Odgovor Ministarstva poljoprivrede povodom teksta novinara Siniše Lukovića sa naslovom „Više vjerujem očima no nasljeđu hanoverskom“, objavljenog 2.februara na portalu Boka News.
Na vašem portalu 2. februara objavljen je “odgovor” novinara Siniše Lukovića, na reagovanje Ministarstva poljoprivrede od 1. februara povodom tendencioznog teksta koji ste objavili 27. januara u kojem ste, navodno čitajući Izvještaj koji je usvojila Opština Tivat, zaključili da je Ministartsvo “ostavilo na cjedilu lokalnu upravu da se sama bori sa naletom štetočine koja uništava palme“.
Vaš nadahnuti “odgovor” sadrži tri teze. Prva je da je “neko u Ministarstvu očito nepismen“. “Odgovor” uvaženog gospodina Lukovića je snažna ilustracija da pravilno čitanje nije nimalo bezazlena i svakome dostupna vještina. Gdje je u Izvještaju na koji se poziva našao cjedilo, samo on zna. Svakome ko je pismen i ko je pročitao reagovanje Ministarstva, jasno je da se demant odnosio na Lukovićevo tendenciozno tumačenje dokumenta koji su usvojili odbornici, a ne na njegovu sadržinu. Ali, ako je i u svemu ostalom rukovođen istom logikom koju je primijenio kod sopstvenog “čitanja Izvještaja“, onda je lako moguće da gospodin Luković živi u uvjerenju da su poštari radnici Fonda PIO, jer svakog mjeseca građanima donose penzije.
Druga teza je da “Ministartsvo ima problem sa istinom, ali to i nije novost kada je resor što ga vodi g. Petar Ivanović u pitanju”. Niti u jednoj jedinoj rečenici gospodin Luković nije demantovao navode iz reagovanja Ministarstva. Ne samo zbog toga, mi nemamo problem sa istinom. Mada, priznajemo da se ne razumijemo, jer se zalažemo za potpuno različite vrijednosti. Zato i gubite čitaoce. U vašoj percepciji istine, jedino istina ima problem sama sa sobom.
Ali, zašto je naše reagovanje toliko uznemirilo gospodina Lukovića ? Do mjere da je gospodin Luković zaboravio na pristojnost poslenika javne riječi i kazao: “Znajući kredibilitet ljudi koji vode to ministarstvo još od njihovih hanoverskih vremena kada je i počeo uvoz palmi za Porto Montenegro, inkliniram zaključku da uvijek samo prosipaju perje.
Iskreno mu vjerujući da je “više sklon da vjeruje sopstvenim očima“, dolazimo do treće teze: “Ministarstvo poljoprivrede nipodaštava lokalne stručnjake“. To nije tačno! Nasuprot, Ministarstvo veoma uvažava domaće stručnjake. Izvještaje stručnjaka o odsustvu štetnog organizma na uveženim palmama koje su bile u karantinu potpisala je dekanica Biotehničkog fakulteta gospođa Natalija Perović. Smiju li gospodin Luković i uvaženi urednik da objave potpis iz ovih izvještaja, kako bi i crnogorska javnost, a ne samo eksluzivno gospodin Luković, mogla da vjeruje “svojim očima“? Ili ne smiju? Osim toga što je za vrijeme svog mandata od ovog Minstarstva naplatila 6 miliona eura, i pokušala da dodatno naplati još gotovo milion, uvažena gospođa Perović je istovremeno i supruga suvlasnika medijskog monopoliste “Vijesti” gospodina Miodraga PerovićStručnjaci entomolozi Univerziteta Crne Gore, predvođeni gospođom Perović, dvije godine sprovodili su karantinski nadzor nad palmama i konstatovali da nije bilo simptoma prisustva bilo kakvih štetnih organizama. Znamo da su bolesti bilja veoma kompleksne. I nije strašno što gospodin Luković i Urednik to ne znaju. Strašno je afirmisati neistine, podmetanja i obmane.
