Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta, pokrenulo je kod Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, postupak za geografsku zaštitu zanjeguški pršut.
Uz Zahtjev za zaštitu geografske oznake, navode iz Udruženja, bilo je neophodno izraditi stručan i obiman Elaborat i usaglasiti ga sa domaćim i evropskim standardima i zakonodavstvom.
Autori projekta su predsjednik Udruženja Marko Radonjić, pravni savjetnik Udruženja Ljubomir Vulovići profesor prehrambene tehnologije Aleksandra Martinović.
“Da bi njeguški pršut dobio status zaštićene geografske oznake, mora ispuniti niz uslova predviđenih Specifikacijom. Njeguški pršut se mora proizvoditi po ustaljenom tradicionalnom tehnološkom postupku. Proizvodnja se mora obavljati na nadmorskoj visini većoj od 800 metara i isključivo na administrativno geografskom području Njeguša“, objašnjavaju iz Udruženja.
Na Njegušima je registrovano 13 proizvodnih objekata, kapaciteta oko 100.000 pršuta.
Njeguški pršut
“Da bi njeguški pršut stekao status zaštićenog proizvoda biće neophodno da registrovani proizvođači dodatno osposobe svoje objekte i usklade proizvodnju sa izuzetno zahtjevnim standardima koje nameću domaći i evropski propisi“, dodaju oni.
Ostvarenjem ove zaštite, kažu iz udruženja, obezbijediće se građansko pravna zaštita za ovaj proizvod i na taj način će se izbjeći plagiranje i krivo predstavljanje drugih proizvođača, koji na taj način dovode u zabludu potrošače.
“Zaštićeni njeguški pršutće, pored deklaracije imati i vidno istaknuti znak zaštićenog proizvoda, što će kod potrošača povećati povjerenje prilikom kupovine i povećati sigurnost u kvalitet proizvoda i uvjerenje da je proizveden na području Njeguša“, zaključili su u saopštenju
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2016.godinu i budžetskom linijom, Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture, objavilo je Javni poziv za dodjelu podrške za modernizaciju ribarske flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 metrara.
Podrška za modernizaciju ribarske flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 metara, odnosi se na kofinansiranje profesionalnih ribara (nosioca dozvole za obavljanje malog i velikog privrednog ribolova) u troškovima zamjene pogonskih generatora, rekonstrukcije i adaptacije plovila i zamjene ribolovne opreme za povećanje efikasnosti prilikom ulova, odnosno prelaska na selektivnije alate.
Prijave na Javni poziv sa pratećom dokumentacijom dostavljaju se poštom ili preko arhive MPRR. Rok za dostavljanje zahtjeva je 30 kalendarskih dana od dana objavljivanja Javnog poziva.
Dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti i putem telefona: 020/234-305 i 020/482-270 Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Direktorat za poljoprivredu i ribarstvo
Gradonačelnik Tivta Ivano Novosel (DPS) i direktor Agencije za zaštitu prirode Crne Gore (EPA) Ervin Spahić (SDP), pustli su danas u Tivtu u rad stanicu za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu. Uređaj je postavljena na terasi na trećem spratu zgrade Opštine Tivat.
Ovaj mjerni instrument, drugi te vrste u državi, nabavljen je u okviru projekta “Montenegro`s First Biennial Update Report” koji je finansiran od strane Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP kancelarije u Crnoj Gori i EPA.
Novoselje naglasio da je postavljanje ove mjerne stanice za polen kontinuitet „iskazivanja senzibiliteta Opštine Tivat za pružanje podrške projektima koji za cilj imaju unapređenje zdravlja građana“.
„Sa ponosom mođemo reći kako smo dio još jednog uspješnog projekta kakav je otvaranje ove mjerne stanice. Upravo kroz predmetne aktivnosti i podatke koje ćemo ubuduće dobijati u cilju monitoringa, ja vjerujem da ćemo uspjeti dodatno da trasiramo put uspješne prevencije i suzbijanja alergijskih reakcija.“- poručio je Novosel.
