Morsko dobro u IPA projektu ClimBeach – cilj ublažavanje negativnih uticaja klimatskih promjena na pilot plažama

0
Morsko dobro u IPA projektu ClimBeach – cilj ublažavanje negativnih uticaja klimatskih promjena na pilot plažama
Foto JP Morsko dobro

Povodom početka realizacije IPA projekta ClimBeach (Improving Coastal Areas Resilience to Climate Change Impacts and setting up Guidelines for Sustainable Beach Stabilization and Management) odobrenog u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska-BiH-Crna Gora, predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD) Crne Gore učestvovali su na uvodnom sastanku upravnog odbora svih projektnih partnera u Splitu.

Partneri na projektu su Sveučilište u Splitu-Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (vodeći partner) i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko -neretvanske županije (PP2) iz Hrvatske, JPMD iz Crne Gore, te iz BiH Sveučilište u Mostaru-Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i  Opština Neum.

Ukupna vrijednost projekta je oko 1.8 miliona eura za pet projektnih partnera, od čega je JPMD odobren iznos od preko pola miliona eura za realizaciju projektnih aktivnosti.

Projekat je otpočeo da se realizuje prvog septembra, a predviđeno trajanje je 36 mjeseci.

-JPMD će kroz projektne aktivnosti nabaviti opremu za monitoring plaža, uspostaviti zajednički Beach cloud, koji će obuhvatiti podatke prikupljene sa terena, sačiniti strategiju za povećanje otpornosti plaža i na osnovu dobijenih rezultata primijeniti određene mjere i pokrenuti postupak revitalizacije plaže Pizana u Budvi.

Plavi horizonti

Projektne aktivnosti imaju za cilj ublažavanje negativnih uticaja klimatskih promjena na pilot plažama obuhvaćenim Projektom – ukupno 12 plaža, od čega je šest u Crnoj Gori-Utjeha i Veliki pijesak u opštini Bar, Pizana, Jaz i Ričardova glava u opštini Budva i Plavi horizonti u opštini Tivat, kao i povećanje otpornosti plaža na pojave erozije i poplava s ciljem da se dobijena rešenja primjenjuju i nakon završetka projekta, na druge plaže, kako unutar, tako i izvan Programskog područja- saopštili su iz Morskog dobra.

Pedijatrijsko odjeljenje u Kotoru uskoro u novom ruhu

0
Pedijatrijsko odjeljenje u Kotoru uskoro u novom ruhu
Pedrijatrija Bolnica Kotor

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić obišao je danas Kliničko bolnički centar Kotor, gdje se privode kraju radovi na kompletnom uređenju pedijatrijskog odjeljenja. Predsjednika Jokića sa saradnicima ugostili su direktor ove zdravstvene ustanove dr Davor Kumburović i načelnica pedijatrije dr Jadranka Tripović.

Rekonstrukciju pedijatrijskog odjeljenja, površine 350 metara kvadratnih, u potpunosti je finansirala Opština Kotor u iznosu od 400 hiljada eura. Rekonstrukcija se odnosi na devet bolničkih soba, sobu za glavnu sestru, devet kupatila, tri ambulante, kuhinju, trpezariju, jednu prostoriju za administraciju, kao i jednu za dežurstvo.

Pedrijatrija Bolnica Kotor

Radovima je obuhvaćen čitav niz građevinsko-zanatskih intervencija na objektu, počev od sanacije krova do ugradnje savremenih instalacija. Urađena je rekonstrukcija svih zidova, podova i plafona, a promijenjena je i cjelokupna stolarija na odjeljenju. Izvršena je zamjena sanitarija i ostalog vodovodnog i kanalizacionog sistema te ventilacionog u toaletima, hodniku i ulaznom dijelu objekta. Postavljena je i nova instalacija jake struje, kao i protivpožarni sistem, videonadzor i telekomunikaciona infrastruktura. Odjeljenje je opremljeno sa trinaest klima uređaja i savremenom bolničkom opremom.

