Turistička organizacija opštine Budva juče je u Mariboru predstavila turističku ponudu budvanske rivijere sa posebnim akcentom na doček Nove godine u Budvi, kako na trgu ispred Starog grada, tako i u budvanskim hotelima.
U organizaciji prestižne slovenačke turističke agencije „Relax“ i Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, u Mariboru je održana konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni potencijali Crne Gore, sa posebnim osvrtom na zimsku turističku sezonu.
Delegaciju Crne Gore predvodila je Željka Radak Kukavičić, direktorka Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, a činili su je, pored Turističke organizacije opštine Budva, lokalne turističke organizacije Bara i Kotora, zatim predstavnici turističke privrede Crne Gore i nacionalnog avio prevoznika, Montenegro Airlines-a.
TO Budva u Mariboru
Ponudu Budve tokom svih 12 mjeseci, sa posebnim akcentom na novogodišnje praznike, predstavio je Aleksandar Armenko, pomoćnik direktora TO Budve.
TO Budva u Mariboru
Agencija „Relax“ ovim povodom je štampala i specijalni katalog sa promotivnim cijenama, koje se za sedmodnevni aranžman u Crnoj Gori (uključujući avio prevoz) kreću već od 200 eura.
Predstavu je po tekstu Vudija Alena režirao Petar Pejaković, a uloge tumače mladi amateri dramskog studija Prazan prostor i Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Satirična komedija radnjom je smještena u antičkoj Grčkoj, a ismijava filozofska pitanja života, smrti, sudbine, slobode i egzistencije.
Velika sala Centra za kulturu Tivat, ponedjeljak 7.decembra u 20 sati.
Zakonska krutost i njegova tumačenja Uprave za ribarstvo zaustavili su projekt u pokušaju tvrtke Kali tuna, koja je pionir uzgoj tuna na Jadranu. Naime, oni su pionirskim putem htjeli otvoriti još jednu dimenziju na svom uzgajalištu, kapaciteta od 500 tona kod otočića Vele Lavdare, gdje bi kavezi s tunama bili turistička atrakcija i nova ponuda izleta na uzgajalište. Osim upoznavanja biologije uzgoja tuna u našem moru, iz Kali tuna su bili spremni gostima omogućiti i plivanje s tunama u posebno dizajniranom, plutajućem i lako uklonjivom objektu (kao s dupinima na Malti….).
Tražili su od Županije dopunu ugovora o koncesiji pomorskog dobra s turističkim gospodarstvom, ali je neće dobiti. Svoj zahtjev su poslali 7. srpnja, u kolovozu je Županija to proslijedila Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu poljoprivrede, čija je Uprava za ribarstvo u listopadu rekla odlučno NE.
Pozivaju se na zakon o morskom ribarstvu koji kaže da na koncesioniranom pomorskom dobru za uzgoj ribe ne može biti i turistička djelatnost. Naravno da ne može kad se kreatori zakonskih normi nisu dosjetili svega što život nosi, a kamoli poduzetništva kojim je Kali tuna napravio ribarsku revoluciju na hrvatskom dijelu Jadrana davne 1997. godine.
Nebojsa Božanić iz Komiže – Proizvodi rogača kojeg prerađuje u brašno – foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Naše poluostrvo Luštica bogato je starom drevnom mediteranskom biljkom, voćem, rogač. Rogač koji je nekada hranio brojne porodice danas je neopravdanoi zapostavljen, zaboravljen. Naši stari su ga sadili a mnoga stabla su danas samonikla.
Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Najvjerojatnije je upravo rogač bio hrana iz biblijskih vremena. Smatra se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potiče njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prevodu znači Ivanov kruh.
U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uslovee čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration).
Ne tako daleko na ostrvu Vis, Hrvatska, uslovi su otprilike potpuno isti, idealni za uzgoj rogača, a potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže vlasnik porodičnog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Nebojša Božanić, koji je nedavno potpisao ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.
