Na proteklog vikenda održanoj promociji knjige dr Andrije Petkovića ”Božiji dar” kompletan prihod od prodaje knjige doniran je Tini Pean.
Ukupno je skupljeno 1.000 eura, koliko je i uplaćeno.
– Želim da se zahvalim svima koji su uljepšali jednu od najvažnijih večeri u mom životu. Kao i da se zahvalim što su još jednom pokazali da su ljudi velikog srca – poručio je Petković.
Pomorstvo je jedna od najvažnijih privrednih grana Crne Gore, poručio je resorni ministar Filip Radulović na svečanosti povodom upisa nove generacije studenata na Pomorskom fakultetu u Kotoru.
“Kao neko ko duboko vjeruje u važnost obrazovanja, izuzetno mi je drago što ste odabrali Pomorski fakultet u Kotoru. Ovaj fakultet ima dugu tradiciju i prestiž u obrazovanju pomoraca, a vaša odluka da zaplovite putem pomorstva nije samo izbor karijere, već i posvećenost budućnosti naše zemlje”,rekao je Radulović.
Ministar je kazao da Crna Gora sa svojim geografskim položajem i bogatom pomorskom tradicijom ima sve preduslove da se razvije u vodeću silu na Jadranu poručujući da su upravo pomorci ti koji mogu pomoći da se taj potencijal ostvari.
“Pomorstvo je profesija koja vas može odvesti na najudaljenije tačke svijeta, ali uvijek imajte na umu da Crna Gora čeka na vaš povratak”, poručio je Radulović.
Dekanica Pomorskog fakulteta, prof. dr Tatijana Dlabač, zahvalila je ministru Raduloviću na podršci i prisustvu, te istakla značaj saradnje između Ministarstva pomorstva i institucija koje se bave obrazovanjem pomoraca.
“Sa brojem pomoraca koji premašuje 1% ukupne populacije Crne Gore, naša država spada u red onih u kojima pomorstvo u velikoj mjeri doprinosi cjelokupnoj privredi. Pomorci su naši značajni ambasadori koji svijet upoznaju ne samo sa Crnom Gorom nego i njenim kulturološkim i društvenim sistemom. Iz tog razloga je neophodno da se obrazovanju i obukama pomoraca posveti posebna pažnja i da se kontinuirano radi na unaprijeđenju i porastu kvaliteta cijelog obrazovnog procesa kako bi imali kompetentnog i kvalifikovanog pomorca”, kazala je Dlabač.
Sa svečanog prijema brucoša u Kotoru je poručeno da pomorstvo predstavlja važan segment crnogorske privrede, te da pomorci iz Crne Gore doprinose ne samo ekonomiji, već i promociji naše kulture i tradicije na međunarodnom planu.
Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu predstavili su u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela radove pod nazivom „Svemoguće oko” crnogorskog umjetnika – skulptora Milorada Mića Blagojevića sa Žabljaka.
Inače ovo je jubilarna petnaesta izložba koju zajedno organizuju Galatea Gallery i Biskupski ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu čime su predstavljanja umjetnika sa izložbama postala tradicija u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela.
U znak zahvalnosti povodom dugogodišnje saradnje i zajedničke organizacije izložbi u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela, kao i odlično organizovane nove izložbe, autor rada Milorad Mićo Blagojević i vlasnik galerije Domagoj Žarković su za crkvu Gospe od Škrpjela darovali rad „Svemoguće oko”.
Mons. Srećko Majić, peraški župnik i upravitelj Svetilišta na otoku Gospa od Škrpjela je toplo zahvalio i poželio nastavak uspješne saradnje sa još prelijepih izložbi kakve su bile sve prethodne uključujući ovogodišnju.
Pobjednici prvog FIP Promotion turnira održanog u Crnoj Gori su Adrian Rodriguez-Manzaneque i Roberto Belmont Pastor, koji su u neizvjesnom finalu pobijedili sunarodnike Gonzala Pereza Arbonu i Ricarda Martineza rezultatom 6-3, 6-7, 7-6.