Pedrijatrija Bolnica Kotor

Predsjednik Jokić izrazio je zadovoljstvo urađenom rekonstrukcijom, kazavši kako su stvoreni izuzetni uslovi za boravak mališana iz Kotora i okolnih gradova, kao i rad medicinskog osoblja. Direktor KBC-a Kotor dr Kumburović uputio je zahvalnost Opštini Kotor na podršci i najavio kako će ova zdravstvena ustanova u narednom periodu nastaviti sa unapređenjem uslova.

“Ajkule” sutra dobijaju rivale u Svjetskom kupu

0
“Ajkule” sutra dobijaju rivale u Svjetskom kupu
Foto: wpolo.me /Marcel ter Bals/MTB-Photo/

Žrijeb kvalifikacionog turnira A divizije Svjetskog kupa u vaterpolu, koji će se igrati u Bukureštu od 7. do 12. januara naredne godine, održaće se sutra od 15 časova.

Mjesto u A diviziji izborilo je 12 selekcija, na osnovu rezultata na prethodnim velikim takmičenjima.

Među njima je i Crna Gora, a na turniru će igrati i Australija, Hrvatska, Francuska, Gruzija, Grčka, Mađarska, Japan, Rumunija, Srbija, Španija i SAD.

Reprezentacije će na žrijebu biti podijeljene u četiri grupe sa po tri tima. Pobjednici grupa plasiraće se u četvrtfinale, drugoplasirani i trećeplasirani razigravaće za mjesto među osam najboljih.

Šest najboljih selekcija sa kvalifikacionog turnira u Bukureštu, kao i dvije najbolje selekcije iz Divizije 2, plasiraće se na Super finale Svjetskog kupa, koje će se igrati u aprila 2025. godine, a sa koga će tri prvoplasirane ekipe izboriti učešće na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima, čiji je domaćin Singapur (11. jul – 3. avgust 2025.).

Apokaliptična situacija u Španjolskoj: Najmanje 64 poginule osobe, gradovi pod vodom, cijela sela prekrivena blatom

0
Apokaliptična situacija u Španjolskoj: Najmanje 64 poginule osobe, gradovi pod vodom, cijela sela prekrivena blatom
Španija poplave – foto EPA

Najmanje 62 osobe poginule su u Valenciji, a vlasti u središnjoj regiji Castilla La Mancha objavile su da je u oluji smrtno stradalo dvoje i nestalo nekoliko ljudi. Deseci videozapisa podijeljeni tijekom noći na društvenim mrežama prikazuju ljude zarobljene poplavnim vodama, od kojih su se neki penjali na drveće kako bi se spasili.

Najmanje 64 osobe poginule su u olujnom nevremenu i poplavama na istoku Španjolske, izvijestile su u srijedu lokalne vlasti. Radi se o najsmrtonosnijoj poplavi u Španjolskoj u posljednja tri desetljeća, izazvanoj nezapamćenom kišom koja je u utorak pogodila istočnu regiju Valenciju, ostavivši ceste i gradove pod vodom.

Najmanje 62 osobe poginule su u Valenciji, a vlasti u središnjoj regiji Castilla La Mancha objavile su da je u oluji smrtno stradalo dvoje i nestalo nekoliko ljudi. Deseci videozapisa podijeljeni tijekom noći na društvenim mrežama prikazuju ljude zarobljene poplavnim vodama, od kojih su se neki penjali na drveće kako bi se spasili.

Spasioci su gumenim čamcima cijelu noć pretraživali poplavne vode, spasivši nekoliko ljudi, pokazale su televizijske slike iz grada Utiela, a hitne službe i dalje rade kako bi stigle do najteže pogođenih područja. Deseci ljudi još se smatraju nestalima.

“Za one koji u ovom trenutku još uvijek traže svoje voljene, cijela Španjolska plače s vama”, rekao je premijer Pedro Sanchez u televizijskom obraćanju. “Selima i gradovima uništenim ovom tragedijom, poručujem isto: Zajedno ćemo obnoviti vaše ulice, vaše trgove, vaše mostove”, rekao je.

