U Crkvi svetog Pavla u Starom gradu Kotoru,u organizaciji Ambasade SAD, OJU “Muzeji” Kotor i Opštine Kotor, u četvrtak 10. marta s početkom u 19 sati održaće se koncert Laure Korteze i benda “The Dance Cards”.
“Laura Korteze i pomenuti bend su mladi umjetnici, koji svojim hrabrim i elegantnim zvukom, školovanim u smislu ritualne lirske narodne muzike, izvode interesantne melodije. Vjerni svom avanturističkom duhu, grupa je nedavno izabrana po drugi put među 400 bendova u svrhu turneje od strane američke vlade. U 2014. godini bend je obišao Indiju, Kazahstan, Uzbekistan i Bangladeš, kao ambasadori umjetnosti. Ove razmjene predstavljaju promociju pozitivnog imidža SAD-a kroz umjetnost i muziku, kao i kroz direktan kontakt umjetnika sa slušaocima širom svijeta”, saopšteno je iz Muzeja grada Perasta
Popularna kotorska diskoteka „Maximus“ teško je oštećena u požaru koji su rano jutros podmetnula nepoznata lica. Naime, oko 4.30 sati maksirani napadači savladali su stražara koji je čuvao diskoteku, ušli u prostorije objekta koji se nalazi unutar zidina Starog grada i podmetnuli požar u dijelu diskoteke gdje je bina na kojoj gotovo stalno nastupaju muzičke zvijezde iz regiona, po kojima je ova diskoteka bila prepoznata ne samo u regiji, već i u Evropi.
Petorica napadača potom su pobjegli, a vatrogasci koji su odmah pozvani, u veoma teškim okolnostima, borili su se sa požarom narednih sat vremena. Vatra je u potpunosti ugašena jutros oko 7 sati, a policija je pokrenula istragu o napadu u kojem je „Maximus“ pretrpio veliku materijalnu štetu.
Diskoteka Maximus je jedna od najbolje opremljenih i svakako najatraktivnija diskoteka u ovom dijelu Evrope, s vrhunskim audio-vizualnim sistemom i laserskom rasvjetom. Diskoteku je posjetilo preko dva miliona ljudi iz cijele regije i šire tokom devet godina uspješnog poslovanja, a u njoj je nastupilo više od tri hiljade raznih izvođača iz oko 30 zemalja svijeta.
Za večeras je bio zakazan koncert Miroslava Ilića.
Godine 1910. u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, odlučeno je da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike proteste američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opšteg pravo glasa.
I mnogo prije toga žene su se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji položaj u društvu.
Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljivanje žena bilo je i ostalo temelje na kojem su poslije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost.
Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žene su se izborile za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na rastavu braka i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim državama ta prava još nisu potpuna.
Zbog dvostruke uloge – proizvođača i majke – emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana ženane gubi svoj smisao.
Koncert klapa „Duša u kamenu“ - u čast Jakši Fiamengu
1 od 14
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Lovanja
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Proslavljen Sveti Anton 13. jun 2020.
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Sa pressa Kotor
Proslavljen Sveti Anton 13. jun 2020.
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Proslava 15 godina nastave na hrvatskom jeziku
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Koncert klapa „Duša u kamenu“
FesKK - zatvaranje decembar 2018.
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Koncert klapa „Duša u kamenu“
Povodom 8. marta – Dana žena, sinoć je u crkvi Svetog Duha u Kotoru održan koncert pod nazivom „Duša u kamenu“, posvećeni pjesniku, piscu i novinaru Jakši Fiamengu, koji već godinama sarađuje sa peraškim festivalom.
„U poeziji je najbolje ono što se ne reče, nego što se osjeti. Sve pjesme koje su ispjevane su male glazbene drame, pokušaj da se fiksira neka sudbina, da se zabilježi događaj, da se opišu krasote našeg zavičaja, a ovo je jedan zavičaj, Mediteran, Boka, Split, Komiža….“ kazao je Jakša Fijamengo pozdravljajući brojnu publiku.
Koncert je započeo nastupom klape Assa Voce iz Podgorice koji su izveli poznatu skladbu Piva klapa ispo´ volta, za koju je riječi napisao Fijamengo.