Finale, koje je trajalo preko tri sata, oduševilo je publiku napetom borbom i vrhunskim padelom.
Pobjednici turnira izjavili su nakon meča:
“Upravo smo postali šampioni ovog prelijepog turnira u Crnoj Gori. Impresionirani smo Crnom Gorom i Lušticom Bay, sigurno da ćemo ovo ponoviti. Jako smo zadovoljni sa organizacijom Padel saveza Crne Gore. Zaista ne možemo naći nijednu manu. Mi smo prezadovoljni ostvarenim rezultatom na turniru. Želim da se zahvalim svim učesnicima na turniru.”
Prvi turnir pod okriljem Svjetske padel federacije u Crnoj Gori, održan na terenima u Luštici Bay, okupio je 23 para iz više zemalja, uključujući Italiju, Hrvatsku, Holandiju, Francusku i Španiju, kao i crnogorske predstavnike. Događaj, koji je počeo u petak svečanim otvaranjem, privukao je veliki broj gledalaca, koji su uživali u vrhunskim mečevima tokom cijelog turnira.
Predsjednik Padel saveza Crne Gore, Damjan Danilović, zahvalio se domaćinima, Luštici Bay i uručio im posebno priznanje za doprinos razvoju padel sporta u Crnoj Gori.
Ovaj turnir predstavlja važan korak za promociju padela u Crnoj Gori, a organizatori se nadaju da će postati redovan sportski događaj. Tokom trajanja turnira, gledaoci su imali priliku da uživaju u vrhunskim mečevima i da bodre igrače iz različitih zemalja, potvrđujući rastući interes za padel sport u regionu.
Na kotorskoj rivijeri odmara 4,93 hiljade gostiju, pokazuju posljednji podaci lokalne Tursitičke organizacije (TO).
Od toga 3,34 hiljade boravi u privatnom smještaju, 1,52 hiljade u hotelima, 59 u hostelima, a šest u kampovima, saopšteno je iz TO.
U privatnom smještaju najbrojniji su gosti iz Turske, Srbije, Rusije, Velike Britanije i Njemačke, dok u hotelima prednjače gosti iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kine, Rusije, Njemačke i Francuske.
Grad je tokom protekle sedmice posjetilo 24,02 hiljade izletnika, najviše iz Turske, Njemačke, SAD-a, Poljske, Francuske, Izraela, Velike Britanije i Španije.
Izrael i Libanon razmijenili su žestoku vatru u nedjelju, pri čemu su izraelski borbeni zrakoplovi izveli najintenzivnije bombardiranje juga Libanona u gotovo godinu dana rata, dok je Hezbolah preuzeo odgovornost za raketne napade na vojne ciljeve na sjeveru Izraela.
Izraelska vojska pretresla je urede televizije Al Jazeera u Ramali, na okupiranoj Zapadnoj obali, zaplijenila opremu i naredila zatvaranje na početno razdoblje od 45 dana, prenosi u nedjelju BBC. Naoružani izraelski vojnici ušli su u zgradu u nedjelju, tijekom prijenosa uživo.
Izraelska vojska rekla je da je prema pravnom mišljenju i obavještajnoj procjeni ustanovljeno da se uredi koriste za “poticanje terora” i za “podršku terorističkim aktivnostima” te da televizijski prijenos ugrožava izraelsku sigurnost.
Al Jazeera je “čvrsto” osudila zatvaranje i “neutemeljene optužbe izraelskih vlasti kako bi opravdali ove ilegalne racije” te je potez nazvala “uvredom” za slobodu medija. Udruga stranih novinara rekla je da je taj razvoj događaja “duboko uznemirujući” te da prijeti slobodi medija.
Oko polovice od otprilike 100 talaca koji se nalaze u Pojasu Gaze od prošle godine još je živo, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, a prenose izraelski mediji.
