Dosadašnji tok zime, uz manje iznimke, donio nam je neobično velik broj stabilnih i ne previše hladnih dana. Još od početka novembra ciklone nisu osobito česti posjetioci našeg dijela Starog kontinenta, no takva situacija uskoro će se značajno promijeniti.
Nema sumnje, niti u novoj sedmici februar neće nigdje na Jadranu pokazati svoje zimsko, ali hoće prevrtljivo “lice”. Kao na traci, prolazit će nas ciklone i frontalni sustavi, a zbog toga nas vrlo vjerojatno očekuje najnestabilnija sedmica od početka godine. Od početka do kraja sedmice u većem dijelu Jadrana past će preko 100 litara kiše po kvadratnom metru.
Najkišovitije će biti u srijedu i u dane vikenda, a jedini potpuno suv dan bit će četvrtak. Zbog olujnog juga i lebića u srijedu, te u dane vikenda, doći će do poremećaja prometa morem, javlja portal crometeo.hr
Danas, umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 14 stepeni.
Tematski izlog hercegnovske Knjižare So u narednih 7 dana biće posvećen 47. Prazniku mimoze.
Iz tog razloga se na centralnom mjestu između zelenih škura nalazi knjiga o tradiciji praznika Praznik mimoze – čarolija koja traje, potom i ostali prigodni naslovi: Nega sobnog bilja, Plastenici u cvećarstvu i rasadničarstvu, Samoodrživo domaćinstvo, Vinograd na malom prostoru; Bambusi, palme i trave… i još mnogo toga još.
Evo i preporuka za čitanje naredne sedmice…
Što se više učimo da volimo cvijeće kao Japanci, tim više shvatamo da se ne radi samo o umjetnosti, a naročito ne o dekorativnoj umjetnosti. Škola cvijeća je najprije botanika, fizika, hemija, čak i medicina. I samo nakon ovladavanja ovim naukama može se posatati majstor cvijeća saznajemo u Knjizi o cveću Žorža Osave. Izdavači su Liber i Zrnce – san.
Opstanak Rodoljuba Tanasića izuzetno je korisno štivo za sve one koji će se s vremena na vrijeme naći sami u prirodi. Tehnika opstanka opisana u ovom sjajnom priručniku za preživljavanje plod je iskustava koje čovjek u normalnim okolnostima neće imati. Savjeti i uputstva kreću od toga kakvu opremu treba obavezno ponijeti sa sobom, preko orijentacije, kretanja u prirodi, vezivanja čvorova, paljenja vatre, praćenja tragova, prepoznavanja jestivih biljaka, pa sve do podrobnih informacija o svim životinjskim vrstama sa kojima se možemo susresti. Opstanak je knjiga koja predstavlja pravo bogatstvo za sve istinske ljubitelje prirode. Izdavači su Pokret Gorana Novog Sada i Kairos.
Opstanak
Knjiga Tajni govor prirode otkriva nam radikalno novu viziju bogatstva i raznolikosti našeg okruženja, u kojem sva bića međusobno komuniciraju na neočekivane načine. Iznenađujuće posljedice muzike na biljke, dokazi da biljke takođe osjećaju, da su sposobne za spontane pokrete, da čuvaju u sjećanju traume i događaje iz mladosti, da javljaju komšiji kada prijeti opasnost, samo su neke od tajni koje mijenjaju sumornu i statičnu predstavu o biljkama i uvode nas u biologiju trećeg milenijuma. Autor je Žan-Mari Pelt, a izdavač Geopoetika.
Nova vitaminska biblija Erla Mindela osmišljena je da bi ispravila nedovoljno tačne informacije o nutritientima, o reakcijama hrane i lijekova, nivoa toksičnosti i još mnogo toga. Napisana kao vodič kroz nutricionistički svijet upoznaje nas sa prijeko potrebnim činjenicama. U ovom izdanju se nalaze i informacije o biljnim alternativama za lijekove, kao i o poboljšanju plodnosti i imunološkog sistema. Izdavač je Admiral Books.