O Jakši Fiamengu, živoj legendi dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, govorio je Ante Mekinić iz Splita, publicista i promoter kulture.
Stihove iz Fiamengove knjige Karoca gre kazivali su Milica Cvijović i Saša Vidić.
Nastupile su klape Assa Voce, Alata, Maris, Lungo Mare i Nada Baldić, Incanto, Legate.
Koncert je završen poznatom Fijamengovom skladbom Karoca, po kojoj je i napisao knjigu Karoca gre.
Pisac i pjesnik, novinar i urednik, Komižanin i Splićanin, Jakša Fiamengo– sinonim je pjesničke Dalmacije i stiha koji budi slike u svijesti čitalaca. Njegove su pjesme ukomponovali najistaknutiji kompozitori hrvatske estrade, klapske pjesme, pisci za horove i dječje ansamble.
Iako stihove popularnih hitova Karoca, Piva klapa ispo´ volta, Infiša san u te, Ništa nova, Nadalina, Nokturno, Vagabundo, A vitar puše, kao i klapskih klasika Sutra će te ponit, Ruko moja što si takla, Kad mi bude leći, Parce mihi Domine, Injoštar, Da mi se providi i drugih, znaju i stari i mladi, malo ljudi zna da su potekle baš iz pera, ovog vrhunskog pjesnika. Jer „Jakša je pjesnik, a ne pomoćna snaga kompozitorima – on uglavnom ne piše na muziku već se ona piše na njegove stihove.“
U sklopu Kotorske koncertne sezone koncert su organizovali Međunarodni festival klapa Perast, Muzička škola „Vida Matjan“ i KotorArt uz potporu opštine Kotor.
Poznati Crnogorski muzičar, veliki ljubitelj jedrenja i dervenih barki Antonije Pušić poznatiji kao Rambo Amadeus došao je na ideju da u saradnji sa našim najpoznatijim kalafatom Nenadom Bokovcem realizuje jedan veoma ambiciozan projekat pod nazivom „Solarni retro jedrenjak“.
Realizaciju projekta započeo je kupovinom jednog starog kutera koji se već nalazi u Nenadovoj radionici.
Ovaj projekt je zapravo zbir svih mojih afiniteta, hobija i pasija na jednom mjestu. Ovaj Solarni jedrenjak je, jednostavno rečeno, prototip mojih snova. Pogledajte ovaj video i pratite realizaciju projekta na blogu http://drvenebarke.blogspot.com/
“Jedrenje je poezija kretanja”
Jedrenje nije snobovsko zajebavanje preskupim brodovima i razmetanje pred sirotinjom koja se brčka u moru. Danas možete nabaviti polovnu jedrilicu za cijenu auta starog 10 godina. I odmah jedriti.
Jedrenje je prađede energetske efikasnosti. Sa svojom jedrilicom nisam za 10 godina potrošio goriva koliko jedan vlasnik glisera iste dužine sprži za sat vremena. A pri tom provedem na moru, u plovidbi, višestruko više vremena od njega , što je valjda i cilj kad imaš plovilo.
Brzina jedrilice mi je izuzetno važna. Kad vidim neke pijane turiste kako se valjaju na čarteru niz vjetar stegnutih jedara, srce mi se stegne baš kao i to jedro u rukama neznalica. Volim kad jedrilica optimalno hvata vjetar, “orca” oštro u vjetar, precizno siječe talase kao što dobar nož siječe mladi sir, dok su jedra natrimovana da se na brzini ne gubi ni milimetar.
Volim restauraciju starih, odbačenih stvari.
Obnovio sam jednu staru gitaru, koju sam našao pored kontejnera za smeće, starog fiću, kog ovih dana treba da registrujem i s ponosom vozim po gradu. Ugradio sam mu i plin, da bude Eko Fićo. Čak sam se palio da restauriram jedan stari BMW motocikl, ali, čim sam osvijestio činjenicu da motocikl nikad nisam vozio, niti me to zanima, brže bolje sam ga poklonio komšiji , pasioniranom motociklisti, uz to vrhunskom autolakireru, koji će imati znanja vremena I živaca da ga dotjera do perfekcije. Otac mi je bio arheolog, restaurator, potpuno nenamjerno sam pokupio tu pasiju od njega.