Ivan Novosel
Spahić je objasnio da je stanica u Tivtu jedan od ukupno pet uređaja za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu, a koji čine državnu mrežu za monitoring te vrste „zagađenja vazduha“.
„Već je instalirana stanica u Podgorici, danas smo pustili u rad uređaj u Tivtu koji će kao i uređaj koji će uskoro biti postavljen u Baru, očitavati naš licencirani stručnjak iz Herceg Novog. Stanice za mjerenje koncentracije lergenog polena u vazduhu počeće sa radom i u Nikšiću i Mojkovcu.“-istakao je Spahić dodajući da će podaci o vrsti i koncentraciji polena u vazduhu biti dostupni na sajtu EPA, a što je od posebnog interesa za ljekare –alergologe i pulmologe, kao i za turiste koji pate od alegrijskih reakcija na polen.
U sklopu projekta, u Tivtu su danas predstavnici EPA održali okrugli sto za činovnike Opštine, Ministarstva održivog razvoja i turizma, ljekare Doma zdravlja i učenike tivatskih škola na temu „Uticaj alergenog polena suspendovanog u vazduhu na zdravlje ljudi”.
Mr Gordana Đukanović iz EPAtom je prilikom kazala u Tivtu postoji i automatska stanica za mjerenje kvaliteta vazduha, koja je dio državne mreže takvih stanica,ali da ona već duže vrijeme ne bilježi podatke o koncentraciji štetnih hemijskih sastojaka u vazduhu jer su njeni “analizatori u kvaru”.
Dobar kvalitet vazduha u Tivtu -paljenje starih guma na Lovanji
“Stoga samo preko ove stanice periodično mjerimo koncentraciju tzv. PM2.5 čestica koja tek u kraćim intervalima zimi, kada duže vladaju nepovoljne meteo-prilike, nadilazi granične vrijednosti. Možemo ipak konstatovati da je kvalitet vazduha u Tivtu veoma dobar.”- kazala je Đukanović, ne objasnivši kako je došla do tog zaključka u situaciji kada mjerna stanica ne radi, i kada vazduh u Tivtu svakodnevno pored velikog drumskog, pomorskog i vazdušnog saobraćaja, zagađuju nelegalni sakupljači sekundarnih sirovina koji na Lovanji u blizini aerodroma I magistale, pale ogromne količine starih automobilskih guma, elektro kablova i drugih plastikom obloženih stvari kako bi došli do metala u njima. Na to se građani, posebno žitelji Gradiošnice, Krtola i Kavča, već duže bezuspješno žale nadležnima.
Uređaj ne smije direktno na polen, a postavljen pored žardinjere za cvijeće
Govoreći o karakteristikama stanice za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu., Đukanović je kazala da taj uređaj, zavisno od karakteristika reljefa područja gdje je postavljen, mjeri te parametre za teritoriju čiji prečnik iznosi 30 do 50 kilometara. Ona je naglasila i da se stanica po pravilu ne treba instalirati na mjestima gdje je direktno izložena polenu sa obližnjih biljaka. Inaugurisani uređaj na terasi zgrade Opštine Tivat inače, postavljen je neposredno uz veliku žardinjeru za cvijeće.
Netačna je tvrdnja direktora Kulturnog centra Kotor Miloša Dževerdanovića da članica Organizacionog odbora Vjera Rašković-Perojević nije onemogućila naš ulazak na maskenbal navodeći da je maksa „politička i nekorektna“, a što mogu potvrditi preko 20 učesnika koji su svjedoci da je istom bila prisutna i Tanja Čućić iz Organizacionog odbora i pripadnici obezbjeđenja na ulazu – naovodi se u reagovanju članova grupne maske „Špijuni su među nama“ iz Tivta na stavove Dževerdanovića.
Grupa od 20-tak mladih Tivćana kojima su organizatori Kotorskog karnevala iz KC Kotor zabranili ulazak na maksembal u subotu veče u Radanovićima, kazali su sa Dževerdanovićeve kvalifikacije „nisu vjerodostojne“ i da su za a njih „uvredljive“.