Vitaminska biblija
Gde zeka pije vodu autora Simeona Marinkovića knjiga je pjesama za najmlađe rađena po narodnim motivima. Djeca ljepše rasu uz pjesme koje im kazuju njihovi najbliži. Zbog toga ih je dobro uspavljivati, buditi, oblačiti, kupati, hraniti, učiti prvim koracima, riječima, pokretima i raznim vještinama uz pjesmu. Ova knjiga nadahnuta je bogatom baštinom narodnih pjesama i može biti odlična podrška roditeljima. Knjigu Gde zeka pije vodu bogato je ilustrovala Evelina Daneva-Rajninger. Izdavač je Kreativni centar.
Napoleon Bonaparta autora Aleksandra Bojovića bogato je ilustrovana i najmlađim čitaocima prilagođena knjiga o najmoćnijem čovjeku svoga vremena i jednom od najuspešnijih vojskovođa koje istorija poznaje. Iza njega je ostao građanski zakon kakav i danas korisi većina zemalja. Vođen željom da pokori svijet i dokaže da ništa nije nemoguće, Napoleon je čovječanstvu donio i mnogo zla. Tokom brojnih ratova zbog njega je stradalo oko šest miliona ljudi. Izadavač je Pčelica.
Potraga za Odri novi je roman za tinejdžere Sofi Kinsele, autorke bestseler serijala Kupoholičarka. Odri je djevojčica u tinejdžerskom uzrastu i pati od socijalne anksioznosti. Kao žrtva vršnjačkog nasilja, u bukvalnom smislu postala je zatočenik u sopstvenoj kući. Ovo je priča o njenom oporavku koji postiže uz pomoć dječaka po imenu Lajnus. Na trenutke je tužna, ali u osnovi zabavna i veoma romantična, baš kao što to može da bude samo mladalačka priča. Odri prolazi kroz teške periode , ali nikad ne gubi svoju oštroumnost i vedar duh. Izdavač je Nova knjiga.
Samoubistvo Marka Aldanova istorijska je saga o propasti stare Evrope i carske Rusije. Rasvjetljavajući sudbine pojedinaca, naroda pa i čitave protekle epohe ovaj roman raspliće niti koje dovode do izbijanja Prvog svjetskog rata i odgovornosti velikih sila koje su gurnule svijet u globalnu kataklizmu. Autor miješa zbivanja u Rusiji i evropskim prestonicama u kojima vjerno i živo svoje uloge igraju Lenjin, Staljin, njemački car Vilhelm II, Franjo Josif, Musolini, Ajnštajn i mnogi drugi istorijski i izmišljeni likovi s početka XX vijeka. Izdavač je Laguna.
Problem dotrajale i neuslovne montažne zgrade u kojoj već više od 30 godina funkcioniše Osnovna škola „Branko Brinić“ iz Radovića kod Tivta, mogao bi biti prevaziđen na način da kompanija „Luštica Development“ izgradi sasvim novu modernu zgradu za potrebe te obrazovne ustanove.
Naime, projekat novog turističkog naselja Luštica bay koji ta kompanija postupno realizuje na skoro 7 miliona kvadrata netaknute obale zaliva Trašte u Krtolima kod Tivta, podrazumijeva da pored vila, apartmana, hotela, golf-terena i marina, ima i sve objekte neophodne za njegovo funkcionisanje tokom 365 dana.
„Među tim sadržajima su različiti servisi poput službi sigurnosti i obezbjeđenja, medicinske ali i obrazovne ustanove. Naš Master plan predviđa obrazovne ustanove u okviru gornjeg seoskog područja Luštice, odnosno oblasti pored postojećeg naselja Radovići.”- rekli su iz menadžmenta “Luštice Development” ističući da su otvoreni za obje opcije, odnosno da Luštica Bay dobije i međunarodnu i domaću školu.
„Jedna opcija ne isključuje drugu, i naš fokus je na obje opcije. Veoma smo zainteresovani da imamo domaću školu u Luštica Bay-u. Ukoliko postoji način da se postojeća OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima može dograditi ili premjestiti u okviru našeg kompleksa, mi ćemo svakako biti otvoreni za to. Naš plan je trenutno usmjeren na mogućnost da OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića, bude škola koja će postati dio Luštica Bay projekta.“- rekli su u poslovodstvu kompanije čiji je većinski vlasnik sa 90 odsto akcija, egipatsko-švajcarski konzorcijum „Orascom“.