Netanyahu je o taocima govorio tijekom sastanka parlamentarnih Odbora za vanjske poslove i Odbora za sigurnost u Jeruzalemu, prema medijskim izvješćima.
Nema službene potvrde njegove izjave, jer se radilo o zatvorenoj sjednici.
Vlasnici i iznajmljivači apartmana odlučili su doskočiti novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, koji bi na snagu trebao stupiti 1. januara, kako ne bi morali tražiti suglasnost 80 posto susjeda ako nekretninu kratkoročno žele nuditi turistima.
Samo u Makarskoj u posljednjih mjesec i pol dana zahtjeva je čak četiri puta više nego u istom razdoblju lani.
Prije zakonskih izmjena krenuo je stampedo prijava. Samo u Zagrebu broj zahtjeva za kategorizaciju apartmana nakon 1. avgusta porastao je 57 posto u odnosu na ranije razdoblje ove godine. U odnosu na prošlogodišnji prosjek, broj zahtjeva je od kolovoza 40 posto veći. Drugim riječima, u razdoblju od 01.01.2024. godine do 15.09.2024. godine predano 854 zahtjeva za utvrđivanje vrste i/ili kategorije smještajnog objekta, koje su podnosili pravne osobe – ugostitelji i fizičke osobe – iznajmljivači u domaćinstvu, doznaje RTL Danas.
Od tog broja, u razdoblju od 01.08.2024. godine do 15.09.2024. godine zaprimljeno je 215 zahtjeva za utvrđivanje vrste i/ili kategorije smještajnog objekta. Usporedbe radi, tijekom cijele 2023. godine zaprimljeno je 1226 zahtjeva.
„Ljudi sada djelomično djeluju i u panici, odnosno iz straha da kasnije neće moći kategorizirati svoj stan, da neće moći pokupiti potrebne potpise susjeda, mislim da je to glavni razlog ovoj navali“ kazala je za RTL Danas Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.
Bum novih apartmana ima i Istarska županija. Lani su zaprimili dvije i pol tisuće zahtjeva za kategorizaciju, a ove godine – samo do 15. rujna njih gotovo tri tisuće, odnosno 2940.
Najava novog zakona pokrenula je i stanovnike Zadarske županije. U posljednjih mjesec i pol predali su gotovo 160 zahtjeva. U cijeloj godini, lani ih je bilo 2744, a ove godine do 15. rujna 2339.
Iz Primorsko-goranske županije javljaju da su u razdoblju od 1. siječnja do 15. rujna 2024. godine ukupno zaprimili 2627 zahtjeva za kategorizacijom apartmana i drugih objekata za najam. Od tog broja, od 1. avgusta do 15. septembra 2024. kada su počele rasprave o novom zakonu, ukupno je zaprimljeno 163 zahtjeva. U usporedbi s prošlom godinom, u 2023. godini ukupno je zaprimljeno 3520 zahtjeva.
Trenutačni rekorder je Makarska – ima četiri puta više zahtjeva u odnosu na godinu ranije. U mjesec i pol dana zaprimljena su 44 zahtjeva za izdavanje rješenja o pružanu usluga u domaćinstvu. U istom razdoblju lani bilo ih je 11. Na Braču je u razdoblju od 1.8.-15.9.2024. godine zaprimljeno 15 zahtjeva, a u istom razdoblju lani – 4 prijave.
Dogodilo se točno ono na što smo upozoravali, kažu iz građanske inicijative Stanari zajedno.
“Stambene zgrade u Hrvatskoj namijenjene su isključivo stanovanju, a ne turističkom djelovanju. Mi nismo protiv turizma, ali jesmo protiv turista koji nam šetaju po stambenim zgradama“ kazala je za RTL Danas Žaklina Jurić iz Građanske inicijative Stanari zajedno. Zato predlažu da svi novi zahtjevi budu odbijeni, ali i da se zakon, barem kada su apartmani u višestambenim zgradama u pitanju – primjeni retroaktivno.
