
Regata tradicijskih barki i uručenje UNESCO-ove povelje

U sklopu prekograničnog projekta Mala barka 2, odobrenog od Europskog fonda za regionalni razvoj Interreg Slovenija-Hrvatska, Udruga “Kuća o batani – Casa della batana” organizira 12. Regatu tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom i drugih tradicijskih plovila. Ova najveća rovinjska fešta mora i barki prilika je i za službeno uručenje povelje o upisu u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
Projekt “Ekomuzej Batana” koji udruga vodi već 13 godina prepoznat je najprije od strane Ministarstva kulture s kojim je u partnerstvu predana nominacija za UNESCO, a potom je 1. prosinca 2016. nominacija i prihvaćena na Generalnoj sjednici Međuvladinog UNESCO-ovog Odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održanoj u Etiopiji.
Povelju će ekomuzeološkoj rovinjskoj zajednici uručiti ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, pomoćnik ministrice Davor Trupković i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO Rut Carek.
Svečana dodjela, praćena koncertom mladih pjevača KUD-SAC “M. Garbin” održat će se na Malom škveru (Veliki mol) ispred Ekomuzeja Batana u subotu s početkom u 20 sati.
Rovinjska Regata održat će se narednog dana, u nedjelju, s početkom u 11 sati. Regatu organizira ekomuzej u suradnji s domaćim Jedriličarskim klubom “Maestral” te udrugom “Vela al terzo” iz Venecije.
Regata je pokrenuta s ciljevima obnove oglavnih jedara (vila al tierso); očuvanja znanja i umijeća jedrenja s oglavnim jedrom i tehnike njegove izrade (posebno oslikavanje); poticanja interkulturne suradnje na Jadranu budući da je upravo oglavno jedro specifično za lagunarna područja Venecije, ali i sjevernog dijela istočne obale Jadrana; te kreiranja događaja kojim će se u Rovinju na kreativan i živopisan način slaviti maritimna kultura obilježena brodicom batanom. Na ovogodišnjoj Regati očekuje se preko 30 tradicijskih brodica.
www.glasistre.hr
Sajam Domaće trpeze i tradicionalnih jela u nedjelju 11.juna

Drugi sjam Domaće trpeze i tradicionalnih jela biče održan u nedjelju 11.juna u selu Kameno (desetak minuta vožnje Meljine – Trebinje) u dvorištu crkve Svetog Jovana sa početkom u 17 sati.
Sajmu će prethoditi Okrugli sto „Domaća trpeza u turizmu i ugostiteljstvu, mogućnosti i izazovi“, sa početkom u 15 sati. Okrugli sto biće održan na samom sajamskom prostoru, u crkvenoj kući pri crkvi Svetog Jovana.

Sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela održaće se u nedjelju u selu Kameno u zaleđu Herceg Novog u dvorištu crkve Sv. Jovana, u dubokom hladu divovskog stoljetnog hrasta, od 17 do 20 sati okupiće se poljoprivredni proizvođači hercegnovskog zaleđa. Biće tu štandova mještana Kamenog, Mokrina, Poda, Ubala, Mojdeža, ali i Kumbora i Luštice. Osim zabavnog sadržaja, dijeljenja recepata tradicionalnih jela, zanimljive priče o nekadašnjim kamenskim ledarima, bez čijeg rada na dostavi leda se nije mogao zamisliti ljetnji rad prvih novskih hotela i boljih restorana, prezentiranja starih društvenih i sportskih igara zaleđa, poručili su iz, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
Organizatori su, kao i prethodne godine, kada je ova manifestacija premijerno izvedena, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Turistička organizacija Herceg Novog i MZ Kameno-Žlijebi, a uz aktivnu podršku Opštine Herceg Novi.
Donirali nove uniforme za Hitnu pomoć Tivat

Kompanija Adriatic Marinas finansirala je kupovinu radnih uniformi za sve članove tima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, područne jedinice Tivat.
Izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa Porto Montenegrom, cijenimo inicijativu i pomoć, kao i prepoznavanje potrebe za nabavkom uniformi – po prirodi posla naš posao je težak i intenzivan, i zahtijeva kvalitetnu obuću i odjeću, istakla je Dana Vučetić, glavna medicinska sestra Hitne pomoći Tivat.
Hitna pomoć Tivat je prepoznata kao institucija sa visokim kvalitetom usluge i prema našim klijentima – ovo je samo znak pažnje i nastavak dobre saradnje između ove dvije institucije, istakla je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata, koja je dodala da će se podrška ovoj zdrastvenoj instituciji nastaviti i u narednom periodu, u cilju što boljeg kvaliteta života u lokalnoj zajednici.
TO Tivat u Banja Luci predstavila turističko-ugostiteljsku ponudu