Palme se mogu osušiti i iz drugih razloga, a ne samo zbog napada surlaša. Za razliku od gospodina Lukovića, Opština Tivat je najozbiljnije shvatila svoje obaveze po pitanju suzbijanja palminog surlaša. Sa nadležnima u ovoj opštini Ministarstvo poljoprivrede i Fitosanitarna uprava imaju veoma dobru saradnju. Činjenica je da ovaj štetni organizam pravi nepopravljive štete na određenim vrstama palmi koje su najosjetljivije. S tim problemom su se susrele sve države Mediterana: Italija, Španija, Hrvatska, Albanija, Slovenija, Grčka, Francuska, Maroko, Gruzija, Albanija, Tunis, Izrael, Jordan, Kipar. Nijedna od tih zemalja nije uspjela da izvrši eradikaciju ovog štetnog organizma. Nasleđe palmi neće sačuvati obmane i podmetanja, već samo uporan tretman.
PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja
Iz Alpinističko-speleološkog odsjeka Planinarskog društva Subra – ASOS, dobili smo izvještaj o uspješno realiziovanoj akcije spašavanja I. T. koja je 17. januara pala niz strmu orjensku liticu.
Uz izvještaj i čestitke svima koji su učestvovali u akciji još jedna dobra vijest – sav trud se isplatio a Ivana se uspješno oporavlja u banjalučkoj bolnici. Izvještaj ASOS prenosimo integralno.
U izvještaju ASOS-a navedeno je da je prvi poziv za pomoć dobio član ASOS-a Danilo Brajović od Igora Škera (PK “Vučiji zub” Trebinje) u nedjelju 17. 01. 2016. u 15:24h. Danilo je tada bio na Vrbanju, u podnožju Orjena. Odmah je pozvao telefon 112 kako bi prijavio nesreću, ali na taj broj se javila dispečerka iz Berana, koja je nudila da izdiktira brojeve hitnih službi. Zatim je pozvao načelnika ASOS-a (Alpinističko-speleološkog odsjeka „Subre“), Dejana Veriga koji se tada nalazio u Splitu te mu je povjerio organizaciju spasavanja. Danilo je odmah pozvao Nikolu Brajovića (PK „Subra“) i rekao mu da bude u pripravnosti. Nazvao je i Igora Mareša (PK „Subra“) i rekao mu da obavjesti sve službe u gradu, što je ovaj i uradio i stavio ostatak ASOS-a (Dejana Tušupa i Darka Šiljegovića) sa klupskim vozilom u pripravnost. Kontaktirao je i načelnika Crnogorskog GSS-a Željka Loncovića i pitao ga za pomoć. Pošto je ustanovljeno da helikopter avio jedinice ne moze da poleti zbog jakog vjetra, a padala je i noć, akcija spasavanja je morala da bude izvedena sa zemlje. Loncović je ponudio da pošalje članove GSS-a vozilom ali je zaključeno da bi to predugo trajalo. Aleksandar Škobalj ponudio je sve raspoložive ljude u Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi. Oni su terenskim vozilom Nikolu Brajovića i I. Mareša, povezli na Vrbanj. U međuvremenu pored Danila Brajovića ka Vrbanju su prošla sanitetska kola hitne službe iz Trebinja. Kasnije smo saznali da se nezgoda desila sat prije nego što je Danilo primio poziv i da je prvo pozvana hitna služba u Trebinju. U isto vrijeme, nakon što su preuzeli vozilo PK „Subra“ (koje ima mogućnost da primi nosila sa povrijeđenim) ostatak ASOS-a (Dejan Tušup i Darko Šišegović) su takođe krenuli ka Vrbanju. Kada su do Danila došli članovi „Subre“ N. Brajović i I. Mareš. Sa ljudima iz Službe zaštite, uputili su se ka Orjenu do lokacije „Donji spomenik“ koja se nalazi na nekih 45 minuta hoda od planinarskog doma PK „Subra“, „Orjen sedlo“, na istoimenom prevoju (1.600 mnv). Grupa ljudi iz Trebinja je već bila tu i zajedno smo se pješke zaputili ka planinarskom domu na Orjen sedlu gdje smo planirali da ostavimo jednu grupu ljudi koja bi nas dočekala i bila u pripravnosti ako još nešto zatreba. Na naše pitanje ko od njih će da ide sa nama ka vrhu oni su odgovorili da se ne osjećaju spremni da izvedu takvu akciju pa će