Komižanin Božanić na svom OPG-u ekološki uzgaja i prerađuje rogač do finalnog proizvoda. Godišnje proizvede oko 6000 vrećica u pakovanju od 300 grama, a u OPG-u je zaposlena njegova cijela porodica, prenosi Slobodna Dalmacija.
Potražnja za tom zdravom namirnicom se zahuktala, kaže, što potvrđuje i ugovor koji je nedavno potpisao s DM trgovinom, nakon čega je njegovo brašno od rogača svoje mjesto pronašlo na njihovim policama.
Rogač
“Komiža postoji prvenstveno radi ribe, a druge dvije djelatnosti su vinogradarstvo i rogač. Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj i rast rogača koji raste u komiškoj kotlini gdje ne trpi veliki vjetar i studen. Na svom imanju proizvedem osam tona rogača godišnje, a zatim ga prerađujem u finalni proizvod. Prijavio sam se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i DM-a te od 110 zainteresiranih kandidata izabran među njih devet”, kaže Božanić.
Godišnje proizvede oko 6000 kesica u pakovanjima od 300 grama
Navodi da je godinu dana radio na dizajnu svog brašna od rogača, a naknadno je u zakup uzeo još jednu površinu, pa sada raspolaže s oko 200 stabala. Osim fino mljevenog rogača prodaje ga i kao plod. Kaže da je potražnja za rogačem sve veća jer su ga ljudi otkrili kao zdravu namirnicu. Napominje da rogač ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a komiški rogač je posebna vrsta, jer se radi o velikom ili tustom rogaču. Stari Komižani su do takve vrste rogača došli prirodnom selekcijom te je priznat kao posebna vrsta, dodaje.
Rogač se, kaže Božanić, kao brašno upotrebljava u raznim kolačima, od njega se radi rakija, poznata Rogačuša koja je sve traženija, a sjemenke se upotrebljavaju za konzerviranje dječje hrane, koristi se u farmaceutskoj industriji, u štavljenju kože, od njega se radi čokolada, bomboni, keksi, torte, razne slastice te služi kao ljepilo.
“Čak je i sveti Ivan Krstitelj 40 dana u pustinji živio na rogaču i vodi. Ljekovit je i pomaže osobama koje imaju želučane probleme, regulira probavu i obnavlja crijevnu floru. Biljka je koja izuzetno dobro podnosi sušu, te baca cvijet i list kada je najsušnije razdoblje. Oko njega ima puno posla jer zahtjeva pažnju i kompletnu obradu kao i primjerice maslina, s tim da je manje zahtjevan od masline jer ga ne pogađa toliko bolesti”, kaže Božanić. No, dodaje, da ih u zadnje vrijeme muči nametnik – crv potkornjak, koji čini velike štete na starim stablima.
Brašno od rogača
Otkupna cijena rogača u komiškoj poljoprivrednoj zadruzi je između 2,5 i 3 kune. Božanić tvrdi da to nije loša cijena usporedi li se s otkupnom cijenom mandarina i jabuka od po 1,5 kunu.
A prostora za rast te proizvodnje ima, s obzirom da Španjolci godišnje proizvedu 350.000 tona rogača, a Hrvatska tek 500 tona. Drugi po proizvodnji iza Španjolaca su Talijani, pa Grci, Turci, Tunižani i ostale mediteranske zemlje.
Pjesacka staza Luštica
Kakvo je stanje kod nas znamo i sami. Za sada ni u naznakama da bi neko mogao pokrenuti sličnu proizvodnju ili da bi započeo plantažno saditi rogač…
„Nakon dvadeset dana rada na probijanju nekadašnje staze od Gurdića do tvrđave Sveti Ivan, San Giovanni, unutrašnjom južnom stranom gradskih zidina otvorili smo nešto što je zaista pravo blago, a toliko je bilo skriveno i zapušteno, da ni u pretpostavci nebi moglo da se zamisli koji potencijal ovo ima u sebi.
