Zavod za zapošljavanje Crne Goreodnosno Biro rada Kotor i Biro rada Tivat, pozvali su sve registrovane pčelare i lica koja se bave proizvodnjom meda a, koji posluju i registrovani su u opštinama Kotor i Tivat, da se prijave na svojim matičnim Biroima rada povodom iniciranja klastera medaKotora i Tivta.
Prijavom pčelara na Biroima rada stvara se uslov za organizovanje budućeg Info-dana. Tim stručnjaka sa Biroa rada Kotor i Tivat imaju misiju da oforme prvi klaster meda u ova dva grada.
“Klaster, kao ideja, podrazumijeva udruživanje gdje je apriori definisan kvalitet, gdje je determinisan kvantitet, kontinuitet proizvodnje sa ciljem da se zadovolje zahtjevi tržišta, kupaca i stoga je klaster strateški orijentisan i razvija se u određenom sektoru. Unutar klastera je moguće kontrolisati faktore koji utiču na strategiju svakog preduzetnika i proizvođača meda. Tako klasteri mogu postati “generator“ novog načina strateškog razmišljanja u crnogorskoj privredi gdje se zna koji se proizvodi moraju proizvoditi za određeno ciljno područje i tačno se zna koji su ciljni kupci.”- kazala je Vesna Vukić, konsultant za preduzetništvo Biroa rada Tivat.
Dodala je da je cilj javnog poziva da se proizvođači meda i pčelari iz Kotora i Tivta prevashodno informišu o pojmu klastera i njihovog načina rada.
“Krajnji cilj je da se pčelarima omogući veliki broj pogodnosti kao što su konkurentska prednost na tržištu, bolja promocija proizvoda, povećan obim proizvodnje i unapređenje prodaje i riješavanje istih biznis barijera. Time će im se omogućiti i pomoć državnih resora, zaštita proizvoda i povezivanje sa fondovima za finansiranje inovativnih projekata.”- zaključila je Vukić.
Posljednjeg dana februara na vremenske prilike djeluje duboka sredozemna ciklona s centrom nad Italijom. Tokom noći njena se fronta s mora premještala prema kopnu, donoseći mjestimičnu kišu, pljuskove i grmljavinu.
S prednje strane ciklone u Boku je priticao topao vazduh porijeklom sa sjevera Afrike, pa je i temperatura visoka za ovo doba godine.
Danas, pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. Intenzivnije padavine očekuju se tokom drugog dijela dana, mjestimično umjerene do obilne količine. Vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 19 stepeni.
Period ponedjeljak-petak:
U ponedjeljak pretežno oblačno i kišovito, mjestimično pljuskovi i grmljavina, tokom utorka i srijede promjenljivo, sunčani intervali, ali i povremeno kiša, naročito u utorak. I u četvrtak često kiša, a u petak pretežno sunčano. Od utorka u višim planinskim predjelima na sjeveru će povremeno padati snijeg, posebno tokom četvrtka. Vjetar u ponedjeljak pojačan i jak južni i jugoistočni, narednih dana uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera, a od četvrtka krajem dana do u petak ujutru, umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Temperatura vazduha u padu, zatim u manjem kolebanju.
Povodom Kotorskih karnevalskih fešti učenici muzičke škole će održati koncert “Pod maskama” – u utoraak, 1.marta, Koncertna dvorana – Crkva Svetog Duha u 19 sati.
Kotorskoj publici predstaviće se učenici ŠOSMO “Vida Matjan”, niže i srednje škole na različitim instrumentima sa kompozicijama Piazzolle, Poppa,Mozarta,Haydna, Handela,Clarkea Burgmullera, Konjovića, Živanovića…
Spuškim zatvorenicima i policiji nema mjesta na karnevalu
Predsjednica Upravnog odbora JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ iz Kotora i članica OO DPS Kotor, Vjera Rašković-Perojević, nije sinoć dozvolila ulazak na maskenbal u Radanovićima, grupnoj maski„Špijuni su među nama“iz Tivta.
Maskenbal održan u Poslovnom centru „Vukšić“ u Radanovićima, sastavni je dio Kotorskih karnevalskih feštikoje su formalno počele u petak.
Grupnu masku „Špijuni su među nama“a koja se u proteklih dvadesetak dana već okitila prvom nagradom na Lastovskom karnevalu uTivtu, te četvrtom nagradom na maskembalu Praznika mimoze u Herceg Novom čini dvadesetak mladih iz Tivta, obučenih u policijske i robijaške uniforme sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor, a sve u pratnji „advokata Biberovića“. Maska koja je jasna aluzija na trenutno najaktuelnija hapšenja niza visokih državnih i lokalnih funkcionera u Crnoj Gori, pod sumnjom da su dio organizovane kriminalne grupe, bila je apsolutni hit na karnevalima u Boki.