ostati u domu, u pripravnosti. Srđan M. pozajmljuje Danilu svoje dereze i cepin. Na lokaciju Donjeg spomenika dolaze D. Tušup i D. Šiljegović sa klupskim vozilom, a Danilo im nalaže da ostanu tu u pripravnosti, dok ih ne obavjesti sa koje strane Orjena će se spasavanje izvršiti. Njih dvojica svo vrijeme održavaju vezu radio stanicama sa grupom koja je ostala u planinarskom domu i grupom koja kreće ka vrhu. Stupaju u kontakt sa pripadnicima trebinjske i novske Službe zaštite koji su tu prisutni sa više vozila. Objašnjavaju Trebinjcima da je pokušaj daljeg probijanja vozilima do doma na Orjen sedlu nemoguć zbog nameta snijega i obrušenih dijelova puta koji u tim uslovima prestavljaju veliku opasnost za prevrtanje vozila. Postignut je dogovor da se dio tog ljudstva vrati na Vrbanj i čeka da im se prenese odluka spasioca o ruti izvlačenja a dio ostaje na lokaciji Donji spomenik. Članovi „Subre“ N. Brajović, I. Mareš, i D. Brajović su se uputili ka vrhu Orjena (1.894 mnv) a prema informaciji koju su tada imali, povrijeđena i ekipa iz „Vučijeg zuba“ su se nalazili oko stotinak metara od vrha. U tom momentu plan je bio da Ivanu izvučemo na vrh i spustimo nazad ka domu „Orjen sedlo“. Po sniježnom, zaleđenom terenu i vjetrom koji je duvao brzinom preko 100 km/h kretanje je bilo jako otežano, pogotovo što su spasioci na sebi nosili nosila koja su se u takvim okolnostima ponašala kao jedra. Na vrh Orjena su izašli u 20:30h i odmah se uputili ka trebinjskoj strani da lociraju mjesto pada.
Kada su došli do mjesta „Gnjila greda“ znali su da je taj dio u zimskim uslovima veoma eksponiran i da je neophodna naveza. Navezali su se i krenuli u traverziranje „Gnjile grede“ i u tom momentu su vidjeli svjetla lampi 200 m ispod. Shvatili su da je I. T. sklizala sa tog eksponiranog dijela a situacija je bila mnogo ozbiljnija nego što su očekivali. Povratak na greben i na vrh su bili ključeni jer sa nosilima pri tako jakom vjetru nije moguće proći. Razmatrane su različite opcije za transport. Nikola je odlučio da Ivanu spuste na nedavno prokrčenu i markiranu stazu koja vodi od doma „Orjen Sedlo“ ka vrhu Vučiji zub, ispod vrha Orijena i Gnjile grede. Ispostavilo se da je to najispravnija i jedina bezbjedna opcija. Do Ivane su došli u 21:25h i zatekli je u lošem stanju, ali su je planinari koji su bili sa njom: Igor Š, Danko K, Ozrenko S. i Darko S. utoplili i čuvali da ne zaspe i ne promrzne. I oni su bili jako iscrpljeni i promrzli. Nakon površnog pregleda Igor M. i Danilo B. su odmah sastavili nosila a onmda su zajedno povrijeđenu djevojku prebacili na nosil, uvili u vreću za spavanje i u astro foliju kako bi sačuvali što više njene tjelesne temperature. Imobilisali su je i postavili šancovu kragnu.
U 21:40h radio vezom obaviještene su ekipe u domu „Orjen sedlo“ i lokacijij „Donji spomenik“ da im krenu u susret. Sa dvojicom članova ASOS-a ka Orjen sedlu krenula su dva pripadnika Službe zaštite iz Herceg Novog, dva iz Bileće i dva planinara. Transport je krenuo u 21:45h, a Nikola Brajović je išao naprijed i tražio najlakšu rutu do staze. Teren na tom dijelu Orjena je jako nepristupačan tako da se kretanje odvijalo sporo i bilo je jako naporno. Na nekim mjestima su morali da se spuštaju sa povrijeđenom niz liticu sa užadima. Na takvim mjestima Danilo Brajović bi poslao dvojicu da se spuste ispod litice a jedan bi ostao pored njega kako bi on koji je spuštao povrijeđenu imao komunikaciju sa ljudima ispod litice. Posebno je zahtjevno bilo spuštanje pored „Pajove jame“ gdje je Nikola stajao ispod litice i lampom pokazivao kuda tačno treba da idu….