Grupnu masku „Špijuni su među nama“ čine „policajci“ koji čuvaju „robijaše“ sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor, a sve u pratnji „advokata Biberovića“. Maska koja se okitila nagradama na prethodna dva karnevala u Tivtu i Herceg Novom i koja aludira na aktuelna hapšenja visokih fukcionera zbog milionske štete nanešene državi, nije bila po volji predsjednice UO KC Kotor i članice IO OO DPS Kotor Vjere Rašković-Perojević koja Tivćanima nije dozvolila ulazak na maskenbal. Njen stranački kolega Dževerdanović takva postupak koji je nezapamćen u istoriji maškaranja u Boki, naknadno je objasnio navodnom neusklađenošču „Špijuna“ sa odredbama Protokola Kotorskog karnevala koje ne dozvoljavaju maškaranje u unifrome državnih službi i korišćenje državnih simbola, i odbacio tvrdnje da se radi o političkoj cenzuri. „Smatramo da pojedinac ne može ocjenjivati karakter pojedine maske nazvavši nas maskom koja je imala „loš karakter“ što je Dževerdanovićuradio. Nije nam jasno zašto naša maska kako on navodi, „kvalitetom i porukom“ nije odgovarala – jedino možda ako se neko od organizatora nije u njoj prepoznao.“- navode „Špijuni“ dodajući da se oglašavaju grupno kao maska „jer smo kao takvi i udaljeni sa maskenbala“ i „jednoglasni smo u svojim stavovima“.
Oni tvrde da nisu povrijedili član 8. Zakona o državnim simbolima niti Protokol karnevala i organizatore pitaju zbog čega su im bile sporne njihove „policijske“, a nisu im bile problematične uniforme „biksupa“ i „opatice“ koji su bez problema pušteni na maskenbal.
„Jedino sa čime se sa organizatorima slažemo je da naša maska nema veze sa politikom već samo sa aktuelnim dešavanjima što je od postabka karnevala uvijek i bio cilj te manifestacije – spaljivanje karnevala uvijek su pratila aktuelna dešavanja u protekloj godini zbog kojih se isti i osuđuje i spaljuje.“- kažu „Špijuni“ navodeći da među njima ima simpatizera raznih partija i pripadnika različitih vjeroispovjesti „što potvrđuje da naša maska aludira isključivo samo na najaktuelnija dešavanja“.
Oni napominju da „ni na jednom maskembalu u okruženju nije zabranjeno nositi masku medicinske sestre, popa, policajca, zatvorenika, predsjedndika države, sem izgleda na kotorskom“.
„Dževerdanović tvrdi da su sve karnevalske grupe prihvatile krijerijume iz njihovog Protokola za organizaciju karnevalskih fešta, pa nam nije jasno kako Kapo od kotorskog karnevala Luka Knezović nije upoznat sa tim kriterijumima koje mi navodno ne ispunjavamo, jer nas je upravo on na karnevalu u Donjoj Lastvi usmeno pozvao da obavezno dođemo i na maskenbal i karneval u Kotoru.“- zaključuje se u reagovanju.
SDP Kotor traži ostavku direktora Centra za kulturu
Opštinski odbor Socijaldemokratske partije (SDP) u Kotoruzatražio je, kao jedan od konstituenata lokalne vlasti, ostavku direktora Centra za kulturu zbog, kako navode, narušavanja slobode duha Kotorskih karnevalskih fešta uvođenjem političke cenzure na maskenbalu održanom u Centru Vukšić prošlog vikenda.
Iz OO SDP tvrde da pružaju punu podršku karnevalskim entuzijastima i podržavamo njihovu nezavisnost i integritet u načinu organizovanja karnevalskih fešta.
“Po prirodi stvari, karnevalske svečanosti, preko karnevalskog izraza pružaju kritičku refleksiju društva i politike, ali i rasterećenje od pritisaka svakodnevnice. U tradiciji Kotorskih karnevalskih fešti nije zabilježen ovakav diskriminatorski postupak u cilju spriječavanja izražavanja slobode mišljenja kroz karnevalski izraz”, tvrde u OO SDP Kotor.
