Saopštenje – Demokrate Kotora „Svaki grad ima svoga Lera”

0
Hotel Fjord foto Boka News
Hotel Fjord foto Boka News

„Svaki grad ima svoga Lera” poznata je pjesma u Kotoru, a u ovom gradu, čiji je razvoj decenijama u rikvercu i na leru, ima zaista velikih lera. Ipak, kada se sa kotorske rive pogleda prema moru, bez sumnje da svi vide najvećeg, AS-a među lerima – legendu od hotela „Fjord”, kojem je potonja decenija, umjesto najavljivanih pet zvjezdica, donijela tone raznovrsnog smeća, a odnijela fasadu, prozore i vrata.

U maju 2014. godine, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, znakoviti MORT, sebi je udarilo šakom o sto i pjesmom „IMAM PLAN” najavilo plan reorganizacije kotorskog „Lera”. Sprovođenje plana su oročili za kraj juna 2014. godine, dok je rok za stavljanje hotela u funkciju pet godina.

Hotel Fjord foto Boka News
Hotel Fjord foto Boka News

Sada smo na polovini novog MORT-ovskog perioda, a navodna reorganizacija je istekla prije dvije godine. Želeći da razbijemo muk bagera i građevinskih mašina, kojih nema, Demokrate Kotora su u septembru 2015. godine u otvorenom pismu pitali Ministra MORT-a:

“Da li ste tokom septembra vodili razgovore sa vlasnikom hotela „Fjord”, kako ste najavili tokom posjete Kotoru? Ako jeste, kada su ti razgovori vođeni, ko im je prisustvovao i koji su zaključci sa tog sastanka?” Iz MORT-a nismo dobili ni uobičajeni šablonski odgovor. U cilju borbe protiv kolektivne amnezije, podsjetio bih od neistina umornu crnogorsku javnost na tekst iz dnevnog lista „Pobjeda“ iz oktobra 2006. godine, a koji se ticao hotela „Fjord“.

Hotel Fjord foto Boka News
Hotel Fjord foto Boka News

„Neizvjesnost oko prodaje najvećeg kotorskog hotela danas je prestala i “Fjord” će vrlo brzo biti srušen. Naime, mješovita irsko-crnogorska kompanija “Unitet Intertement Partnes Montenegro”, uplatila je preostala četiri miliona eura i od danas je vlasnik ovog nekada renomiranog objekta. “Fjord” je prodat za ukupno 5,5 miliona eura, a planovi irske kompanije su da na istom mjestu sagradi hotel sa pet zvjezdica. Inače, irska kompanija prije godinu dana kupila je i URC “Slavija”. Irci na tom mjestu, na kojem se do zemljotresa 1979. godine nalazio stari hotel “Fjord”, planiraju takođe izgradnju luksuzog hotelskog kompleksa.”

Dejan Pejović, član Inicijativnog odbora
Dejan Pejović, član Inicijativnog odbora

Kada bi željeli biti maliciozni, kao što nisu gospoda iz MORT-a, dok nas uglas lažu, takođe bih podsjetio javnost na zaista sramno rušenje hotela u kojem se često uživo izvodila trubadurska pjesma sa početka ovog saopštenja, o čijem je rušenju „Pobjeda“ pobjedonosno pisala u specijalnim izdanjima 1991. godine.  Tada je na premijerskom satu, koji traje više od četvrt vijeka, odgovarao isti premijer.

Postavlja se pitanje – kako je moguće da se u prvom premijerovom mandatu za dva dana sruši Hotel Libertas u Dubrovniku, i to bez najave, a Hotel Fjord, poslije svih najava i silnog premijerovog iskustva, ne može srušiti ni za deceniju? Odgovor nije bitan. Bitna je odgovornost, kako izvršna, tako i lična i ljudska, koja decenijama izostaje. Da ne bismo čekali nova MORT-ovska ljeta u Kotoru, u ime Demokrata Kotora želim poručiti da će jedan od naših prvih zadataka kao vlasti u Kotoru biti da javnost odmah upoznamo sa ugovorima vezanim za hotel „Fjord“ i URC. Angažovaćemo struku da preispita valjanost ugovora i mogućnost za njihovo raskidanje, kao i za naknadu štete po osnovu neispunjenosti istih. Iskoristićemo sve mehanizme kako bi se započelo sa realizacijom projekata na ovim lokacijama. Branićemo javni interes nasuprot privatnih, klijentelističkih, koji su već pojeli dovoljno vremena, kako sadašnjim, tako i generacijama koje dolaze – kaže se u saopštenju Demokrata Kotora.