Turistička organizacija Tivat predstavila je turističko-ugostiteljsku ponudu grada za nastupajuće ljeto kroz promotivnu kampanju road show u Srbiji u saradnji sa NTO Crne Gore i lokalnim TO sa primorja i iz Podgorice. Kampanja se završila juče dnevnom promocijom u Banjaluci na glavnom gradskom Trgu Krajina.
U okviru regionalne road show kampanje Turistička organizacija Tivta predstavila je turističke potencijale grada, kao i bogat kalendar manifestacija za ljeto 2017.godine.
U večernjim časovima, u Kristalnoj sali hotela „Bosna“, održano je „Crnogorsko veče“ na kome je organizovana multimedijalna prezentacija turističke ponude Crne Gore. Na promociji su bili prisutni novinari Javnog servisa BIH BHTV, Javnog servisa RTRS, Elta TV, ATV, Radio RS, Euro Blica, Nezavisnih novina, Glas Srpske, novinskih agencija SRNA i FENA koji su ovom prilikom imali mogućnosti da se upoznaju sa ponudom grada Tivta.
Veliko interesovanje gostiju, kroz kampanju road show, privukla je Turistička organizacija Tivat koja je svim zainteresovanim posjetiocima pružila priliku da se upoznaju sa novitetima u ovoj sezoni, smještajnim kapacitetima, manifestacijama i aktivnostima koje ih očekuju ovog ljeta.
Na glavnom gradskom trgu Krajina organizovana je i nagradna igra u kojoj je Turistička organizacija Tivat dodijelila vikend za dvije osobe u periodu od 08.09 -10.09. ove godine u hotelu Kamelija – saopšteno je iz Turističke organizacije Tivta.
Otvoren 10. Festival mediteranskog filma Split (FMFS)
Kratkometražnim hrvatskim filmom “Med i mlijeko” Marka Jukića, te bugarsko-grčkim filmom “Slava” Kristine Grozeve u četvrtak navečer je u splitskom ljetnom kinu Bačvice otvoren jubilarni 10. Festival mediteranskog filma Split (FMFS).
Za kinoljupce je pripremljen iznimno bogat program među kojim će moći gledati španjolski film “Prevrtljiva slava” Agusta Villaronga.
Prikazat će se i domaći film izvan konkurencije “Moj život bez zraka” Bojane Burnać, zatim “Moj svijet je naopačke” Petre Seliškar i “Funne: Djevojke koje sanjaju more” Katie Bernardi.
U programu stranih filmova moći će pogledati i francusko-alžirski film “U mojim godinama još skrivam da pušim” Rayhane Obermeyer, izraelski “Provalnica” Hagara Ben Ashera, dok će festival zatvoriti film Olea Giaevera “S balkona” koji je prikazan u sklopu programa “Panorama” na ovogodišnjem Berlinaleu.
Autor večerašnjeg kratkog filma “Med i mliko”, student režije Marko Jukić je radnju svoje priče u filmu smjestio u Split u kojem prati trojicu mladića i baku. To mu je kao redatelju prvi film koji će osim Festivala mediteranskog filma Split biti prikazan i naostalim festivalima. Kazao je da je u Hrvatskoj trend festivala dosta velik što omogućuje mladim autorima da pokažu svoje filmove.
U Kotoru otvorena izložba “Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-voj listi”
“Hrvatska nematerijalna kutlurna baština na UNESCO-voj listi” nazi je izložbe koja je večeras otvorena u multimedijalnoj dvorani crkve Svetog Pavla u Kotoru.
Na izložbenim panoima uz tekst i fotografije o svakom dobru, prikazana je i karta lokaliteta kao i prostor Hrvatske iz kojeg kulturno dobro dolazi. Ovom izložbom i UNESCO-vim priznanjem prikazan je samo jedan mali djelić bogate kulturne baštine s područja Hrvatske. Na izložbi je prikazan i kratki film o fenomenima nematerijalne kulturne baštine, kao i najnoviji film iz posljednje kandidature.
Izložbu je otvorio Veselko Grubišić veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori.
„Vrijednost i krhkost nematerijalne baštine je temeljna identitetska, univerzalna vrijednost koja nadilazi nacionalne granice, trajno nas obvezuje na njeno pomno promišljanje, stručno proučavanje i čuvanje kako bismo ideje tolerancije zajedništva i poštivanja raznolikosti predali u nasleđe budućim generacijama. Preko 160 nematerijalnih kulturnih dobara uprisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na UNESC-ovoj reprezentativnoj listi čovječanstva upisano je 14 naših dobara, kao i jedno nematerijalno dobro na listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine. Ovdje prikazujemo samo fragmente Hrvatske kulturne baštine. Cilj nam je upoznati vas posebnošću i različitošću naše baštine, kao povjesnoga kontinuiteta koji se prenosi iz generacije na generaciju, kao i sa hrvatskim kulturnim identitetom podići svijest o važnosti i potrebi očuvanja kulturne baštine“ – kazao je veleposlanik Grubišić.
Na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvršteno je čipkarstvo u Hrvatskoj koje razlikuje tehnike i materijale izrade – čipkom na iglu koja se izrađuje na otoku Pagu, čipkom od agave s otoka Hvara i čipkom na batiće iz sjevernohrvatskog grada Lepoglave. Kulturno dobro na Listi je i dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, potom Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija za Križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod Zvončari s područja Kastavštine, potom medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, viteški turnir u Sinju, bećarac – tradicijski glazbeni žanr s područja Istočne Hrvatske, nijemo kolo Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje, mediteranska prehrana i muzej Batana. Na UNESCO-voj listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita upisan glazbeni izričaj ojkanje.