Sjajan uspjah Kotorana na internacionalnom Karate turniru u Podgorici. Na turniru u Podgorici pod Nazivom “Kup Šampiona ” učestvovalo je 578 takmičara iz 48 kluba Crne Gore i zemalja regiona.
Karatisti Kotora ostvarili odličan uspjeh osvojeno je 16 medalja 6 zlatnih i pet 5 srebrnih i bronzanih medalja.
Zlato
Mia Krivokapić uzrast 9 god -26 kg
Boris Bubanja uzrast 8 god -26 kg
Jovan Kašćelan 9 god -26kga
Aleksa Bjelanović uzrast 9 god -35kg
Nikola Mazalica za uzrast 10 god -35kg
Pavle Kašćelan za uzrast 11 god -35 kg
Srebro
Nađa Čavor za uzrast 8 god -25 kg
Mia Krivokapić uzrast 10 god -26kg
Aleksa Branković za uzrast 9 god +40kg
Program „Prijatelji u gostima – Mađarska“ održan je u parku Boka u organizaciji Ambasade Mađarske i Opštine Herceg Novi. Splet zabave, tradicije i gastronomije, uz izložbu radova učenika tri hercegnovske osnovne škole, ispunio je dvočasovno druženje i potvrdio prijateljstvo i još jaču saradnju Herceg Novog i Mađarske.
Manifestaciji je prisustvovalo više predstavnika ambasada u Crnoj Gori među kojima je i ambasador EU, Johan Satler.
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović istakla je značaj programa „Prijatelji u gostima“ jer pokazuje dubok odnos između dva naroda, veze koje se oslanjaju na bogatu kulturnu saradnju, zajedničke vrijednosti i prijateljstvo koje traje.
„Kultura i gastronomija su najbolji ambasadori jer kroz njih otkrivamo dušu zemlje. Od zvukova mađarskog čardaša koji nas podsjeća na energičnost mađarske tradicije do neodoljivih mirisa gulaša koji nas vraća korjenima autentične mađarske kuhinje“, kazala je ministarka i pohvalila novinu na ovogodišnjoj manifestaciji u okviru koje su mladim ljudima iz Crne Gore predstavljene pogodnosti školovanja u Mađarskoj.
Ona je dodala da kulturna saradnja sa Mađarskom nije samo rezultat zajedničke prošlosti već i znak zajedničke budućnosti.
„Kada govorimo o putu Crne Gore ka EU, moramo reći da veoma cijenimo kontinuiranu pomoć mađarskih partnera od samog početka našeg pregovaračkog procesa. Zbog toga se nadamo velikom ubrzanju na ovom putu za vrijeme mađarskog predsjedavanja i to zatvaranju četiri poglavlja do Nove godine.“, istakla je ministarka.
Herceg Novi je od 2020. godine domaćin kulturno-gastronomskog susreta posvećenih Mađarskoj i njenoj kulturi. Kako je kazao predsjednik Opštine Stevan Katić, nije riječ samo o novom programu u veoma bogatom kulturnom i zabavnom hercegnovskom ljetu, već susretu koji je simbol prijateljstva i uzajamnog poštovanja.
„Herceg Novi ima veliku porodicu gradova prijatelja i pobratima, a svaka prilika da stvorimo i njegujemo nova je izuzetno značajna za ukupan razvoj našeg grada – privredno, kulturno, obrazovno, sportski. Imamo bogatu istoriju, kulturu, tradiciju, naš narod je gostoljubiv i kroz ovakve događaje dodatno osnažujemo otvorenost prema prijateljima iz drugih država“, kazao je predsjednik Katić.
Podsjetio je na dugogodišnju saradnju sa Mađarskom, posebno u turizmu.