Oni su dodali da su spremni da u tom pravcu, pokrenu pregovore sa Vladom Crne Gore, i nadležnim ministarstvim, ali da u ovom trenutku ne mogu procoijeniti koliko bi koštala gradnja nove školske zgrade za djecu sa područja Krtola i njihove vršnjake koji će živjeti u Luštica Bay-u, osim da će to biti „značajna investicija“.
Inače, montažna zgrada OŠ „Branko Brinić“podignuta nakon zemljotresa 1979., je u lošem stanju, sa krovom koji prokišnjava i dotrajalim elektro-instalacijama, a Ministarstvo prosvjete do sada nije pokazivalo veće interesovanje da uloži nekoliko desetina hiljada eura na koliko je procijenjeno da će koštati samo najosnovnija sanacija tog objekta.
Dodjelom priznanja najuspješnijem pojedincima i ekipama sinoć je u Baošićima završen 17. Kup mimoza u sportskom ribolovu na kojem je učestvovalo 19 ekipa iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore sa 60 takmičara.
Takmičenje se odvijalo u tri discipline i to: ribolov tunjom iz barke i štapom iz barke koje su se bodovale za pojedinačni i ekipni plasman i ekološki ribolav (uhvatim, upiši i vrati u more) koja se bodovala samo pojedinačno.
Pojedinačno u disciplini štapom iz barke prvi je bio David Pinezić iz SRK „Meduza“ Rovinj sa 2.600 bodova, drugi Milorad Škrokov iz RD „Oradela“ Piran sa 2.350 , a treći Dejan Sijerković iz KSR „Ribar“ Baošići sa 1.985 bodova.
Ekipno prva je bila ekipa „Meduza“ Rovinj, druga „Ribar“ Baošići, a treća „Pagar – 1“ Tivat.
U disciplini tunjom iz barke prvi je bio Zdravko Damjanović KSR „Ribar“ Baošići sa 2.350 bodova, drugi Dejan Beljkaš KSR „Delfin“ Budva sa 1.570, a treći Aleksandar Milosavljević KSR„Igalo“ sa 1.050 bodova.
Ekipno najuspješnija je ponovo bila ekipa „Meduza“ Rovinj, druga ekipa „Igalo“, a treća „Delfin“ Budva.
Završen 17. Kup mimoza u sportskom ribolovu
U konačnom plasmanu prvi je bio David Pinezić iz SRK „Meduza“ Rovinj sa 5 plasmanskih bodova , drugi Damjanović Zdravko iz KSR „Ribar“ Baošići sa 10, a treći Dejan Sijerković iz istog kluba sa 15 bodova. Ekipni pobjednik 17. Kupa mimoza je ekipa „Meduza“ Rovinj sa 2 boda, drugo je ekipi „Ribar“ Baošići sa 6, treća „Igalo“ sa 8, koliko ima i četvrta „Delfin“ Budva, dok je peta bila ekipa „Pagar“ – 2 sa 11 bodova.
U ekološkom ribolovu u kojem se iz svake ekipe lovio po jedan takmičar prvi je bio Miloš Dašić iz KSR „Igalo“, drugi Dejan Beljkaš KSR „Delfin“ Budva, a treći Bojan Zurovac KSR „Dinigla“ Bijela.
I pored loših vremenskih uslova – jakog vjetra, bure, Savez za sporski ribolov na moru Crne Gore i tehnički organizator KSR „Ribar“ Baošići uz pomoć klubova „Pagar“ Tivat, „Dinigla“ Bijela, „Bokeška jedra“ Đenovići i „Iglao“ izuzetno dobro su organizovali ovo takmičenje.
Kulturni centar “Nikola Đurković” i Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuju promociju romana Islednik književnika Dragana Velikića, dobitnika Ninove nagrade za 2015. godinu.
Promocija će se održati u utorak, 9. februara 2016.godine u 19 sati u sali Kina Boka u Starom gradu.
