Katurić: Notos nam je donio lijepe trenutke…

Tomo Katurić
Tomo Katurić

Porodica Katurić iz Kamenara sa evropske filatelističke izložbe Notos 2015. koja je održana proteklog mjeseca u Atini vratila se sa jednom zlatnom, dvije pozlaćene i jednom srebrnom medaljom.

Kako je kazao za naš portal, Tomo Katurić, filatelista, koji je pomorski kapetan, bilo je veoma interesantno što je naziv filatelističke izložbe bio Notos koji je bog južnog vjetra.

“Notos je veoma moćan i opasan, a najviše su ga se bojali pomorci, jer on svojom silionom i neobuzdanošću zadaje silne probleme pri plovidbi, a mnoge je pomorce i u smrt odveo”, pojašnjava Katurić i primjećuje da je Notos u Atini njegovoj porodici donio samo lijepe trenutke.

Katurići su izložili kolekcije “Poštanska istorija Boke 1809-1875“,„Pisma bokeljskih pomoraca 1830-1890“,„Okupacija Crne Gore i Boke 1941-1045“i „Pošta austrougarskih mornara 1914-1918“ i između 600 učesnika iz 36 zemalja, koji su izlagali 1200 vitrina postigli značajan uspjeh.

“Izložba je, ne po značaju, već po organizaciji bila skromna”, kazao je Tomo Katurić i pojasnio da su umjesto uobičajenih medalja dobili  sertifikate, a izostalo je štampanje kataloga i drugog propratnog materijala karakterističnog za velike filatelističke izložbe.

Notos 2015
Notos 2015

“Skoro da je postala praksa da predstavnici naših ambasada u evropskim i svjetskim  metropolama gdje se održavaju filatelističke izložbe , a učestvuju filatelisti iz Crne Gore, ne posjećuju ove manifastacije, Tako je bilo i u Atini” – kaže Katurić. Ali su zato predstavnici i Slovenije i Hrvatske posjetili izložbu i naravno njihove filateliste.

Da je filatelija predstavnike naše države ne interesuje, iako je prvu zlatnu medalju  za Crnu Goru, nakon obnove državnosti, donio baš Tomi Katurić sa svjetske filatelističke izložbe u Njujorku, pokazalo se i u Atini.

Filatelistička kolekcija Katurić

Katurić, koji je predsjednik Filatelističkog saveza Crne Gore, najavio je učešće naših filatelista na izložbama naredne godine: “Balkan fila“ od 5.do 9.maja u Tirani, na svjetskoj izložbi  u Njujorku-  krajem maja i  u Taipei na Tajvanu u septembru.

Novogodišnji i program Praznika mimoze promovisani u Dubrovniku

0
Sa promocije
Sa promocije

Turistička organizacija Herceg-Novi i Opština Herceg-Novi predstavili su juče zimsku ponudu pred dubrovačkim medijima i predstavnicima turističkih agencija, na prezentaciji održanoj u hotelu „Kompas“ u Dubrovniku.

Ana Đurašković je ispred Turističke organizacije kazala da se priprema novogodišnjeg programa, Praznika mimoze i drugih važnih događaja za grad, odvija upravo u periodu kada je Herceg-Novi ušao u najuži izbor kandidata za titulu Evropske prijestonice kulture 2021.

-To priznanje od Evropske komisije uliva nam dodatan motiv i energiju u osmišljavanju i realizaciji naše turističke i kulturne ponude – istakla je ona.

Predstavljajući program dočeka Nove godine na Trgu Nikole Đurkovića, Đurašković je istakla očekivanje da bi nastup Tončija Huljića mogao da bude dodatan razlog turistima iz dubrovačkog regiona u odluci da u Novu godinu uđu baš u Herceg-Novom.

Ona je takođe saopštila da će ove godine i Orjen imati svoju zanimljivu ponudu.

-Opštinska Agencija za zaštitu Orjena, u saradnji sa ugostiteljima i Turističkom organizacijom, pripremila je mnogo interesantnih događaja u hercegnovskom zaleđu, pa se nadamo da će taj novitet i kod turista biti dobro prihvaćen – kazala je Đurašković, uz napomenu da će Agencija u srijedu, 16. decembra, u Dvorani Park održati promociju ove ponude.

Program Praznika mimoze, prema riječima PR-a Opštine Herceg-Novi Gorana Škatarića, ove godine će biti značajno obogaćen nastupom Harija Mata Harija i Petra Graša.

