Promocija knjige „Botunade”, autorke Vlaste Mandić održaće se u srijedu 9.decembra u Galeriji ljetnjikovca Buća u Tivtu s početkom u 19 sati.
O knjizi će govoriti autorica Vlasta Mandić i Mašo Čekić novinar i publicista.
U programu učestvuje i grupa naratora koja će čitati djelove iz knjige.
KE NOVA?!
Želim vas pozdraviti tipičnim kotorskim pozdravom, koji je i nešto više od toga. Zavisno od načina kako ga izgovarate, intonacije, naglaska − on je istovremeno i pitanje: kako ste, gdje ste pošli, što je novoga?
Pa, eto, novoga je da sam imala hrabrosti da napišem knjigu „Botunade“. A gdje sam pošla? Pa gdje drugdje nego u Kotor, gdje sam rođena i gdje živim.
Odrastati u gradu vjekovnog graditeljstva, kulture, sklada i ljepote je privilegija i životna referenca. Od malih nogu, svi smo nesvjesno upijali urbane vrijednosti grada sazdanog od kamena i kulture življenja. Grada građenog po mjeri čovjeka, mudrog i tolerantnog, grada sa istorijom u genima − svijeta u malom. Već svojim postojanjem on je svojoj djeci bio prvi učitelj, prva škola života i šira porodica. Tako smo ga doživljavali, i voljeli. Voljeli smo njegove zbijene kuće, palate, impozantne crkve, trgove, uske kanižele, skalinade, bedeme. Kotorani su sakodnevno bili upućeni jedni na druge. Svako je poznavao svakoga do najsitnijih životnih detalja, događaja, pa i tajni. Znalo se što se kuva u svakoj kužini za objed, a znalo se i što se kuva, i ko kuva, za učinjet neku komediju − pikolo teatrino od života: škercadu, botunadu, ili neku barufu.
Način i pravila života, kao i moral prenosili su se s generacije na generaciju. I sve su u suživotu bile jako bliske, uz dužno poštovanje starijih. Zbog toga u svom sjećanju nosim vrijeme i saznanja o Kotoru i Kotoranima od početka XX vijeka do danas. Još su mi u sjećanju stare italijanske, austrijske, češke, mađarske, arbanaske i porodice drugih nacionalnosti koje su donosile nove vrijednosti iz svojih kultura, i jezika, postepeno se inkorporirale u životno, gradsko tkivo Kotora.Tako se i stvarao osobeni kotorski govor, pun romanizama, germanizama i dr., riječi koje otkrivaju kultutne i duhovne veze, mostove među ljudima. U sjećanju su mi kotorski oriđinali, fakini, pošpicovi, farabuti, berekini, čakulone, fetiva kotorska gospoda, komunisti…
Botunade
„Botunada“ je knjiga napisana po mojim sjećanjima o Kotoru iz prošlosti. To je satirično-komično dijelo o naravima kotorskim a, bome, i šire − bokeškim. Čine je uglavnom tekstovi u dijaloškoj formi pisani kotorskim govorom. Nove generacije, naša djeca, čak ni ja, više se ne služe ovim govorom. Stoga je ovo bio zadnji momenat da napišem „Botunade“, kako bi ostao pisani trag o njemu. Žalosno, ali je tako!
Novi, savremen život melje nas svakim danom i drastično mijenja i nas, i naš grad. Evo, međutim, „Botunada“ da vas, fetive Kotorane, podsjete, a vas nove Kotorane upoznaju s Kotorom kakvog više nema.
Kompanija Adriatic Marinas iz Tivta počeće sljedeće sedmice izgradnju novog objekta „Regent Hotel Residences“ u nautičkom naselju Porto Montenegro, čime projekat ulazi u sljedeću fazu izgradnje kada su rezidencijalno-hotelski i poslovni objekti u pitanju. Nova zgrada imaće 94 apartmana, koji će biti opremljeni kao hotelske jedinice, kao i niz komercijlnih prostora za razvoj malih biznisa, mahom iz Crne Gore.