Kruzer ˝Thompson Celebration˝ doveo Britance u Bar

0
Kruzer Bar
Kruzer Bar

Juče je u luku Bar uplovio prvi kruzer-brod engleske kompanije “Thompson”, čime je naš grad uvršten u mapu atraktivnih svjetskih kruzing destinacija, zahvaljujući zalaganju agencije “Allegra”. Planirano je da tijekom ove godine Bar posjeti još sedam kruzera sa preko 10.000 turista, što će značajno obogatiti turističku ponudu i povećati prihode lokalne privrede.

Nakon Kotora, Bar postaje atraktivna kruzing destinacija. Brod “Thompson Celebration” doveo je u Bar 1.222 turista koji su u cjelodnevnom zadržavanju obišli Stari Bar, maslinu na Mirovici, Skadarsko jezero i druge znamenitosti grada. Kapetan broda Hugh Maynard izrazio je zadovoljstvo onim što su vidjeli i srdačnom dobrodošlicom.

“Prvi put dolazim u Bar, do sada smo bili samo u Kotoru. Divno je, sljedeće godine dolazi i naš brod ‘Thompson Spirit’. Tada ću probati lokalne kulinarske specijalitete i vidjeti znamenitosti. Hvala na svemu i na toplom dočeku”, kazao je kapetan Maynard koji je objasnio da je brod u Bar došao sa Hvara, a zatim se vraća u Dubrovnik, polaznu luku, jer turisti, uglavnom iz Velike Britanije, avionom dolaze na Ćilipe i u dubrovačkoj luci se ukrcavaju na brod.

Dolazak kruzera u Bar znači još jedan iskorak u turističkoj ponudi i ekonomskom razvoju grada.
“Ovo je nešto što se dugo očekivalo i pripremalo. Početak realizacije ovog posla sigurno će doprinijeti da Bar postane atraktivna kruzing destinacija, a to zavisi i od nas. U svakom slučaju Bar ima što ponuditi i pokazati, vinske ture, Skadarsko jezero, Stari grad. Mislim da će ovi prvi utisci opredijeliti i druge da dođu. Veliki doprinos svemu dala je i Turistička organizacija i druge ustanove, a također, i mediji su značajna podrška. Prihod grada i svih koji participiraju u turističkoj ponudi može biti veći, pa su time i veće šanse za razvoj”, kazao je predsjednik općine dr. Zoran Srzentić.

Većina turista koji su doputovali kruzerom su prvi put u Baru. Rekli su u izjavi za Radio Bar i Bar info da su oduševljeni gradom, posebno Starim Barom.

“Ljudi su veoma prijateljski nastrojeni, lijepo je, vratit ćemo se ponovo”, kazali su gosti iz Velike Britanije.

Prvi kruzer u Bar je došao posredstvom agencije “Alegra”, koja je na tome radila godinama i lučke kompanije Port of Adria, čiji je većinski vlasnik turski Global ports holding i na čijim će gatovima pristajati svi kruzeri.

“Jedan veliki, dugotrajan i težak projekat je završen. Godinama smo se trudili da dovedemo kruzere u Bar. Promovirali smo Bar na svim turističkim sajmovima, od Hamburga, Barcelone, Miamija. Dobili smo povjerenje kompanije “Thompson” i sve je krenulo. Želim zahvaliti svima koji su nas podržali, predsjedniku općine, Port of Adia, Lučkoj kapetaniji, policiji, Komunalnom poduzeću. . Ponosan sam na sebe, na grad, na državu”, kazao je Mihailo Vukić, direktor agencije “Alegra”.

Global ports holding, poznati svjetski operater za kruzing, od kada je postao većinski vlasnik dijela luke, sada pod nazivom Port of Adria, promovira Bar kao novu kruzing destinaciju.

“To će donijeti novu vrijednost lokalnoj privredi, jer statistika pokazuje da svaki turista u luci u kojoj se brod zadrži, potroši oko 85 eura, ako je ponuda adekvatna. Srednjoročno planiramo dovesti 200. 000 turista u Bar, što bi značilo prihod od 17 milijuna eura”, istakla je Ceylan Erzi, marketing menadžer Global Portsa.

