Svjetski dan mizike21. jun,, biće obilježen u Kotoru, gradu koji je od davnina prepoznat kao crnogorska prijestonica kulture, koji godinama unazad baštini svjetske kulturne vrijednosti.
ŠOSMO “Vida Matjan”, kao institucija u kojoj kotorska, a i djeca iz okolnih opština stiču osnovno i srednje muzičko obrazovanje biće organizator cjelodnevnog događaja.
“Mislim da Kotorani i očekuju slavlje 21. juna. Ubijeđena sam da kotorska muzička škola stvara dobre navike, koje su izuzetno atraktivne kako za Kotorane, tako i za goste našeg grada”, kazala je Laura Jovanović, direktorica škole.
U jutarnjim časovima, na kotorskim trgovima i pjacetama čuće se izvedbe muzičkih talenata iz kotorske muzičke škole. S obzirom na to da su ovakvi spontani nastupi dio kotorske koncertne sezone, sigurni smo da će nastupi 21. juna biti kruna dotadašnjim uspješnim naporima da se lijepim notama šarmiraju svi prisutni.
U posebnom ambijentalnom prostoru, ispred Crkve sv. Tripuna, u 20, 30sati , profesori i đaci će održati svečani koncert koji će podrazumijevati klasičnu, umjetničku, klapsku i horsku muziku.
U programu ce učestvovati : učenici i profesori muzičke škole “Vida Matjan”, klape “Bisernice Boke” i “Maris”, klapa “Vida Matjan”, Hor “Jedinstvo”, članovi Hrvatskog kulturnog društva “Tomislav” ( Nada Baldić, mješovita klapa, dječiji hor “Leptirići”)
Od starih vrša, udica, do multimedijalnih sadržaja, ormara iz čijih ladica je moguće čuti zvuk mora, galeba, dupina – tako izgleda samo dio postava »Kuće od mora«, novog Interpretacijskog centra ribarske i pomorske baštine Ekomuzeja Mošćenička Draga koji je svečano otvoren u prisustvu stotinjak ljudi iz javnog života Liburnije i Primorsko-goranske županije.
Interpretacijski centar Ekomuzeja Mošćenička Draga prostire se na dvije etaže građevine (u prostoru velikom 52 »kvadrata«) smještene unutar zaštićene cjeline, odmah iznad draške lučice, piše Novi list.
Tema novog muzejskog prostora je maritimna baština koja je sagledana kroz tri aspekta – ribarstvo, pomorstvo i tradicionalna brodogradnja. Izložbeni prostor u prizemlju »Ribarija – pekjarija«, uz standardne teme poput vrsta i tipologija mreža, ribolovnog alata te tipova rasvjetnih tijela korištenih u ribolovu, prikazuje postupke soljenja ribe i krpanja mreža, odnosno elemente zajedničke baštine iz doba slavenske zajednice – udice, vrše, osti, mreže…
Ribarska baština
I moj nono je navigal
Dio postava prikupljen je od lokalnog stanovništva, dok je dio građe posuđen od Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Za razliku od uobičajenog koncepta muzejskih postava kada je riječ o maritimnoj baštini i predstavljanju svakodnevnog života ribara, ovdje je pažnja posvećena i poziciji i ulozi žene. Drugi dio prostora prikazuje tradicijsku brodogradnju – radionicu s pripadajućim alatom, makete i nacrte karakteristične za lokalnu brodogradnju, video materijale s ranijih smotra i regata tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi kao i snimak obale na području Mošćeničke Drage. Povijest pomorstva iz doba jedrenjaka, odnosno između dva rata prikazana je postavom »I moj nono je navigal« koji sadrži brojne artefakte poput stare signalne zastave, zavjetnu sliku staru 130 godina, navigacijske instrumente i slično. S obzirom na relativno malu »kvadraturu« izložbenog prostora, priče iz pomorske baštine predstavljene su i kroz 16 informativnih ploča postavljenih na rivi, a svojim sadržajem oni izlaze iz okvira zidova muzeja što daje veliku draž ovom malom prostoru koji na taj način postaje sadržajan i velik.
