Istorija boćarske Olimpijade u Tivtu – 60 godina više od …
Svečano otvaranje tradicionalne 61. bućarske Olimpijade održaće se u petak 29. jula u 21 sat na zogovima u Đurđevu brdu, Mažina – Tivat.
Organizator je BK Brđanin koji proslavlja 90 godina postojanja.
Prijavljivanje ekipa na telefon 067 548 453 ili u konobi Bahus.
Plakat za bućarsku Olimpijadu
Tradicija boćarske Olimpijade u Tivtu – više od igre
Posjećanju Zvonka Krstovića, prijedlog da se poput Olimpijskih igara u Helsinkiju (Finska) organizuje i „Olimpijada” u Tivtu, ali samo za boćare, dao je Krsto Bošković. Protivnika zanimljivoj ideji nije bilo, pa se prva stranica istorije “Boćarske olimpijade” ispisuje ovako:
Vrijeme odigravanja: 10. avgust 1952. godine,
Mjesto odigravanja: Đurđevo Brdo, zog Kopište,
Učesnici: Đurđevo Brdo, Kalimanj, Radoševići, Peani, Tripovići i „oficiri”, ekipa Doma Jugoslovenske narodne armije na Seljanovu.
Olimpijsku zastavu podigli su Anto Sindik i Đuro Krstović.Prvu boću na utakmici kojom je otvorena „Olimpijada” (Đurđevo Brdo – Kalimanj /2:1/) bacio je Krsto Bošković.Pobjednik je bila ekipa Đurđevog Brda u sastavu: Krsto Bošković (vođa ekipe), Anton Rajčević, Tripo Krstović, Krsto Sindik, Đuro Krstović. Sudija je bio Toni Bencon.
Izuzimajući četiri preskočene godine na samom početku (1953, 1955, 1958, 1959 ) „Olimpijada” ima zadivljujući višedecenijski kontinuitet.
Krapanjska regata ‘U susret Gospi od Anđela’ prvog dana kolovoza okupit će 35 veslačica u sedam gajeta koje će odati počast vrijednim ženama s otoka. Krapljanke su sve do polovice prošlog stoljeća ustajale u dva sata u jutro, veslale do polja u Jadrtovcu, Grebaštici i Donjem polju, pa veslale nazad kući gdje su ih čekala djeca i kućni poslovi.
Najstarija veslačica je 77-godišnja Smiljka Milutin, koja će se hrabro uhvatiti u koštac s regatnom stazom uzduž obale Krapnja dugom 700 metara.
Cijeli program počinje u ponedjeljak u 19 sati otvaranjem izložbe fotografija Foto kluba Šibenik ‘Kako smo lani vozile’ u Uljari sv. Lovre.
Start regate je u 20 sati.
Sa pristaništa na Brodarici trajekt će voziti za Krapanj stalno do ponoći.
Prvi festival uličnih performera „InArt“ počinje večeras u Tivtu i trajaće tri dana.
Na različitim lokacijama u gradu svoje predstavljanje imaće brojni umjetnici iz osam zemalja koji će se potruditi da svima koji se nađu Tivtu pokažu svoje neobične vještine.
Festival će zvanično biti otvoren u četvrtak, 28.jula u 21h, kada će nakon pozdravnih govora predstavnika Opštine Tivat i organizatora InArt festivala – Koncept Plus iz Podgorice, biti otvorena izložba „Drvostvori“ Mladena Karišika iz Kolašina, a potom će uslijediti nastupi gosta iz Belgije Bartoa, makedonske teatarske trupe Teatrosk, Žarka Stanišića iz Podgorice, gosta iz Italije Otta il Bassotta, te plesnog studija indonežanskog plesa Bidadari i Cigo One Man banda iz Pule. Tehniku takozvanog slikanja na vodi pokazaće turski umjetnik Zafir Kijiđi, 3D artom će se predstaviti predstavnici Beton festa iz Sarajeva, a Animacije Bajka će raditi face painting.
Veče će muzički upotpuniti nastup benda Toć iz Tivta.