„Kada smo došli na vrata PC „Vukšić“ gdje se maskenbal održavao, prišla nam je gospođa iz Organizacionog odbora (Vjera Rašković-Perojević, prim.aut.) i rekla nam da ne možemo ući i učestvovati na maskenbalu jer je navodno naša maska politička i nekorektna. Zabranila nam je ulazak u salu, što je momentalno izazvalo revolt još nekolicine učesnika maskebala – naših prijatelja i poznanika, pa je manifestaciju demonstrativno napustilo još nekoliko maski.“- ispričao nam je jedan od članova grupne maske „Špijuni su među nama“. Ovu verziju događaja potvrdilo nam je još nekoliko učesnika maskenbala u Radanovićima, ocijenivši da je takvo ponašanje organizatora te pučke fešte, nezapamćeno i da se do sada na karnevalu nikada nije vodila „politička cenzura“.
Rašković-Perojević je danas tražila da joj pitanja u vezi sa dešavanjima na subotnjem maskenbalu, dostavimo e-mailom na adesu Kulturnog centra, obećavši da će na njih Organizacioni odbor Kotorskog karnevala odgovoriti u ponedjeljak. Direktor Kulturnog centra Kotor i njen stranački kolega iz DPS, Miloš Dževerdanović nije želio da bilo što komentariše prije nego što se „detaljno upozna“ sa time što se desilo na maskenbalu i istakao da će se o tome u ponedjeljak izjasniti Organizacioni odbor.
Mala fešta od naranče u organizaciji hercegnovske NVO „Ruke“ održana je danas na velikoj terasi Gradske kafane u Herceg-Novom.
Na Feštiu čast naranči učestvovalo je 50-ak izlagača i proizvođača, iz Herceg Novog, Risna, Tivta, Morinja, Bijele. Na stolovima je bilo kolača, torti, voćnih kupova, džemova od divlje i pitome naranče, sokova i likera, suvenira, do slanih delicija.
Novina u odnosu na prošlu godinu bio je internacionalni sto gdje su posjetioci mogli da probaju specijalitete iz Engleske, Italije, Meksika Rusije, sve od naranče.
Manifetaciju je otvorila Danijela Stolica, generalna direktorica Direktorata za privredu i ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.
„Ako može Krf da bude prepoznat po fortuneli, Sorento i Kipar po limunu, zašto ne bismo u Herceg – Novom učinili isto sa narančom, da se naši turisti u koferima odnesu proizvode od naranče poput džema ili likera. Zašto ti proizvodi ne bi bili u ponudi svih naših restorana i kafića. Ministarstvo poljoprivrede će intenzivno raditi sa proizvođačima iz Herceg Novog, da i mi osmislimo neke proizvode koji će biti zaštićeni i prepoznati širom Crne Gore i EU“, kazala je Stolica, te poželjela da Mala fešta od narančepostane velika i brend Herceg – Novog.
Mala fešta od naranče 2016.
Mala fešta od naranče imala je humanitarni karakter, tako da je dio prihoda od prodaje sokova od narandže koje su pripremile aktivistkinje NVO „Ruke“ namjenjen je za liječenje Žane Međedović i Martina Stjepanovića. Organizovano je i fotografisanje i tako prikupljana pomoć za malu podgoričanku Evu Velimirović, kazala nam je u ime organizatora Milina Kovačević.
Talijanska ronilačka škola Raid Italia zaslužna je za postavljanje novog Guinnessovog svjetskog rekorda.
Ovoga puta rekord je u kategoriji najdužeg ljudskog lanca pod vodom. Naime, u vodama kraj otočja Elba 173 ronioca napravili su podvodni lanac i time postavili novi rekord. Koristeći standardnu ronilačku opremu sudionici su pomoću označenih plutača i užadi formirali lanac držeći se za ruke više od minute, što je uvjet za postavljanje rekorda.
“Željeli smo to napraviti jer smo željeli pokazati kako je divno ronjenje te demonstrirati da ronjenje može povezati sve ljude na svijetu”, stoji u priopćenju glasnogovornika Raid Italije. Talijanski ronioci tako su s trona skinuli 110 sudionika koji su prethodni rekord postavili 2013. u francuskom Reunionu.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović očekuje nastavak parlamentarnog dijaloga, jer je, kako ističe, o brojnim značajnim i osjetljivim pitanjima postignuta puna saglasnost.
Povodom optužbi opozicije da je upravo on jednostranim raspisivanjem izbora u Tivtu za 17. april doprinio neuspjehu pregovora, Vujanović je u emisiji “Živa istina” saopštio da je spreman da promijeni tu odluku.