Oko 22:10h ekipa sa „Donjeg spomenika“ stiže u planinarski dom „Orjen sedlo“ a ekipa koja je ranije bila tu je već na stazi i prti snijeg prema Nikoli, Danilu i povrijeđenoj. Zbog izuzetne hladnoće, vjetra i neopremljenosti pripadnika službi zaštite zimskom planinarskom opremom, Dejan Tušup i Darko Šiljegović ih ostavljaju u domu i sa dva planinara kreću stazom za prvom grupom. Članovima Službe zaštite ostavljaju jednu radio stanicu kako bi ih mogli obavijestiti da im ako zatreba priskoče u pomoć. Cijelo vrijeme se održava radio kontakt između članova ASOS-a i ostalih, radio stanicama PK „Subra“.
Oko 00:15 grupa koja spušta povrijeđenu sreće se sa prvom ekipom planinara koji su krenuli iz doma na „Orjen sedlu“ i uskoro se spuštaju na stazu. Obavještena je i preostala ekipa u planinarskom domu da krene a u susret im se vratio Dejan Tušup iz ASOS-a.
Orjen
Oko 01:45 i oni dolaze do ekipe koja nosi povrijeđenu. U tom momentu dio planinara koji su bili sa povrijedjenom na vrhu, kreću direktno ka domu uz pratnju Igora Mareša, jer su bili na granici iscrpljenosti. Transport su nastavili članovi ASOS-a i ljudstvo koje je došlo sa Vrbanja, do pl. doma „Orjen sedlo“, gdje su stigli u 03:25h.
Imena i državljanstva ostalih ljudi koji su učestvovali u transportu ne znamo jer u takvim trenucima to nije moguće zabilježiti. Danilo je sve vrijeme nosio ili bio pored nosila i pratio stanje povrijeđene koja se na momente pokušavala osloboditi sa nosila jer je bila u polusvijesnom stanju, pa je bilo neophodno s vremena na vrijeme stati i smiriti je. U domu su stali 10 minuta da iscrpljeno ljudstvo popije nekoliko gutljaja tečnosti i zalogaja hrane i odmah su nastavili dalje ka vozilima koja su čekala na „Donjem spomeniku“. Uz put su pristigla u pomoć još dva momka sa Poda.
Kod „Donjeg spomenika“ su stigli u 04:35h i ubacili povrijeđenu u vozilo trebinjske Službe zaštite. Danio je insistirao da ide u to vozilo, dok se ostatak ekipe ASOS-a smjestio u vozilo PK „Subra“. Spustili su se do Vrbanja gdje su se nalazila kola hitne pomoci iz Trebinja i porodica povrijedjene. Po želji njene porodice prevezena je u opštu privatnu bolnicu u Meljinama gdje je stigla u 05:55h. Članovi PK „Subra“ u čekaonici su proveli još sat, razgovarali su sa porodicom povrijedjene i čekali prve rezultate. Kada je saopšteno da nije u životnoj opasnosti i da će biti sve dobro proglasili smo akciju spasavanja uspješnom i uputili se kućama.
Akcija je izvedena besprekorno efikasno. U odsustvu načelnika ASOS-a Dejana Veriga, Danilo Brajović je bio koordinator kompletne akcije i moramo pohvaliti cijeli tim da su bez pitanja izvršavali sva njegova „naređenja“ što je ključni faktor uspjeha u ovakvim situacijama.
U akciji spasavanja učestvovali su članovi PK Subra:
Danilo Brajović (vođa akcije), Nikola Brajović, Igor Mareš, Dejan Tušup i Šiljegović Darko.
Na slici je dio Orjena gdje je izveden dio spasavanja, do spuštanja na stazu. U pitanju je istočna strana, pogled sa Reovačke grede.
Orjen – akcija spašavanja
Legenda:
Plavom je označena linija pada duga nešto manje od 200m, krug je mjesto pada a između horizontalnih plavih linija je vertikala.
Crvenom je označena uobičajena linija povratka planinara iz Trebinja sa vrha Orjena. Zastavica označava vrh Orjena.
Žutom je označena linija kretanja članova PK Subra, krug je mjesto gdje se nalazila povrijeđena, isprekidanim linijama je označen dio gdje se koristila naveza a horizontalne linije predstavljaju vertikalne dijelove na kojima je povrijeđena spuštana niz liticu uz pomoć konopa. Mjesto izlaska na stazu je neposredno ispod završetka ove linije.
Tradicionalni prčanjski karneval u organizaciji NVO „Bope” i Mjesne zajednice Prčanj održaće se u subotu 6. februara s početkom u 15 sati.