Intenzivan program planiran je za sva tri dana trajanja festivala, a sve aktivnosti će se odvijati na ulicama i trgovima Tivta.
Organizatori se nadaju da će razigrana atmosfera festivala privući posjetioce, koji će osim aktuelne turističke ponude moći da uživaju u interesantnim umjetničkim formama.
Produkciju festivala potpisuje kompanija Koncept Plus iz Podgorice u partnerstvu sa Turističkom organizacijom Tivat, a festival je dobio podršku Opštine Tivat, Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva kulture Crne Gore i Turskog kulturnog centra Yunus Emre Enstitüsü iz Podgorice.
Služba zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat pronašla je i spasila juče poslijepodne dvoje ruskih turista koji su se izgubili na obroncima brda Vrmac iznad Tivta.
“SZS je alarmirana u srijedu u 16.59 sati iz centra 112, kada je primljena informacija da se dvoje ruskih državljana izgubilo u reonu Gornja Mažina, u opštini Tivat. Po primitku informacije na lice mjesta izašao je tim SZS, pa su četiri pripadnika službe u koordinaciji sa centrom 112,za manje od jednog sata locirali, pronalašli i zbrinuli osobe za kojima se tragalo.”- saopšteno je iz Opštine Tivat.
Prema riječima komandira SZS Zorana Barbića, u pitanju je dvoje ruskih turista, koji su se šetnjom uputili ka padinama Vrmca i na nekoj od manje prohodnih staza izgubili orjentaciju. “Hitnom reakcijom, uspjeli smo ih brzo pronaći i zatim ih sprovesti do hitne medicinske pomoći gdje su ustanovljene samo lakše ogrebotine.” – istakao je Barbić.
U okviru druge faze kandidature Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture, grad je proteklih dana posjetio Džon Vesel, kreativni producent organizacije „Walk the plank“ koja već 25 godina širom svijeta organizuje spektakle na otvorenom.
„Vaš grad je fantastičan, mnogo mi se sviđa ovdje. Imate predivno more i nevjerovatan prirodni amfiteatar. Ovo je odlično mjesto za napraviti zapanjujući šou“, kazao je Vesel i poručio da se nada da će upravo Herceg Novi biti jedan od lokacija na kojima će organizovati spektakl.
„Mislim da imate ozbiljnu šansu da osvojite titulu Evropske prijestonice kulture. Imate oponenta u toj trci koji je veoma ozbiljan, ali imate nevjerovatno dobru lokaciju i odličan tim, koji je iskusan, ambiciozan i pun entuzijazma“, rekao je Vesel.
Obećao je da će se vratiti u Herceg Novi, kao i da će rado odgovoriti na zahtjev da njegova organizacija pomogne u organizovanju manifestacija u gradu.
Organizacija „Walk the plank“ je već dva puta bila partner na projektima Evropska prijestonica kulture – za Liverpul 2008. su organizovani otvaranje i završnu ceremoniju, a 2011. za finski grad Turku takođe ceremoniju otvaranja. Trenutno sarađuju i sa Pafosom (Kipar) koji će biti Evropska prijestonica kulture 2017. godine i Valetom (Malta) koja će ovu titulu nositi 2018. godine.
„Walk the plank“ je britanska organizacija koja postoji od 1991. godine. Okuplja kreativce koji su specijalizovali organizovanje događaja na otvorenom. Ponose se brojnim preformansima koje su priredili na zemlji i na vodi, koristeći čitav spektar različitih tehnika i efekata. Pored učešća u realizaciji projekata Evropska prijestonica kulture, radili su za festivale u Velikoj Britaniji, Kanadi, Singapuru i drugim zemljama.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora, pokreće intenzivniju edukaciju javnosti o značaju zaštite kamenite obale crnogorskog primorja, koja je posljednjih godina ugrožena masovnim i nesavjesnim vađenjem školjki prstaca.
