U okviru programa “OPERA GALA”, danas, petak, 30. decembra sa početkom u 18 sati, prikazaće se opera “Travijata”, (Posrnula žena: ital. La traviata) u kinu Cadmus Cineplex – Budva. To je opera u tri čina Giuseppea Verdija. Libreto je napisao Francesco Maria Piave na temelju drame Alexandre Dumasa mlađeg, “Dama sa kamelijama (1852).
Opera je proizvedena 1853. godine u Veneciji. To je intimističko djelo koje se bavi vječnim temama ljubavi, društvenog licemjerja, žrtvovanja i iskupljenja. Ona je i napad na malograđanski mentalitet, govori da su društvene razlike koje razdvajaju visoko društvo od polusvijeta licemjerne, na završetku: da je srce važno i da trijumfira ljubav.
Popularnost opere “Travijata” ne jenjava. Prema statistici Operabase jedna je od najprikazavanijih opera u 2014. godini.
Državni hidrometeorološki zavod je zbog mogućih negativnih posljedica nevremena uputio upozorenje za cijelu Hrvatsku, posebno naglašavajući naše, odnosno područje juga
Hrvatske. DHZ naime upozorava kako su mogući ledeni udari bure koja može puhatgi i brzinom većom od 110 km/h.
Ipak, doznajemo da se zračni, pomorski i cestovni promet redovito odvijaju. Most dr Franja Tuđmana je od 6 do 7,30 sati bio zatvoren za prvu skupinu vozila, ali se u međuvremenu sve normaliziralo.
S navoza Brodogradilišta i marine u Betini prekjučer je u more porinuta nova betinska gajeta ‘Lipa moja’, drveni brod izrađen po uzoru na izvornu betinsku gajetu iz 1740. godine, ali uz upotrebu suvremene tehnologije i materijala, piše Tris portal.
– Ovo je zapravo najnovija verzija gajete. Naše brodogradilište je čuvar tradicije drvene brodogradnje u najintenzivnijem smislu organizacije u Hrvatskoj, ali taj čuvar tradicije prati suvremene tehnološke trendove i prilagđava se upotrebi novih tehnologija i novih materijala. Pristupili smo realizaciji projekta ‘Betinska gajeta 700’ koja je građena od drva i epoksilnih smola, ljepila koja omogućavaju da se uredno napravi trup broda, oblik i da se postignu takve karakteristike da brod može ploviti i u najtežim uvjetima. Naši vrsni brodograditelji su imali priliku pokazati sve svoje umijeće koje su stekli tijekom dugih godina, a isto tako su imali priliku usvojiti i primijeniti nova znanja i nove tehnologije – rekao je na današnjoj svečanosti porinuća direktor Brodogradilišta i marine d.o.o. Betina Perica Elez.
– ‘Betina 700’ ili ‘Lipa moja’ je zaista najljepša gajeta. Mi imamo samo još jednu želju, da bude i najbrža. Svi oni koji su ovom u ovoj priči znaju što znači tradicija natjecanja gajetama – rekao je Elez najavljujući pobjede ‘Lipe moje’ na popularnim regatama tradicijskih brodova pogonjenih latinskim jedrom.
‘Lipa moja’ duga je 6,96 metara, široka 2,55, jarbol joj je visok 6,96, lantina je 1,6 dužine broda, jedro je površine 24,5 metara, ima čeličnu kolumbu (kobilicu) od 185 kilograma, u gajetu je ugrađen Sole Diesel od 16 ‘konja’, koji omogućava krstareću brzinu od šest čvorova, a rezervar od 80 litara autonomiju od 200 nautičkih milja…
Gajeta H. Pavic
Kako je pojasnio tehnički direktor Joško Radić, Brodogradilište i marina d.o.o. Betina imao je tri razloga za gradnju ove gajete: Prvi je da se korisnicima usluga brodogradilišta prezentira tehnologija koja se ovdje svakodnevno koristi i kvaliteta koja se njome postiže; Drugi je bio da na praktičan način pokaže budućnost drvene brodogradnje, a to je moderna tehnologija obrade i zaštite drva epoksilnom smolom, primjena laminiranog drva u brodogradnji, projektiranje uz pomoć u CAD-CAM software-a te upotrebe CNC stroja u obradi; Treći razlog je što je Brodogradilište htjelo nakon 270 godina pokazati kako se jedna kroz stoljeća dokazana forma može još malo poboljšati i napraviti puno kvalitetniji brod, koji traži malo više sredstava za gradnju broda, ali ne zahtijeva gotovo nikakvo održavanje.
