Rezultat je to ekološke akcije Think Green – Biševo 2016 koja je u organizaciji ronilačkog kluba Roniti se mora, National Geographica Hrvatska i Turističke zajednice Komiža održana na Visu. Nakon uspješno odrađene dvodnevne akcije na Komiži, ronioci su se uputili do svjetski poznatog zaštićenog lokaliteta, Modre špilje na Biševu.
Iako je ronjenje u ovom biseru prirode zabranjeno (o čemu više možete pročitati u 23 broju SCUBAlife magazina iz marat 2016.), vrijedni ronioci potrudili su se da on ponovo zablista te očistili ostatke neronilačkih turističkih posjeta Modroj špilji.
Uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te potporu Nautičkog centra Komiža i ronilačkog centara Manta, 16 ronilaca čistilo je podmorje same špilje i neposredne okolice. Sponzor projekta bila je tvrtka za sakupljanje sirovina i otpada C.I.O.S. Zanimljivo je kako se uz mnoštvo sitnog otpada, naočala, maski i propelera, u špilji našlo i nekoliko prometnih znakova.
Budva će i ove sezone zadržati epitet metropole turizma, uvjerena je direktorica lokalneTurističke organizacije Jelena Rađenović.
Rađenović optimizam potkrepljuje utiscima sa sajmova turizma, gdje je za ponudu Budve iskazano veliko interesovanje.
“Četrnaesti međunarodni budvanski turistički karneval počinje 6. maja i označava start sezone. On postaje jedan od razloga zbog kojeg gosti planiraju odmor u Budvi, što nam je svima i bio cilj. Ove godine održava se pod sloganom „Karneval otvorenog srca”. To je jedna od posebno značajnih manifestacija koje organizujemo u saradnji sa NVO “Feštađuni” i opštinom. Karneval je tokom ovih godina prerastao u pravi događaj koji, pored prepoznatljivih karnevalskih grupa iz Crne Gore, regiona i Evrope, upotpunjavaju i koncerti, dječji program, ekološke radionice… Pred nama su brojne druge manifestacije, takmičenje u “Big gejm fišingu”, obilježavanje jubileja Gradske muzike Budve, fešte u Pržnom i Pašticada festa, preko brojnih muzičkih događaja, Dana umjetnika Budve, sve do Dana širuna i dočeka Nove godine”, kaže Rađenović, prenosi Pobjeda.
Vjernim gostima i onima koji će to tek postati ona poručuje da i ovog ljeta dođu u Budvu.
“Ove godine turisti će uživati u jedinstvenom akvaparku, toboganima i atrakcijama koje su prilagođene svim uzrastima. Pored čistog mora, najboljih hotela, restorana i najkvalitetnijeg smještaja na Crnogorskom primorju, niz manifestacija u organizaciji TOB-a biće razlog više da i ove godine Budva bude destinacija koja se ne smije zaobići”, kaže Rađenović.
Do početka glavne sezone ostalo je nešto više od dva mjeseca, ali sezona je već uveliko počela. Rađenović kaže da su zadovoljni posjetom.
“Brojno stanje je otprilike na nivou prošlogodišnjeg. Sada u Budvi boravi više od 4.000 registrovanih gostiju, od kojih je 3.600 u hotelima. Tokom praznika očekujemo znatno povećanje, a nadamo se i lijepom vremenu, koje je jedan od ključnih faktora u predsezoni”, kaže ona.
Na ulazu u Budvu ovih dana još je gradilište, a Rađenović apeluje na strpljenje, jer je, kako navodi, riječ o izuzetno značajnom infrastrukturnom projektu, čiji će efekti tek biti vidljivi.
Video: Spajanje bulevara
“Ne samo da će se znatno rasteretiti saobraćaj, već će sam ulazak u Budvu podsjećati na prilaz svjetskim metropolama. Svjesni smo toga da će se ovi radovi odraziti i na, možda, slabiju posjećenost tokom praznika i Karnevala, ali smo sa nedavno održane pres konferencije poručili da pozivamo u što većem broju goste iz Boke Kotorske, Nikšića i ostalih gradova, koji mogu doći sa zapadne i sjevero-zapadne strane, gdje nema nepotrebnih čekanja. Primjedbe postoje, naravno, ali ne u pretjeranom broju. Mislim da i turistički privrednici i gosti shvataju koliki je značaj ovog projekta i da svi zajedno moramo biti strpljivi još nekih 40 dana, za opštu dobrobit”, poručuje Rađenović.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra. Običaj je da posljednji mladoženja iz mjesta bere stablo hrasta i postavi ga na centralni trg ispred crkve Svetog Nikole. Stablo mještani okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakama.