Za turiste s broda Turistička organizacija Bara priredila je toplu dobrodošlicu uz tradicionalno crnogorsko služenje i nacionalni folklor, a na šetalištu kralja Nikole postavljen je štand sa propagandnim materijalom TO i 30 štandova sa vinom, maslinama, uljem, medom i suvenirima.

Grupa od 61 gosta kruzera obišla je Skadarsko jezero i imala organiziran ručak u hotelu “Vir”, HTP Atlas hotels group, na Virpazaru gdje su bili oduševljeni domaćinskim dočekom i jelima nacionalne kuhinje.

Foto: Sergej Zabijako

www.barinfo.me

Evropski dan opere u Herceg Novom – “Ovo nije opera”

0

 

Povodom proslave Evropskih dana opere Novljani su proteklog vikenda imali priliku da pogledaju muzičku predstavu “Ovo nije opera” u produkciji Operosa fondacije.

Predstava   je  publiku  zasmijala i  zabavila, a sve  pohvale zaslužili su  izvođači koji su se prvi put našli u ulozi glumaca. Kroz muziku Mocarta i Verdija predstavljena je  trenutnu situacija operskih pjevača i generalno umjetnika na Balkanu. Predstavu je kreirao Vladimir Nićiforović, a uloge su povjerene Jovani Čurović, Maji Mijatović, Milanu Mladenovu, Stevanu Karancu,  Katarini Radovanović, Slavici Božović i Stevanu Piale.

Direktorka Operosa fondacije Mia Sretenović istakla je da su uspjeli da urade nešto potpuno drugačije.

Ove godine se navršava dese godina   rada Operose u Bugarskoj, Srbiji i Crnoj Gori, koja će biti obilježena festivalom u herceg Novom,  od 17. do 21. avgusta, kaže Sretenović.

Ovo nije opera
Ovo nije opera

Operosa festival sa operom koja se izvodi na Kanli kuli konačno  je na listi evropskih festivala i član asocijacije Opera Evropa i ENOA, asocijacije svih operskih kuća. Na festivalu ćemo izvesti „Pepeljugu“ koja će biti prikazana dvije večeri za redom. Ostale programske večeri obilježiće nastupi  Simfonijskog orkestra  a na završnom koncertu  nastupiće pjevači i baletski igrači, najavila je Sretenović.

Prošlogodišnji projekat Operosa fondacije,  Mocartova opera „Cosi Fan Tutte“  doprinio je da opera dobije na značaju u Herceg Novom i Crnoj Gori, smatra Mia Sretenović, koja će sa svojim timom  u našem gradu ponovo biti 3. jula kada će se publici predstaviti Hajdnovom operom „Apotekar“.

Nova filatelistička priznanja Tomu Katuriću u Tirani

0
Tomo Katurić foto Radio HN
Tomo Katurić foto Radio HN

Predstavnici Crne Gore su se na filatelističkoj izložbi „Balkanfila 2016“ okitili sa dva zlata i dvije pozlaćene medalje za četiri kolekcije.  Dodjela priznanja organizovana je u prestižnom hotelu „Internacional“ u  Tirani.

Na svečanosti su bili ambasadori  12 balkanskih zemalja i  iz Rusije i Kipra. Bilo je ukupno 160 izlagača uključujući i literaturu, a izložbu je otvorio direktor pošte Albanije, u Modernoj galeriji u centru grada.

Riječ je o prvoj internacionalnoj filatelističkoj izložbi u Albaniji. Posjećenost je bila na zavidnom nivou. Među zvanicama je bio ambasador Crne Gore u Albaniji, Ferhat Dinoša, koji je našem filatelisti Tomu Katuriću čestitao na osvojenim zlatnim medaljama za Crnu Goru. Ova izložba je uvetira za učešće na velikoj svjetskoj izložbi u Njujorku,  od 24.maja do 04.juna, na kojoj će učestvovati predstavnici 90 zemalja, članica FIPE.

Katurić je danas za radio herceg Novi kazao da pred svako takmičenje dopunjava svoje kolekcije novim pismima. Poslednje koje je nabavio je iz 1872. godine. Kupljeno je na aukciji a putovalo je iz Boke i Perasta za Južnu Ameriku, odnosno Buenos Aires.