Prstaci
„Glavni cilj ove inicijative je potreba da se što više ljudi upozna sa štetom koja se čini vađenjem prstaca i podigne svijest, da se zarad sezonske zarade, ugrožava opstanak jednog važnog resursa, a zajedno sa njim uništava i stanište, koje je ujedno i stanište velikog broja drugih organizama“, saopšteno je iz Ministarstva.
Kako navode, na problem uništavanja kamenite obale godinama unazad ukazuju stručnjaci iz Instituta za biologiju mora.
„Riječ je o ilegalnom vađenju prstaca, zbog čega se remeti cjelokupno stanište i dolazi do velikih poremećaja na morskom dnu, tako da sada imamo veliki deo stjenovite obale koji je potpuno ogolio, bez algi i bilo kojih drugih organizama, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora“, kaže se u saopštenju.
Kako pojašnjavaju iz Ministarstva, prstaci su duguljaste školjke, smeđe boje, koje oblikom podsjećaju na prst i otuda potiče narodni naziv.
„Žive u stijenama, a prostor za život stvaraju tako što ispuštaju male količine hlorovodonične kiseline, a da bi dostigli dužinu od pet centimetara potrebno im je između deset i 30 godina. Sa druge strane prstaci se sakupljaju razbijanjem stijena u kojima žive, uz pomoć alata kao što su: čekić, dlijeto, pinceta“, kazali su iz Ministarstva.
Razbijanjem stijene, kako dodaju, remeti se prirodna ravnoteža staništa, koje naseljavaju i druge mnogobrojne vrste i za koju su bile potrebni vjekovi da se uspostavi.
„Interesantan je podatak da je za jednu restoransku porciju prstaca mora uništiti oko jedan metar kvadratni stijene, te da je na takvom lokalitetu potrebno više od 20 godina da bi se vratilo u prvobitno stanje. Iz ovih razloga zaštite kamenite obale, Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi u potpunosti je zabranjen ulov i stavljanje u promet na teritoriji Crne Gore, kao i izvoz prstaca“, navodi se u saopštenju.
Prstaci
Iz Ministarstva je saopšteno da je kaznena politika po tom pitanju jako rigorozna i predviđene su novčane kazne od 500 do 20 hiljada EUR za pravna lica, odnosno 250 do hiljadu EUR za fizička lica.
„Intenziviranjem ljetnje turističke sezone, problem sakupljanja prstaca i štete koja se čini na ovaj način postaje izraženiji. U pojedinim ugostiteljskim objektima duž crnogorske obale prstaci se mogu naći u ponudi. Zato je od neizmjernog značaja da se shvati koliko se štete čini kamenitom staništu, zbog gastronomskih prohtjeva“, kazali su iz Ministarstva.
Kako dodaju, bitan je i zdravstveni aspekt ljudi koji konzumiraju te školjke.
„Uzimajući u obzir da se prstaci stavljaju na tržiše u potpunosti na ilegalan način, odnosno da nijesu prošli sanitarnu kontrolu, te na taj način mogu prouzrokovati različite vrste zdravstvenih tegoba, počev od onih stomačnih pa nadalje“, kaže se u saopštenju.
Ministarstvo je pozvalo javnost da doprinose očuvanju životne sredine i sprečavanju nelegalnih aktivnosti vezanih, na način da se inspekciji za morsko ribarstvo prijave aktivnosti vezane za sakupljanje ili stavljanje na tržite prstaca u Crnoj Gori.
Ekipa američke televizijske kuće „Associated Television International“ koja u saradnji sa producentskom kućom „Balduči film“ iz Zagreba snima emisije popularnih voditeljki Laura McKenzie „Traveler“ i „Elizabeth Stanton’s Great Big World“, od danas boravi u Tivtu.
„Emisije se bave prikazivanjem kulture, hrane, prirode i ponude svjetskih turističkih destinacija. Kod nas će se od 27. do 30. jula snimati dvije epizode, a cilj im je prikazati prirodne ljepote koje Crna Gora, kao turistička destinacija nudi.“- saopštila je Turistička organizacija Tivat.