Objekat nazvan „Regent Hotel Residences“ gradiće se sa sjeverne strane zgrade luksuznog hotela „Regent“ i zamišljen je kao svojevrsni nastavak tog objekta. To znači da će kupci stanova u novoj zgradi učestvovati u takozvanom hotelskom rental-pool-u hotela „Regent“, pa će se i ti stanovi moći izdavati preko servisa hotela „Regent Porto Montenegro“.
Ovim se nastavlja nova inovativna strategija za izgradnju hotela u Crnoj Gori, koja se bazira na izgradnji rezidencijalnih jedinica koje su ekvivalentne hotelskim, a koje su u vlasništvu trećih lica. Činjenica je da lokalne i međunarodne finansijske institucije odbijaju da daju kredite za izgradnju hotela na primorju zbog njihovih loših finansijskih rezultata, pa je ovakav pristup prepoznat od strane međunarodnih investitora kao nova mogućnost za izgradnju hotela. Rezultat ovog pristupa je i hotel „Regent“ – prvi hotel sa 5 zvjezdica na Jadranu izgrađen od početka globalne finansijske krize, a koji je doveo do otvaranja niza novih radnih mjesta u hotelskoj industriji. Kada nove hotelske rezidencijalne jedinice u Porto Montenegru postanu operativne, očekuje se da će zaposliti dodatnih 80 ljudi na poslovima pružanja usluga vlasnicima jedinica i gostima hotela, koje su jednake uslugama u hotelu sa 5 zvjezdica.
Nova Regent Pool Club Residences zgrada
Nova zgrada „Regent Hotel Residences“, gradiće se na urbanističkoj parceli UP 1-5 iz Studije lokacije „Arsenal“, građevinske površine od približno 13.000 kvadratnih metara. Izvođač radova na ovoj zgradi biće uskoro odabran, a na njoj će raditi oko 170 radnika iz Crne Gore i regiona. Ukupna vrijednost investicije predviđena je na oko 35 miliona eura, a očekuje se da će zgrada biti završena do ljeta 2017.godine.
Arhitekte Porto Montenegra, u saradnji sa međunarodno priznatom arhitektonskom kompanijom WATG i lokalnim projektantima, zamislili su novu zgradu kao „savremene, luksuzne apartmane , svaki sa posebno pejzažno oblikovanom terasom, inspirisane stilom italijanske rivijere, u skladu sa crnogorskom primorskom arhitekturom.“
Centralno obilježje novog objekta biće uređeno dvorište za vlasnike hotelskih rezidencijalnih jedinica sa palmama i drugim biljkama, kafe-barom, te čak tri bazena od kojih će jedan, otvoreni, dužine 25 metara biti zagrijavan, što će omogućavati njegovo korišćenje tokom čitave godine. Zgrada će posebnom pješačkom pasarelom, namijenjenom za goste hotela, biti povezana sa susjednim objektom hotela „Regent“.
Vlasnici hotelskih rezidencijalnih jedinica u Porto Montenegru dolaze iz raznih djelova svijeta, od Sjeverne Amerike do Japana.
U sklopu tivatskog nautičkog naselja danas se nalazi hotel „Regent Porto Montenegro“, 200 stanova, nagrađivana superjaht marina sa 450 vezova, 53 maloprodajna objekta, međunarodna škola Najtsbridž iz Londona, Porto Montenegro jahting klub sa 64m dugim bazenom Lido i Zbirka pomorskog nasljeđa sa čuvenom podmornicom Heroj iz 1969 godine.
Jadran Carine u revanš utakmici finala Kupa Crne Gore, na Škveru, još jednom je ubjedljivom pobjedom, nad ekipom Budve, po peti put zaredom osvojio je Kup Crne Gore.
Novljani su i u revanšu bili bolji od Budve – u Igalu je bilo 10:5, nakon što su u subotu slavili u gostima sa čak 17:5.
Budvani su u ovom meču bili svakako ozbiljniji konkurent timu Vladimira Gojkovića nego prije tri dana, ali dilema oko pobjednika, a još manje oko osvajača Kupa, nije se postavljala nijednog trenutka.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bili su Stefan Pješivac i Miroslav Ranđić sa po tri gola, dok su po jedan postigli Đuro Radović, Nikola Janović, Aleksa Ukropina i Bojan Banićević.
Dvostruki strijelci za Budvu bili su Stefan Kovačević i Bogdan Đurđić, dok se jednom upisao Blažo Mitrović.