Katurić podsjeća da znanje, istraživanje i dopunjavanje filatelističkih kolekcija donosi 35 poena od mogućih 100 koje dobijaju najvrijednije. Kolekcija našeg sugrađanina do sada su zavrijedile 12 svjetskih zlata.

Rafting takmičenje – „Trofej dana Nezavisnosti“

0
Kotor – Trofej Dana nezavisnosti rafting takmičenje 2015.
Kotor – Trofej Dana nezavisnosti rafting takmičenje 2015. – foto Boka News

Sedmo po redu rafting takmičenje na rijeci Škurdi, „Trofej dana Nezavisnosti“ održaće se 21. maja u Kotoru. Ove godine manifestacija ima poseban značaj jer se njome obilježava važan jubilej, 10 godina od sticanja nezavisnosti Crne Gore.

Organizator manifestacije je rafting klub „Soko“ iz Podgorice, a TO Kotor je generalni pokrovitelj manifestacije.  Manifestacija se održava na lokaciji rijeke Škurde, uz zidine Starog grada.

Takmičenje će se održati u disciplinama sprint i H2H(head-to-head), u kategoriji R4(četvoročlana posada), po pravilima međunarodne rafting federacije IRF. Na osnovu rezultata sprinta formiraće se parovi za H2H, koji će se metodom eliminacije(jedan na jedan) boriti za prolaz u finale.

Kotor – Trofej Dana nezavisnosti rafting takmičenje 2015.
Kotor – Trofej Dana nezavisnosti rafting takmičenje 2015.foto Boka News

Učesnici  revijalnog  takmičenja  su  amaterska  udruženja,  sportski  klubovi i timovi entuzijasta, ljubitelja prirode i zdravog načina života.

Za sve učesnike obezbijeđene su majice, lunch paketi i prevoz na relaciji Podgorica-Kotor-Podgorica. Kotizacija po ekipi je 40€. Pravo   učešća   na   ovom   revijalnom   takmičenju   imaće   isključivo   prethodno registrovani timovi. Prijavljivanje ekipa moguće je izvršiti putem e-maila: raft-soko@t-com.me ili filipmarkovic@live.ac.me ili na br. telefona 069895828. Potvrdu o uplati kotizacije potrebno je poslati na navedeni e-mail.

Primavera

0
Primavera
Primavera

Nakon tri realizovane stađunske fešte koje slave lokalnu tradiciju i gastronomiju, prirodu i njeno neiscrpno bogatsvo i zdravlje, kao i duh zajedničkog djelovanja u gradu Herceg Novom, slijedi fešta posvećena proljeću, Primavera.

Lokacija koju smo predvidjeli je djelimično u prirodi – radi se o Parku nekadašnjeg hotela Boka i terasi Gradske kafane koja se u istom nivou nadovezuje na park .

FEŠTA PRIMAVERA je zamišljena kao mali proljećni festival koji treba da se 15. maja 2016. održi uz mnoštvo zabavno-rekreativnih sadržaja u parku i na terasi Gradske kafane na kojoj će biti izložbeni i gastronomski dio. Kada je gastronomija u pitanju u fokusu će biti samoniklo bilje našeg podneblja jestivo, začinsko i ljekovito (žućenica, šparoga, rukola, mažurana, ruzmarin, žalfija, metvica i druge biljke), a u saradnji sa organizacijama, restoranima, gastro profesionalacima i amaterima, planirali smo pripremu stola sa toplim i hladnim jelima koji će imati donatorsko-humanitarnu funkciju.

Prva fešta PRIMAVERA je i za nas početak jednog  velikog istraživanja – kako veliko prirodno bogatstvo oko nas upotrijebiti već u zdravlju i blagostanju. Zato su nam ciljna grupa svi a sve počinje od najmlađih. U petak 13. maja krećemo  u prirodu – ekspediciju u kojoj će biti učenici škola Dašo Pavičić, članovi Udruženja i zainteresovani,predvodiće Željko Starčević, direktor Agencije za zaštitu i razvoj Orjena. Prepoznavanje i berba biljaka u Kotobilju je naš zadatak, a sakupljeno bilje ćemo na prirodnjačkom stolu predstaviti u nedjelju, kada će o biljkama našeg kraja govoriti Milica Berberović. Pozvani su svi – da donesu svoju omiljenu biljku: proljećnu, samoniklu i sigurno zdravu, da opet zajedno naučimo nešto novo.