Nakon suđenja i spaljivanja ovogodišnjeg krivca za sve nedaće koje su zadesile mještane u protekloj godini, u 16 sati će u Domu slobode biti održan dječji maskenbal. Organizatori su i ove godine obezbijedili nagrade za najbolje maskiranu djecu.
„Po završetku dječjeg maskenbala biće priređen i veliki vatromet”, saopšteno je iz NVO „Bope”.
Lastovski karneval 6. februara
Tradicionalni „Krnevao lastovski“ – održaće se u suboru, 6.februara u 14 sati – saopštili su organizatori karnevala iz tivatske NVO „Harlekin“.
Po starom običaju, vesela povorka maski sa karnevalskom lutkom, u pratnji mažoretki i Gradske muzike, krenuće iz naselja VII kvartu u Donjoj Lastvi, odakle će, obišavši cijelo mjesto, doći na lastovsku rivu gdje će se suditi karnevalu za sve prošlogodišnje nevolje i probleme građana.
Lastovski karneval
Spaljivanje karnevala obaviće se na pristaništu ispred crkve Svetog Roka, a potom slijedi veliki maskenbal u hotelu „Kamelija“.
Krinka – foto Boka News
Institut „Dr Simo Milošević“ – Maskenbal 6. februara
Prvi veliki maskenbal, u okru Praznika mimoze, biće održan u subotu, 6. februara, u Institutu „Dr Simo Milošević“ u Igalu, od 21 sat.
Nastupiti će Jelena Tomašević, Gradska muzika Herceg-Novi, grupa „Exodus“ i klapa „Starikapetan“.
Gradska luka Herceg-Novina nedavnom Sajmu projekata, relevantnim za privlačenje sredstava iz novih fondova u okviru Evropskih programa koji je održan u Rijeci, pozvana je da se uključi u program ADRION.
Domaćin događaja, Klaster intermodalnog prijevoza, nosilac je međunarodnog projekta DevPort (Development of local ports), u koji je Agencija za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi uključena od septembra 2015. godine i jedan je od kandidata za dobijanje sredstava. To je prekogranični projekat revitalizacije starih gradskih luka na Mediteranu koji bi trebalo da se realizuje u naredne dvije godine. Projekat je vrijedan je 300 hiljada eura, od čega 85 odsto finansira EU, a 15 odsto lokalna zajednica.
“Od predstavnika Klastera intermodalnog prijevoza dobili smo konkretne i obećavajuće smjernice u vezi sa našom kandidaturom u okviru projekta DevPort, uz neposredno informisanje o svim prednostima ADRION programa”, kazao je direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi Vladimir Zloković.
ADRON je jedan od četiri programa transnacionalne saradnje koji obuhvata osam država, među kojima je i Crna Gora i za koji je predviđeno više od 83,4 miliona eura iz Evropskog fonda za regionalni razvoj i skoro 16 milijardi eura iz IPA II. Uz nacionalne doprinose ukupna vrednost programa iznosi 118 miliona eura.
V. Zloković
Program će pružiti podršku realizaciji prioriteta „Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju“ i na taj način pobošljati privrednu, socijalnu i teritorijalnu koheziju u regiji. Cilj je poboljšanje sposobnosti regije u zaštiti prirodnih bogatstava, zatim poboljšanje administrativnih kapaciteta u regiji i bolju saobraćajna povezanost.
Na sastanku su prezentovani novi programi koji će biti otvoreni u sklopu Jadransko-jonskog programa 2014-2020.
17. Kup mimoze u sportskom ribolovu biće zvanično otvoren u četvrtak 4.februara u Baošićima. Na manifestaciji koja otvara sportske programe Praznika mimoze učestvuje 58 takmičara iz 19 ekipa, 10 iz Crne Gore, četiri ekipe iz Hrvatske i Slovenije i jedna iz Italije Otvaranje je u 9,30 sati.
Takmičenje će se odvijati u tri dicipline, lov tunjom iz barke, lov štapom iz barke i ulovi ribu i vrati u more-ekološki ribolov. Nezahvalno je govoriti o favoritima. Od gostiju najveće šanse za trijumf poznavaoci sportskog ribolova daju ekipi „Meduze“ iz Rovinja čiji su članovi višestruki prvaci svijeta, Hrvati David Pinezić i Alen Bilić..