Prema njihovim riječima, kotorske karnevalske svečanosti su poseban institut i praznik demokratije u Kotoru i Crnoj Gori.
“Pokušaj prevrednovanja osnovnog karnevalskog izraza, kao što je satira, groteska, burleska ovim skandaloznim postupcima čelnika Centra za kulturu iz Kotora predstavlja teški anahronizam i prizivanje vremena za koja smo mislili da su daleko za nama. Nemili događaj od prošlog vikenda u Centru Vukšić izgleda da je dio širih partijskih čelnika Centra za kulturu iz Kotora, koji ne prezaju da se direktno miješaju u sferu autonomije građanskog društva u Kotoru, kome pripada i istaknuti dugogodišnji čelnik Kotorskog karnevala i humorističkog lista ,Karampana Jovica Martinović, kome se praktično onemogućava nezavisnost u radu i dovodi u pitanje njegov integritet”, konstatuju u OO SDP.
Mumificirano tijelo mornara pronađeno je uz stol na brodu koji je vjerojatno godinama plutao bez posade. Ribari na Filipinima pronašli su brod-duh u moru kod južnog otoka Mindanao.
Kada su otvorili vrata kabine pronašli su Nijemca, identificiranog prema dokumentima na brodu kao 59-godišnjeg Manfreda Fritza Bajorata, mumificiranog na mjestu gdje je umro.
Sjedio je pogrbljen nad rukama, kao da je spavao, s radiom u ruci kao da je namjeravao poslati posljednji poziv u pomoć.
Nitko ne zna koliko je dugo plutao u ovom stanju, no posljednji put je viđen 2009. godine.
Vjeruje se da je njegovo tijelo tako dobro očuvano zbog slanog zraka, vrućine i suhih vjetrova.
Inspektor Mark Navales iz grada Baraboo, koji se nalazi blizu mjesta na kojem je pronađen brod, izjavio je da nije bilo znakova nasilja, ali još se uvijek ne zna kako je umro.
“To je još uvijek misterija za nas”, rekao je inspektor.
Unutar 12-metraske jahte „Sayo”, istražitelji su našli GPS sustav, foto albume, limenke hrane i razbacanu odjeću.
Mumificirano tijelo jahta
Kolega mornar po imenu Dieter, koji se susreo s pokojnim Manfredom 2009. godine, izjavio je za njemački list Bild:
“Bio je vrlo iskusan mornar. Ne vjerujem da bi uplovio u oluju. Vjerujem da se jarbol slomio nakon što je Manfred već bio mrtav.”
Njemačko veleposlanstvo u Filipinima pokušava naći njegovu rodbinu.
Međunarodni festival klapa Perast, povodom 8. marta – Dana žena, organizuje koncerte crnogorskih klapa u Kotoru i Tivtu, pod nazivom „Duša u kamenu“. Koncerti su posvećeni pjesniku, piscu i novinaru Jakši Fiamengu,koji već godinama sarađuje sa peraškim festivalom kao Predsjednik stručnog žirija za odabir najljepših stihova u kategoriji Nova klapska pjesma.
Koncerti će biti održani u ponedjeljak 7.marta u crkvi Svetog Duha u Kotoru i 8.marta, utorak u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20 sati.
Na koncertima će nastupiti klape Bokeljski mornari, Veterani vazda mladi, Assa Voce, Alata, Maris, Incanto, VIS Lungo Mare i Nada Baldić, kvartet Legate, Jasminko Šetka – klavir i Mikan Kovačević – gitara.
O Jakši Fiamengu, živoj legendi dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, govorti će Ante Mekinić iz Splita, publicista i promoter kulture. Stihove iz Fiamengove knjige Karoca gre kazivati će Milica Cvijović i Saša Vidić.
Sam Fiamengo će pročitati nekoliko svojih soneta kao i pjesmu koju je posvetio Tivtu.