Volim Kutere
U vojsci, u Splitu, davne 1982 , već kao jedriličar takmičar sam dobio prekomandu da pomažem u obuci mornaričkih oficira u jedrenju I veslanju. Pored modernih jedrilica, tu su bili I takozvani “kuteri”, elegantne, barke 100 godina stare koje su, gonjene veslima i čistom ljudskom snagom dostizale nevjerovatnu brzinu od 6 čvorova! Na jedra, u “pola krme” dostizao je i više.
Ljubav prema tom brodu se nekako ukorijenila , I ja sam nakon 30 godina došao u posjed jednog, prilično raspalog kutera, čije slike vidite.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Volim planetu Zemlju
Volim ja i čitav Kosmos, ali Zemlja je najgostoljubivija i najprijatnija teritorija za koju znam. Vjerovatno ima nekih boljih, ali do njih je za sad nemoguće doći.
Računam da će, ovako atraktivan starinski jedrenjak, sa najmodernijom, a sasvim pristupačnom tehnologijom, koja zbog starih navika još nema masovnu primjenu, sa popularnim kapetanom koga mediji temeljno prate, dati odličan primer i motiv da se pređe na električne motore i solarni pogon.
Možda najvažnija pasija koju imam je borba za čistiju planetu uvođenjem čiste tehnologije. Tehnologija je već tu, ona donosi ogromne uštede u gorivu, novcu, eliminaciji zagađenja. Promjena ljudskih navika je nešto na čemu radim već neko vrijeme, kroz moje javno djelovanje. Užasno je gledati te naftne fleke koje svaki motor sa unutrašnjim sagorijevanjem pušta u manjoj ili većoj mjeri. Uz to, gorivo moraš da kupiš, a sunce sija džabe!
A šta to ja ‘oću?
Ovaj projekt je zapravo zbir svih mojih afiniteta, hobija i pasija na jednom mjestu. Ovaj Solarni jedrenjak je, jednostavno rečeno, prototip mojih snova.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Jedriti sa brodom dizajniranim prije više od 100 godina, a biti brz jednako kao današnje, moderne jedrilice, nekako mi se namentulo kao izazov. Stalno maštam kako će se na regatama kormilari na modernim brodovima pušiti od ljubomore I zavisti kad u nevjerici budu shvatili da ih je upravo prestigao brod dizajniran 100 godina prije njihovog.
Jedriti u potpunoj tišini restauriranim oldtajmerom, koji će biti vrhunac “zelene” tehnologije, ispred nosa “motornjacima” koji zagađuju more, troše zalihe kiseonika baš kao njihovi vlasnici zalihe iz novčanika, dok pritom moraju slušati mumlanje, turpijanje i arlaukanje sopstvenog motora usred tihe pučine.
Ovaj brod će biti ogroman podstrek za promjene navika i ako preobrati samo jednog gliseraša da pređe sa benzina na vjetar, učinili smo prvi, najvažniji korak za očuvanje Jadrana.
Današnja tehnologija već omogućuje da na ovom kuteru imam električni motor, i baterije koje se pune uz pomoć solarnih kolektora. Velika paluba omogućuje bar pet kvadrata solarnih kolektora, što je više nego dovoljno. Baterije se pune na sunce čitav dan, a onda motor služi samo za uplovljenje i isplovljenje – i to ponekad. Volim da isplovljavam i uplovljavam na jedra. Motor je dakle tu za neke nepredviđene situacije, 1 h autonomije sa brzinom od 5KNT mi je više nego dovoljno.
Jedan od ciljeva je i medijsko lobiranje da lučke kapetanije, marine i pristaništa prestanu da naplaćuju vez i plovidbene dozvole indexirane po dužnom metru plovila, već po konjskoj snazi motora. Apsurdno je da jedrilica, duga 20 metara, sa motorom od 150 konja, plaća veću cijenu od motorne jahte koja ima 15 metara i motorčinu od 3 000 konjskih snaga. Apsurdno je da eko taksa bude ista za jedrilice koje klize pored obale bez buke i talasa, i motornjake koji oru more, prave ogromne valove, i u zalivima trajno narušavaju obalu, floru i faunu, bukom uznemiravaju čitav živi svijet, uključujući i čovjeka.