Od domaćih ekipa najviše se očekuje od dosadašnjih pobjednika „Ribara“ iz Baošića, „Delfina“ Budva, „Pagra“ i „Sipe“ iz Tivta, “Ama” iz Kostanjice, kao i Igala. To su timovi sastavljeni od seniorskih juniorskih reprezentivaca Crne Gore.
Gradska galerija Kotor ovogodišnju izlagačku sezonu počinje izložbom crteža Daliborke Kordićkoja će biti otvorena u četvrtak 4.februara sa početkom u 19 sati.
Umjetnica je rođena 1972. godine u Kotoru. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek slikarstvo, u klasi profesora Dragana Karadžića. Imala je više grupnih i samostalnih izložbi.
Trostruki je dobitnik godišnje Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru . Učesnica je 44. i 46. Hercegnovskog likovnog salona. Živi i radi u Kotoru.
Kotorska biskupija i grad Kotor danas, (3.februar) slave svog zaštitnika Svetog Tripuna.
Rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Danas na Tripundan, svete mise su u 10 i u 18 sati.
Vanjska proslava Svetog Tripuna Kotor 2015.foto Boka News
9,20 sati – Odred podružnice Kotor, s Gradskom muzikom Kotor, ispred Glavnih gradskih vrata dočekuje odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat.
9,40 sati – Ispred Doma Bokeljske mornarice, formira se Glavni odred Bokeljske mornarice, koji s gradskim muzikama Kotora i Tivta prolazi ulicama grada do Trga Svetog Tripuna.
9,50 sati – Raport Admiralu Bokeljske mornarice ispred Katedrale i pozdravni plotun.
10,00 sati – Na trgu ispred katedrale Mornarica pleše kolo u čast Svetoga Tripuna
10,30 sati – Svečana pontifikalna Misa, koju će predvoditi mons. Antun Škvorčević, biskup požeški
Pjeva mješoviti zbor “Libertas” iz Dubrovnika.
Procesija ulicama grada.
Tripundanske svečanosti završavaju se u nedelju 14.februara spuštanjem zastave sveca sa katedrale.
Biskup mons.Ilija Janjić
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić pojasnio je da se Vanjska proslava Svetog Tripuna održava od jubilarne 2000.godine, prve nedjelje nakon 3. februrara. Osnovni razlog je da proslava nebi bila posjećena radnim danom.
„Ja se osobno zalažem da blagdan Svetog Tripuna bude i zvanično Dan grada Kotora“ – kazao je biskup Janjić.
Završna konferencijaprojekta EX.PO AUS pod nazivom „Zajednička budućnost bez granica“ održana je 2. i 3. februara u Dubrovniku u sklopu proslave Dana grada I zaštinika Svetog Vlaha. Konferenciji su ispred Opštine Kotor prisustvovali sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne baštine Nenad Vukadinović i koordinatorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Jelena Stjepčević.
Projekat EX.PO AUS(Extension of Potentiality of Adriatic UNESCO Sites-Unaprijeđenje potencijala UNESCO lokaliteta na Jadranu) predstavlja prekogranični projekat koji sufinansira Evropska unija u okviru IPA Programa Jadranske prekogranične saradnje (Adriatic CBC Programme)2007-2013.
U projektu učestvuje dvanaest partnera sa obje strane Jadranskog mora, iz četiri zemlje članice Evropske unije (Italija, Slovenija, Hrvatska i Grčka) i tri države istočnog Jadrana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija): Grad Dubrovnik, Istarska županija, Grad Split, Provincija Ferrara, Opština Ravena-Gradski muzej, Opština Alberobello; Zadruga Akvileja, Sveučilište Primorska-naučni i istraživački centar; Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (Bosna i Hercegovina), Kancelarija za upravu i koordinaciju Butrinta (Albanija) i Opština Krf (Grčka). Trajanje projekta je 36 mjeseci.
Ovom prilikom o projektu su govorili predstavnici UNESCO regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi, predstavnici razvojne agencije Dubrovnika – DURA, kao i instituta za restauraciju Dubrovnika. U dijelu predstavljanja projektnih rezultata pojedinačne prezentacije imali su svi partneri na projektu.
U ime Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore-podružnica Kotor, izlagale su Sandra Kapetanović i Jasminka Grgurević predstavivši, između ostalog, kao jednu od projektnih aktivnosti publikaciju pod nazivom „Planiranje upravljanja UNESCO lokalitetima svjetske baštine-Smjernice za izradu, sprovođenje i nadzor planova upravljanja“ . Tekst ove publikacije je nastao na osnovu materijala izrađenog u okviru projekta EX.PO AUS odnosno Radnog paketa 3-Prekogranično održivo upravljanje UNESCO lokalitetima Svjetske baštine na Jadranu, čiju je koordinaciju izvršio Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.