Prve skulpture podvodnog muzeja “Museo Atlantico” u nedjelju su spuštene u podmorje kod otoka Lanzarote.
Kao što su Singapur i Dubai poznati po svom podvodnom zoološkom vrtu, tako je Kanarsko otočje odlučilo investirati u podvodni muzej – prvi ove vrste u Evropi.
Izrazito realistične skulpture ljudi djelo su britanskog umjetnika Jasona deCairesa Taylora, autora poznatih podvodnih muzeja u Cancunu u Meksiku i parka skulptura kod zapadne obale Grenade. Skulpture postavljene na morskome dnu na dubini od 12 do 15 metara izrađene su od pH neutralnog morskog cementa, a ljudska obličja vremenom će privući morski život i stvoriti umjetne grebene pune života. Među prvim izložbenim primjercima potopljena je i skulptura para bez lica koji snima “selfie” te čamac koji prevozi 13 izbjeglica, a neki izložbeni primjerci predstavljaju stanovnike otoka Lanzarote. Svi oni dio su nove “Instagram generacije” i zajedno će koračati podmorjem prema velikom zidu postavljenom na ulasku u zamišljeni grad (Europu) koji predstavlja točku bez povratka. Taylor je kazao kako želi da muzej bude posvećen onima koji uspiju, ali i onima čiji “snovi i nade ostaju na dnu mora”, stoji u priopćenju koje je dao lokalnim medijima.
Inače, Lanzarote je jedan od sedam otoka u Kanarima koji su poznati kao arhipelag vječnog proljeća i jedna od vodećih turističkih destinacija u Evropi, a novim podvodnim projektom zasigurno će ojačati svoju poziciju jedinstvene ronilačke destinacije.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016. - Foto Boka News
1 od 55
Sveti Tripun 2019.
Policija Tivat - Kotor - foto Boka News
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Siniša Luković
Sjećanje na strijeljane mornare
Lovanja - dan poslije
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Lovanja - dan poslije
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Lovanja - dan poslije
FesKK - zatvaranje decembar 2018.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Proslava 15 godina nastave na hrvatskom jeziku
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
FesKK - zatvaranje decembar 2018.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
ANIMA - Pamtimo Logor Morinj - foto Boka News
Koncert Opjevanom gradu - Kotor 2018.
ANIMA - Pamtimo Logor Morinj - foto Boka News
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Božić 2018.
Stotinu godina od osnivanja Hrvatskog tamburaškog društva Napredak
Stotinu godina od osnivanja Hrvatskog tamburaškog društva Napredak
Koncert Opjevanom gradu - Kotor 2018.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Božić 2018. Kotorski biskup mons. Ilija Janjić
Koncert Opjevanom gradu - Kotor 2018.
Stotinu godina od osnivanja Hrvatskog tamburaškog društva Napredak
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Stotinu godina od osnivanja Hrvatskog tamburaškog društva Napredak
Koncert Opjevanom gradu - Kotor 2018.
Buđenje ljeta 2017.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Koncert Opjevanom gradu - Kotor 2018.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Projekat Cattaro Sail
Kotorski karneval 2016.
Projekat Cattaro Sail
Sveti Tripun 2019.
Kotorski karneval 2016.
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Projekat Cattaro Sail
Projekat Cattaro Sail
Skupština Bokeljske mornarice
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Predstavljene knjige Stijepa Mijovića Kočana
Projekat Cattaro Sail
Predstavljene knjige Stijepa Mijovića Kočana
Skupština Bokeljske mornarice
Centralna svečanost Vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika Biskupije i grada Kotora, održana je danas u prisustvu velikog broja građana i vjernika Boke Kotorske.
Ceremonijalom ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom formirani odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji Gradske muzike Kotora i Tivta uputio ispred katedrale Svetog Tripuna.
Viceadmiralu Bokeljske mornarice Iliji Radoviću predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Sveto Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Antun Škvorčević, biskup požeški.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Osim brojnih vjernika misnom slavlju prisustvovali su nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, šibenski biskup mons. Antun Ivas, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, gradonačelnik Kotora dr. Aleksandar Stjepčević, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, izaslanik hrvatskog Sabora Ivo Jelušić, ambasadorica Hrvatske u Crnoj Gori Ivana Sutlić Perić, članovi diplomatskog kora, kao i druge javne ličnosti.