Divlje šparoge
Divlje šparoge

Umjetnost je nezaobilazan pratilac naših aktivnosti. I tokom same fešte djeca i odrasli će biti pozvani da se izraze umjetnički i kreativno, a ponešto smo već pripremili na radionici u prethodnu nedjelju. Radovi sa radionice mokrog filca koju je vodila Jan March biće izloženi pod nazivom „Proljeće u deset slika“.

Mladi umjetnici i SMS Ivan Goran Kovačić izložiće svoje radove inspirisane proljećnom florom i nastaviće sa slikanjem na štafelajima u parku i na sam dan fešte.

U programu fešte će učestvovati i Gradska muzika Herceg Novi i mažoretke, Olivija Fondacija, Nova Šansa, NVO Fjok, Volonterski centar “Tačka oslonca”, Likovna maštaonica, Centar za relaksaciju “Felix”, Srednja škola Ivan Goran Kovačić, i drugi.

Posjetioci fešte će imati priliku i da probaju slacklining, atraktivnu sportsku disciplina dinamičke ravnoteže koja sve brže „zahvata“ cijeli svijet.

Za najmladje planiramo nekoliko kreativnih radionica na temu proljeća, a za one koji su više za igru organizovaćemo neke nove i stare igrice u parku.

Gosti će nam biti predstavnici manifestacije Dani žućenice iz Tivta i Organizacija žena iz Risna.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

Očekujemo podršku lokalne uprave i institucija, a već smo dobili nemjerljivu podršku zajednice, zbog čega znamo da smo na dobrom putu.

Vidimo se u nedjelju od 10 – 13, nadamo se lijepom vremenu, a ako nebo odluči da je potrebno zaliti bilje i cvijeće u našem parku – bićemo sretni u okrilju Gradske kafane iz koje nam i ovog puta pružaju punu podršku.

Prihod od donatorske trpeze učesnici (mahom novski restorani, ali i organizacije i pojedinci) su namijenili za liječenje Stevana Obradovića, sportiste iz našeg grada.

Organizovanjem Stađunskih fešti (Mala fešta od naranče, Fešta Primavera, Fešta na skalama, Jesenja fešta) Udruženje RUKE želi da poveže gastronomiju sa kreativnošću, umjeće I radinost sa kulturnim sadržajima, turiste I lokalno stanovništvo sa domaćim proizvodom. Na ovaj način želimo da omogućimo zainteresovanima za kreativno izražavanje (kroz kulinarstvo i ostalo) da svoje umijeće korsno upotrebe u afirmaciji lokalnog pred turističkom I domaćom publikom.

Mala fešta od naranče - H. Novi
Mala fešta od naranče – H. Novi

Fešte obuhvataju degustacije lokalnih plodova I proizvoda, demonstracije tradicionalnih recepata, običaja, izlaganje tematskih rukotvorina I organizaciju radionica za njihovu izradu I pripremu lokalnih delicija – otvorenih za djecu I odrasle, konkurse, izložbe, umjetničke I ostale programske sadržaje.

Stađunske fešte promovišu tradiciju I kreativnost kroz gastronomiju I stvaralaraštvo u kontekstu godišnjih doba I plodova prirode našeg podneblja. Cilj nam je jačanje entuzijazma I zajedničke akcije u Herceg Novom, kao I unapređenje kulturne I turističke ponude u svim sezonama.

Budva – otvoren Sajam nautike

0
Budva - Sajam nautike
Budva – Sajam nautike

Ovogodišnji Sajam nautike okupio je 17 izlagača koji su se predstavili s preko 60 brendova. Predsjednik Opštine Budva, Srđa Popović, kazao je da, s obzirom na to da je Crna Gora pomorska zemlja, ne čudi što takvim manifestacijama želi da očuva korak sa svijetom, kad je u pitanju nautički turizam.

 „Za svoj nastanak i razvoj Budva u velikoj mjeri treba da zahvali pomorstvu i trgovini. Tradiciju zasnovanu na razvoju te dvije privredne grane, uz turizam koji je stigao na naše prostore nešto kasnije, na najbolji mogući način baštini i dalje razvija Jadranski sajam”, kazao je Popović.