Opšti cilj projekta EX.PO AUS je uspostavljanje mreže saradnje između UNESCO lokaliteta na Jadranskom moru (uključujući i lokalitete na listi potencijalnih dobara Svjetske baštine ili one koji planiraju da se kandiduju za upis na listu) ostvarive u prekograničnom kontekstu uz širenje kvalitetnih tehničkih i upravljačkih znanja i sposobnosti između raznih javnih i privatnih aktera. Cilj je zajednička dugoročna strategija održive valorizacije ovih lokaliteta utemeljena na visokom nivou upravljačke, tehnološke i energetske inovacije.
Hotel Regent Porto Montenegronašao se na top 10 listi destinacija idealnih za automobilske premijere, po izboru urednika poslovne revije Kongres iz Slovenije. U tekstu se navodi da organizacija ovakog tipa događaja jeste veoma opsežna te da kao takva destinaciji koju marketinški stručnjaci odaberu donosi mnogobrojne benefite. Uz Regent Porto Montenegro na listi su se našli i renomirani hoteli sa hrvatske obale, iz Slovenije, Austrije i hotel iz Beograda.
Revija Kongres jedan je od najrenomiranijih štampanih izdanje u Evropi, koje se bavi poslovnim turizmom, ali i temama koje su bliske organizaciji luksuznih biznis događaja. Kongres svakog mjeseca čita više od 50.000 profesionalaca iz regiona, pa je biti prepoznat od strane uredničkog tima ovakvog izdanja potvrda uspjeha u svijetu vrhunskog ugostiteljstva.
Ovim povodom iz hotela Regent napominju da su ovakvi i slični događaji rezervisani za period van sezone, te da inostranim kompanijama osim pristupačnijih cijena odgovara visok nivo usluge, kvalitetna ponuda i fantastično okruženje Bokokotorskog zaliva.
Jedna hrvatska doktorica koja želi da ode u penziju objavila je pismo u kojem traži nasljednika koji bi došao da radi “na jednom od 10 najljepših ostrva svijeta”.
Medicinskim krugovima u Hrvatskoj ovih dana kruži zanimljivo pismo Magdalene Nardelli-Kovačić, doktorke s ostrva Mljeta koja poziva kolege da dođu da rade u Babino Polje.
“Svi moji dragi prijatelji, treba mi vaša pomoć. Stekla sam pravo na odlazak u penziju i uputila sam zahtjev jer mislim da sam pošteno odradila svoj radni vijek u ordinaciji i na terenu”, započinje pismo Magdalena.
Na ovaj korak se, kaže, odlučila jer se na konkurs za otvoreno radno mjesto niko ne javlja.
“I zato mi treba vaša pomoć. Pošaljite vijest u eter (hrvatski, balkanski, evropski, svjetski…), na društvene mreže na kojima ste, u dijasporu. Povežite me s prijateljima novinarima kako bi informacija došla i do onog nekog koji bi volio da živi i radi na jednom od deset najlepših ostrva svijeta. Ja sam optimista i mislim da takav neko postoji u nekoj zabitoj ambulanti na kopnu ili pretrpanoj urbanoj ambulanti ili nekoj hitnoj pomoći – u Hrvatskoj ili susjednim zemljama, naše je samo da se potrudimo da informacija stigne do njega”, piše Nardelli-Kovačić.
Kako piše CroExpress, ova ljekarka navodi kako bi plata ljekara koji se odluči na ovaj posao bila od osam do devet hiljada kuna (1.050 do 1.170 eura) u zavisnosti da li je početnik ili specijalista. Mora imati položen državni ispit i vozačku dozvolu, a dežurstva će dogovarati s Zavodom za hitnu medicinu Dubrovnik, što mjesečno iznosi između tri i pet hiljada kuna (390 do 650 eura).
Dok ne bude gotova adaptacija stana iznad ambulante u Babinom Polju, smještaj je osiguran u selu, a plaća ga DZ i Opština Mljet.
Odlasci na kopno, navodi ljekarka, neće biti problem jer je riječ o združenoj praksi s ljekarkom u Goveđarima, a postoji i mogućnost dobijanja specijalizacije.