Pored Tivta, ekipa američke TV će snimati i na lokacijama u Kotoru i Budvi.
Dvije popularne emisije u produkcuji ATI televizije emituju na preko 130 kanala u Sjedinjenim Američkim Državama, te u 44 različite zemlje svijeta.
„Crna Gora je zemlja koju gosti iz SAD-a posjećuju u sve većem broju i ova emisija će doprinijeti dobroj promociji Crne Gore.“- saoštila je TO Tivat koja je američkoj ekipi predložila najatraktivnije lokacije za snimanje poput Gornje Lastve, Porto Montenegra, velikog Gradskog parka, komplksa Luštica bay… Turistička organizacija je takođe pripremila i welcome pakete sa propagandnim i reklamnim materijalom. Ekipa iz SAD će imati priliku da prisustvuje i prvom međunarodnom Festivalu uličnih performera „Inart“ koji večeras počinje u Tivtu.
„Sedam dana u vrmačkim selima” – foto Boka News
Tokom tri dana trajanja ovog festiovala, tivatske ulice, trgovi i ponte biće pozornica za muzičare, plesače, pozorišne ansamble i animatore iz Crne Gore i svijeta. Na festivalu će gostovati neki od najpoznatijih uličnih performera iz regiona i svijeta. Umjesto ustaljenih formi prezentovanja kulturnih sadržaja u oficijelnim prostorima, kod performera je razvijen koncept uličnih događaja, a javnost će biti animirana kroz direktan i interaktivan odnos sa umjetnicima.
“Ulični performeri znatno obogaćuju gradsku scenu i doprinose doživljaju grada, te će se s toga predstaviti na više lokacija u gradu Tivtu. Učetvrtak 28.jula u manifestaciju će nas uvesti Glazbeno prosvjetno društvo “Tivat” defileom kroz grad, sa početkom u 20.30 sati, nakon čega će se u 21 sat održati otvaranje „Inarta“. Festival će trajati 3 dana, zaključno sa 30.julom kada će se bogat program zaokružiti velikim vatrometom koji će osvijetliti nebo iznad grada Tivta.”-saopštila je lokalna Turistička organizacija.
Pozorišna predstava “Hasanaginica” u produkciji Centra za kulturu Tivat, biće izvedena u nedjelju 31.jula sa početkom u 21.30 sati na maloj sceni u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, u okviru 11. Festivala mediteranskog teatra “ Purgatorije”.
Ova predstava će zbog velikog interesovanja publike, biti reprizno izvedena i u ponedjeljak 1. avgusta, u utorak 2. avgusta, i u srijedu 3. avgusta.
Po tekstu Ljubomira Simovića, “Hasanaginicu” je režirao Jagoš Marković, a u predstavi igraju Kristina Stevović, Branimir Popović, Anita Mančić, Radmila Živković, Nebojša Kundačina, Aleksandar Srećković, Momčilo Otašević, Mišo Obradović, Emir Ćatović i Miloš Pejović.
“Hasanaginica” je premijerno izvedena na festivalu “Purgatorije” 2015. godine, uz brojne pozitivne kritike, a o ovom komadu reditelj je istakao : “”Hasanaginica je DNK sveg našeg bola, naše tuge i naših ljubavi. Ovo je prava antička tragedija stavljena na naše prostore i u naš mentalitet, a ovo što smo mi pokušali napraviti je omaž tom velikom dramskom djelu i njegovoj neprolaznoj ljepoti“.
Finale jubilarnog, 15. Međunarodnog festivala klapa Perast, održaće se na centralnom trgu, ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, u petak i subotu, 29. i 30. jula, sa početkom u 21 sat.
Prve večeri, u kategoriji Nove klapske pjesme,nastupiće klape: Jadran – Tivat, Diva – Široki Brijeg BiH, Assa Voce – Podgorica, Incanto – Kotor, Skontradura – Dubrovnik HR i Klapa Sveti Nikola – Metković HR.