Običaj je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi mjesto uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.
Društvo prijatelja Perasta je običaj ponovo pokrenulo i mnogi zaljubljenici u Perast 1. maja rano ujutro dolaze na taj obred da zajedno sa mještanima proslave stari običaj.
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih petnaestak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju, pa će tako biti i u nedjelju 1.maja 2016. u osam sati ujutro.
Mađ Perast – Boka News
Iz Arhive
„Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“
Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.
Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –
” Slavnom,
Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru
Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.
Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.
Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.
Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.
O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.
Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa“
Mađ 2017.
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svičašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Perast – Mađ 2015.
Mlijeko za kavu tog dana, po običaju, dali su vlasnici stoke u gradu.
Ha dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
Na svečanom zatvaranju 2. Festivala turizma i strategije u tvrđavi Revelin – Dubrovnik, upriličeno je svečano proglašenje pobjednika i najboljih projekata, odnosno gradova dodijeljene su i nagrade “Europska turistička zvijezda“.
TO Kotor je sa filmom “Kotor za sva doba” osvojila “European tourism star” u kategoriji audio vizuelno. Ovo je deveta po redu međunarodna nagrada i jako smo ponosni sto smo u tako jakoj konkurenciji primili jos jedno vazno priznanje.
Festivala turizma i strategije – Dubrovnik
Dodjela je upriličena tokom svečane večere kojoj su prisustvovali svi učesnici Festivala uz Dubrovnik njih 17: Rueil Malmaison, Bad Homburg (Njemačka), Bromla (Malta), Chisinau i Orhei (Moldavija), Ferrara (Italija), Graz (Austrija), Herceg Novi i Kotor (Crna Gora), Le Touquet, Nimes, Ouistrehem Riva-Bella i Rueil-Malmaison (Francuska), Plovidv (Bugarska), Požarevac (Srbija), Sarajevo (Bosna i Hercegovina) te Solin i Zagreb iz naše zemlje, prijavili su svoje projekte na ovo natjecanje.
Festivala turizma i strategije – Dubrovnik
Inače, festival je zvanično otvoren 28. Aprila pod nazivom “Izazovi kulturnog turizma u Evropi”.
U protekla tri dana u Crnoj Gori su boravila 34 predstavnika turističkih agencija s juga Italije. Upoznali su se s potencijalima Budve, Kotora i Cetinja, saopštavaju iz Turističke organizacije (TO) Budva, Italijani su oduševljeni prirodom, hotelima i načinom života.
Cilj studijske posjete ili “FAM trip-a” bilo je upoznavanje s prirodnim ljepotama, posebno obale, hotelskim i restoraterskim sadržajima, ali i bogatom istorijom i kulturom.
Kako je saopšteno iz TO Budva, italijanski agenti koji se bave direktnom prodajom Crne Gore na njihovom tržištu, pored obilazaka 17 hotela u Budvi i Petrovcu i razgovorima s menadžerima prodaje o potencijalnoj budućoj saradnji, upoznali su se i sa istorijskim jezgrima sva tri grada, ali i zaleđima, koja su veliki potencijal razvoju ruralnog turizma.
“Lično sam već upoznat sa Crnom Gorom, više puta sam boravio ovdje, ali sada prvi put dovodim turoperatore da upoznaju vašu lijepu državu”, istakao je Mikele Viola iz Turističke agencije “Basic one”, iz Barija.
“Italijani se mogu osjećati u Crnoj Gori kao kod kuće, posebno zbog kuhinje, jer se sve priprema na sličan način kao kod nas. Sve strukture za prijem stranih gostiju su na visokom nivou, mi Italijani smo navikli na dobar standard, zato nam Crna Gora odgovara”, dodaje Viola.
Jaz foto Boka News
Prema riječima direktorke TO Budva, Jelene Rađenović, ovakve posjete su vrlo značajne. TO Budva ih, kako poručuju, organizuje samostalno ili u saradnji s NTO najčešće u periodima pred i post sezone.