Ovaj album ćemo još dopunjati, jer sada se kreće sa visinskim radovima na čišćenju zidina i otvaranju i tih zapuštenih arhitektonskih ljepota…naravno i oštećenja nastalih kroz sve ove decenije ovakvoga stanja…ali krenulo je..ima nade. Potrebno je naglasiti, da je našu posvećenost i želju da nešto promjenimo primjetila institucija Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, koja u ovim fazama uz pomoć i podršku Turističke organizacije Kotora finansijski pomažu ovu aktivnost.
Idemo dalje… „ poručili su na svojoj Facebook stranici članovi PK „Vjeverica“.
Ekipa koju čine četvorica najspretnijih planinara već je od nulte tačke do vrha očistila stazu od rastinja i korova, a sada se vraćaju s vrha ka podnožju čisteći sa zidina i stepenika korov, obavljajući laganije radove.
Vjeverice čiste kotorske zidine
Južne zidine su dosta oštećene od korijenja divlje smokve, jablanova, lovora koje su planinari sasjekli i učinili stazu vidljivom.
Ove sezone prodato je 90.645 ulaznica za San Giovanni, što je budžetu Opštine Kotor donijelo ukupno 271.935 eura.
U pripremi je i međunarodni tender za izradu idejnog rješenja za izgradnju žičare do vrha tvrđave. Nagrada za najbolji rad biće nagrađena sa 40.000 eura.
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju, povodom proslave blagdana Svetog Nikole-biskupa koji je zaštitnik djece, mornara, ribara, sutra 6.decembra u 18 sati u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna biće svečana sveta misa za sve žive i mrtve pomorce. Pjevaće dječji zbor kotorske katedrale.
U prigodnom programu “Božiću u susret” učestvovaće vjeroučenici, mandolinski orkestar “Tripo Tomas” HGD CG i Bokeljska mornarica.
Sveti Nikola danas je poznat kao zaštitnik djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta. Spomendan mu je 6. decembra. Toga dana, njemu u spomen, roditelji darivaju djecu.
Sveti Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću.
Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. decembra 327. godine te je pokopan u Miri. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.
Početak decembra protiče u znaku stabilnog anticiklonalnog vremena. Pretežno sunčano i tokom dana prijatno toplo. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla i mjestimično mraz, a preko dana ponegdje slab razvoj oblačnosti.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 10, najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
Period subota-srijeda:
Pretežno sunčano i tokom dana toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, preko dana slab, a krajem perioda i umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha u manjem kolebanju.
Svjetsko prvenstvo u slobodnim udarcima „Free kick Master Legends“ biće održano u Herceg-Novom 30. i 31. maja 2016. godine, saopšteno je danas na konferenciji za novinare u hotelu Palmon bay.
Događaj koji organizuje “Free Kick Master DOO”, uz podršku Opštine Herceg-Novi i Turističke organizacije, svjetskih je razmjera, okuplja brojne fudbalske asove, a prate ga milioni ljudi preko malih ekrana širom svijeta.
-Ovaj projekat za cilj ima propagiranje mira i razvoja kroz nogomet i biće jedan od najznačajnijih projekata za promociju Herceg-Novog i Crne Gore u svijetu, kazao je na konferenciji direktor londonske kompanije zadužene za promociju „Z7 management” Byron Bird.
– Cilj je, pored takmičenja, promocija i razvoj grada koji je još neotkrivena destinacija sa puno potencijala. Na ovaj način ćemo kroz sport i kulturu doprinijeti kreiranju dobrog imidža Herceg Novog – saopštio je Bird.
Za organizaciju događaja nije neophodan veliki stadion, jer ga najveći broj ljudi prati putem televizijskog prenosa. Očekuje se da će za događaj u Herceg Novom do maja znati preko 400 miliona ljudi u svijetu, a prenosiće ga internacionalne TV kuće. Takmičenje će biti najavljeno na turnirima u Brazilu, Dubaiju i Portugalu, najavio je Bird.
Foto Free kick
Potpisnici ugovora o organizaciji događaja su Turistička organizacija Herceg Novi i “Free Kick Master DOO”, na čjem čelu je Slobodan Petrović. Inicijativa je krenula iz Turističke, a Petrović je zaslužan što je za mjesto centralnog događaja u 2016. godini odabran Herceg Novi.