„Možemo se pohvaliti da smo grad u kojem je prvi hotel napravila porodica Mađar, da i ovdje uspješno posluje jedna mađarska kompanija koja se bavi hotelijerstvom. Mađari su naši dragi gosti koji Herceg Novi biraju za odmor, pa iz godine u godinu bilježimo povećanje broja njihovih noćenja. Zato me raduje što ovakav događaj postaje tradicija i dodatno osnažuje veze među našim narodima“, kazao je predsjednik Katić i svima poželio dobrodošlicu u grad otvorenog srca.
Naziv „Prijatelji u gostima“ najbolje izražava višegodišnji dobar odnos sa Opštinom Herceg Novi, kazao je ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Jožef Neđeši.
„Kako ovaj grad nas dočekuje, tako i mi želimo da ugostimo sve koji su došli da uveličaju ovaj događaj. Mađarska kultura, uključujući ples, muziku i gastronomiju, kao i mađarski jezik su potpuno jedinstveni i ne mogu se uporediti sa bilo kojom kulturom u Evropi. Želimo da vam bukvalno damo ukus naše kulture i tradicije“, kazao je ambasador Neđeši zahvaljujući svima koji su pomogli održavanje manifestacije.
Službe za inspekcijske poslove ove godine bilježi manji broj pritužbi građana na buku tokom turističke sezone, saopšteno je portalu Boka News.
U anketi koju je realizovao naš portal, na pitanje da li ste se u svom gradu suočili sa problemom noćne buke pozitivno je odgovorilo 90% anketiranih, dok je za termin „noćna ekonomija“ čulo 30% učesnika ankete.
Pod „noćnom ekonomijom“ čitaoci u anketi, podrazumijevaju integraciju turizma i biznisa, buku, život grada u noćnim satima u oblastima, ugostiteljstva, kulture, trgovine i drugih uslužnih djelatnosti… Da primjenom dobrih praksi možemo usvojiti određene strategije i mehanizme te uticati na razvoj „noćne ekonomije“ u domenu održivih urbanih politika smatra 80% anketiranih.
Podsjećamo, grad Budva realizuje projekat koji je podržan sredstvima EU, “Cities After Dark” a sprovodi se u okviru URBACT programa, kroz koji na primjerima dobre prakse gradske vlasti pokušavaju riješti probleme, kanalisati i usmjeriti noćnu ekonomiju kroz održivi razvoj u cilju poboljšanja kvaliteta života,
Herceg Novi, grad poznat po svom turističkom šarmu i kulturnim događajima, godinama se suočava sa izazovom kontrole buke koja dolazi iz različitih izvora, posebno u ljetnjim mjesecima, ali Služba za inspekcijske poslove ove godine bilježi manji broj pritužbi građana na buku.
U Herceg Novom tokom protekle turističke sezone, najveći dio žalbi odnosio se na buku iz ugostiteljskih objekata, restorana i noćnih klubova koji puštaju muziku na otvorenom i buku sa gradilišta, kaže zamjenik načelnice Službe za komunalnu policiju i inspekcijske poslove, Darko Klasić.
Opština Herceg Novi je ove godine izrekla 8.000 eura kazni za pravna lica kada je u pitanju izvođenje građevinskih radova u ljetnjoj sezoni, a što se tiče buke iz ugostiteljskih objekata, izrečeno je 6 kazni po 2.000 eura, odnosno 12.000 eura. Kada je buka iz ugostiteljskog objekta kazna je 2.000 za kompanije, za samostalne preduzetnike 300 eura. Zakon o buci je propisao kazne kod prekoračenja buke iz ugostiteljskih objekata, a kada buka dolazi sa gradilišta izriče se kazna od 500 eura, shodno Opštinskoj odluci o zabrani rada za vrijeme turističke sezone (15. jun – 15. septembar).
Igalo i dalje dio grada u kojem ima najviše pritužbi bez obzira na limitatore iz otvorenih objekata u kojima izvode muzički program.