Božićni koncert blues/rock biće održan u Tivtu, u velikoj sali Centra za Kulturu 20.decembra sa početkom u 21 sat. U programu će nastupiti bendovi Light Under the Black Mountain i Livio Berak Bend sa mnoštvom prijatelja i gostiju, sa domaće i regionalne muzičke scene.
Ovaj jam session i čitav događaj inspirisan je američkim prazničnim blues/rock svetkovinama i biće praznik za uši i oči. Manifestaciju organizuju bend Light Under the Black Mountain, kojeg predstavlja gitarista i muzičar Kristijan Đuranović i Centar za Kulturu Tivat.
Pokrovitelj događaja je Turistička Organizacija Tivta. Dizajn i vizuelni identitet događaja uradio je Zorislav Knežević.
Christmass under the Black Mountain
Blues rock bend Light Under the Black Mountain pokrenuo je Kristijan Đuranović, gitarista i muzičar iz Kotora, ohrabren prošlogodišnjim samostalnim ostvarenjem “I Speak” u kome je blues rock predstavio kroz gitarsku prizmu, a sada svoj zvuk dovodi na viši nivo sa novim bendom u kome jamm session svirka plovi morima slobode i nesputanosti, u konstantnoj potrazi za ugođajem I trenutkom inspiracije. Bend pored Kristijana čine: Branko Marković-bas, Željko Samardžić – bubnjevi, Danijel Petkovski-vokal i harmonika, Romeo Lukšić, akustična gitara i prateći vokal. Do sada su ostvarili zapažene nastupe na SeaRock festivalu u Kotoru, White Field jazz festivalu u Bijelom Polju I na muzičkom heppeningu u Kolašinu, dok uskoro očekuju realizaciju prvog autorskog albuma. Nastupaju i u programu koncertnog dočeka Nove Godine u Kotoru.
Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Na sjeveru, u jutarnjim satima, slab do umjeren mraz, a po kotlinama magla, koja će se ponegdje zadržati tokom cijelog dana. Vjetar slab i promjenljiv, u jutarnjim satima na primorju kratkotrajno umjeren do pojačan, sjeveroistočni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha od -6 do 8, najviša dnevna od 6 do 18 stepeni.
Period utorak-subota:
Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. U četvrtak i subotu promjenljivo oblačno, na jugu sa sunčanim intervalima, a u sjevernim predjelima tokom četvrtka ponegdje su moguće i slabe padavine. Na sjeveru, ujutru mraz, po kotlinama magla koja će se ponegdje zadržati i tokom većeg dijela dana. Vjetar slab i promjenljiv, od srijede veče povremeno umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni, u subotu će oslabiti.
Najviša dnevna temperatura vazduha tokom srijede u blagom, a u četvrtak u osjetnom padu, izraženijem na sjeveru zemlje.
Više od 200 ljudi uživalo je juče na Novogodišnjem balu za djecu i odrasle na Farmi magaraca Martinići. Uz domaće kuvano vino, domaći sok i priganice, gosti su se upoznali sa farmom i magarcima, jednom od najugroženijih i najrjeđih životinja u Crnoj Gori, javlja portal CdM.
Osim druženja i promocije seoskog turizma, svrha bala je bila sakupljanje sredstava za nekoliko magaraca (Pegaza, Stoju, Snešku, Srnu i Zoricu) kojima je Farma utočiste u čemu se uspjelo.
Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići
“Magarac je danas rjeđa životinja u državi od medvjeda. Do prije tridesetak godina bilo je glavni saveznik čovjeku u teškim poslovima na selu. Izgubivši bitku sa tehnološkom revolucijom izgubili su i svoj značaj, pa su danas na granici istrebljenja. Pored zaštite od izumiranja, svrha farme je i proizvodnja zdravog magarećeg mlijeka, brzog i djelotvornog lijeka za sve plućne bolesti”, saopšteno je iz te farme.
Farma magaraca Martinići otvorena je za posjete nedjeljom od 10 do 13 sati. Ulaznica je kiloram šargarepe ili jabuka po osobi.