Ribarska baština
Rad u večernjim satima
– S osnivanjem Katedre Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga započeli smo 2003. godine, a odmah 2004. godine osnovali smo Radnu grupu za proučavanje pomorstva i ribarstva. Time smo na sustavan način počeli istraživati tu našu bogatu ribarsku i pomorsku baštinu, da bi 2008. godine sramežljivo došli na ideju da bi trebalo napraviti zbirku. Općina je 2011. godine ovaj prostor uz pomoć PGŽ-a uredila, nažalost novca za dalje nije bilo, pa je to posljednjih nekoliko godina bio galerijski prostor, da bi nas 2015. godine obasjalo sunce. Dobili smo projekt »Mala barka«, a dio projekta je i ovaj inerpretacijski centar. Tada smo te bogate materijale koje smo imali obradili na muzeološki način. Dobili smo presjek naše ribarske i pomorske baštine na relativno malo prostora. Nismo mogli staviti previše artefakata, ali ipak smo željeli da budu što više zastupljeni, tako da ima i onih starih 50 ali i 120 godina, što govori o njihovoj vrijednosti.
Uz to napravili smo i jednu bogatu multimediju, snimili sve vrste ribarije kojima smo se ovdje bavili, imamo prikaze našeg podmorja…. Zapravo, ovo je spoj klasičnog postava sa vrlo suvremenim elementima i mislim da će se to ljudima sviđati – prisjetio se ravnatelj Ekomuzeja Mošćenička Draga Robert Mohović začetaka priče kao i osvrnuo na finalni, novi kuturni, ujedno i turistički proizvod Mošćeničke Drage, pritom se zahvalivši svima koji su sudjelovali u realizaciji.
»Kuća od mora« za sve posjetitelje bit će otvorena u večernjem terminu, 19 do 23 sata, a po potrebi centar će se otvarati i tokom dana, posebno za izletnike koje stižu brodovima u drašku lučicu. Ulaz se za sada neće naplaćivati.
30. jubilarni festival „Grad theatre City Budva“ biće otvoren večeras Za dan otvaranja prema tradiciji planirana su tri značajna programa.
U 20 sati, na Trgu pjesnika će biti otvoren književni program festivala, gostovanjem jednog od najzančajnijih savremenih svjetskih pisaca i jedan od najvažnijih svaremenih izraelskih stvaralaca Davida Grosmana, koji svoja gostovanja u regionu otpočinje u Budvi.
Grosman je poznat kao romansijer, pripovijedač, esejista i dramski pisac. Pisac je lucidnih i provokativnih angažovanih tekstova i političke publicistike, najčešće posvećenih bliskoistočnim temama. Djela Davida Grosmana prevedena su na 25 svjetskih jezika, a njihov pisac je dobitnik niza najprestižnijih međunarodnih nagrada za književnost.
U 22 sata, na novoj festivalskoj sceni u Vještici, u Bečićima, biće odigrana predstava Sofoklova „Antigona – 2000 godina kasnije“, koprodukcija Kazališta Ulysses sa Briona i Festivala MESS iz Sarajeva, u režiji Lenke Udovički.
Kako navodi kritika, „ova predstava scenski propituje mitsku priču iz davnih vremena, priču koju je Sofokla pisao i njome opisao vrijeme rađanja evropske civilizacije u mukama, pobjede nad barbarizmom, i tako politički aktuelno, kritički savremeno zauvijek obilježio dramsko pismo koje poznajemo. Istovremeno, to je priča koja nas upravo danas spretno sustiže i tjera da zastanemo, osvrnemo se i prepoznamo sebe, preispitamo vlastite stavove u ovom našem (ne)vremenu – kako interpretacijom mita tako i dokumentarističkim dramaturškim intervencijama koje otvaraju prostor diskusije o postojanju te teme kroz tisućljeća.
Svečano otvaranje 30. festivala Grad teatar Budva
Prevoz za predstavu je obezbijeđen i polazi sa polukružnog toka (kod sata) u 21.15 sati.
U ponoć, na sceni između crkava, biće održano i svečano otvaranje festivala, nakon čega će biti upriličeno i veče sa Radetom Šerbedžijom, članom prve direkcije festivala, i glumcem koji je je velikim predstavama, kakve su bile „Tit Andronik“ Dušana Jovanovića, „Don Žuan“, „Tartif“ i „Oslobođenje Skoplja“ Ljubiše Ristića, utemeljile puteve „Grada teatra“. Šerbedžija će govoriti o počecima „Grada teatra“, ali će, u čast otvaranja jubilarnog festivala, govoriti i svoju poeziju.