Autorka izložbe je dr Iris Biškupić Bašić, viša kustoskinja.
Izložbu je organizovalo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Crnoj Gori i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Kotoru, u saradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Etnografskim muzejom iz Zagreba i Hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori.
Izložba je nastala na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 2011. godine, realizovali su je zaposlenici Etnografskog muzeja, a rezultat je dugogodišnjeg rada i nastojanja Republike Hrvatske i Ministarstva kulture kao vodećeg tijela zaduženog za čuvanje i zaštitu kulturnih dobara, s lokalnim zajednicama, stručnjacima i nositeljima dobara, na upisu hrvatskih kulturnih dobara na Svjetsku listu.
U muzičkom dijelu programa nastupio je sastav „Lungo Mare“.
U Luštica Bay svečano otvoren Green Culture Forum
Petodnevna multimedijalna ekomanifestacija, Green Culture Forum 2017. (GFC) počela je juče programima i predavanjima u Herceg Novom i Kotoru i svečanim otvaranjem koje je upriličeno u novom turističkom naselju Luštica Bay.
Manifestacija se održava od 7. do 11. juna na teritoriji osam crnogorskih opština, a organizuje je NVO „KRUG“ u saradnji sa regionalnim partnerima.
Nabrajajući da projekat Luštica Bay podrazumijeva izgradnju sedam hotela, dvije marine, više od 1500 rezidencijalnih jedinica i golf terena, izvršni direktor kompanije Luštica Development Daren Gibson /Darren Gibson/ ocijenio je da bi ovo moglo da stvori utisak da je ukupna površina projekta od oko 690 hektara podređena razvoju.
„Međutim, nije tako. Planirano je da cigle i malter zauzmu manje od deset odsto površine kompleksa Luštica Bay. Principi održivog razvoja su bili ključni dio procesa planiranja i izgradnje. Mora se priznati da taj proces nije bio bez izazova ali smo ipak uspjeli da ostvarimo niz opipljivih rezultata u dosadašnjem razvoju projekta uključujući: ponovnu upotrebu građevinskog materijala koji potiče direktno sa lokacije, uspostavljanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, projektovanje i izgradnja ekološki sertifikovanog stanovanja, a većina upotrijebljenog građevinskog materijala je lokalnog porijekla – u radijusu od najviše 100 kilometara“, podsjetio je Gibson.
Prema riječima direktorke NVO Krug Vesne Sokolovske Jovićević, Luštica Bay je prepoznala značaj misije zelene kulture još prošle godine kada je započeta saradnja koncertom britanske zvijezde Džos Ston /Joss Stone/ koja je honorar donirala crnogorskim ekološkim organizacijama.
„Danas smo ovdje da bismo odgovorili na najvažnije pitanje našeg vremena: da li da pustimo našu planetu da se raspadne ili da ostavimo našim potomcima i budućim generacijama šansu za opstanak“, zapitala je Jovićević proglašavajući Forum otvorenim.
Navodeći da je UN nagradio Oraskomov grad El Guna /El Gouna/ kao najinovativniji globalni zeleni grad, predsjednik Borda direktora kompanije Samih Saviris /Sawiris/ je dodao da kompanija iste principe primjenjuje i u drugim svojim destinacijama.
„Ne može se poreći da je sve što mi, ljudska bića, izgradimo na neki način destrukcija prirode. Ali, ruku na srce, ima nas toliko na ovoj planeti, da je destruktivno i samo naše postojanje. Sa druge strane, ne treba sjedjeti skrštenih ruku, već treba nešto uraditi za naše okruženje. Zadovoljan sam što smo u Luštica Bay posadili zelene pojaseve kako bi zamijenili one koji su morali da budu uklonjeni – u samom kompleksu ili na drugom mjestu“, rekao je Saviris.
Ministar odživog razvoja i turizma Pavle Radulović smatra da Crna Gora mora i treba da prihvati svaku moguću „zelenu“ ideju, i da se što se više umreži sa ekspertima za zaštitu životne sredine.
„Trebamo što više „zelene“ kulture u svakodnevnom životu. U tom pravcu, promjena načina razmišljanja naših građana je velika obaveza za sve – počev od Vlade Crne Gore i opština, preko NVO sektora, kompanija i svakog pojedinca“, rekao je Radulović.
Kada je na forumima zelene kulture riječ o projektima izgradnje, navodi aktivista i promoter borbe protiv klimatskih promjena Mark Bakli /Marc Buckley/, uvijek ističemo da oni moraju biti dugoročni i ne samo profitabilni već održivi za naredna stoljeće i generacije.
„U tom smislu, Luštica Bay zaista oduzima dah. Ono što je ovdje primijenjeno – održivi razvoj i gradnja, LEED certifikati, upotreba lokalnih materijala – uvjerava me da smo na pravom putu za bolju budućnost“, rekao je Bakli.