– Baza cijelog projekta je naša ‘stara gajeta’ koju već desetak godina koristimo kao naš radni brod. S našom tehnikom smo je skenilarili i uz pomoć našeg kolege, projektanta Srđana Đakovića, brod je optimiziran i dan mu je nekakav štih broda za razonodu i dnevna jedrenja. Gajeta je rađena tehnologijom višeslojne oplate, odnosno, da se našalim, ima najmanje moguće madire, preko kojih su dva sloja furnira, stakloplastično platno i sve zaštićeno epoksilnom smolom. Brod je inače je nepotopiv, čak i pod punim opterećenjem i naplavljen. Sa šest putnika i putnom brzinom od šest milja može prijeći 200 milja uz 20 posto zalihe, odnosno otići sedam ili osam puta na Kornate i vratiti se. Šta se motora tiče ispunjava sve performanse, a što se jedrenja tiče, zadovoljni smo, ali to ćemo pokazati već na prvim regatama sljedeće godine – rekao je Radić.
Cijena broda je 50.000 eura, plus PDV, ali moguća je izvedba i jeftinijih verzija. ‘Lipa moja’ je prototip i služit će kao prezentacijski brod. Neće ići u serijsku proizvodnju, već će se graditi po narudžbi. Imat će garanciju na boju od sedam, a na trup deset godina. Upotreba epoksline smole svrstava ovu gajetu u klasu stakloplastičnog broda, što znači za joj treba minimalno održavanje. U gajetu je ugrađen mahagonij, tikovina, kanadski ariš i hrast. Drvo je zaštićno i znatno veće čvrstoće, neosjetljivo na koroziju, galvansku struju i osmozu. Kako kaže Radić, treba joj samo jednom godišnje dati premaz kopera, te lagano pobrusiti lakirane površine i nanijeti jednu ruku laka.
Na porinuću ‘Lipe moje’ bio je i Željko Jerat, predsjednik Udruge ‘Latinsko idro’ iz Murtera i organizator najstarije regate tradicijskih brodova, leuta, gajeta i kaića s latinskim jedrom. On je oduševljen prezentiranim, no smatra kako neće biti ostvarena želja Eleza i Radića da ova gajeta sudjeluje na tradicijskim regatama.
– Ne želim ništa prejudicirati, ali bih se usudio reći da upravo zbog kolumbe, koju tradicijska gajeta nema, ‘Lipa moja’ neće zadovoljiti propozicije regate ‘Latinsko idro’ u Murteru. Moći će jedriti i pokazati svoju superiornost, ali ne bi bilo fer da njen rezultat uspoređujemo s rezultatom tradicijskih, radnih brodova – rekao je Jerat.
“Prvi dan u prirodi” – pješačka tura do odmorišta kraj Kotobiljskog izvora, biće organizovana 1. januara najavljuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg Novi
Polazak je zakazan u 11 sati sa glavne autobuske stanice i pješači se pored Španjole, preko Matkovića mosta, do Kotobilja. Završna tačka je skoro uređeno odmorište na Kotobiljskom izvoru, rađeno u okviru projekta “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno”.
Kotobilj, je osim po ljepoti prirode, naročito njegove četinarske šume, poznat kao istorijsko mjesto – poprište čuvene bitke za oslobođenje Herceg Novog od Turaka, opjevane u “Gorskom vijencu”. O svemu tome će biti riječi tokom pješačke ture koju će predvoditi rukovodilac Agencije Željko Starčević.
Povratak u Herceg Novi je planiran oko 14 sati.
Na turu pozivamo sve koji žele zakoračiti u Novu godinu u zdravom duhu, bez obzira na godine, s tim da maloljetni treba da budu uz prisustvo roditelja, odnosno staratelja, saopšteno je iz Agencije.