Mimoza
Mimoza

-Gosti će imati priliku da uživaju u festivalu mimoze, ribe i vina, maskenbalima, cvijetnoj povorci, nastupu mažoretki i Gradske muzike, a poseban program pripremljen je za naše najmlađe. Očekujemo da će Dubrovčani ostati vjerni Prazniku mimoze i, poput proteklih godina, u velikom broju doći da slavimo zajedno – naglasio je on.

Predstavljajući ponudu za nogovodišnje praznike, Jelena Milanko je ispred novootvorenog hotela Palmon Bay kazala da je sa Turističkom organizacijom i Opštinom Herceg-Novi uspostavljena konstruktivna saradnja, koja će u narednom periodu, kroz projekte poput Praznika mimoze, biti dodatno unaprijeđena.

Zimsku ponudu u Dubrovniku su predstavile i turističke organizacije Budve, Cetinja i Žabljaka, kao i nekoliko drugih hotelijerskih kompanija iz Crne Gore.

Priča sa uzgajališta orada i brancina – Verige (Foto)

1

Hladno decembarsko jutro. Boka spava. Verige nekako uvjek hladne, sunca još nema, ali zato zaposleni na uzgajalištu ribe već uveliko rade. Riba se hrani, obavljaju se pripreme za njeno vađenje.

Iz Montefishovih bazena danas se vadila orada (komarča). Riba se dovozi do obale pakuje u posebne kašete namjenjene za dalji transport. Zaposleni kažu danas orada sutra brancin, riba je tražena, a mi smo prepoznati po kvalitetu.

Uzgajalište ribe
Uzgajalište ribe

Orade, komadi od porcije što bi rekli, oko trideset deka, ubrzo će se naći na ledu u maloprodajnim objektima kompanije Montefish po cijeni od deset eura za kilogram, spremne za gradele.

Da, vrijeme je posta…

Sa proizvodnjom ribe smo počeli u 2013. godine. Ona zahtjeva puno vremena i ogromnu pažnju. Za nas predstavlja veliki izazov i tome ćemo se najviše posvetiti u narednom periodu. Trenutno u kavezima uzgajamo brancin i oradu. Tu je naravno i plantaža školjki odnosno mušlji koje su izuzetnog kvaliteta i to zbog lokaliteta u kome rastu- poručuju iz Montefisha.

Uzgajalište ribe
Sa uzgajališta ribe

Dođite u Konavle na Mirise Božića!

Mirisi Božića Konavle
Mirisi Božića Konavle

Manifestacija koja se održava osmi put po redu ”Mirisi Božića u Konavlima” trajat će od nedjelje 20. decembra do ponedjeljka 28. decembra, a ove godine bit će ukupno sedam događanja u sklopu manifestacije, te neka i ove godine najljepše zamirišu iz Konavala, istaknuo je član organizacijskog odbora manifestacije Vlaho Mujo, na prss konferenciji koja je održana na Stradunu.

Ovogodišnji Mirisi Božića počet će ‘Cavtatskom vremeplovnom kolendom’ u kojoj će biti uprizorene cavtatske povijesne ličnosti koje će kolendare uz pjesmu klapa i Faroskih kantadura provesti Cavtatom. Već sljedeći dan uslijedit će priredba ”Božićni dar konavoske dječice”, a u utorak i srijedu na rasporedu je humanitarna akcija

”Nek’ nam je svijem Božić”, te zabavno-glazbena večer ”Wine&art”.

U subotu 26. decembra održat će se tradicionalna večer ”Konavljani govore – Božićne priče”, a u nedjelju i ponedjeljak održat će se ”Dani konavoske zelene menestre, baštine i vina” u kojima će se uz glazbu na ukupno sedam domaćinstava pripremati zelena menestra. Također će biti otvoreno i sedam kušaonica vina i tri punkta kulturno-povijesnog značaja.

Zatvaranje manifestacije bit će uz tamburaše u ponedjeljak 28. decembra u Hotelu Konavle u Čilipima.

Sa Pressice - Mirisi Božića Konavle
Sa Pressice – Mirisi Božića Konavle

Po završetku press-ice Konavljani su počastili sve prisutne domaćom pancetom i vinom, a predsjednik Agroturizma Konavle Ivo Vodopić je u ime organizatora pozvao sve da za vrijeme trajanja manifestacije posjete Konavle.