Ocjenjujući da je posebnost Foruma povezivanje kulture i ekologije, princ Nikola II Petrović Njegoš je izrazio uvjerenje da će se Forum proširi u vremenu i prostoru i da će u njemu učestvovati i sjever Crne Gore.
„Treba da promijenimo i modele razvoja, način života, način proizvodnje. Ukratko, treba da promijenimo naš sistem vrijednosti, i to u pravcu zelene kulture“, rekao je Petrović.
Predsjednica Opštine Tivat dr Snežana Matijević podsjetila je da je ta opština usvajanjem prvog prostorno-urbanističkog plana u Crnoj Gori, 2010. godine, postavila temelje pravcu održivog upravljanja. Ona je istakla da gotovo trećina tivatske teritorije ili već uživa, ili pretenduje da bude proglašena zaštićenim područjem prirode.
Forum zelene kulture je prvi događaj ovog tipa na Balkanu, koji će okupiti šesnaest govornika, stručnjaka iz zemlje i svijeta, kako bi tokom pet dana diskutovali o zaštiti životne sredine i njenom odnosu sa drugim oblastima: kulturom, politikom, ekonomijom, biznis sektorom, umjetnošću, naukom, filozofijom.
Istovremeno, pod okriljem NVO „KRUG“, u programskom dijelu će učestvovati i brojne relevantne organizacije iz svih krajeva Crne Gore. Manifestacija je prilika da se zajednički doprinese prikazivanju Crne Gore kao inicijatora i inovatora u oblasti ekološki održivih ideja na svjetskom nivou.
Stevan Katić predsjednik Opštine Herceg – Novi

Na današnjem zasijedanju Skupštine opštine Herceg-Novi za predsjednika Opštine izabran je Stevan Katić, (Demokratska stranka) sa 19 glasova vladajuće koalicije i jednim opozicionim.
Nakon što je položio zakletvu, Katić se zahvalio odbornicima i građanima Herceg Novog na povjerenju koje su mu ukazali. Kako je rekao, za njega je čast i obaveza da u narednom periodu radi za dobrobit svih Novljana, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost.
„Za nama je, na svu sreću, vrijeme političkog avanturizma naših prethodnika i više nikada ne smijemo dozvoliti da se funkcija predsjednika Opštine Herceg-Novi, na kojoj su se nekada nalazila značajna imena našeg grada, degradira na način koji se desio u poslednje dvije godine. Pred nama su veliki izazovi, sa kojima ćemo se suočavati svakodnevno, ali smo puni želje i elana da radimo i po 20 sati dnevno kako bismo postavili zdrave temelje razvoju našeg grada i na taj način ga svrstali u modernu turističku destinaciju“, poručio je Katić.
Kako je rekao, prioritet u narednom periodu biće ekonomski oporavak grada, uvođenje Bolnice Meljine u sistem javnog zdravstva, revizija rada organa lokalne samouprave i preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština, racionalnizacija broja izvršilaca, izrada i usvajanje strategije razvoja i prostorno-planske dokumentacije, značajnija briga o socijalno ugroženom stanovništvu, stvaranje uslova za nova radna mjesta i još mnogo toga.
„Svjestan sam činjenice da se mnoge stvari u gradu neće moći realizovati bez državne vlasti, misleći prije svega na loše privatizacije, „Morsko dobro“, školstvo i zdravstvo. Želim sa ovoga mjesta jasno da poručim da će buduća lokalna uprava stalno insistirati na rješavanju ovih problema. Nećemo imati razumijevanja za opstrukcije koje bi eventualno dolazile sa državnog nivoa i u tom slučaju će najvećeg protivnika imati u novskoj lokalnoj upravi, sa mnom na čelu“ , kazao je Katić.
Predsjednik Opštine je istakao da je Herceg-Novi dobio vlast koja će raditi u interesu svih građana.
„Znam to da se premijeru, kao što je i sam rekao, ne sviđa da sarađuje sa lokalnom vlašću koja nije njegova, ali bez obzira na njegove predizborne želje, Herceg-Novi je dobio vlast koja neće građane svrstavati na njihove ili naše, vlast koja se neće zasnivati na podjelama, već pobjedama i vlast koja se neće rukovoditi ličnim već isključivo interesima grada“, rekao je Katić.
Poručio je građanima Novog da će u narednom periodu svakodnevno imati priliku da lokalnu vlast po mjesnim zajednicama upoznaju sa konkretnim problemima, da će novi Kabinet predsjednika Opštine veći dio vremena provoditi na terenu i vršiti stalni nadzor nad sprovođenjem svih odluka.