Carlos Mazon, regionalni čelnik Valencije, jedne od najvažnijih poljoprivrednih regija u Španjolskoj, rekao je da su neki ljudi ostali izolirani na nepristupačnim lokacijama. “Ako (hitne službe) nisu stigle, to nije zbog nedostatka sredstava ili predispozicije, već zbog problema s pristupom”, rekao je Mazon na tiskovnoj konferenciji, dodajući da je dolazak do određenih područja “apsolutno nemoguć”.

Jokić: Povućićemo žalbe i ponoviti izbore na Prčanju i Mircu

0
Jokić: Povućićemo žalbe i ponoviti izbore na Prčanju i Mircu
Press Vladimir Jokić

Predsjednik Opštine Kotor i nosilac liste Demokrata na lokalnim izborima Vladimir Jokić rekao je da će sjutra povući svoje žalbe pred Ustavnim sudom i da će biti ponovljeni izbori na biračkim mjestima u Prčanju i Mircu.

Jokić, kome danas ističe mandat, rekao je na konferenciji za novinare da zna da su Ustavni sud, Državna izborna komisija (DIK) i Opština izborna komisija (OIK) zloupotrijebljene.

“Poći ćemo na izbore na Prčanju i na Mircu i na taj način razriješiti ovo”, kazao je Jokić, prenose Vijesti.

On je rekao da osjeća obavezu prema gradu kojim je upravljao, ali i listi koju je predvodio na nedavno održanim izborima.

“Zbog toga sam donio odluku da, na korist svoje štete, povučem žalbe pred Ustavnim sudom i pozovem sve aktere da izađemo na te izbore, da se potvrdi poraz Demokratske partije socijalista (DPS) i da na taj način razriješimo ovo”, kazao je Jokić.

Prema njegovim riječima, to je jedan od tri scenarija koji on bira.

“Prvi scenario je da ja danas napuštim kabinet, što ću svakako uraditi, i da kao pravnik kažem da čekam odluku Ustavnog suda, za šta mogu proći mjeseci ili godine i grad će biti blokiran”, rekao je Jokić.

Kako je naveo, druga opcija je bila ”šavnički scenario”, koji podrazumijeva da ga sadašnji saziv Skupštine opštine ponovo izabere za predsjednika, da odblokiraju procese i da čekaju odluku Ustavnog suda, što bi politički možda bila najkorisnija odluka.

Jokić je poručio da neće dozvoliti da se zarad dana, godine ili decenije vlasti “grad pretvori u Šavnik”, niti da bilo ko blokira grad.

“DPS je u Kotoru izgubio na izborima. Od 33 izabrana odbornika 20 neće činiti vlast sa DPS-om. Kako će se tih 20 odbornika dogovoriti, u kom roku i da li će se dogovoriti to je pitanje, ali je sigureno da se neće dogovarati sa DPS-om”, rekao je Jokić.

On je dodao da žali što se došlo u, kako je naveo, situaciju politizacije organa koji bi trebalo da obezbijede zakonitost u radu biračkih odbora i biračkog procesa.

Jokić je kazao da je njegov prigovor OIK jednoglasno odbio zbog pogrešnog pečatiranja glasačkog listića, i da je to uradio u skladu sa zakonom, ali da su, kada je DPS podnio isti prigovor i tražio da se ponove izbori, članovi OIK-a bliski DPS-u promijenili mišljenje i glasali 8:8.

“Kada je 8:8 u OIK-u o prigovoru DPS-a, onda DIK to smatra usvojenim, a kada Ustavni sud glasa 3:3 o mom prigovoru, onda je taj prigovor odbijen. Ni kao čovjek, ni kao političar, ni kao pravnik ne bih sebi dozvolio da vršim pritisak na bilo koju sudsku instancu i odluke, ali dođu trenuci kad čovjek mora da kaže da je nešto zloupotreba”, rekao je Jokić.