Ovo je drugi događaj iz ovogodišnjeg programa “Zimski gušti na Orjenu”, koji je osmišljen u cilju predstavljanja hercegnovskog zaleđa prvenstveno samim Novljanima. Program se realizuje kroz saradnju Agencije sa sportskim klubovima, NVO-ima, vlasnicima ugostiteljkih objekta i ostalim zainteresovanim subjektima koji djele istu viziju, a uz podršku Opštine Herceg Novi.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Klapa Rišpet u Kotoru
Klapa Rišpet u Kotoru
Klapa Rišpet u Kotoru
Fašinada 2020.
Klapa Rišpet u Kotoru
Klapa Rišpet u Kotoru
Klapa Rišpet u Kotoru
Klapa Rišpet u Kotoru
Klapa Rišpet u Kotoru
U sklopu programa od „Božića do Božića“ sinoć je u Kotoru na Glavnom gradskom trgu koncert održala klapa Rišpet.
Po hladnom i burovitom vremenu brojni ljubitelji klapske pjesme uživali su u izvedbama hitova ” Kad je pošla ća” ,” Lumin”, ” Projdi mojon kalon”, ” Mislin samo na te”, ” Šapnut ću ti tajnu”…
Uz kuvano vino koje su služile aktivistkinje NVU Karapana, klapa Rišpet napravila je odličnu atmosferu. Oni su podsjetili da su početkom godine nastupili u Kotoru, a sinoćni nastup za kraj godine potvrđuje da Rišpet i Kotorani imaju zajedničku nit …
Više pogledajte u fotogaleriji.
Klapu „Rišpet“ osnovao je splitski skladatelj Pero Kozomara u septembru 2011. godine.
Kozomara je široj javnosti poznat po pjesmama: “Ne more mi bit”, “Bura”, “Zora bila”, “Još ne mogu pristat volit”, “Dugo nije pala kiša”, “Nasukan”, “Samo me čvrsto stisni za ruku”, “Kiša”, “Mala tica”, “Ne peri od mene ruke”… Do sada surađivao s najpoznatijih sedam hrvatskih klapa: Maslina, Cambi, Intrade, Iskon, Vokalisti Salone, Kampanel, Sv. Juraj HRM.
Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Budva, Dragan Krapović izabran je sa 17 glasova za gradonačelnika tog primorskog grada, dok je Srđa Popović, kandidat DPS-a, dobio četiri glasa manje.
Dva predstavnika Cdu-a napustila su sjednicu.
“Zahvaljujem na povjerenju i ukazanoj mi časti koje doživljavam prije svega kao veliku obavezu i odgovornost sopstvenu i nove vlasti u cjelini. Pokazalo se, da bi se formirala nova vlast nije dovoljno samo dobiti većinu glasova na izborima, već se nakon toga moraju proći mnoge pravno-formalne zamke i nejednostavno usaglašavanje među raznorodnim partijama, koje su dobile tu većinu. Ja sam ponosan na rezultat koji smo postigli, i kao pojedinac među jednakim želim se posebno zahvaliti onima koji su glasali za mene, a i onim drugim što su učinili da ovaj izbor bude demokratski”, kazao je Krapović nakon proglašenja.
On je dodao da mu je želja, a tako će se ponašati, da bude predsjednik svih građana bez obzira na razlike.
“U tom smislu, zamrznuću svoju funkciju u OO Demokrate kojoj pripadam, dok budem u ovom mandatu. Danas iskazana i potvrđena većina je garant da ćemo i u buduće bez problema moći vršiti vlast u ovoj opštini. Naši programi se u mnogim stvarima ne slažu, ali imamo mnogo toga zajedničkog. Prije svega nas je ujedinila potreba i zahtjev građana Budve da se naprave promjene i jedan dug i taman period u razvoju budvanske opštine ostavi iza sebe. Mi želimo da naš grad i opštinu razvijamo u kulturnom, obrazovnom, ekonomski uspješnom i civilizacijski prosvijećenom maniru. Naša percepcija vlasti nije vlast i korist, već odgovornost javne tj državne funkcije, u korist građana i oni su je po sopstvenoj volji birali. Da bi se to postiglo mora se vlast depolitizovati, ne kao floskula, već suštinski afirmisati konkursni izbor na odgovorne funkcije u lokalnoj samoupravi. Ovi javni službenici se moraju držati slova zakona, te uz svoju stručnost imali lični karakter i etiku. Političke partije koje su političkom podjelom dobile uticaj na pojedine resore i preduzeća u opštini o ovome moraju voditi računa reagovati u slučaju kršenja ovih, mogao bih reći, dogovorenih načina rada i ponašanja. Svjedoci smo kako je to do sada izgledalo i kakve teške posledice to ima i za pojedinca i za društvo”, poručio je Krapović
Prema njegovim riječima vođenje jedne društvene zajednice kakva je opština je višedimenzionalno .