TO Kotor predstavila program novogodišnjih svečanosti u Mariboru
U organizaciji slovenacke turističke agencije Relax i NTO CG, u Mariboru je u protekle subote održana konferencija za novinare, na kojoj su predstavljeni potencijali Crne Gore, sa posebnim osvrtom na zimsku turističku sezonu.
Ponudu Kotora predstavila je Emilija Radulović sa posebnim osvrtom na tri segmenta Novogodišnje ponude: novogodisnji koncertni doček, program od Božića do Božića i Dječija Nova godina. Na presu koji je trajao dva sata prezentiran je nagrađivani film o Kotoru “Kotor for all Seasons” režisera Dušana Vulekovića, koji je i autor novogodišnjeg promo spota.
Agencija “Relax” je tim povodom štampala i specijalni katalog sa promotivnim cijenama, koje se za sedmodnevni aranžman (uključujući i avio prevoz) kreću već od 200 eura, sa ciljem da se na pravi način prezentira slovenačkom trzistu Crna Gora zimi uz sve ponude i događaje.
TO Kotor predstavila program novogodišnjih svečanosti u Mariboru
Ovo je četvrto po redu predstavljanje novogodišnjeg programa, a drugo u region (Kotor, Podgorica, Beograd, Maribor), dok se promotivni novogodišnji video spot vrti na svim domaćim televizijama, kao i na regionalnom MTV kanalu.
U delegaciji, su bili predstavnici TO Kotor, Bar, Budva, predstavnici hotelijera sa primorja i sjevera CG, turistickih agencija, Montenegro Airlines-a, na čelu sa Željkom Radak Kukavičić, direktoricom NTO.
Poslednji sastanak učesnika u projekta M3-HAB u kojem je Institut za biologiju mora iz Kotora bio pridruženi partner održan je početkom mjeseca u sjedištu CNR-a (Consiglio Nacionale delle Richerche) u Rimu.
M3-HAB je projekat praćenje rizika, modeliranje i smanjenje posledica od štetnog cvjetanja mora duž obala Sredozemnog mora (Risk Moniroing, Modelling and Mitigation of benthic Harmful Algal Blooms along Mediterranean coasts).
Do prije 15-tak godina alge roda Osteropsis su se nalazile uglavnom u tropskim i suptropskim oblastima, ali postaju sve češće u Sredozemnom moru i uz obale Japana. Najčešća u Sredozemnom moru je vrsta Ostreopsis ovata koja proizvodi toksične proteine i povezana je sa štetnim cvjetanjem mora. To je bentoska (pridnena) vrsta koja raste zakačena za različite tipove podloge, a može da raste i u slobodnoj vodi. Pričvršćena je za podlogu uz pomoć tankih niti i sluzavih materija koje kad dođe do cvjetanja alge stvaraju smeđu skramu. U slučaju da dođe do razvoja ove alge u većem broju i jačeg talasanja mora, ove nakupine lako dospijevaju u vodenu kolonu i pri cvjetanju mora velika je koncentracija ove alge u slobodnoj vodi.
“Cvejtanje” tj. prenamnožavanje ove vrste algi se povezuje sa povećanom temperaturom morske vode i velikom količinom nutrijenata u morskoj vodi, ali još uvijek nije nađena jasna veza tj. pravi uzročnik prenamnožavanja. Pojave cvjetanja mora uzrokovane ovom vrstom su posebno interesantne jer imaju neagtivnog uticaja na čovjeka direktno i indirektno. Direktni negativni uticaji se ogledaju u slučajevima iritacije kože pri kupanju u vodama sa velikom koncentracijom alge Osteropsis ovata. Ali negativnih efekata ima i pri udisanju aerosola i simptomi su slični prehladi tj. ogledaju se u iritaciji gornjih disajnih puteva, povećanoj tjelesnoj temeperaturi, mučnini i povraćanju, bolovima u mišićima, iritaciji očne sluzokože. Ovi simptomi uglavnom prolaze u roku od par dana i do sada nisu zabilježeni teži problem. Međutim, veći negativni efekat cvjetanja ove alge se odnosi na ekonomske posledice u turizmu, jer se pri velikom cvjetanju ove alge (tamo gdje ima monitoring) zabranjuje kupanje u moru, a u slučaju postojanja vjetrova, čak i šetnja uz more može da izazove pomenute zdravstvene tegobe, pa je jasno da turisti izbjegavaju takve lokacije.