Za sve posjetioce ulaz je slobodan.
Pisac i pjesnik, novinar i urednik, Komižanin i Splićanin, Jakša Fiamengo – sinonim je pjesničke Dalmacije i stiha koji budi slike u svijesti čitalaca. Od 1966. godine kad je objavio prvu zbirku pjesama, nižu se knjige za koje je do danas dobio sve najuglednije nagrade. Od 2012.g. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Jakša Fiamengo
Njegove su pjesme ukomponovali najistaknutiji kompozitori hrvatske estrade, klapske pjesme, pisci za horove i dječje ansamble.
Iako stihove popularnih hitova Karoca, Piva klapa ispo´ volta, Infiša san u te, Ništa nova, Nadalina, Nokturno, Vagabundo, A vitar puše, kao i klapskih klasika Sutra će te ponit, Ruko moja što si takla, Kad mi bude leći, Parce mihi Domine, Injoštar, Da mi se providi i drugih, znaju i stari i mladi, malo ljudi zna da su potekle baš iz pera, ovog vrhunskog pjesnika. Jer „Jakša je pjesnik, a ne pomoćna snaga kompozitorima – on uglavnom ne piše na muziku već se ona piše na njegove stihove.“
Nevladina organizacija Ozonpokrenula je peticiju „Spasimo obalu“ kojom traže da se proglasi moratorijum za gradnju na primorju.
„Nakon što je grupa nevladinih organizacija koje su podržale Inicijativu da se Nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore i Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu povuku sa javne rasprave i tražile od Ministarstva održivog razvoja i turizma da se u najkraćem mogućem roku inicira javna rasprava o predlogu za stavljanje moratorijuma za gradnju na crnogorskoj obali, smatrali smo da je potrebno i omogućiti da se i građani Crne Gore izjasne o tim zahtjevima, što je i njihovo pravo garantovano Ustavom, čitavim nizom važećih zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora“, naveli su iz te NVO.
U tu svrhu, kako su naveli, je pokrenuta online peticija pod sloganom ,,Spasimo obalu”, koja je dostupna na linku http://www.peticije24.com/spasimo_obalu putem koje će građani moći ne samo da podrže inicijativu grupe nevladinih organizacija, „već i da putem foruma komentarišu nacrte planskih dokumenata koji su na javnoj raspravi i uopšte javne politike ne samo u oblastima prostornog planiranja i uređenja prostora, već i održivog razvoja i svim drugim povezanim oblastima, što je trebalo da u fazi ranih javnih konsultacija inicira resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a što nesporno nije učinjeno na adekvatan način“.
Petrovac
„Pozivamo sve građane Crne Gore da pokušamo spasiti ono što se još spasiti može, jer su štete pričinjene planskom, neplanskom i nelegalnom gradnjom i devastacijom prostora i životne sredine, nanijele orgomne ekološke i ekonomske štete našem društvu, zbog kojih ispaštaju i sadašnje a ispaštaće i buduće generacije“, kažu iz Ozona.
Pješačkom turom do sela Žlijebi u hercegnovskom zaleđu, proteklog vikenda završen je program Podigni glavu upoznaj Orjen koji je organizovala Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
U 15 programa koji su organizovan od 16. Decembra prošle , pa sve do kraja februara ove godine, učestvovalo je 569 ljudi, u prosjeku blizu 40 po svakom dešavanju. Po brojnosti su se istakli „Kićenje kleke“ (125 učesnika) i „Noć punog mjeseca“ (68 učesnika), ali u globalu je za sve događaje zabilježen veoma dobar odaziv.
“Sve to ne bi bilo moguće bez saradnje sa sportskim klubovima, nevladinim organizacijama, vlasnicima ugostiteljskih objekata u zaleđu, koji su nosili dobar dio programa. Takođe, valja istaći razumijevanje u lokalnoj vlasti za sve naše aktivnosti i dragocjenu podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Herceg festa”, ističe vd direktor Agencije zaq razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.