Posebno opremljena brza plovila, odgovarajuća oprema, 24 satna dežurna logistika te educirani kadar, ono je što EmergenSea mrežu čini pouzdanim partnerom u momentu kad vam na moru zatreba pomoć, dostava ili pratnja i osiguranje raznih manifestacija.
Inicijativa koju je pokrenuo i podržava Alimar d.o.o. Hrvatska i Seassist Srl. Italia nastala je kao potreba udruživanja čarter tvrtki, privatnih vlasnika brodova, osiguravajućih društava, ronilačkih klubova, udruge ribara te ostalih nautičkih subjekata oko zajedničkog problema pomoći i intervencija na moru.
Svi partneri uključeni u EmergenSea mrežu, skup su velikog iskustva, motiviranosti i zajedničkih ulaganja u sigurniju plovidbu Jadranskim morem
Zatreba li pomoć ili bilo kakva informacija vezana za naše djelovanje ili vašu sigurnost na moru, nakon učlanjenja vaši problemi postaju naša briga, poručuju iz Emergensea Montenegro.
Broj za hitne intervencije +382 68 112 122
EmergenSea Montenegro
Sjedište baze je u marini Lazaret u Herceg Novom
EmergenSea Montenegro
Opcija 1: naplaćujemo intervencije po cjenovniku onome ko zovne a nije član
Opcija 2: nudimo učlanjenje u našoj mreži. Prilikom učlanjenja dobijaju se prednosti, neke intervenvije su besplatne
One zvise od paketa koji se uzima
a) može se učlaniti vlasnik zajedno sa plovilom
b) može se učlaniti skipper
Nudimo marinama prodaju START paketa koje oni nude zakupcima i vlasnicima vezova.Sa tom karticom budući član dobija popust na članarinu prilkom učlanjenja.
EmergenSea -Crna Gora
Cjenovnik usluga
START – 3NM / START – up to 3NM
125 €
Dodatne milje / Additional miies
25 €/nm
Tegalj min 3NM / Towing (min 3NM)
9 €/m/NM
Eskort plovila (min 5NM) / Escort min 5NM)
4,5 €/m/NM
Uvođenje plovila u marinu (max 3NM) / Manouverint into the port max 3NMS
27€/m
Lakše odsukavanje / Minor re floating
125 €/m
Dodatno plovilo / Minor re-floating – additional boat
62,5 €/m
Dostava dijelova ill goriva /fuel or spare parts deliver/
25€/NM
Transfer putnika (2) / Transport – up to 2 passengers
25 €/NM
Dodatni putnik / Additional passenger
15 €
Mehanički radovi (30min) / Mechanical works |30mm)
56 €
Ronjenje s bocama (30min) / SCUBA diving (30min)
125 €
Čuvanje plovila (60min) / Guarding the vessel (60 min)
25 €
Kompanija EmegenSea vrši i vrste podvodnih radova, gradnju i sanaciju ponti i mula.Prevoz putnika u turističke svrha, najam našeg gumenjaka sa skipperom i ronilačle ekskurzije.
Vlasnik franšize EmergenSea za Crnu Goru Toni Ivičević posebno ističe da koliko god je važno i korisno osigurati svoje plovilo za slučaj nezgode i materijalne štete, jednako je važno i korisno unaprijed predvidjeti mogućnost da će vam jednom možda zatrebati i pomoć na moru i na takvu se situaciju na vrijeme pripremiti. Jedan od načina je postati članom.
„Učlanjenjem u bilo koju od EmergenSea baza, plovilu ili skiperu na raspolaganje se stavljaju sve ostale baze, što omogućava bezbjednu i sigurnu plovidbu širom Mediterana.
EmergenSea Montenegro kancelarija se nalazi na Škveru, u prostorijama JK „Jugole Grakalić“, a zainteresovani vlasnici plovila i skiperi sve dodatne informacije mogu pronaći na zvaničnom portalu http://www.emergensea.net, na FB stranicama ili pozivom na broj 068 112 122“, kao i na e-mail emergensea.mne@gmail.com – kazao je za naš portal koodinator EmergenSea, Nikola Mandić.