Budva - Sajam nautike
Budva – Sajam nautike

Na otvaranju je govorio i izvršni direktor Jadranskog sajma, Rajko Bujković, koji je pozvao goste i potencijalne kupce da obiđu Sajam i uvjere se u kvalitet, raznovrsnost i pristupačnost ponude.

Budva - Sajam nautike
Budva – Sajam nautike

Jadranski sajam je već 34 godine prisutan na tržištu kada je u pitanju nautička oprema, koju i promoviše i unapređuje prodaju, kako plovila, nautičke opreme, tako i svega ostalog što je vezano za nautički turizam“, kazao je Bujković.

Popović je dodao da je uvjeren da će Budva biti dobar domaćin manifestaciji.

Izložba fotografija Miloša Samardžića

0

U petak, 13. maja bićeće otvorena izložba fotografija Miloša Samardžića, u foajeu Dvorane “Park”, s početkom u 20:30 sati.

“Nekada davno, kada su svi vjerovali u bolja vremena, jedan veliki pjesnik je napisao : „U komunizmu će svi poeziju pisati.“ Vremena su demantovali pjesnika revolucionarnog zanosa. Niti smo doživjeli komunizam, niti su svi pisali poeziju. Umjetnički poklič današnjice mogao bi da bude: „U neoliberalizmu /ili u tranziciji/ svi će fotografije praviti“. Za razliku od utopije Majakovskog ,ova sentenca svaki dan dokazuje svoju tačnost. Nema toga, ili gotovo da nema toga, koji u svom džepu nema mobilni telefon sa neznamkoliko piksela ili čega li već ,i ko ga neće potegnuti da ovjekovječi dio svoje svakodnevnice, intime, pejzaža, sutona i svitanja. Svaka curica bavi se umjetničkim vidjenjem sebe same na „ selfijima“, „ instagramima“, svim savršenim surogatima tehnoloških „ no limit“ dostignuća. Fotografije prave svi, a onda ih posredstvom društvenih mreža neštedimice dijele čovječanstvu i upisuju se u anale umjetnika, foto reportera, registratora sadašnjosti kakve jeste ili kakva bi mogla da bude. Nekada, nekada davno, za takve rabote trebalo je imati talenta, volje, posvećenosti i znanja. Danas je dovoljan dobar mobilni. Medjutim…

Ovim svijetom, još uvijek hode , usamljeni poput svih vitezova i zaludjenika, ljudi koji fotografiju doživljavaju kao Umjetnost a ne kao instant proizvod u instant vremenu. Naoružani dobrom opremom za koju „ od usta odvajaju“ krstare svijetom i vide ono što drugi ne vide, ili vide ali ne umiju da vizuelno artikulišu. Miloš Samadržić pripada tom  viteškom soju usamljenika koji se potpuno posvećuje fotografiji. Dobro  „ naoružan“ opremom, /ali  zalud svo oružje i oprema bez onog zrna talenta koje daje onaj dah, onu finu glazuru koja odvaja umjetnost od puke registracije/ mladi Novljanin kadrira naš grad i naš zaliv  iz rakursa za koje i ne sanjamo da postoje. Rakurs / položaj objektiva van standardne horizontalne ravni/ je ono što izdvaja Miloševo poimanje fotografije, ali ne samo u optičkom smislu. On rakurs pretvara u autorsko vidjenje svijeta, pejzaža,  i tako od dekorativne fotografije pravi umjetničku fotografiju. Miloš Samadžić ima onaj rijetki dar „ oneobičavanja“ na kome počiva autorsko vidjenje umjetnosti. Šta ima novo i drugačije u fotografiji Vojničkih banja, Škvera, levanta koji juri po dijagonali zaliva, fasadama grada? Vidjeli smo to hiljadama puta, opšta su to mjesta, zašto bi to bio „predmet  obdelavanja“ fotografskog objektiva? Zato što to ovaj mladi čovjek umije da vidi unutrašnjim okom iz kojeg proizilazi emocija. Škver okupan jutarnjim pljuskom na njegovoj gotografiji ima miris, a mirisi i zvukovi potegnu odnekuda sjećanja . Levanat na Miloševoj fotografiji duva nam u lice i donosi miris mora, postaje vijesnik oluje, one poslije koje će grad biti čistiji  i svjetliji. Fotografije Miloša Samadržića imaju pet dimenzija, imaju pet hiljada petsto pedeset pet dimenzija  jer nisu samo za gledanje nego nas nagone da udjemo u njih, da budemo u njima, da zakoračimo u novsku noć onakva kakva je u Miloševom aparatu i u njoj doživimo ono što smo nekad doživjeli, ili možda nismo a željeli smo.  U vremenima dekonstrukcije, u vremenima deestetizacije, Miloš Samardžić, onebičavanjem, posebnim rakursom i vizurom, nudi estetizovanu sliku svijeta, možda ljepšu nego što jeste, ali čežnja za ljepotom je ontološka potreba  čovjeka, pogotovo u vremenima prenebragavanja i marginalizovanja Ljepote.

