrović Njegoš.
Prema podacima lokalne Turističke organizacije, u svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno odmara 756 zvanično prijavljenih turista. Od toga je samo 6 gostiju iz Crne Gore, a svi ostali su stranci.
U hotelima borave 122 posjetioca, dok 634 turista koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Na današnji dan u Budvi boravi 2.482 gosta, što je za 34% više nego u istom periodu prošle godine. Hoteli bilježe veću posjećenost za 30%, a privatni smještaj za 46%.
Gosti su u najvećoj mjeri stižu iz: regiona, Turske, Albanije, Bugarske, Rusije, Njemačke, Francuske i Italije, ali i iz SAD, Velike Britanije i Kine- kaže se u saopštenju TO Budva.