Donosimo snimak delfina koji je prije nekoliko dana napravila ekipa EmergenSea na ulazu u Boku Kotorsku.
Izložbu „Iz mog ugla” Muhameda Maksa Đerleka, koji se samostalno predstavio publici po petnaesti put svojim karikaturama, u Galeriji „SPA” u Herceg Novom otvorio je Generalni konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Slobodan Bajić.
Izloženo je dvadesetpet karikatura iz opusa od oko 900, koje je Đerlek uradio poslednjih petnaestak godina. Bajić je na otvaranju istakao da je Galerija „Galatea” osmislila odličnu izložbu, čiji je autor jedan od najpoznatijih karikaturista sa ovih prostora i koja se može pogledati do kraja sljedeće nedjelje. Govoreći o umjetniku iz Novog Pazara, koji je učestvovao na mnogobrojnim kolektivnim izložbama tokom prethodnih tridesetak godina od svog grada do Berlina, Bajić je kazao: „Ovakvim radovima, naravno, pripadaju i nagrade i to najveće, kako kod nas, tako i u svijetu, od kojih izdvajam specijalnu nagradu na Festivalu karikature u Ankari, prvo mjesto na Festivalu karikature u mjestu Foligno – Italija, Prvu nagradu na Svjetskom festivalu karikature u Beogradu, u Pljevljima, kao i najpoznatije i najcijenjenije nagrade u regionu, Zlatni Pjer u Beogradu… Sam Maks o naslovu izložbe ima svoje objašnjenje – zašto iz mog ugla, zato što ne volim da mi iko servira istinu, želim da do nje dođem sam. Večeras pogledajte kako Maks Đerlek kao Robin Hud mačem karikaturom otkida osmijeh od onih, koji su od naroda osmijeh oteli i taj osmijeh vraća narodu! On je crtač čiji se pogled na svet zasniva na tragičnim paradoksima savremenog sveta – od tih paradoksa on gradi svet sopstvenih poetskih opservacija, koračajući smelo po jednoj elastičnoj liniji razapetoj iznad ambisa koji nam danas svima preti!
”Hvala vam, poštovana publiko, meni je drago što ste večeras ovde”, rekao je proslavljeni karikaturista, koji je prvi put u Herceg Novom.
„Oduševio sam se Herceg Novim, ali Novi Pazar je nekako dinamičniji. Sigurno je ovde dinamičnije i bolje tokom jula i avgusta. Izložbu sam naslovio „Iz mog ugla”, što je objasnio konzul, a reći ću i ovo: iz tupog ugla i kocka je lopta! Iz svog ugla posmatram i tumačim svet na svoj način, bez uticaja bilo kog.”
Ljubiteljima likovnih umjetnosti obratio se i Domagoj Žarković u ime galerije „Galatea”:
„Želim da zahvalim vama koji ste došli večeras, a onima koji nisu, da poručim da će narednih desetak dana moći da pogledaju ovu izložbu. Treba istaći da se ovaj suptilni crtač, na taj način, samo pridružio majstorima ovog zanata, iz „beogradske škole karikature” – čiji su rodonačelnici, kad je reč o korišćenju linije kao osnovnog izražajnog sredstva u karikaturi – Zuko Džumhur i Dragan Savić, Dimitrije Živadinović i Radoslav Zečević, Zoran Jovanović i Dušan Petričić. Tako imate čuveni američki „Kip slobode”, kome Đerlek drsko, umjesto buktinje stavlja u ruke: svijeću! – pretvarajući ga u smjelu satiričnu opservaciju o relevantnosti postojećih vrijednosti i simbola, kojima tzv „novi svjetski poredak” nameće nužno, i neka nova tumačenja, a Đerlekova vizuelna dosjetka se pretvara u uzbudljivu i radikalnu vizuelnu metaforu“.
Podmorje Petrovca od danas bogatije za nesvakidašnje blago – 300 rimskih novčića koje su turisti i posjetioci bacili u more.
Nesvakidašnju narodnu feštu “Vraćanje blaga moru” organizovao je ruski kolekcionar Vladimir Jevgenič Jumašev u saradnji sa lokalnom NVO “Turistička ambasada”.