Direktorica turističke organizacije Herceg Novi Bojana Blagojević kazala je da slijede mjeseci rada i promocije ovog spektakla koji podržavaju svjetske sportske zvijezde. Ona je rekla da je to najbolji način da svijet čuje za Herceg Novi.
– Ovaj koncept “Footbal for peace” naslanja se na projekat koji je u toku – kandidaturu Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine. Jedna od glavnih ideja našeg koncepta “Frenemies – Peace of art” takođe je mir, što je jako važna poruka imajući u vidu trenutnu situaciju u svijetu – kazala je Blagojević.
“Free kick Master Legende” je sportsko takmičenje u kome neke od nekadašnjih najvećih fudbalskih zvijezda, koje nijesu aktivni profesionalni fudbaleri, izvode slobodne udarce, a na golu su poznati golmani. Ovu ideju podržavaju fondacije “Futbol Masters”, “Footbal for peace” i fondacija “Gol Iluminado” Elijasa Figeroe, kao i ličnosti poput ambasadora Ujedinjenih nacija Kofi Anana, Princa Alberta od Monaka, fudbalskih legendi Pelea, Maradone, Bekenbauera.
Na ranijim takmičenjima učestvovali su neki od najslavnijih nogometaša i golmana današnjice i legende ovog sporta Kantona, Balak, Del Piero, Figo, Raul, Anri, Kan, Toldo,.. Koja tačno imena će doći u Herceg Novi znaće se naknadno, kada budu utvrđene obaveze igrača, ali to će sigurno biti igrači koji su među najboljim izvođačima slobodnih udaraca u svijetu. U finalu će učestovati 20 nogometnih zvijezda – 16 nogometaša i četiri golmana.
Uklanjanjem zemljanog nasipa na južnoj strani Tvrđave sv. Nikole te istodobnim rušenjem građevine u kliještima fortifikacije, kao i pregrada u njezinoj unutrašnjosti, započinju pripremni radovi na obnovi Tvrđave sv. Nikole za koje je Šibensko-kninska županija u svom proračunu rezervirala milijun i 180 tisuća kuna. Radove će do kraja prosinca izvesti dubrovačka tvrtka “Tonikom”, dok će stručni nadzor, u koji je uključen i šibenski Konzervatorski odjel, obaviti ovdašnja tvrtka “Dom-konzalting”.
Budući da je riječ o kulturnom dobru najviše kategorije, iskop, rušenje, uklanjanje i odvoz deponiranog materijala i građevinskog otpada moraju se izvoditi s najvećom pozornošću kako se ne bi prouzročila bilo kakva oštećenja, što je složen posao, jer će doprema opreme i odvoz deponiranog materijala biti moguć jedino morskim putem.
Kazano je to na konferenciji za novinare kojoj su, uz šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, prisustvovali Anita Babačić Ajduk, Josip Ćuzela i Sanja Slavica Matešić, predstavnici Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, Konzervatorskog odjela te županijskog Upravnog odjela za zaštitu prirode.
– Nakon okončanja pripremnih radova, ovisno o ispitivanjima termovizije, dovršit će se projektiranje kopnenog prilaza tvrđavi i sanacija mula, koje planiramo dovršiti u sljedećoj godini – kazao je Pauk.
Venecijanske utvrde
Tvrđava sv. Nikole predložena je, inače, za postupak upisa na UNESCO-ovu listu kulturnih dobara materijalne baštine koji je inicirao talijanski grad Bergamo za venecijanske utvrde od 15. do 17. stoljeća na prostoru nekadašnje Mletačke Republike.- Upravo zbog strogih UNESCO-ovih pravila, radovi na Tvrđavi sv. Nikole ni dinamikom, a ni opsegom neće pratiti projekte revitalizacije ostalih gradskih tvrđava. Nominacija na UNESCO-ovu listu nam je od izuzetne važnosti te ćemo kod svih radova konzultirati, uz Konzervatorski odjel, još i predstavnike UNESCO-a. Izgradnjom šetnice u Kanalu sv. Ante, Javna ustanova Priroda, uz podršku Šibensko-kninske županije, pokazala je sposobnost privlačenja financijskih sredstava i realizacije čitavog pothvata u planiranim rokovima i proračunu. To nam daje za pravo vjerovati da i obnova tvrđave, iako se radi o velikom i dugotrajnom poslu, može biti ostvarena u realnom i sagledivom vremenskom okviru – rezimirao je Pauk.