“To nije prosto menadžerstvo, partijski diktat, pravosudni dekret, poreski reket itd. Onaj ko uspješno želi da radi ovaj posao mora sve to biti, ali i domaćin, glava kuće, prijatelj i drug, adresa za razumijevanje i pomoć svima koji mu se obrate. U okviru tih i porodično mi zadatih vrijednosti nastojaću da se tako ponašam”, zaključio je Krapović.
Krapović je izabran na tajnom glasanju , a iz DPS je prigovoreno što su svi odbornici dosadašnje opozicije koristili flomastere prilikom glasanja za Krapovića
U petak, 30. decembra će, osim rebalansa budžeta za 2016. godinu, biti razmatrani Predlog odluke o privremenom finansiranju Opštine Budva za period od 01. januara do 31. marta 2017. godine.
Aerodrom Tivat zaključuje do sada rekordnu poslovnu godinu u svojoj istoriji, u kojoj smo stigli nadomak ostvarenja „magične cifre“ od miliona putnika za 12 mjeseci. To smo ostvarili u veoma teškim uslovima, pod velikim presingom i dnevnim opterećenjima i sa ograničenim kapacitetima, prvenstveno u domenu male i neuslovne terminalne zgrade, pa možemo biti izuzetno zadovoljni postignutim – kazao je direktor aerodroma Tivat Jovan Mačić na novogodišnjem koktelu koji je juče u toj vazdušnoj luci priređen za zaposlene, penzionere, poslovne partnere i predstavnike gradske uprave Tivta.
Prije nego što je olujna bura poslijepodne preusmjerila preostale avione iz Tivta u Podgoroicu, tivatska vazdzušne luka prešla je cuifru od 981 hiljade putnika u ovoj godini. Do subote veče, očekuje se da će 2016., zvanično biti završena sa ostvarenim prometom od nešto preko 984 hiljade putnika, što je preko 10 odsto više nego lani. Broj aviona porastao je za 11,7 posto.
„Ovo nije bila rekordna godina samo za aerodrom Tivat već i za čitavo preduzeće „Aerodromi Crne Gore“ koje će 2016. okončati sa prometom od 1,85 miliona putnika, 13 odsto više nego lani, a što je prilično impozantna cifra kada se ima u vidu veličina naše države“- kazo je Mačić posebno se zahvaljujući zaposlenima za koje je kazao da rade u „pravoj porodičnoj atmosferi“ i da su “veoma obučeni i voljni da najprofesionalnije odrade posao do kraja“.
„To je i jedini razlog zbog kojeg aerodrom Tivaat i uspijeva da sve ovo odradi, a da sav taj veliki promet aviona i putnika, pogotivo u ljetnjim mjesecima, obavimo bez ozbiljnije greške ili incidenta.“-istakao je Mačić dodajući da će 2017. „biti veoma naporna jer nas očekuje najmenje još ovoliko povećanje proimeta“. Naglasi je da su svi dosadašnji partneri tražili dodatne slotove za Tivat, kao i da se pojavio čitav niz novih aviokompanija koje će saobraćati sa tim aerodromom.
„Probaćemo da u ovim uslovima sve to odradimo najbolje što možemo, ali zaista jedva čekamo neće li se konačno početi raditi nešto da dobijemo novi objekat ternimalne zgrade koji bi po idejnom riješenju, trebao da ima oko 12 hiljada kvadrata, što je značajno povećanje u odnosu na ovih 4 hiljade sa kojima sada raspolažemo“- kazao je Mačič.
Sa koktela na aerodromu
Poželjevši im sretne novogodišnje praznike, gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijevič, radnicima aerodroma čestitala je na ostvarenim rezultatima, naglasivši da je vazdušna luka već decenijama prozor u svijet za grad Tivat.