„Želim izraziti nadu i očekivanje da ćemo svi pojedinačno dati doprinos kako bi naš Novi ponovo učinili pravim mjestom za život svih nas i naših sugrađana. Ovo je naš grad, koji zajedno treba da volimo i poštujemo bez obzira na to ko će danas, sjutra ili u bliskoj budućnosti biti na njegovom čelu.U tom pogledu očekujem da doprinos u punom kapacitetu da i ova Skupština, kako bismo se zajedno posvetili razvoju grada“, zaključio je novoimenovani predsjednik.
Stevan Katić rođen je u Herceg-Novom 1980. godine. U rodnom gradu je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirani je ekonomista. Kao uspješan diplomac nastavlja svoje obrazovanje kao magistrant na zajedničkom studijskom programu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i Fakulteta za logistiku Univerziteta u Mariboru, na smjeru „Logistika sistema u ekonomiji“. Kao dopunu školovanja, završio je i Školu demokratskog rukovođenja.
Dugi niz godina obavljao je rukovodeće funkcije u privatnom sektoru gdje je za svoj rad nagrađivan više puta. Biran je da obavlja poslove u organima lokalne samouprave na mjestima načelnika Službe zaštite i spašavanja i potpredsjednika Opštine Herceg Novi.
Za odbornika Skupštine Opštine Herceg-Novi, biran je u dva navrata. Izabran je za predsjednika Opštinskog odbora Demokrata Herceg-Novi, kao i za člana Predsjedništva Demokratske Crne Gore. Oženjen je suprugom Sandrom.
Prijem za uspješne mlade karatiste

Predsjednica opštine Tivat dr Snežana Matijević ugostila je u srijedu jedan od najmlađih tivatskih sportskih kolektiva, Karate klub „Mawashi 2015“, odnosno članove kluba koji su se nedavno vratili sa Međunarodnog memorijalnog turnira „Jovo Kozomara“ koji je 3. juna održan u pobratimskim Sremskim Karlovcima.
Mladi tivatski karatisti su na ovom takmičenju osvojili 32 medalje: 13 zlatnih, 8 srebrnih , 11 bronzanih medalja, pehar za najmlađeg takmičara u borbama i drugo mjesto u generalnom plasmanu. Na turniru je učestvovalo 29 ekipa iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske.
Ovom takmičenju prethodila su dva internacionalna turnira u Crnoj Gori, jedan u Nikšiću a drugi u Kolašinu. Na oba su članovi kluba „Mawashi“ osvojili brojna odličja: 12 medalja u Nikšiću i 21 medalju u Kolašinu. Predsjednica opštine čestitala je članovima i upravi kluba na ostvarenim rezultatima, uručivši im prigodne poklone.
Treneri u ovom klubu, a ujedno reprezentativci i karate sudije Aleksandar Ćalić i Nikola Glušac, zahvalili su predsjednici na prijemu i podršci, posebno ističući činjenicu da je ovo posebno ohrabrenje za sve članove njihovog kluba. U klubu trenira 58 djece uzrasta od 7 do 15 godina.

Učešće na turniru „Jovo Kozomara“ podržao je Sekretarijat za mlade sport i socijalna pitanja, a sportiste iz Tivta u Karlovcima je dočekao i Generalni Konzul Crne Gore u Srbiji Miodrag Kankaraš.