“Italijani su najbrojniji gosti sa zapadnoevropskog tržišta u Budvi. Prošle godine smo zabilježili oko 30.000 dolazaka, a očekujemo da posjete poput ove rezultiraju sa što više dolazaka u dužem vremenskom periodu”, kazala je Rađenović i naglasila dobru avio – povezanost s jugom Italije, koja može biti jedan od ključnih razloga novom broju gostiju.
Posjetu su organizovale Turistička organizacija opštine Budva i Nacionalne turističke organizacije, uz podršku turističkih organizacija Cetinja i Kotora, Hotela “Maestral” i Turističke agencije “Adria DMC”. Radi se o jednoj od najbrojnijih studjskih grupa koju je TO organizovala posljednjih nekoliko godina.
Sektor malog ribarstva trebalo bi podržati više od bilo kojeg drugog, a Evropska komisija (EK) će u narednom periodu dati smjernice o najboljem načinu korišćenja dostupnih vidova finansiranja, ocijenjeno je na Ministarskoj konferenciji o upravljanju ribarstvom na Mediteranu.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja saopšteno je da će EK u narednom periodu dati smjernice na koji način se mogu najbolje iskoristiti dostupni vidovi finansiranja, kroz Instrument evropskog susjedstva i Evropski pomorski i ribarski fond.
Komesar za zaštitu životne sredine, pomorska pitanja i ribarstvo, Karmenu Vella, kazao je na konferenciji u Briselu da je vrijeme za zajedničko djelovanje kako bi se osigurala dugoročna budućnost sektora ribarstva, s obzirom na to da se oko 93 odsto ribljeg fonda u Mediteranu pretjerano iskorištava.
On je, na konferenciji koja je okupila delegacije iz preko 20 zemalja i predstavnike raznih međunarodnih institucija, saopštio da govor crnogorskog ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petra Ivanovića, predstavlja dobru intervenciju, posebno imajući u vidu dio u kojem se navodi da ribolov u Crnoj Gori ima snažnu sociološku i kultulorošku ulogu.
Ivanović je rekao da najveći dio ribarstva u Crnoj Gori predstavljaju obalni ili mali ribari koji vjekovima unazad obavljaju ribolov na svojstven način, kao i da se ne smije uništavati kultura, tradicija i istorija koje su pomogle u očuvanju postojećih resursa.
Učesnici konferencije ocijenili su da se u cilju oporavka i zaštite ribljeg fonda mora djelovati zajednički i na svim nivoima – nacionalnom, regionalnom, međunarodnom i evropskom.
“Nema jedinstvenog srebrnog metka za rješenje svih problema, već je potrebna adekvatna kombinacija mjera, u prvom redu, jačanje borbe protiv nelegalnog ribarenja, unaprijeđenje naučne saradnje, kao i uključivanje zainteresovanih strana u proces donošenja odluka”, navedeno je na konferenciji.
Učesnici su poručili i da je neophodno pažljivo proučiti i otkloniti socio-ekonomski uticaj mjera zaštite ribljih resursa, posebno kada je riječ o malom ribarstvu.
“Uprkos činjenici da su mali ribari izuzeti od potrebe davanja podataka, važno je prikupiti što više informacija o njima, kako bi im se pomoglo na najbolji način”, ocijenjeno je na skupu.
Planirano je da na narednoj Ministarskoj konferenciji, koja bi trebalo da bude održana u martu naredne godine, bude usvojena Zajednička deklaracija o održivosti ribarstva u Mediteranu.
Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, službenici Uprave policije tokom jučerašnjeg dana su, u prisustvu vještaka za digitalne dokaze, uklonili 11 kamera postavljenih na javnim površinama u Kotoru.
Nadležni tužilac izdao je naredbe za vještačenje uklonjenih kamera.
Pored uklonjenih, na različitim lokacijama u Kotoru, postavljeno je jos 10 kamera, o čemu ce biti obaviještena Agencija za zaštitu ličnih podataka, poručuju iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Šezdeset i osam jedrilica, sa preko 500 članova posade – učenica prestižne međunarodna regate „EST 105“, uplovili su danas u akvatorijum Bokokotorskog zaliva, nakon što su u četvrtak 28. aprila, tačno u podne, startovali iz Barija, i prešli 110 nautičkih milja preko Jadranskog mora.