U takmičarskoj kategoriji Mješovitih klapa nastupiće : Basca – Baška voda HR, Castel Nuovo – Herceg Novi, Jadran – Tivat, a gosti će biti klape Alata – Podgorica i Trebižat – Čapljina BiH.
Druge takmičarske večeri, 30. jula (subota), ujedno i završne, kada će se proglasiti pobjednici i najbolji izvođači, u kategoriji Ženskih klapa nastupiće: Alata – Podgorica, Diva – Široki Brijeg BiH, Neverin – Kaštel Lukšić HR, O’Dive Bell Canto – Berane, Oršulice – Vodice HR, Salona – Solin HR i Skontradura – Dubrovnik HR.
U kategoriji Mješovitih klapa nastupiće: Basca – Baška voda HR, Castel Nuovo – Herceg Novi i Jadran – Tivat.
U kategoriji Muških klapa nastupiće: Assa Voce – Podgorica, Kaše – Dubrovnik HR i Kožino – Kožino HR.
Festival klapa Perast
Prve festivalske večeri, 29. jula (petak), u Muzeju grada Perasta, u 19.30 sati biće predstavljen četvrti broj časopisa „Lirica“ i „Zbornik radova Ljube Stipišića Delmate“ o kojem će govoriti Jakša Fiamengo, hrvatski akademik i mr.sci Mirko Đinđić ispred „Zaklade Delmata“.
Ulaznice za finale 15. Međunarodnog festivala klapa Perast mogu se kupiti prije početka festivala, po cijeni od 5 eura ili uz bonus za dvije kupljene ulaznice – dupli CD, za 13 eura.
Perast – foto Boka News M.Marušić
Za sve zainteresovane, Festival klapa iz Perasta obezbijedio je za finalne festivalske večeri, 29. i 30. jula, prevoz brodovima iz Kotora po promotivnim cijenama – povratna karta 5 eura.
Iz Kotora za Perast, polazi brod „Vodena kočija“, u petak 29. jula, u 19.30, sa glavne gradske rive, a u subotu 30. jula, u isto vrijeme, brod „Marija D“.
Do prije mjesec dana za njih je malo tko znao, a od jučer vladaju cijelom Silbom. Pet prijateljica, koje godinama ljetuju na otoku, sastavile su svoju Nezavisnu listu s kojom su ove nedjelje pobijedile na izvanrednim izborima na Silbi, i sa 133 osvojena glasa premoćno preuzele lokalni Mjesni odbor, prenosi Jutarnji.
HDZ koji je na izbore izašao sa svojom listom dobio je samo 53 glasa i tako u peteročlanom vijeću dobio samo jedno mjesto.
Nova predsjednica Mjesnog odbora postala je Sara Lovrović, 34-godišnja Zagrepčanka koja se tek ove godine preselila u Zadar, a na Silbi radi kao šefica kuhinje u konobi Alavija. Uz nju su u Vijeće Mjesnog odbora ušle Alma Kruško (28), Paula Bolfan (22) i Matilda Sindičić (33), a samo Iva Matulina nije. To zadnje mjesto uzeo je Gerald Baranović u ime HDZ-a.
Zagrljaji i čestitke
Međutim, tu iznenađenja ne prestaju, jer vlasnik Alavije, Saša Predovan, inače i voditelj lokalne turističke zajednice, bio je kao nestranački kandidat peti na HDZ-ovoj listi. U Vijeće nije ušao, a kod njega u Alaviji uz novu šeficu MO-a kao konobarica radi i Iva Matulina, a u turističkoj zajednici Paula Bolfan.
Stoga pitam Saru je li im zajednički šef Predovan čestitao.
– Naravno, nakon Baranovića, on mi je među prvima prišao, izgrlio me i čestitao, jer u trenutku objave rezultata ja sam bila na poslu u njegovoj kuhinji. Silba je maleni otok, sa 391 prijavljenim glasačem (pravo glasa imaju samo stalni stanovnici), i svi se ovdje dobro poznajemo. Nitko ne gleda tko je čiji, svi zajedno pokušavamo učiniti najbolje za Silbu – kaže mi Sara Lovrović i dodaje da su djevojke još u šoku. Jučer su, kaže, vrištale i skakale od sreće, ali danas su već prionule poslu.