Ovo je plan razvoja broda:
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Brod će na kraju ipak biti u mom vlasništvu, ali pristup na solarni jedrenjak biće otvoren za sve učesnike u ovom projektu, ekološka udruženja, autore eko emisija i eko projekata, sve radoznale moreplovce koji žele da primjene naš koncept na svojim plovilima.
Dakle, to će biti ploveće učilo. Sailing educational ship.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Kako bi ovaj brod zaplovio Jadranom, povećao ekološku svijest ljudi, preobraćivao bahate gliseraše i omogućio mi da uhvatim inspiraciju na valovima – potrebno mi je vaše učešće.
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Dakle, optimalno je da u finansiranju ovog projekta učestvuje puno zainteresovanih ljudi, koji će finansirati po malo, ali pomalo i biti dio projekta, što je i suština crowdfundinga.
Naravno, nikako ne želim da prisiljavam ljude koji su u egzistencijalnim problemima da se izlažu bespotrebnim troškovima, svakako da imaju prečih stvari u životu nego što je ovaj projekt.
Ja sam naravno sa svoje strane pripremio par zanimljivih poklona za sve koji bi ipak učestovali:
Solarni jedrenjak za čistiji Jadran
Šta bih vam više reko, nego hvala što učestvujete u ostvarenju jednog sna koji je čini mi se, jednako lijep, koliko i koristan za blagotvoran uticaj na društvo i okolinu.
Admiralski brod “Vis” bit će uz zapadnu obalu Kamenjaka potopljen do ljeta, pa u sezoni valja očekivati i prve ronioce privučene tom novom podvodnom atrakcijom. Večeras naime, vijećnici Općine Medulin odlučuju o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu potapanja i gospodarskog korištenja broda “Vis” na 20 godina vlasniku Arsenu Brajkoviću iz Pule.
“Vis” će biti prvi brod potopljen brod u Hrvatskoj u tu svrhu. Određena je i lokacija – riječ je o 300 metara udaljenosti od obale pred uvalom Polje, na 32 metara dubine. Pogodnost ove olupine je i što će se na nju, točnije na gornju palubu, moći spuštati i ronioci-početnici. Brod je očišćen i oslobođen od ikakvih onečišćivača, a ovakva atrakcija, slažu se i u Općini Medulin,bitno utječe na lokalno gospodarstvo, u smislu smještajnih kapaciteta i ponudu ronilačkih centara.
Brod, trenutno vezan na pulskom Muzilu, izgrađen je 1956. u Uljaniku, dug je 58 metara, širok 8,7 metara, s ukupnom istisninom 670 tona i gazom od tri metra. Projektiran je i u funkciji zapovjednog broda JRM-a. Na raspisani natječaj Općine Medulin javio se jedan ponuđač – Brajković, a načelnik Goran Buić kroz smijeh kaže da i nisu očekivali više ponuđača s obzirom da nema mnogo takvih Titovih brodova u blizini. Na ovom luksuzno uređenom brodu, uz visoke oficire JRM-a, često je plovio i Josip Broz, kao i mnoge poznate ličnosti iz svijeta politike i zabave.
– To je fenomenalna inicijativa, zato smo i raspisali natječaj. Ona predstavlja i proširenje turističke ponude, a utjecat će direktno na turističke dolaske i produljene sezone. Ronilački turizam u Medulinu dobit će brand naširoko poznat. “Vis” neće biti samo olupina, on ima i svoju priču kao Titov brod i kao brod izgrađen u pulskom Uljaniku. Uz ronilačku ponudu treba znati i ispričati tu priču, rekao je Buić.
Radovi na izgradnji novog rezidencijalno-poslovnog objekta „Regent Hotel Residences“ u nautičko-turističkom naselju Porto Montenego u Tivtu se izvode planiranom dinamikom – saopšteno je iz kompanije „Adriatic Marinas“ koja realizuje taj projekat.
„Proteklog vikenda betonirana je prva od ukupno četiri faze temeljne ploče objekta „A“. Sa oko 80 ljudi koji trenutno radi na gradilištu i 50 miksera sa betonom, za ovu građevinsku aktivnost utrošeno je 485 kubika betona, a sa ovim hotelsko-rezidencijalnim objektom, kompanija „Adriatic Marinas“ je ušla u novu fazu izgradnje nautičkog naselja u Tivtu.“-kazao je portparol Porto Montenegra Danilo Kalezić.