Ministarstvo kulture je za koordinatora projekta nominacije Venecijanskih utvrda, i to dio koji se odnosi na Šibenik, imenovala mr. sc. Josipa Ćuzelu. Na skupu je istaknuto kako su Šibensko-kninska županija i Javna ustanova Priroda do sada odradili veliki dio pripreme projektne dokumentacije za početak radova na Tvrđavi sv. Nikole.
„Za nas je 2015. godina bila veoma uspješna, to je ujedno i bila naša prva operativna godina u kojoj smo izgradili i predali naše prve rezidencijalne, stambene objekte našim korisnicima. To je bio za nas veliki uspjeh, dobili smo i povratne informacije u smislu kvaliteta i iskustav naših klijenata koji žive u tim objektima. Organizovali smo brojne manifestacije, izložbe, golf, jogu …“ – kazao je novinarima, izvršni direktor Luštica Bay, Darren Gibson, prilikom današnjeg susreta sa novinarima koji je upriličio u Tivtu.
Prema riječima Gibsona radovi na marini u Luštica Bay bi trebali biti završeni tokom naredne godine. Ovih dana kompanija je započela sa izgradnjom novih 45 stambenih jedinica u naselju, koji će biti završeni u toku 2016.godine, koja je inače veoma važna u novom investiconom ciklusu.
Darren Gibson sa novinarima
„U 2016. godini započet ćemo sa izgradnjom prvog hotela, golf igrališta. Ove godine smo imali veoma dobru prodaju i očekujem da u martu počnemo sa izgradnjom novih 44 objekta sa aptmanima a sredinom godine sa izgradnjom luksuznih vila. Što se tiče marine ona će biti završena u toku januara, dok bi u toku godine trebala biti opremljena i stavljena u upotrebu.
Sa ponosom mogu kazati da imamo klijente koji dolaze iz 21 države. Pošto smo mi švajcarsko – egipatska kompanija, Orascom, normalno je da su prvi kupci iz te dvije države, imamo 30 posto klijenata iz Rusije, 20 posto iz Srbije, regiona, Velike Britanije, Francuske, SAD-a, Libanona…“ – kazao je Darren Gibson.
Darren Gibson
Iduće godine počinje izgradnja puta za Luštica Bay
Predsjednik Opštine Tivat, Ivan Novosel i direktor Direkcije za javne radove, Žarko Živković potpisali su danas sporazum o prenosu sredstava za izgradnju pristupnog puta za Lušticu. Radi se o protokolu za izgradnju saobraćajnice do kompleksa Luštica Bay, kojim je Direkcija opštini Tivat prebacila tri miliona eura za finansiranje prve faze projekta.
Planirana je izgradnja moderne saobraćajnice širine 14 metara, sa po dvije saobraćajne, pješačke i biciklističke staze, sa zelenim površinama i pješačkim ostrvima. U put će biti ugrađen cjevovod i elektroenergetski kabl od 110 kilovolti kojim će snadbijevati kompleks Luštica Bej i Qatari Diar.
Vrijednost radova prve faze iznosi 6,5 miliona eura, a zavisno od tenderske procedure, rok za izgradnju je 12 do 14 mjeseci.
„Radi se o dvije saobraćajnice MR1 i MR2, dužine 8,8 kilometara. Obaveza opštine je faza MR1 u dužini 4,8 kilometara od kružnog toka koji se gradi kod bivšeg restorana Delfin do kompleksa Luštica Bay“, kazao je Novosel.