Inače, Mirisi Božića pokrenuti su 2008. godine i nositelj su Zlatne povelje nagrade ”Suncokret ruralnog turizma Hrvatske”, za najbolju manifestaciju u ruralnom turizmu Hrvatske.

Mirisi Božića u Konavlima
Mirisi Božića u Konavlima

Prošle godine sva događanja unutar programa Mirisa Božića posjetilo ukupno više od pet tisuća posjetitelja.

Iz mora izvučen još jedan torpedo, uskoro izložba

0
Rijeka - torpedo
Rijeka – torpedo

Još jedan torpedo izvučen je iz mora u Rijeci. Avionski torpedo modela 450 ribari su zakačili mrežom blizu bivše tvornice Torpeda, a s morskoga dna izvukli su ga pripadnici Specijalne jedinice policije “Ajkula”, donosi Radio Rijeka.

Rijetke su prilike za obilazak prostora nekadašnje riječke tvornice Torpedo, ostataka lansirne rampe – industrijske baštine u sve derutnijem stanju. Jedna takva bilo je današnje izvlačenje primjerka avionskog torpeda 450, a novinari su mogli pratiti cijelu proceduru.

Prema riječima vanjskoga suradnika Muzeja grada Rijeke Gorana Pernjaka, ovaj je torpedo sigurno izrađen u riječkoj tvornici. “Dugo tražimo nešto ovakvo, a sada smo napokon našli. Avionski torpedo jest zato što je riječka tvornica Torpedo radila tipove 533 za brodove i podmornice te 450 što su se bacala iz aviona. Ovo je avionski, što se vidi po dijelovima koji su na njemu, vidi se žiroskop i svi drugi dijelovi koji mu pripadaju”, kaže Pernjak.

Novinare je zanimalo ima li u moru još primjeraka takvih torpeda. Pernjak odgovara potvrdno i dodaje se da svaki put, zahvaljujući Ajkulama, u suradnji s MUP-om koji izdaje dozvole, torpeda na jednostavan način vade iz mora i otpremaju u muzej.

Ovome torpedu slijedi stručna obrada i uređivanje, kako bi uz ostale primjerke, koji datiraju od 1860. godine, bio izložen u Muzeju grada Rijeke u povodu 150. obljetnice toga izuma.

Iako je obljetnica iduće godine, otvorenje izložbe najavljeno za 21. ovog mjeseca.

Gradska galerija – Otvaranje Hercegnovske likovne scene

0
Gradsaka galerija HN
Gradsaka galerija HN

Hercegnovska likovna scena biće 17. put otvorena u utorak, 15. decembra, u 19 sati u gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“. Izložbu će otvoriti mlada novska istoričarka Kristina Milatović.

U ovom izdanju Hercegnovske likovne scene učestvovaće 50 autora, više nego proteklih godina, od kojih su 28 akademski slikari iz našeg grada, a ostalo su autodidakti. Biće izloženo 80-ak radova – saopštio je direktor JU Gradski muzej “Mirko Komnenović” i galerija “Josip Bepo Benković”, Đuro Beli Prijić. Okosnica koncepcije ovogodišnje izložbe je učešće slavnih umjetnika i sasvim mladih autora. Angažovana su nova imena, koja se do sada nisu predstavljala na novskoj kulturnoj sceni, a ostvaruju dobre rezultate u drugim sredinama. Predgovor za katalog napisao je mladi novski istoričar umjetnosti Nikola Lopušina.

Ljubitelji umjetnosti imaće priliku da pogedaju djela: Voja Stanića, Milenka Žarkovića, Luke Berberovića,  Boška Radovića, Gorana Vukčevića, Isidore Bigović, Vojislava Voja Kilibarde, Dobrivoja Petrovića, Darka Vlaovića, Milovana Bajića, Nikole Kosića, Marine Crnogorac Dimitrijević, Marine Živić, Dobrice Dinića, Lole Setenčić Miletić, Sonje Malavrazić, Nikole Ćurčina, Tanje Đokić, Đura Lubarde, Anite Šimić, Đurđe Milatović Radojević, Ilije Martinovića, Dragana Ametovića, Predraga Aćića, Violete Bolmanović, Antonija Burića, Olivere Doklestić, Tomislava Đokića, Radmile Jelić Zvicer, Borislava Jovanovića, Naste Jovanović, Zorana Krulja, Ane Marković, Mire Galeb Matijašević, Radivoja Medenice, Momira Moma Mićunovića, Slobodana Papovića, Dragana Pečurice,  Biljane Petković, Đura Belog Prijića, Bosiljke Boke Pušić, Roksande Savčić, Jasmine Sivački Žitnik, Tomislava Stanića, Dejana Veriga, Vitke Vujnović, Jovane Vujović,  Aleksandra Vukasovića,  Biljane Vukasović i Minje Bojanića.