Uvjeren je da su “obavili odličan popularizacioni učinak, pogotovo u Herceg Novom, ali i šire, u Boki Kotorskoj, pa i reonu tromeđe”.
Željko Starčević
“Posebno smo zadovoljni što smo mogli prezentovati ne jedan, već mnoštvo aspekata vrijednosti Orjena, odnosno hercegnovskog zaleđa. Za očekivati je da će se nakon ovog prvog koraka intezivirati razni programi valorizacije ovog područja, naravno, usklađeni sa potrebom očuvanja prirode, antropogenog pejzaža i graditeljskog nasljeđa”, zakjučuje Starčević..
Iz Agencijenajavljuju nove programe: od organizacije popularizacionih i stručnih predavanja, izlaganja i okruglih stolova, preko podrške drugim subjektima koji se bave Orjenom, pa sve do organizacije turističkih manifestacija, kakav je Sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela hercegnovskog zaleđa, planiran za 11. jun u selu Kameno.
Centar za kukturu Tivat pripremio je bogat program dešavanja za mjesec mart, tokom kojeg će publika moći da uživa u brojnim predstavama, izložbama, koncertima i književnim večerima.
Tako će u Tivtu već u četvrtak 3.marta nastupiti ansambl SKC Novi Sad sa dramsko-muzičkom predstavom „Dogvil“ u režiji Kokana Mladenovića. Do kraja mjeseca publika u najmanjem bokeljskom gradu imaće priliku da pogleda i predstavu „Julije Cezar“ u koprodukciji Grada teatra Budva, Narodnog pozorišta Sombor i CZK iz Svilajnca, te dječju predstavu „Ivica i Marica“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja.
Kontroverzni bosanski umjetnik Božo Vrećo 12.marta u Tivtu će održati koncert pod nazivom „A capella sevdah“, a koncert će do kraja mjesca održati i pijanista Dejan Sinadinović. Ljubiteji pisane riječi imaće priliku da uživaju u susretu sa čuvenim dječijim pjesnikom Ljubivojem Ršumovićem, odnosno kolumnistom i piscem Branom Mandićem koji će predstaviti svoj književni privijenac – zbirku kratkih priča „Feb je čekao olovku“. Povodom Dana žena u CZK će biti otvorena izložba pod nazivom „Umjetničke vještine i kreativnost Tivćanki“, a biće održan i „Osmomartovski koncert klapa“, posvećen pjesniku Jakši Fiamengu.
CZK Tivat će do kraja mjeseca sa svojim pozorišnim predstavama „Pazi, zebru gazi“ i „Filomena Marturano“ gostovati u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju.
Sekretarijat za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Opštine Herceg Novi obavještava građane da će se Opština Herceg Novi uključiti u globalnu akciju „Sat za planetu Zemlju“ (Earth Hour), koja će se ove godine obilježiti 19. marta.
U Herceg Novom će tog dana od 20.30 do 21.30 sati biti ugašena javna i dekorativna rasvjeta u dijelu Njegoševe ulice – od Milašinovića mosta do centra grada, kao i na Kružnom toku u Meljinama. Na taj način naš grad biće dio svjetske kampanje u borbi protiv klimatskih promjena.
“Sat za planetu Zemlju” relizuje NVO Green Home, kao koordinator za Crnu Goru, u saradnji sa Svjetskim fondom za prirodu (WWF).
U proteklih deset godina akcija je od simboličnog gašenja svjetala u Sidneju prerasla u najveću svjetsku inicijativu. Samo u prošloj godini učestvovalo je preko dvije milijarde ljudi iz preko 7000 gradova 172 zemlje svijeta.
Pozivaju se građani, privrednici i ugostitelji da se priključe akciji simboličnim gašenjem svijetla u svojim domovima tj. poslovnim objektima i postanu dio globalne kampanje koja šalje snažnu poruku da treba nešto preduzeti po pitanju ublažavanja posljedica klimatskih promena i da je moguće promijeniti svakodnevne navike za dobrobit planete i svih nas koji na njoj živimo, kaže se u saopštenju PR službe Opštine Herceg – Novi.