„Regent Hotel Residences“ gradi se sa sjeverne strane zgrade luksuznog hotela „Regent“, na urbanističkoj parceli građevinske površine od približno 13.000 kvadratnih metara, a zamišljen je kao svojevrsni nastavak tog hotela. To znači da će kupci stanova u novoj zgradi učestvovati u takozvanom hotelskom rental-pool-u hotela „Regent“, pa će se i ti stanovi moći izdavati preko servisa hotela „Regent Porto Montenegro“. Nova zgrada imaće 94 apartmana, koji će biti opremljeni kao hotelske jedinice, kao i niz komercijlnih prostora za razvoj malih biznisa, mahom iz Crne Gore.
Gradjevinski radovi
Arhitekte Porto Montenegra, u saradnji sa međunarodno priznatom arhitektonskom kompanijom WATG i lokalnim projektantima, zamislili su novu zgradu kao „savremene, luksuzne apartmane , svaki sa posebno pejzažno oblikovanom terasom, inspirisane stilom italijanske rivijere, u skladu sa crnogorskom primorskom arhitekturom.“ Centralno obilježje novog objekta biće uređeno dvorište za vlasnike hotelskih rezidencijalnih jedinica sa palmama i drugim biljkama, kafe-barom, te čak tri bazena od kojih će jedan, otvoreni, dužine 25 metara biti zagrijavan, što će omogućavati njegovo korišćenje tokom čitave godine. Zgrada će posebnom pješačkom pasarelom, namijenjenom za goste hotela, biti povezana sa susjednim objektom hotela „Regent“.
Ukupna vrijednost investicije predviđena je na oko 35 miliona eura, a očekuje se da će zgrada biti završena do ljeta 2017.godine.
Na Međunarodnom takmičenju duvača “Davorin Jenko” koje se održava u Beogradu, učenice muzičke škole “Vida Matjan” osvojile su sljedeće nagrade: U disciplini flauta -solo
1.Maja Vulović- 100 poena i Specijalna nagrada – klasa prof. Angela Mijušković
Tamara Živković – Zlatna lira – klasa prof. Andrea Živković
3.Nastasja Barović – Srebrna lira -klasa prof. Angela Mijušković
Davorin Jenko, poznati kompozitor i dirigent, rođen je 1835. u Dvorju kod Kranja, a umro 1914. u Ljubljani (Slovenija). Od 1859 do 1862. bio je horovođa “Slovenačkog pevačkog društva” u Beču. U to vreme komponovao je popularne slovenačke horove, među kojima i “Naprej zastava slave” koja je kasnije korišćena kao slovenačka himna. Svoj rad nastavlja kao horovođa “Srpskog crkvenog pevačkog društva” u Pančevu i “Beogradskog pevačkog društva”, komponujući za horove na srpsku patriotsku poeziju. Postavši dirigent Narodnog pozorišta stvara muziku za više od 80 pozorišnih komada (“Đido”, “Seoska lola”, “Potera”, “Vračara”, “Pribislav i Božana”, “Marko kazuje na kome je carstvo” sa završnim horom “Bože pravde” koji se koristi kao srpska nacionalna himna) i nekoliko koncertnih uvertira (“Kosovo”, “Milan”, “Srpkinja”, “Aleksandar”). Jedan je od prvih romantičara u slovenačkoj muzici i, iako Slovenac, jedan od najznačajnijih predstavnika muzike romantizma u Srbiji. Ovde daje pečat čitavom jednom razdoblju. Usavršava klasičan srpski “komad sa pevanjem”, podiže instrumentalnu muziku na viši umetnički nivo, stvara prvu srpsku operetu (“Vračara” ili “Baba Hrka”, praizvedena 1882.) i udara temelje razvoju srpske opere.
Veliki broj humanih ljudi i organizacija iz Crne Gore, ali i Slovenije i Makedonije, učestvovali su u akciji “Torta za osmijeh”, koja je 13. put organizovana u Dječijem domu “Mladost” u Bijeloj.
Među 89 darodavaca, koji su izmamili tople i srdačne osmjehe mališana, bila je i Opština Herceg Novi.