“Spreman sam na kooperativnost koja podrazumijeva da se samo jedna odredba Zakona o lokalnoj samoupravi unese kojom će se mandat Parlamenta u Tivtu produžiti od 7. maja do novih izbora koji bi se održali istovremeno sa parlamentarnim. Dakle, neophodno je promijeniti jednu jedinu odredbu Zakona o lokalnoj samoupravi da bih ja stavio van snage tu odluku i sačekao zakazivanje novih izbora, što može biti dio dogovora parlamentarnih stranka. Nije to naravno nešto što je savršeno pravno očekivano, ali jedina mogućnost za mene kao predsjednika države da stavim van snage tu odluku je ukoliko se zakon izmijeni”, kazao je on.
U Crnoj Gorise, već dva mjeseca, događa nešto što izaziva čuđenje građana naviknutih na malo novca i veliku skupoću.
Najveći trgovački lanci su toliko spustili cijene pojedinih prehrambenih proizvoda da su potrošači već počeli da sumnjaju u kvalitet i ispravnost mesa i ostale hrane čija je cijena na rekordno niskom nivou.
Međutim, po svemu sudeći, ne radi se o tome.
“Meso koje se uvozi i prodaje u Crnoj Gori kroz trgovačke lance je sigurno i stopostotno mikrobiološki ispravno i kvalitetno”, kaže za RSE Đorđije Goranović, vlasnik mesne industrije Goranović.
Industrija Goranović je jedna od glavnih dobavljača mesa i mesnih prerađevina za trgovačke lance koji drastičan pad cijena objašnjava otvorenim ratom trgovačkih lanaca.
Gastro
“U borbi za crnogorsko tržište koje je malo, veliki trgovinski lanci počinju sve više i intenzivnije da koriste strategiju marketinškog pozicioniranja u smislu privlačenja potrošača kroz aktivnosti koje se baziraju na takozvanoj unakrsnoj prodaji. Oni žele da potrošače, niskim cijenama, dovedu u svoje objekte“, kaže Vasilije Kostić, ekonomski analitičar, te dodaje:
“Time će se nauditi konkurenciji, ali suštinski smisao nije u prodaji tih proizvoda, jer će trgovci na njima gubiti. Oni očekuju povećanu prodaju drugih artikala. Radi se o marketinškoj profitabilnosti proizvoda za razliku od, svima poznate, finansijske profitabilnosti.”
Kostić ističe da, pored unutrašnjih, postoje i spoljni razlozi.
“Uvođenjem sankcija EU Rusiji, tržište se smanjilo za zapadne proizvođače mesa i drugih artikala koji izvoze i u Crnu Goru. Sada, nižom cijenom nastoje da realizuju svoju poslovnu politiku”, riječi su analitičara Vasilija Kostića.
U prodavnicama najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, svinjski but se prodaje za svega jedan 1,89 eura, kilogram svinjske plećke bez kosti košta samo deset centi manje, a ni teleća rebra nijesu mnogo skuplja.
Pomorandže se mogu kupiti za 0,18 eura, a jabuke za dvadesetak centi. Pored, za građane najinteresantnijih, prehrambenih proizvoda, po značajno nižim cijenama se mogu naći i drugi proizvodi u koje spada i kućna hemija.
Naranča
Iako se potrošači raduju niskim cijenama, vlasnik mesne industrije Goranović, Đorđije Goranović, navodi da će aktuelni rat trgovinskih lanaca proizvesti negativne posljedice.
“Prva je gubitak radnih mjesta u manjim trgovinama koji su, uglavnom, porodičnog karaktera. Svakog dana se zatvori po jedna. Druga je slabljenje konkurentske pozicije crnogorskih proizvođača koji ne mogu da pariraju ovim ‘dampingovanim’ cijenama. Treće – u ovom trgovinskom ratu, vjerovatno će i same kompanije koje u njemu učestvuju oslabiti”, ocjenjuje Goranović, te naglašava:
“Zbog toga se mogu očekivati problemi u poslovanju dijela trgovinskih lanaca što će generisati negativne efekte u vidu gubljenja radnih mjesta i nemogućnosti plaćanja obaveza prema dobavljačima i proizvođačima.”
Goranović je, odgovarajući na pitanje, kolika je realna cijena kilograma svinjskog buta koji sada košta 1,89 eura, rekao i kakve će cijene mesa i hrane uopšte biti u narednom periodu.
“Realna cijena u ovom trenutku bi bila 3,20 eura. Inače, cijena svinjskog mesa je na evropskoj berzi dostigla najniži nivo 2009. godine. Tačnije, na današnji dan cijene svinjskog mesa su sedam-osam posto niže nego tada”, tvrdi Đorđije Goranović, te zaključuje:
“Predviđanja Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) su da će se cijene hrane u svijetu zadržati na ovom nivou u narednih godinu – godinu i po dana. Razlozi su pad cijena žitarica koje su važan input za proizvodnju stočne hrane zbog pada cijene nafte i naftnih derivata koji, inače, imaju široku primjenu za proizvodnju finalnih mesnih proizvoda.”