Nakon mise, ulicama Kotora prošla je procesija u kojoj su moći Svetog Tripuna nosili mornari Bokeljske mornarice. U procesiji je sudjelovalo mnoštvo vjernika, redovnica, redovnika, brojnih hodočasnika iz regiona, iz Betine sa otoka Murter, Vrgorca, Dubrovnika, građana Kotora i Boke Kotorske koji su došli odati počast Svetom Tripunu zaštitniku grada Kotora i Biskupije.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016.
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, proslavljen je 1207. put. Odlukom Kotorske biskupije od 2000. godine Vanjska proslava, procesija ulicama grada slavi se prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan.
Vanjska proslava Svetog Tripuna 2016
Tripundanske svečanosti završavaju se u nedelju 14. februara spuštanjem zastave sveca sa katedrale.
Ove godine 19. juna biće proslavljeno 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna.
Lorko Tipikus Teodorikus kako se ovog puta zvala karnevalska lutka, glavni je krivac za sve prošlogodišnje nevolje i probleme Tivćana zbog čega je on glavom platio na lomači, na oduševljenje nekoliko stotina posjetilaca što su se danas okupili na tradicionalnom „Lastovskom karnevalu“ u Donjoj Lastvi kraj Tivta.
„Lorko je kriv što muči kao kakvi šotokuco i kad mu o intradi rabotaju, što je puštio da nam se nakrivi Turkova poljana, što je lijepi i skupi vatromet na Pine za Novu godinu gledalo 5-6 druga, što samo za veliku neveru imamo bazen u Donju Lastvu, što palme ne njišu grane nego pravimo toteme od njih, što u Krtole narod nema kuda do mora doć, a kroz polje mu valja i dalje plivat, što Krtoljani zbog novoga vodovoda nemaju okle čašu vode popit i zbog toga vodovoda auta slomiše da bi doma došli, što ćemo prije u Lastvu film snimit nego ga u naše kino pogledat, što je Morsko dobro, a ne zna se što je naše.“- nabrojane je grijehe karnevala Lorkatužilac pred „Slavnim sudom komunitadi lastvoske“ što je zasjedao na gradskoj rivi, nakon što je vesela povorka sa karnelavkom lutkom, mažoretakama iz Tivta i Kotora, gradskom muzikom Tivta, mjesnom muzikom Đenovića i stotinjak maštovitih maski, obišla cijelo naselje.
Advokat karnevala Lorka uzvratio je da „mi znamo đe je pravda ali znamo i sa kim posla imamo“, te da njegovom klijentu „sude, a presudu su prije 10 dana već napisali“, ali pomoći nije bilo pa je Lorko osuđen na smrt spaljivanjem na lomači. Dok su krvnici odnosili njegovog klijenta na mulo pred crkvom Svetog Roka gdje je kazna izvršena na radost okupljenih, advokat karnevala Lorka Tipukusa Teodorikusa pročitao je njegov testament u kome je karneval, svakome po zasluzi u odnosu na ono što je dotični lani radio, ostavio po nešto.
Tako je Opština dobila „fabriku od novogodišnjih lampijuna da nam Tedo bljesne za te lijepe dane od fešte“ kao i „po 50 kvadrata od đedovine uz more da učini po jedan kondut u Lastvu, u Kalimanju i na Pine“, Regionalni vodovod „fabriku od cijevi jerbo su ove furešte istrufinjale“, a lastovski sveštenik „ništa, jer ništa nije ni zamiritao“.
Lastovski karneval 2016.
Po spaljivanju karnevala, fešta je nastavljena velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“ gdje su najboljim maskama dodijeljene i prigodne nagrade. Ove godine jedna od najuspjelijih bila je grupna maska „Špijuni su među nama“ sa policijskom maricom sa tablicama „P –Spuž“ koja je teglila VIP zatvorsku prikolicu i brojnim policajcima i robijašima sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor , a sve u pratnji „advokata Biberovića“ i muzičkom podlogom poput hitova „Špijuni su među nama“ i „Nemoj po glavi, druže plavi“.