„Način na koji mi vršimo mjerenje u skladu sa zakonom, a sve uočene nepravilnosti bile su sankcionisane. Ako se ponavlja prekoračenje buke, treći put se oduzima dozvola za rad ugostiteljskog objekta, u suštini zatvara se objekat. Bilo je ranije buke iz barki, na barke su se stavljali zvučnici i oglašavanjem na neki način uznemiravali građani u popodnevnom miru, ali ove godine toga više nema. Treća vrsta buke na koju je bilo pritužbi je buka sa gradilišta. Tokom sezone, inspekcija je sprovela pojačane kontrole u oblastima gde su pritužbe na buku najčešće. Kada je regulacija buke u pitanju, postoje jasni propisi o maksimalnim dozvoljenim nivoima buke, posebno u noćnim satima“ – kazao je Klasić.
Svi koji organizuju javne događaje na teritoriji Opštine Herceg Novi, obraćaju se Sekretarijatu za turizam Opštine Herceg Novi od koga mogu dobiti dozvolu za prekoračenje buke do 115 decibela kada je u pitanju koncertna buka.
S obzirom da se zbog klimatskih promjena i visokih temperatura tokom dana “noćni život” u Starom gradu Kotoru, a i van njega, sve više intenzivira, a po ocjeni Vesne Balandžić, načelnice Komunalne policije Kotor, kada je u pitanju buka stanje je mnogo bolje u odnosu na prethodne godine.
Promjene u strukturi gradske noćne ekonomije, koje su posljednjih godina izražene u vidu preregistracije kafića i barova u restorane, što značajno utiče i na smanjenje buke. Ugostitelji se sve više opredeljuju za diskretnu akustičnu muziku koja gostima čini prijatnu atmosferu za boravak u njihovom objektu.
Buka se stvara i od preglasnog ljudskog žamora na terasama restorana, oko punktova brze hrane, čak i prilikom odvoženja smeća u ranim jutarnjim satima, pa i od zastarjelih klima-uređaja.
-Nivo buke mjerimo fonometrima, ali pojedini ugostitelji znaju da iskopčaju muziku sa limitatora, a desi se da mi ne možemo biti u svakom momentu na svakom mjestu i da to kontrolišemo. Limitatori su naštelovani na 70 decibela, po zakonu je 65 decibela uz odstupanja 2-3, a neki ljudi umiju da blokiraju muzički uređaj i onda se povećanje nivoa buke ne registruje. Ne može biti sve idealno, ali smo zadovoljni, mnoge kolege primjećuju da je stanje bolje nego prošle godine, kaže Balandžić.
U samom centru Staroga grada Kotora ima nekoliko kafića oko kojih se stvara “življa atmosfera”, ali je nivo buke i tamo u dozvoljenim granicama, najviše zahvaljujući ugrađenim limitatorima zvuka. Prošle godine su 90 posto ugostitelja u svojim objektima u Starom gradu postavili graničnike nivoa buke, što je i zakonska obaveza, ali se dešavalo da ih pojedinci nezakonski blokiraju.
„Tokom ljeta smo u jednom objektu zatekli da izvor zvuka (muzički uređaji) nijesu bili prikopčani na limitator i tom pravnom licu izrečena je kazna u iznosu od 2.000 eura, a odgovornom licu (direktoru)- 200 eura. Za isti prekršaj ukoliko je registrovan kao preduzetnik, novčana je kazna 300 eura, a ukoliko je u pitanju dioničarsko društvo (d.o.o.), onda je kazna 2.000 eura. Preduzetnicima je mnogo manja kazna, tako je propisano zakonom, objašnjava Vesna Balandžić za Boka News.
Ističe da je vrlo teško izmjeriti nivo buke kada su ugostiteljski objekti na maloj udaljenosti jedan od drugog, te se muzika i žamor uzajamno miješaju.