U nedjelju promjenljivo oblačno i uglavnom suvo, tokom noći kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, od večenjih sati jak, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 12, najviša dnevna od 10 do 19 stepeni.
Tokom noći između nedjelje i ponedjeljka i u ponedjeljak pretežno oblačno, mjestimično kiša, ponegdje i kratkotrajni pljuskovi i grmljavina.
U utorak ponegdje slaba kiša, u srijedu uglavnom suvo sa sunčanim periodima, a tokom četvrtka mjestimično kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, u nedjelju i ponedjeljak na udare i jak, južni i jugoistočni, u utorak krajem dana, tokom noći i u srijedu ujutru sjeverni i sjeveroistočni, naredna dva dana slab do umjeren, u srijedu promjenljiv, a u četvrtak uglavnom južnih smjerova.
Najviša dnevna temperatura vazduha u nedjelju u porastu, od ponedjeljka u blagom padu.
Probna proizvodnja u prvoj kompostani u Crnoj Gori – u Kavču kod Kotora, počela je ovih dana čime su četiri primorske opštine – Tivat, Kotor, Herceg Novi i Budva trajno riješili problem tretmana i prerade zelenog otpada. Saopšteno je to juče u Tivtu na završnoj konferenciji projekta nazvanog „Uspostavljanje kompostiranja i selektovanog odlaganja otpada u opštinama Kotor, Tivat, Budva i Herceg Novi“, a koji su ta četiri grada u saradnji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, NVO „Eko centar delfin“ iz Kotora i Vladom, sproveli u protekle skoro dvije godine.
Projekat vrijedan skoro 450 hiljada eura sa 71 odsto novca finasirala je Delegacija EU u Crnoj Gori, 18 Vlada Crne Gore, a ostatak komunalna preduzeća četiri primorska grada.
Prema riječima projekt-menadžerke Jelene Radunović, u Kavču je na imanju Komunalnog preduzeća Kotor izgrađena kompostana površine 600 kvadrata opremljena drobilicom i prevrtačem za zeleni otpad. Navaljena su i 24 velika kontejnera za zeleni otpad za sva četiri grada, 3 pres-kontejnera za Budvu i 150 klasičnih metalnih kontejnera za Tivat i Herceg Novi, kako bi se pokrenula akcija selektiranog odlaganja zelenog, odnosno primarne selekcije ostalog komunalnog otpada na tzv. mokru i suvu frakciju.
„Na početku projekta 2013, procjena je bila da se svakodnevno iz 4 grada izveze ukupno oko 40 kubika zelenog otpada, ali se ispostavlo da su te količine ipak znatno veće. Početkom rada kompostane i procesa 100 postotne prerade zelenog otpada, riješili smo prvi dio jedne velike slagalice koja se zove održivo upravljanje otpadom u našim gradovima.“- kazala je sekretarka za saobraćaj i komunalne djelatnosti Opštine Tivat Zorica Gverović, dodajući da će se kompost proizveden preradom zelenog otpada u Kavču, koristiti za prihranjivanje i održavanje javnih zelenih površina u Tivtu, Kotoru, Herceg Novom i Budvi, ali i za prodaju na tržištu.
Direktor Komunalnog preduzeća Kotor koje je bilo nosilac projekta, Zoran Mrdak, kazao je da odlično sarađuju sa kolegama iz sujedna tri grada i da će kroz narednu fazu širenja primarne selekcije otpada na mokri i suvi, biti znatno smanjeni operativni troškovi jer će na regionalnu sanitarnu deponiju smeća Možura, gdje se odlaganje tone smeća iz Boke plaća 35 eura, ići zanačajno manje količine otpada.
V.D. direktor Komunalnog preduzeća Tivat Tonko Lukšić naglasio je dapočetak rada kompostane znači veliku uštedu za to preduzeće koje je zeleni otpad do sada odlagalo na staru deponiju smeća Grabovac u Krtolima, radi njene sanacije. On je podvukao da Tivćani već imaju uspostavljeni dobar sistem sekundarne selekcije otpada pa JKP godišnje prikupi i na reciklažu pošalje i do 250 tona plastike, limenkim, kartona i papira.
„Sistem primarne selekcije ćemo unaprediti postavljanjem 35 lokacija sa po dva kontejnera u koji će se odvojeno odlagati tzv.mokri, odnosno suvi komunalni otpad.“- najavo je Lukšić, dok je predstavnica NVO „Eko centar Delfin“ iz Kotora Ljilja Radunović naglasila je da je Vlada pokazala interesovanje da ovakav projekat, po regionalnom principu, realizuje i u drugim djelovima Crne Gore.