„ACG kao državna firma jedna je od najprosperitetnijih u Crnoj Gori. Sa menadžmentom aerodroma Tivat imao sjajnu saradnju i iskreno se nadam da ćete sa novom terminalnom zgradom koju Tivat zaslužujue, svi zajedno dobiti bolje uslove rada i još veći promet aviona i putnika.“- poručila je gradonačelnica.
Inače, tokom naredne godine pored niza postojećih redovnih i čarter prevoznika, za Tivat će saobraćati i pet lou-kost kompanija – britanski „EasyJet“, ruska „Pobeda“, njemački „Eurowings“, „Azur Air“ iz Rusije i „Flydubai“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Revelin će 2017. godinu dočekati uz osam najboljih Hrvatskih DJ-eva i bit će to, prema mišljenju mnogih, najspektakularniji i najorganiziraniji doček Nove godine, koji će nesumnjivo u Dubrovnik privući brojne domaće, ali i goste iz regije.
Bogata ekskluzivna ponuda kakvu samo Revelin u Dubrovniku nudi pruža svojim gostima najbolje od najboljeg, a bogati program jednakim intenzitetom nastavlja se i u sljedećoj godini.
Revelin-Oliver
Prvi koncert u Novoj Godini, Oliver Dragojević rezervirao je 3. februara u dubrovačkom Revelinu, u sklopu Feste Svetog Vlaha. Sreća, zajedništvo i puno odlične glazbe – kako s novog albuma “Familija”, tako i niz legendarnih pjesama uz koje su odrastale brojne generacije – sukus je onoga što Oliver priprema za koncert u dubrovačkom klubu.
Kažu da se ono što radite prvi dan odražava na ostatak godine – stoga požurite s kupnjom ulaznica za koncert Olivera Dragojevića i doček Nove Godine i uđite s Revelinom u još jednu nezaboravnu godinu!
Dva radnika spasena su danas oko 14.30 sati iz mora u Tivatskom zalivu nakon što je olujna bura odnijela malu barku u kojoj su se nalazili.
Prema nezvaničnim informacijama oni su iz male barke sa morske površine radili na skidanju djelova polupotopljene olupine drvenog broda “Independia” u Bonićima.
Nakon što im se pokvario motor, bura je dvojicu ljudi u čamcu odnijela iz uvale Bonići i talasi i vjetar su ih nosili južno prema Kalardovu i Ostrvu cvijeća.
Mobilnim telefonom su pozvali policiju u pomoć, a policija je obavijestila Službu zaštite i spasavanja opštine Tivat.
Prema riječima komandira Službe zaštite Zorana Barbića odmah je angažovan brzi gumenjak službe bezbjednosti marine Porto Montenegro čija je posada na moru presrela čamac sa dvojicom radnika i doteglila ga do obale Ostrva cvijeća gdje su dvojicu muškaraca preuzeli vatrogasci i služba Hitne pomoći.
Osim hladnoće i dosta straha, dvojica radnika na sreću u ovom incidentu nisu pretrpjela nikakve posljedice.
Olujna bura koja je tokom noći na momente dostizala i udare orkanske jačine, pričinila je dosta problema i štete na području opštine Tivat. Ekipe Komunalnog preduzeća, Službe zaštite i spašavanja, Komunalne policije i Odjeljenja bezbjednosti Tivat na terenu su bile čitave noći i dana, od 23 sata sinoć kada je počela oluja sa udarima vjetra brzine 40 do 50 čvorova.
Meteo-služba aerodroma Tivat zabilježila je najjači udar bure brzine 56 čvorova (103,7 kilometara na čas), pa nije čudo da su stradala brojna stabla na javnim i privatnim površinama na području cijele tivatske opštine, reklamni bilbordi, saobraćajni znaci, a prevrnuto je i potopljeno i par manjih čamaca na vezu uz obalu…
Komunalci i vatrogasci već sinoć su uklanjali stabla koja su na Seljanovu pala i oštetila dva automobila, a od jutros brojne ekipe intervenišu na cijelom području opštine gdje sklanjaju oborena stabla i grane sa puteva i javnih površina, ostatke odnešenih tendi i nadstrešnica, te čiste smeće i svakovrsni otpad koje je bura raznijela po cijelom gradu „okitivši“ grane drveća sa najlonima i sličnim materijalom. Štetu je pretrpjelo i više krovova na kojima je bura polomila ili odnijela crijepove.