Silba
A Silba je donedavno bila u velikom problemu.
Otok je veličine samo 15 kilometara četvornih i na njemu je zabranjen promet autima i motorima, a u sezoni čak i biciklima. Nemaju svoj proračun niti ovlasti nego su Mjesni odbor (kao dislocirana gradska četvrt Zadra) koji je pune dvije godine bio raspušten. Prije toga, od sredine osamdesetih (uz kraće prekide), vodio ga je nezavisni Nenad Burić, dugogodišnji pomorski kapetan koji je nakon loše suradnje s centralom u Zadru i HDZ-ovom većinom u MO-u podnio ostavku 2014.
I donedavno nitko za to nije mario, a kad su raspisani izvanredni izbori za početak jula, morali su ih otkazati jer se nitko nije želio kandidirati.
Silba je odmah proglašena otokom bez političara.
Bez buke
A onda su za ponovljene izbore održane ove nedjelje na zadnji dan prijava u igru ušle čak dvije liste, nezavisna sastavljena isključivo od mladih djevojaka i HDZ-ova koja je uz Silbu u nedjelju poražena i na susjednom Bokanjcu.
– Misli globalno, djeluj lokalno – Silba u srcu, to je bio naš slogan. Nismo htjele politiku u kampanji, nismo radile buku i povlačile ljude za rukav. Organizirali smo akcije čišćenja plaža i slušale stanovnike Silbe da doznamo što ih muči. Tako da smo kampanju zapravo vodile potiho, a podržalo nas je puno mladih ljudi – objašnjava Sara.
Na isti način misle voditi otok.
Silba, koja u dva mjeseca sezone ima i po šest tisuća turista, ima samo dvije brodske linije dnevno, od kojih ona trajektom do Zadra plovi puna četiri sata. Na otoku je puno nekretnina koje su zapuštene i propale, neke i u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, i treba ih oživjeti. Treba riješiti problem odvoza smeća, vodovod i regulirati promet biciklima.
– Prvo što nas čeka je da detaljno proučimo zakone i saznamo gdje je prošlo Vijeće stalo s radom. Nakon toga krećemo u bitku s divom, s Gradom Zadrom. A svaku važniju odluku mislimo komunicirati sa što više stanovnika Silbe, sazivat ćemo mjesne sastanke i dogovarati se oko svega – kaže S. Lovrović.
Čestitke iz Zadra
Djevojke definitivno žele ubrzati komunikaciju, upotrebljavati digitalne tehnologije, mailove i chatove, internetom proširiti glas o Silbi, a prioriteti su im bolja povezanost otoka i rješavanje komunalija. Žele dulju sezonu jer od turista živi cijeli otok.
– Iz Zadra nam još nitko nije došao čestitati, ali čule smo da će ovih dana doći pa ćemo sjesti s njima i upoznati se. Stariji nas, poučeni vlastitim iskustvom, upozoravaju da je neke stvari teško mijenjati, možda i misle da smo nadobudne, ali mi smo tvrdoglave i odlučne da stvari pokrenemo s mrtve točke. Iako nas je pet u Vijeću, mi stanovnike Silbe smatramo našim šestim članom – kaže Sara.
A kad su o kandidaturi razmišljale, nitko nije očekivao da će se doista i prijaviti. Tri djevojke su živjele u Zagrebu, a dvije u Zadru, ali sve su ljeta odmalena provodile na Silbi, i sada na otoku provode i po šest mjeseci.
– Iskusile smo gradsku vrevu, ovdje se živi drugačije, bolje, i to nas je privuklo. Funkcija predsjednice je volonterska, a honoriraju se samo sjednice Mjesnog odbora. Sve moramo raditi druge poslove da bismo imale od čega živjeti – zaključuje S. Lovrović koja ostaje kuhati u Alaviji, piše Jutarnji.