Cilj ovog projekta je bio da se uspostavi zajednički metod monitoringa ove bentoske toksične alge za razne zemlje u Sredozemnom moru, ali i da se razvije efikasniji protokol praćenja ove vrste, po mogućnosti automatizovan metod, kao i da se poveća znanje o parametrima koji izazivaju cvjetanje alge i da se eventualno razviju modeli koji bi predviđali takva dešavanja i koji bi omogućili da se smanji negativni uticaj na čovjeka.
Mjesta registrovanog cvjetanja Ostreopsisa koje se uglavnom javlja u julu-avgustu mada može biti i do oktobra. Traje uglavnom samo 2-3 sedmice i do sada kod nas nije zabilježeno veliko cvjetanje, mada s obzrom da i nema monitoringa nije isključeno da se cvjetanje manjeg obima nije već desilo i kod nas.
S obzirom da je broj naučnika ograničen i mali za obradu svih uzoraka razvijen je mikroskopski instrument i program koji mjeri brojnost ćelija da bi se ubrzala obrada uzoraka i javnosti što prije dala prava informacija.
Poslednji sastanak Projekta CoCoNet – prema mrezi zasticenih podrucja u moru od jedne do druge obale (od obale ka otvorenom i dubokom moru) kombinovano sa potencijalom za izgradnju vjetrenjaca na moru je održan u Leće-u 1-2 decembar 2015.
Projekat CoCoNet je nastao kao odgovor na EU projektni zadatak o stvaranju uputstava za kreiranje mreze Zaštićenih Područja u Moru (ZPM) u Sredozemnom i Crnom moru i ispitivanje potencijala za proizvodnju energije uz pomoc vjetrenjaca postavljenih na moru. Zapravo ova dva vodena bazena su od davnina okruzena raznim civilizacijama, a time i pritiscima sa kopna. U situaciji kada imamo intenzivno koriscenje, ali i degradaciju kopnenih ekosistema, morski ekosistemi su iako takodje znacajno degradirani jos uvijek sa ogromnim potencijalom za ocuvanje prirode ali i pruzanje mnogih benefita. Ipak da bi se ocuvala morska životna sredina postojeca zasticena podrucja u moru (kojih ima u Sredozemlju oko 5% površine, a manje od 0,1% površine su strogo zasticene oblasti) jednostavno nisu dovoljna. Zato je pokrenuta inicijativa da se poboljsa funkcionisanje postojecih ZPM, ali i da se stvori mreza medju njima i da se obuhvate i ona podrucja koja sada nisu zasticena kao npr. duboka podrucja i ona daleko od obale. Naravno, jako je tesko postici saglasnost u djelovanju po bilo kom osnovu na ovako kompeksnim podrucjima kao sto su Sredozemno i Crno more. Ipak u projektu CoCoNet ostvarena je saradnja nekoliko stotina naucnika iz 22 zemlje i to iz razlicitih oblasti, kako fizike i geologije, biologije, inzinjerstva, tako i ekonomije i prava, kako bi se zadovoljio holisticki pristup i ponudilo zajednicko rjesenje svima prihvatljivo.
Sve cesce govorimo o promjeni klime i neophodnosti da se prestane sa koristenjem fosilnih goriva, te da se poveca efikasnost i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, a upravo sa tim u vezi je ispitivanje potencijala koristenja energije vjetra u Sredozemnom i Crnom moru. Prije svega treba ispitati u kojim oblastima intenzitet vjetra zadovoljava ekonomsku isplativost investiranja u vjetrenjace. Medjutim, mozda jos vaznije je odrediti na kojim oblastima se vjetrenjace ne mogu postavljati zbog negativnog uticaja na biodiverzitet kao i zbog već postojećih aktivnosti na moru (npr. plovni koridori).