Prema riječima direktora Komunalnog preduzeća Tivat Tonka Lukšića, stradalo je i dosta saobraćajnih znakova koje je jaka bura bukvalno preklopila „u korenu“, a bilo je i više oštećenih automobila na kojima su grane i drugi otpad slomile stakla ili oštetile lim. Stadala je i javna rasvjeta, pogotovo na području Gradiošnice i Seljanova, vjetar je kao od šale nosio kontejnere za otpad teške po nekoliko stotina kilograma, a oštećena je i velika 6 metara visoka ukrasna novogodišnja jelka postavljena na južnom kraju gradske rive Pine.
„Štete ima na teritoriji cijele opštine i sigurno da danas do kraja dana nećemo stići da uklonimo sve posljedice nevremena. Zbog toga, ali i najave meteorologa da se bura neće smirivati, apelujemo na sve građane da ne ulaze u gradski i druge parkove jer sa visokih borova vjetar otkida šišarke i grane koje nekoga mogu ozbiljno povrijediti“- istakao je Lukšić.
„Od rane zore jutros angažovani smo na spriječavanju veće štete u marini i kompleksu Movida Beach na Obali Đuraševića gdje je mega jahta „Mona Liza“ duga 40 metara i teška preko 400 tona, pod naletima bure, pokidala vezove i počela udarati u obalu i okolne brodove. Spriječili smo veća oštećenja na tom i okolnim plovilima, obavijestili nadležne pomorske vlasti, a rukovodstvo marine pokušava doći u kontakt sa ruskim vlasnikom jahte“- kazao nam je komandir Službe zaštite i spašavanja Tivat Zoran Barbić. Dodao je da je vjetar pričinio štetu i na elektro mreži u Krtolima zbog čega je bez struje par sati bilo čitavo poluostrvo Luštica.
U Porto Montenegru takođe je bilo problema sa pucanjem vezova na nekoliko jahti ali su pravovremenim intervencijama ekipa zaposlenih u toj marini, spriječene ozbiljnije posljedice. U marini „Navar“ u Bonićima nije bilo problema i štete, dok je minimalna šteta zabilježena na tivatskom aerodromu koji je danas, uprkos udarima bure, normalno funkcionisao i primao avione na redovnim linijama za Beograd i Moskvu.
HN-bura
Herceg – Novi – Bura napravila dosta štete, nadležne službe rade na otklanjanju posljedica
U cilju otklanjanja posljedica olujne bure na teritoriji opštine Herceg Novi tokom cijele noći su bile angažovane sve nadležne službe, a istim tempom se radi i danas.
Kako je konstatovano na jutros održanom koordinacionom sastanku u Opštini Herceg Novi, materijalna šteta je evidentirana na rivijeri, naročito u Zelenici i Bijeloj, u selima u zaleđu i nekim dijelovima poluostrva Luštica.
Bura je na više mjesta oborila stabla, reklamne table i razvodne stubove, polomila stakla na autobuskim stajalištima u Meljinama, Zelenici, Bijeloj i u centru grada, a manja oštećena je pretrpjela i novogodišnja dekoracija.
Ekipe Službe zaštite i spasavanja, Službe komunalne policije, preduzeća „Komunalno-stambeno“ i „Čistoća“ na terenu su i intenzivno rade na evidentiranju i otklanjanju posljedica nevremena, a cijelom akcijom koordinira Sekretarijat za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi.
U Opštini Herceg Novi je formirana Komisija za štete, koja će se starati o utvrđivanju nivoa štete i odlučivati o zahtjevima građana da im se ista nadoknadi.
Pozivamo sve građane da štetu prijave putem „Sistema 48“, pozivom na broj telefona 19800.
Posebno apelujemo na roditelje da obrate pažnju i da djeca izbjegavaju boravak na otvorenom dok traje izuzetno jaka bura, jer postoji opasnost od povređivanja.
Upozoravamo učesnike u saobraćaju da snažni udari vjetra pomjeraju kontejnere na saobraćajnice, te da je zbog toga neophodan dodatni oprez.