Najbrži učesnik tradicionalne regate Tera da mare XI, bila je jedrilica “Idrusa” sa kormilarom Paolom Montefuskom.
Predstavnici ove tradicionalne regatne utrke, kojoj je ovo jubilarno deseto izdanje, imali su za cilj Herceg Novi, s obzirom na to da su dugogodišnji partneri sa JK „Jugole Grakalić“, JK „Jovo Dabović“ i Jedriličarskim savezom Crne Gore, a partnerstvo je od ove godine prošireno i sa Jahting klubom Porto Montenegra. Stoga je dio učesnika regate juče smješten na hercegnovskom Škveru, a ostali su se uputili u tivatsku marinu Porto Montenegro.
„Zaliv Boke Kotorske, koji je dio pod UNESCO zaštitom, sa njegovom raznolikom i interesantnom obalom i planinskim vrhovima u zaleđu, idealan je za jedriličare, a Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih novih marina u Evropi.“ -istakao je generalni sekretar Univerziteta za sport u Bariju, Pasquale Triggiani, dodajući da je regata „EST 105“ idelan način da započne ljetnja nautička sezona 2016.
U akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, u subotu 30. aprila održaće se i regata pod nazivom „Kotor Trophy“, kada će jedriličari iz Tivta i Boke imati priliku da jedre sa učesnicima međunarodne jadranske regate „EST 105“. Ceremonijalna dodjela nagrada obje regate biće organizovana istog dana, sa početkom u 17 sati u Jahting klubu Porto Montenegra.
Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.
Danas ne zvone zvona na hramovima. Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u crkvi znak radosti.
Pravoslavni hrišćani u nedjelju, 1. maja, slave Uskrs. Danas se farbaju i uskršnja jaja, i to je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja.
Prmijerno prikazan film "Kolo Bokeljske mornarice"
Omaž Amaru Montenegro
Omaž Amaru Montenegro
Omaž Amaru Montenegro
Kotor - foto Miro Marušić
Omaž Amaru Montenegro
Omaž Amaru Montenegro
Umjetničko djelo platno, “Amaro Montenegro – Sapore Vero” italijanskog umjetnika Flavija Favelija, kao omaž čuvenom italijanskom likeru Amaro Montenegro koji je tokom 130 godina postojanja postao simbol tradicije i posebnosti Italije, izloženo je sinoć u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.
Podsjetimo, poznato piće ime je dobilo u slavu u čast crnogorske princeze i italijanske kraljice Jelene.
„Kada govorimo o likeru Amaro Montenegro možemo kazati da je nastao 1885. godine. Naime, iz tog perioda Italije veoma važan gospodin Bianchi koji je tih godina boravio u Crnoj Gori popio je napitak koji mu se učinio veoma uskunim. Kada se vratio u Italiju pošto je bio zaljubljenik aromantičnih ukusa od četrdeset različitih trava napravio je smjesu koja je dovela do likera i u tom trnutku ga je posvetio princezi cernogorskoj princezi Jeleni. Amaro je od samog početka doživio veliki uspjeh i postao poznat svuda. Veliki italijanski pjesnik Gabriele D’ Annuzio ovaj liker je nazavao likarom virtuoznosti“ – kazao je kritičar Ludevico Pratezi.
Umjetnik Flavijo Faveli, istakao je da bio veliki poznavalac ovog dijela jadranskog mora kada mi je kritičar Pratezi predložio da se organizuje izložba. Prva asocijacija je bila ono što nas povezuje sa imenom vaše zemje a to je Amaro Montenegro.
Omaž Amaru Montenegro – foto Boka News
„Amaro Montenegro je praktično liker koji sa reklamom i bez nje vrlo brzo kako nekada tako i danas prisutan u svakom italijanskom baru. Amaro Montenegro prati slog koji je jednostavan ali koji ima jaku poruku a to je sapori vero ili pravi ukus. Želim da pomenem da je ovaj proizvod od svog nastanka odmah prihvaćen od konzumenata kao i da je dio italijanske istorije koja se gradila sa ovim proizvodom“- kazao je Flavijo Faveli.
Omaž Amaru Montenegro – foto Boka News
Brojne zvanice u ime organizatora izložbe pozdravio je predsjednik Zajednica Italijana Crne Gore Aleksandar Dender i predsjednik Narodnog univeriteta iz Trsta Fabricijo Soma.