Da podsjetimo, Crna Gora jos uvijek nema ZPM a takodje ni monitoring morske zivotne sredine nije na zadovoljavajucem nivou, dok o spremnosti da se posvetimo korištenju obnovljivih izvora energije vjerovatno najviše govori kontradiktorno planiranje istraživanja i eventualne eksploatacije nafte iz Jadranskog mora (što nije samo slučaj sa našom zemljom). Institut za biologiju mora konstantno radi na koriscenju medjunarodnih fondova za izucavanje mora i obezbjedjivanju podataka koji se od nase zemlje traze na osnovu raznih potpisanih medjunarodnih konvencija, kao što su Bernska konvencija, Barselonska konvencija, ACCOBAMS itd. Medjutim ove obaveze, kao i mnoge druge, ce biti odgovornost i obaveza naše drzave i prema EU, a osnovna razlika je sto za razliku od konvencija kod EU postoje i kaznene novcane mjere ukoliko se ne ispunjavaju trazeni kriterijumi. Prema tome, ako ne zbog zastite naseg mora, onda zbog mogućih novcanih penala treba sve uraditi da do toga ne dodje tj. da se ispune prihvaćene obaveze. S tim u vezi Crna Gora ce morati da investira mnogo vise u monitoring morske zivotne sredine i njegovu zastitu. Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore zajedno sa partnerima iz raznih zemalja se trudi da kroz naucno istrazivanje i medjunarodnu saradnju ponudi najaktuelnije rezultate i rjesenja za bar neke od postojecih problema, a na onima koji donose odluke je pitanje prihvatanja preporuka savrenene nauke i primjene u nasem drustvu.
Bijeljаnkа Žаnа Međedović, kojа se nаlаzi nа liječenju u Njemаčkoj, uspješno se oporаvljа od teške bolesti, аgresivnog oblikа rаkа limfnog tkivа, а terаpije će trаjаti do februаrа nаredne godine.
Zа nаstаvаk liječenjа potrebno je obezbijediti još 35.000 eurа i mlаdi Herceg Novog nаjаvljuju uskoro pokretаnje novih humаnitаrnih аkcijа kаko bi se prikupilа sredstvа zа spаs Žane.
Nа klinici Mаlterser St.Frаnsiskus u Flensburgu sа Žаnom je i njen otаc Rаnko. Porodicа Međedović zаhvаljuje svimа koji su pomogli dа se u krаtkom roku nizom humаnitаrnih аkcijа u oktobru prikupi 50.000 evrа zа Žаnino liječenje.
Očekujemo informаcije od mlаdih Herceg Novog i od ostаlih orgаnizаcijа o humаnitаrnim аkcijаmа koje će orgаnizovаti dа se prikupi još 35.000 eurа zа liječenje Žаne Međedović.
Svi koji žele dа pomognu mogu to učiniti preko rаčunа:CKB- 510040896326002327, nа ime Rаnko Međedović, i nа devizni rаčun: Swift-COBADEFF IBAN-ME25510040896326002327 Account- 400876851700.
Brod Mornarice Sjedinjenih Američkih Država USS Gravely (DDG 107), razarač sa navođenim projektilima, stigao je juče u posjetu luci Bar, u sklopu američko-crnogorske bilateralne saradnje u oblasti bezbjednosti.
Tokom posjete Crnoj Gori, komandantkinja broda Alisa Embrouz (Alysa L. Ambrose) i članovi posade susrešće se sa kolegama iz Mornarice Crne Gore, kao i sa lokalnim zvaničnicima i građanima Bara. Komandantkinja Embrouz će se sastati sa gradonačelnikom Bara Zoranom Srzentićem i komandantom crnogorske Mornarice, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem.
Kako je saopšteno iz Ambasade SAD, ova posjeta luci Bar je u funkciji nastavka napora američke Šeste flote na izgradnji interoperabilnosti SAD i Crne Gore kao dijela Globalnog pomorskog partnerstva u unaprjeđenju pomorske bezbjednosti i sigurnosti.
Brod je dobio ime po viceadmiralu Mornarice SAD Semjuelu Greveliju Džunioru (Samuel L. Gravely) i 57. je razarač u svojoj klasi. USS Gravely je usidren u Norfolku, Virdžinija.
Dom više od 300 oficira i mornara, brod nudi mnoge usluge i sadržaje poput malog grada, uključujući hranu za posadu, bankarske usluge, automate za novac, perionicu rublja, poštanske usluge, frizerski salon, dva fitnes centra, biblioteku i šoping prostor, pri tom raspolažući s više od 10.000 rezervnih dijelova.