Akciju već tradicionalno u prvoj nedjelji marta organizuje nevladina organizacija Omladinski centar Herceg Novi.
Predsjednik, Milijan Mijović, kazao je da će, iako 13. po redu, i ovogodišnja “Torta za osmijeh” biti srećna, jer su zaštićeni dječijim smijehom.
Mijović je uručio zahvalnicu nedavno penzionisanom direktoru Dječijeg doma “Mladost”, Borislavu Đukanoviću, koji je podržao sve njihove akcije.
-Tokom prethodnih 12 godina sakupili smo četvorocifren broj torti – kazao je Mijović.
Bivši direktor, kao i njegov nasljednik Vladimir Delić, kazali su da se nadaju nastavku uspješne saradnje sa Omladinskim centrom i svim učesnicima akcije.
Torte, u koje je utkana dobra volja, ljubav prema djeci i radost poklanjanja, donijeli su predstavnici opština iz zemlje i regiona, lokalnih turističkih organizacija, obrazovnih i ustanova kulture, sportskih udruženja, pripadnici hercegnovske policije, političkih i nevladinih organizacija, preduzeća, hotelijeri i mnogobrojni pojedinci.
Tu je i ove godine bila Branka Bukovec iz slovenačkog Novog Mesta, grada pobratima sa Herceg Novim, koja je uz tortu donijela i želje za nastavkom saradnje.
Djecu, njhove prijatelje i goste, tokom izložbe je zabavljala novska klapa Stari kapetan.
U sklopu Kotorske koncertne sezone, Međunarodni festival klapa Perast, Muzička škola „Vida Matjan“ i KotorArt, Centar za kulturu Tivat, povodom 8. marta – Dana žena, organizuju koncerte crnogorskih klapa u Kotoru i Tivtu, pod nazivom „Duša u kamenu“. Koncerti su posvećeni pjesniku, piscu i novinaru Jakši Fiamengu, koji već godinama sarađuje sa peraškim festivalom kao Predsjednik stručnog žirija za odabir najljepših stihova u kategoriji Nova klapska pjesma.
Koncerti će biti održani, večeras, ponedjeljak 7.mart u crkvi Svetog Duha u Kotoru i 8.marta, utorak u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, s početkom u 20 sati.
Na koncertima će nastupiti klape Bokeljski mornari, Veterani vazda mladi, Assa Voce, Alata, Maris, Incanto, VIS Lungo Mare i Nada Baldić, kvartet Legate, Jasminko Šetka – klavir i Mikan Kovačević – gitara.
O Jakši Fiamengu, živoj legendi dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, govorti će Ante Mekinić iz Splita, publicista i promoter kulture. Stihove iz Fiamengove knjige Karoca gre kazivati će Milica Cvijović i Saša Vidić.
Sam Fiamengo će pročitati nekoliko svojih soneta kao i pjesmu koju je posvetio Tivtu.
Za sve posjetioce ulaz je slobodan u Kotoru, u Tivtu ulaz će naplaćivati Centar za kulturu 5 €.
Pisac i pjesnik, novinar i urednik, Komižanin i Splićanin, Jakša Fiamengo – sinonim je pjesničke Dalmacije i stiha koji budi slike u svijesti čitalaca. Od 1966. godine kad je objavio prvu zbirku pjesama, nižu se knjige za koje je do danas dobio sve najuglednije nagrade. Od 2012.g. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Jakša Fiamengo
Njegove su pjesme ukomponovali najistaknutiji kompozitori hrvatske estrade, klapske pjesme, pisci za horove i dječje ansamble.
Iako stihove popularnih hitova Karoca, Piva klapa ispo´ volta, Infiša san u te, Ništa nova, Nadalina, Nokturno, Vagabundo, A vitar puše, kao i klapskih klasika Sutra će te ponit, Ruko moja što si takla, Kad mi bude leći, Parce mihi Domine, Injoštar, Da mi se providi i drugih, znaju i stari i mladi, malo ljudi zna da su potekle baš iz pera, ovog vrhunskog pjesnika. Jer „Jakša je pjesnik, a ne pomoćna snaga kompozitorima – on uglavnom ne piše na muziku već se ona piše na njegove stihove.“