-Imali smo prijave od uprave jednog hotela u Starom gradu, koji se nalazi između četiri kafića, tu smo konstantno u toku noći išli po tri-četiri puta i mjerili nivo buke ugostiteljskih objekata. Tu je na malom prostoru velika koncentracija ugostiteljskih objekata i kada se mjeri nivo buke u jednom, čuje se muzika iz ostala tri, te je vrlo teško procijeniti ko prekoračuje dozvoljene granice buke, kaže načelnica.
Propisano ljetnje radno vrijeme za ugostiteljske objekte – od 1. maja do 1. oktobra je svakog dana do 01 sat, a zimsko radno vrijeme – od 1. oktobra do 1. maja, propisano je do 23 sata radnim danima, a petkom i subotom do 01 sat. Kada su fešte i muzički događaji u Starom gradu, opštinskom odlukom je propisano da se može produžiti radno vrijeme, a odluku donosi Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, uz saglasnost Predsjednika.
-Od 25. marta Komunalna policija je imala četiri ispisane kazne – jedna je bila za nekorišćenje limitatora, druga za nepoštovanje radnog vremena i dvije su bile za nepoštovanje nivoa buke. Prijava građana je bilo malo, uglavnom su se odnosile na tri ugostiteljska objekta.
Imali smo nekoliko prijava za ventilacione odvode, jer smo po Zakonu o komunalnim djelatnostima zaduženi za mjerenje komunalne buke koju stvara oprema za hlađenje i grijanje, odnosno ventilacija iz ugostiteljskih objekata. Ukoliko su klima uređaji na jednom stambenom objekatu postavljeni tako da ometaju normalno korišćenje susjedne stambene jedinice, u tim slučajevima nalažemo pomjeranje vanjske jedinice klima uređaja na neko mjesto na kome neće smetati susjedima, kaže Balandžić.
Prije dva dana dobili smo i pisanu prijavu zbog buke od prevoženja smeća u ranim jutarnjim satima, kaže načelnica Komunalne policije Kotor.
Dio poslova obavlja i Služba za inspekcijske poslove, čiji inspektori rade po prijavama. U nekim gradovima su Komunalna policija i inspekcija zajedno, ali u Kotoru su odvojene. Tako komunalni policajci obavljaju direktno poslove na ulici, dok inspektori vode upravne postupke.
– Mi možemo na licu mjesta donijeti prekršajni nalog, službenu zabilješku i zapisnik, i da proslijedimo nadležnom organu, a upravni postupak i rješenje donosi Služba za inspekcijske poslove, pojasnila je Balandžić.
Projekat finasiran iz EU fondova “Cities After Dark” u kojem učestvuje Budva, je sasvim novi inovativni zahvat u domenu održivih urbanih politika, promatra ekonomsku aktivnost koja se odvija u gradovima tokom noći, tzv. night-time economy. Radi se o vremenskom razdoblju od 18 sati naveče do 6 sati ujutro i obuhvaća vrlo različite učesnike: stanovnike, kulturne institucije, programe na otvorenom, ugostiteljske objekte, usluge zaštite i sigurnosti, usluge javnog prevoza, dostave, komunalne usluge, vatrogasne usluge, zdravstvene usluge i tako dalje.
Cities After Dark je projekat mreže gradova, a nosilac projekta je grad Braga (Portugal), partneri su Đenova, Malaga, Nikozija, Pariz, Pirej, Talin, Varna, Zadar i Budva.
Riječ o sasvim novoj inicijativi za naše prilike, čiji je osnovni cilj da preoblikuje, transformiše imidž gradova u turističkom, komunalnom, ali i širem društveno-kulturnom smislu.
Kreiranje strateškog plana za unapređenje noćne ekonomije kao i potencijalnim aktivnostima koje mogu podržati istu je veoma važno u korpusu strateških pitanja održivog turizma.