On je apelovao na Skupštinu Crne Gore da po hitnom postupku izabere sedmog sudiju Ustavnog suda i uđe u promjenu izbornog zakonodavnstva.

Opasan otpad vraćen u Evropu: Albanija zaplijenila sporne kontejnere u luci Drač

0
Opasan otpad vraćen u Evropu: Albanija zaplijenila sporne kontejnere u luci Drač
Luka Drač – goto Wikipedija

Više od 800 tona industrijskog otpada vraćeno je iz jugoistočne Azije u Evropu, otvarajući istrage u više zemalja.

Albanski tužitelji naložili su zapljenu 102 kontejnera sumnjivog industrijskog otpada u luci Drač, nakon što su ti kontejneri prisilno vraćeni u Europu iz jugoistočne Azije. Kontejneri, za koje se sumnja da sadrže više od 800 tona prašine iz električnih lučnih peći (EAFD), izazvali su globalnu reakciju nakon što je američka organizacija Basel Action Network (BAN) podnijela prijavu, upozoravajući na ilegalni transport opasnog tereta, prenosi gCaptain.

Pošiljka, koja je iz Drača krenula prema Tajlandu u srpnju, vraćena je nakon što su zemlje poput Tajlanda i Singapura odbile ulazak otpada, jer nije postojala suglasnost prema Baselskoj konvenciji. Baselska konvencija zahtijeva od zemalja da daju odobrenje za prijem otpada, a Tajland je jasno odbacio prihvat ovih kontejnera.

Istraga o ovom incidentu sada uključuje Ministarstvo turizma i okoliša Albanije, kao i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Pomorske linije A.P. Moller-Maersk A/S i MSC Mediterranean Shipping Company SA izjavile su da na deklaracijama nije bilo označeno da teret sadrži opasan otpad. Albanska tvrtka Sokolaj Sh.p.k., koja je navedena kao izvoznik, deklarirala je teret kao “željezne okside i hidrokside”.

Kada su kontejneri stigli u Singapur u kolovozu radi pretovara za dalje odredište, vlasti su intervenirale i pošiljku poslale natrag u Europu. Južnoafričke vlasti također su uspostavile nadzor te pokrenule plan inspekcije kada su brodovi prolazili u blizini Cape Towna, ali su otpremnici obavijestili vlasti da brodovi neće pristati u toj luci.

Jim Puckett, izvršni direktor BAN-a, prisustvovao je povratku kontejnera u Drač, gdje je pozvao albanske vlasti na transparentno ispitivanje sadržaja u nezavisnim laboratorijima. Prema njegovim riječima, ovakav postupak spriječio bi buduće manipulacije rezultatima te povećao povjerenje međunarodne pomorske zajednice u sustav kontrole otpada.

Zucchero i Cetinski za Doček na Stradunu

0
Zucchero i Cetinski za Doček na Stradunu
Dubrovnik – Stradun . foto arhiv Boka News

Talijanski kantautor Zucchero uvest će Dubrovčane u 2025. godinu. Potvrdio je to i službeno gradonačelnik Mato Franković  predstavljajući dio ovogodišnjeg programa Dubrovačkog zimskog festivala. Uz njega će na Stradunu za Doček zapjevati i Toni Cetinski.

Kako je rekao Franković, Zucchero je čovjek čije se pjesme izvode diljem svijeta.

-Zašto smo odabrali Zucchera? Razmišljali smo koji je najbolji međunarodni strani pjevač za prvi put kojeg Dubrovnik treba dovesti i došli smo do zaključka da Zucchera slušaju svi, mladi, srednja generacija i stariji. Svi znaju njegove pjesme – rekao je te dodao kako će ovo biti još jedna Nova godina za pamćenje.