 Novski talas donosi nam stvaralaštvo Miliša Samardžića, za gušt, za sagledavanje one ljepše strane nas i grada.  Mlade godine, poznavanje zanata i neosporni talenat, posvećenost fotografiji i Ljepoti su razlozi zbog kojih će Miloš Samardžić još dugo surfovati na tom talasu, tražeći nove i veće izazove.“

Stevan Koprivica

Porto Montenegro – otvoren prvi autentični libanski restoran

0
Sa otvaranja Byblosa
Sa otvaranja Byblosa

Australijski biznismen libanskog porijekla Romi Havat, otvorio je minulog vikenda u Porto Montenegru u Tivtu, prvi autentični libanski restoran u Crnoj Gori.

Otvaranju lokala „Byblos“ u kojem libanski kuvari uz autentične namirnice uz te države, spremaju jela nacionalne kuhinje, prisustvovale su brojne zvanice, među kojima je bio i izvršni direktor novog vlasnika Porto Montenegra – korporacije ICD iz Dubaija, šeik Mohamed Al Šaibani, ministar turizma Branimir Gvozdenović i Rashid Abdul Rahman Al-Rashed, bankar iz Saudijske Arabije koji je na 31-vom mestu Forbsove liste najbogatijih ljudi svijeta.

Ministar turizma i australijski investitor Romy Hawatt
Ministar turizma i australijski investitor Romy Hawatt

Libanski restorean „Byblos“ već je treći poslovni poduhvat Romija Havata u Crnoj Gori gdje on u Tivtu već posjeduje specijalizovanu turističlku agenciju „Discover Montenegro“ koja je učvrstila odnose vlade Crne Gore i vlade Dubaija, kao i podružnicu svoje međunarodne kompanije „Airways Aviation“ koja školuje licencirane pilote u Crnoj Gori i širom sveta

Duhovni sabor pravoslavnih Bokelja

0
Sa litije u Tivtu
Sa litije u Tivtu

Duhovni sabor pravoslavnih Bokelja posvećen spaljivanju moštiju Svetog Save na Vračaru i obretenju moštiju prevlačkih mučenika, pod nazivom „U svjetlosti Hristovog Vaskrsenja – Bokelji Svetom Savi i Prevlačkim mučenicima”, održan je juče u Tivtu .

U jutarnjim satima liturgiju je pred crkvom Svete Trojice na Prevlaci održao iguman manastira Svetog Arhangela Mihaila, arhimandrit Benedikt sa tivatskim sveštenstvom.

Mošti prevlačkih mučenika potom su predveče sa Prevlake brodom prevezene do obale Pine, gdje su ih dočekali vjernici. Uslijedila je litija ulicama grada sa molebanom na raskrsnici ispred zgrade opštine, a potom i večernje bogosluženje u crkvi Svetog Save. Na čelu litije koja je okupila nekoliko stotina vjernika, bio je mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije koji je i besjedio pred večernjim bogosluženjem u crkvi Svetog Save.

U tivatskom Centru za kulturu potom je održan 16. Sabor pravoslavnih horova Boke Kotorske na kome su nastupili horovi iz Herceg Novog, Kumbora, Bijele, Budve, Kotora i Tivta. Prisustvovao je veliki broj vjernika među kojima je bio i konzul Srbije, Zoran Dojčinović i bokokotorsko sveštenstvo.

Sa litije u Tivtu
Sa litije u Tivtu