Ključni izazovi u urbanim sredinama povezani su s održivošću, bilo da se radi o turizmu, mobilnosti, inovacijama, ekološkim aspektima, ekonomskim i slično. Gradske vlasti pokušavaju riješti probleme, kanalisati i usmjeriti noćnu ekonomiju kroz održivi razvoj u cilju poboljšanja kvaliteta života, pa tako neki gradovi imaju razne instrumente kojima pokušavaju riješiti probleme.
Kordinator na projektu „City After Dark“ koji realizuje Opština Budva, Luka Mihailović ističe da se projekat realizuje od juna 2023. do decembra 2026. godine.
„Projekat vodi italijanski ekspert za održivi urbani razvoj Simone d’Antonio. Kada je u pitanju Budva primjedbe na komunalni red koji je bio uglavnom dobar tokom protekle turističke sezone, ali ga nikada nije dovoljno dobar. Građani su se žalili na buku, sa raznih adresa, noćnih barova, fast food objekata itd. Ne bih sve probleme sveo na uslužne djelatnosti, night-time economy pokriva i ostale djelatnosti kao što su kulturno umjetnički sadržaji, koncerti, teatri na otvorenom, skup subjekata koji djeluje u tom intervalu“ -ističe Mihailović.
Noćna ekonomija i buka idu zajedno, to su sinonimi a poenta je tu buku na neki najpraktičniji način utišati koliko se može da ne bi smetala ostalim komponentama noćne ekonomije.
„Moramo shvatiti da muzika i radno vrijeme prema zakonu u ugostiteljskim objektima prestaje ljeti u 01 sati, ali smo svjedoci da se lokali ne prazne istog trenutka. To je svugdje u svjetu i buka se ne stišava istog trenutka. Kroz realizaciju projekta kojeg realizujemeo, na zajedničkim sastancima usvajamo nove mehanizme koje kordiniramo sa našom lokalnom samoupravom kako bi došli do najboljih riješenja za naš grad. Trenutno radimo na integracionom akcionom planu koji još nije donesen. Planiramo napraviti studiju koja će nadam se pomoći u krajnjem zbiru za ono najbolje što ima naš grad. Postoji mogućnost da neka od određenih referentnih mehanizama iz projekta proistekne u legalnu, legitimnu odluku SO“ – ističe Luka Mihailović.
Mihailović smatra da je grad Budva pravi partner za ovakav projekat. Kroz kordinaciju sa Lokalnom akcionom grupom projekta „Cities After Dark” na čelu sa Marijom Lazarević, okupljaju subjekte iz lokalne samouprave kao i nezavisne umjetničke scene, ugostitelje, NVO organizacije, vlasnike ugostiteljskih objekata, kako bi na najbolji mogući način opipali puls grada i čuli mišljenje svih aktera te u budućnosti došli do najboljih riješenja, o perspektivama održivog urbanog razvoja Budve.
„Mislim da moramo raditi na što većoj digitalizaciji informacija na nivou države i pomoću „klika“ dođete do svih informacija, gdje izaći, što večerati, saznati radno vrijeme, gdje je hitna pomoć, dežurne apoteke, dakle što više digitalizovati ponudu. Svakako jedan od pravih mehanizama kada je u pitanju buka je primjer Pariza kako se utiče u nekim ferkventnim turističkim mjestima na redukciju buke. Naime, Pariz ima i Vijeće za upravljanje noćnom ekonomijom, a jedan od problema je i nivo noćne buke koji rješava tzv. „meduza“ uređajima. Riječ je o senzorima opremljenim višesmjernim kamerama i sistemom više mikrofona, koji mogu da uoče izvore ekstremne buke i fotografišu javno mjesto na kojem se ista odvija. Kada vam neko izmjeri decibele, buku onda se više ne možete pozivati na ono da to niste vi, kompjuterski sistem to sve evidentira i stavlja vas u u zonu neregularnosti i kazne…“– kaže Mihailović.
/Team Boka News/
© BokaNews, 2021