-Ovo je veliki iskorak za Dubrovnik jer već dva desetljeća svi ističu bitnim kako je potrebno da Dubrovnik dovede stranu zvijezdu. Taj posao nije nimalo lak te mi je čast što na kraju mog drugog mandata možemo reći da smo doveli sve velike regionalne zvijezde, a ovaj put smo napravili korak više – rekao je.

Dubrovački zimski festival počinje 30. novembra koncertom Jelene Rozge.

Tivatski aerodrom prvi put među 10 vodećih u regionu po prometu

0
Tivatski aerodrom prvi put među 10 vodećih u regionu po prometu
Aerodrom Tivat – Foto Boka News

Podgorički aerodrom u septembru je bio osmi najfrekventniji u regiji, a prvi put ove godine tivatski se našao među vodećih 10.

To govore brojke putnika u vazdušnim lukama, među kojima je Tirana opet imala ubjedljivo najbolje rezultate.

Sa druge strane, podgorički aerodrom i dalje zaostaje za zadarskim, ali je opslužio više putnika u odnosu na onaj u Sarajevu. Aerodrom Tivat je prvi put ove godine imao veći promet nego Ljubljana.

Aerodrom u Tirani i prošlog je mjeseca bio najfrekventniji u regiji. Kroz tu je vazdušnu luku prošlo ukupno 1.108.430 putnika, odnosno dvostruko više nego u istom periodu prošle godine.

Slijedi Beograd sa 859.815 putnika, pa Split sa 535.233, a onda i Zagreb sa 422.862.

Prištinski aerodrom je u septembru opslužio 344.760 putnika, skopski 295.456, a zadarski 264.223.

Onda slijedi Podgorica sa 203.420 putnika, te Sarajevo sa 188.040.

Tivatski aerodrom u septembru je opslužio 161.623 putnika, dok ih je u Ljubljani bilo 155.801.

Dalja ulaganja u infrastrukturu tivatskog zaleđa

0
Dalja ulaganja u infrastrukturu tivatskog zaleđa
Sa mještanima

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović obišao je do sada realizovane radove na putu Kavač – Bogdašići. Na inicijativu građana koji imaju kuće i imanja u ovom zaseoku na obroncima Vrmca, Opština Tivat u protekle je tri godine investirala 194.000€.

„Izgradnjom ovog puta dali smo šansu obnovi Bogdašića i daljem razvoju tivatskog zaleđa. Ovaj put povezuje Kavač, Bogdašiće i Gornju Lastvu. Značajna sredstva su izdvojena, samo u ovoj godini 70.000€, ali stanje na terenu govori da će biti potrebna i dalja ulaganja kako bi se radovi na putu priveli kraju“ – rekao je Komnenović prilikom obilaska.

Bogdašići – Betonirani put

Trasa dužine 1.5km, velikim djelom je betonirana. Preostalo je da se betonira oko 500m puta do granice sa opštinom Kotor. Veliki doprinos izgradnji ovog puta da li su i sami mještani, ali i pojedine građevinske firme kroz direktno učešće u radovima na terenu. Ova dionica postala je interesantna brojnim građanima i turistima zainteresovanim za pješačenje kao aktivni vid odmora.

„U toku su radovi na betoniranju dionice puta Gornja Lastva – Orašje. Ovaj posao dio je 100.000€ vrijednog tendera, koji obuhvata betoniranje na nekoliko loakacija u Tivtu“ – rekao je Vlado Brguljan direktor Direkcije za investicije

Bogdašići – Betonirani put

Put ka Bogdašićima danas su obišli i Sekretar za privredu Vedran Božinović i komandir Službe zaštite i spašavanja Milorad Giljača.

Uprava policije: Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

0
Uprava policije: Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba
Tivat – Jadranska magistrala – foto Boka News

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su teže povrijeđene tri, a lakše devet osoba.

Navodi se da se se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, Baru tri, a u Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću po dvije.

Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Bijelom Poljzu.

Izdato je 357 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekršajne prijave.

Policija je oduzela tri para registarskih tablica.