Organizatori karnevala iz lastovske NVO „Harlekin“ ovom su prilikom izdali i nove brojeve satiričnih časopisa „Harlekin“ i „Lastovski bruštulin“.
Fešti od mimoze, ribe i vina, duž hercegnovske rivijere danas je prisutvovalo oko 20.000 posjetilaca, prema ocjeni organizatora. Lijepo vrijeme izmamilo je brojne goste kako iz Crne Gore tako i iz regiona na tradicionalnu pučku svečanost, koja se održava skoro pola vijeka.
Na deset vatri isprigano je 1500 kilograma sardela, sve je zaliveno sa 1000 litara vina i isto toliko piva.
Gosti koji su stigli iz gradova Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije, Rusije, Ukrajine, koji su ocijenili su da je sve odlično organizovano i da odiše Mediteranom.
Fešti, osim predsjednice opštine Herceg-Novi, Nataše Aćimović i predsjednika skupštine Andrije Radmana, prisustvovao je i ministar poljoprivrede Petar Ivanović, koji boravi u posjeti Herceg Novom.
Uz odlične ocjene današnje manifestacije on se susreo sa predstavnicima hercegnovskih ribara, povodom pristupnih pregovora sa EU, ali i poljoprivrednicima, koji imaju za cilj valorizaciju potencijala hercegnovskog zaleđa.
Fešta od mimoze, ribe i vina 2016.
Na ovakvim manifestacijama mi imamo priliku da vidimo kako se otvara prostor da se privređuje i ostvari napredak, kazao je Ivanović .
Fešta od mimoze, ribe i vina 2016.
Fešta će se nastaviti maskembalom u Institutu Igalo.
Kako je bilo na rivijeri pogledajte na našim fotografijama.
Patuljasti crni šnaucer Steadlin, vlasnika Ante Lučine iz Splita, apsolutni je pobjednik prve ovogodišnje Nacionalne izložbe pasa svih rasa “CAC Tivat 2016”, koja je u organizaciji Kinološkog saveza Crne Gore, juče održana u Tivtu. Drugo mjesto opripalo je kanišu smeš vlasnika Gargano Ticijana, a treće psu rase border koli vlasnice Nensi Feruđo iz Italije.
Za najboljeg mladog psa proglašen je rotvajler Lucifer, uzgajivačnice „Cetinjski rot“ sa Cetinja, drugo mjesto pripalo je američkom stafordšajer terijeru vlasnika Rada Dakića, a treće kratkodlakom vejmeraneru, vlasnice Klaudije Dolće iz Italije.
Preko 280 pasa iz zemlje i inostranstva, te predivno vrijeme, na gradsku rivu Pine privukli su više stotina posjetlaca koji su uživali u prekrasnim četvoronošcima čiji vlansici ne žale ni truda, ni vremena, ni novca da njihovi ljubimci izgledaju impresivno. Među oko 80 izloženih pasmina koje je publika imala prilike vidjeti, bili su i primjerci južnoafričke pasmine Boerboel (južnoafrički mastif) koja nije zvanično priznata od FCI, ali može da učestvuje na izložbama jer je u fazi priznavanja.
Pored njih, prema riječima sekretara Kinološkog saveza Crne Gore Miodraga Vretenčića, veom interesantna i rijetka bila je i pasmina španskog hrta koji jen takođe juče prikazan u Tivtu.
“Sudeći prema broju izlagača od kojih je više od polovine iz inostranstva iz desetak evropskih zemalja, te broju posjetilaca, mislim da smo napravili puni pogodan odlučivši da ovu izložbu kojom otvaramo ovogodišnju kinološku sezonu, priredimo u Tivtu. Mislim da ćemo to raditi i narednih godina jer se ovaj grad pokazao kao dobar domaćin koji ima sve uslove i za međunarodne izložbe pasa.”- istakao je Vretenčić.
Izložene pseocjenjivali su trojica doimaćih i jedan sudija iz inostranstva -predsjednik Kinološkog saveza Crne Gore Vojislav Brajović, Miljko Bulajić i Momčilo Milić i njihov ugledni kolega iz Italije Valerio Nataletti.