Prijić dodaje da selekcija ove godine nije bila stroga, ali i najavljuje da će od sljedeće godine kriterijumi biti ozbiljniji i da će za selekciju biti zadužen Umjetnički savjet Galerije, koji će biti formiran uskoro i činiće ga profesionalci iz skoro svih oblasti likovnog stvaralašta.

Prezentacija ponude Orjena

4
Orjen
Orjen

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena promovisaće ponudu hercegnovskog zaleđa u foajeu Dvorane Park, u srijedu, 16. decembra, od 18 do 20 sati, u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom, JUK “Herceg-fest”, a uz podršku Opštine Herceg Novi. Učesnici prezentacije, ali i svi zainteresovani, tom prilikom moći će da se informišu o mogućnostima valorizacije potencijala orjenskog masiva.

Kako je kazao direktor Agencije Željko Starčević, zaleđu grada na ulazu u Boku i njegovom turističkom razvoju se dugo nije pridavala pažnja, ali se u novije vrijeme javljaju nove ideje i projekti.

Učesnici prezentacije će biti konobe “Konak” i “Gušti” sa Vrbanja, kafe bar “Karakas” iz naselja Kameno, turistička agencija “Das Nova” iz Dubrovnika, planinarski klub “Subra”, alpinistički klub “Niskogorci” iz Igala, nevladine organizacije “Orjen Outdoor” i “Eko Boka” – ogranak Herceg-Novi.

Orjensko sedlo
Orjensko sedlo

Starčević je napomenuo da će do održavanja prezentacije biti gotov i kalendar dešavanja u narednih dva i po mjeseca, sa obilježenim sedmičnim aktivnostima učesnika prezentacije.

Ribe od palminog lišća spremne za gradele

2

Branko Kronja izrađuje od palminog lišća, djeluju toliko realistično da je za svoja umjetnička djela dobio komentare kao „bolje bilo da je ribe bacija na gradele i poija, nego preparira“. Njegove ribe brzo su postale toliko popularne i tražene pa su Branka zbog njegovog neobičnog hobija do sada kontaktirale dvije nacionalne televizije, a sve češće ih možete vidjeti i na izložbama.

Branko za sebe kaže da je oduvijek imao tu umjetničku crtu i guštao u izradi nečega vlastitim rukama, a sve je počelo sasvim slučajno.

“Kako sam uvijek volio raditi rukama, a imam i tu kreativnu crtu, prvo sam počeo slikati tehnikom ulje na platnu. Napravio sam jedno 10, 15 radova, ali to nije bilo to. Htio sam raditi nešto što nitko drugi ne radi. Onda sam jednom na televiziji vidio reportažu o svjetioničaru s Visa koji izrađuje ribe od palminog lišća, a budući u vrtu imam jednu palmu čije sam listove upravo pokidao, odlučio sam se okušati u tome” – govori Kronja.

Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća

Od tada svaki svoj slobodan trenutak Branko, koji je po struci inače inženjer strojarstva, provodi u svojoj maloj radionici. Njegov hobi u potpunosti ga kaže ispunjava, a iako je u jednom trenutku mislio da njegove ribe ne mogu izgledati bolje i realističnije, ipak uvijek iznova dobiva ideje i radi nešto novo. Zato nije dugo trebalo da njegova neobična djela zapnu za oko likovnjacima.

„Prije tri godine izložio sam svoje ribe u jednom izlogu u centru grada u sklopu 51. Međunarodnog dječjeg festivala. Nakon toga dobio sam dobre kritike od Zdenke Bilušić, voditeljice Centra za vizualnu kulturu djece i mladih šibenske gradske knjižnice i predsjednice Kulturnog vijeća. S njom sam dogovorio da napravimo izložbu u Gradskoj knjižnici što je jako dobro prihvaćeno. Nakon toga izlagao sam u Primoštenu, lani su moje ribe bile izložene u caffe baru Domald u Docu, a već tri godine izložene su u sklopu manifestacije Big Game Fishing u Jezerima“ – priča nam Branko Kronja.

Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća

Za izradu jedne ribe treba mu otprilike sedam dana, a sam izrađuje i postolje za ribe, koja su nerijetko, sasvim prigodno, izrađena u obliku gradela. {loadposition mobilni}

„Ribe u potpunosti izrađujem od suhog palminog lišća. Neke ribe nastaju od jednog komada u cijelosti, dok su neke složene od dva. Lišće prvo iskidam na veličinu koja mi odgovara, potom ga oblikujem i ribu bojan akrilnim bojama. Ponekad u glavi imam ideju da ću napraviti određenu ribu, ali na kraju ispadne sasvim druga – prisjeća se Branko.

Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća

Niti jedno djelo nikada nije bacio i počeo ispočetka. Kaže, sve se može popraviti i doraditi, a rezultati su fascinantni. Njegove ribe zato su postale interesantne i nacionalnim televizijama pa je prilog o njemu nedavno snimio HRT, dok je televizija RTL tražila da im za set jedne emisije iznajmi nekoliko riba.

“Nakon toga puno ljudi me tražilo da im prodam ribe jer su idealne kao suvenir iz Dalmacije, a i kao poklon“– priča nam Branko.

Branko kaže da bez svog hobija ne bi mogao. Veli, ne može zamisliti život da samo miruje. Zato kada nije na poslu ili ne izrađuje ribe, nađe vremena iz za pjevanje u klapi Stina.

„Nisam od onih koji se samo zatvore u kuću i sjede na kauču. Jednostavno želim da mi je svaki trenutak života ispunjen“ –kaže Branko Kronja.

Iako sada nema problema s nalaženjem materijala za izradu svojih riba, palmina stabla u Dalmaciji ugrožena su jer ih sve više napadaju bolesti poput crvene palmine pipe i palminog drvotoča.

“To je ozbiljan problem, ali s obzirom da ja nisam mlad za mene nema opasnosti da ću ostati bez materijala “- u šali kaže Branko koji već dogodine priprema izložbu na kojoj se naći nova postava njegovih riba od palminog lišća.

Nina Medić

Foto: Ivan Buvinić

Vrijeme – na vratima kalendarske zime

0
Boka Kotorska - svetionik
Boka Kotorska – svetionik foto Z.Nikolić

Malo bure zadnja dva dana nakratko nas je posjetilo da smo na vratima kalendarske zime, no stabilni dani se nastavljaju. Tako nam kraj sedmice donosi dosta sunca, slabljenje vjetra i nešto niže noćne i jutarnje temperature vazduha.

Danas, pretežno sunčano. Na sjeveru ujutru mjestimično mraz, po kotlinama povećana niska oblačnost, a ponegdje je moguća i magla. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 6 do 16 stepeni.

Period subota- srijeda:

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Ujutru u većini kontinetalnih predjela umjeren do jak mraz, a po kotlinama magla (ili sumaglicu) koja će se na sjeveru zadržati i prijepodne. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Dnevna temeperatura vazduha u manjem, a na sjeveru osjetnom porastu, i narednih dana se neće bitnije mijenjati.

Herceg – Novi u drugom krugu takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture 2021.

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

Herceg Novi se uz Novi Sad plasirao u drugi krug takmičenja za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture 2021. godine, saopšteno je iz Evropske komisije koja je zasjedala danas.
“Time je ostvaren zaista istorijski rezultata za grad Herceg Novi i partnerske gradove, za Boku Kotorsku i cijelu Crnu Goru.Ova velika pobjeda dokaz je uspješne realizacije projekta ”Herceg Novi 2021” u prvoj fazi takmičenja i zaista velika motivacija za dalji rad cijelom timu”, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.

Evropska komisija će naredne godine organizovati drugi krug takmičenja i krajem te godine objaviti konačnog pobjednika, odnosno grad koji će biti Evropska prijestonica kulture 2021 godine.

Evropska prijestonica kulture je naziv koji dobija jedan ili nekoliko gradova u razdoblju od jedne godine, u toku koje predstavljaju kulturni život i domete gradske kulture, ali i koristi kao način oživljavanja kulturnog i svekolikog života u gradu. Projekat je i šansa za ekspanzivan razvoj kulture, obrazovanja, turizma, ekonomije, infrastrukture, sporta i redstavlja veliki potencijal za privlačenje stranih investitora.

Inicijativa o zajedničkoj kandidaturi je potekla iz Herceg Novog, nakon što je donesena odluka da za kandidaturu mogu konkurisati i države Blakana, koje nisu članice Evropske unije.