U 30 flaša po deset rimskih novčića podijeljeno je turistima i mještanima koji su bacali novčiće, velike vrijednosti u more, prenose Vijesti on line.
Petrovac – foto Vuk Lajović
Ne skrivajući zadovoljstvo, Jumašev je kazao da je feštu organizovao kako bi Petrovac učinio turistički još atraktivnijim.
Ovaj Moskovljanin je tokom prošle godine u dva navrata organizovao bacanje blaga u more, tokom kojih je gotovo hiljadu rimskih novčića završilo u podmorju uz samu plažu.
To je bio razlog da se organizuje posebna fešta.
Petrovac – foto Vuk Lajović
Nakon bacanja novčića organizovana je fešta u restoranu “Katič”.
Predsjednik NVO Žarko Jokanović ponovo je pozvao državu da podmorje Petrovca učini još atraktivnijim, da neki od vojnih nefunkcionalnih brodova potopi u akvatorijumu, kako bi obnovili uništeni biodiverzitet i napravili turističku atrakciju.
Danas se navršava se 850-ta godina od posvete kotorske katedrale Svetog Tripuna. Ona svojom drevnošću i pokretnim umjetničkim fondom kojega čine predmeti nastali u vremenskom rasponu od IV. do XX. stoljeća, predstavlja najznačajniji i najviše istraživani spomenik sakralne arhitekture na tlu današnje Crne Gore.
Dan njene posvete 19.jun, označava u najvećoj mjeri i dan završetka njene izgradnje, koja je započela 1124. godine.
O toj posveti imamo i primarni izvor u prigodnoj diplomi na pergameni koju je sastavio kotorski biskup Maio, koji je bio glavni posvetitelj. Original ovog dokumenta danas se čuva u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, pod signaturom D-I-2. Za presliku ovoga dokumenta zahvaljujemo akademiku Radoslavu Tomiću. Dokument je pisan latinskim jezikom, karolinškom goticom. Donosimo ga i transkribiranoj verziji s razriješenim abrevijaturama i prijevodom, uz manje korekcije već objavljenih radova na ovu temu, ne ulazeći u diplomatičku i paleografsku analizu istoga. Osim ovog ključnog dokumenta za dataciju kotorske katedrale podsjećamo da je sačuvan i obrednik prema kojemu je bila obavljena posveta katedrale. On se danas čuva u Sankt Petersburgu, a datiran je s 1090. godinom te je pripadao kotorskom biskupu Grimoaldu. Na njega je 1983. godine skrenuo pažnju naučne javnosti kanadski znanstvenik Richard Francis Gyug (The Lectionary and Pontifical of Kotor).
Katedrala Svetog Tripuna
Glavna proslava ovoga jubileja biće 17. septembra. Svečano liturgijsko slavlje predslavit će uzoriti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolita zagrebački.
Don Anton Belan
Diplome o posveti katedrale:
Prevod:
+ Ja, biskup Maio, izjavljujem da sam dvanaeste godine moga biskupovanja s mojom subraćom biskupom albanskim Lazarom, biskupom drivatskim Martinom i biskupom ulcinjskim Ivanom, posvetio crkvu svetoga Tripuna naše biskupije sa tri oltara u zajedništvu s opatima Mihovilom, opatom svetog Ivana, Petrom, opatom svetih Srđa i Baka, Ivanom, opatom svetoga Spasa barskog, Petrom, opatom svetog Mihovila kotorskog, Tripunom, opatom svete Marije budvanske, Petrom, opatom svetoga Petra, Ivanom, opatom svetoga Jurja i Jurjem, opatom svetoga Spasa albanskog. Glavni oltar posvetio sam ja, Maio, u čast svetoga Tripuna i svetih mučenika Prima i Felicijana. Drugi oltar s lijeve strane posvetio je našom voljom i dopuštenjem Lazar, biskup arbanski, u čast Blažene Djevice Marije i svete Nevine dječice. Desni oltar našom voljom i dopuštenjem posvetio je Ivan, biskup ulcinjski u čast svetih apostola i svetih mučenika Ivana i Pavla. Godine utjelovljenja Gospodina našega Isusa Krista 1166. indikcije XIII julijskih kalenda, dok se na papinskoj stolici nalazio papa Aleksandar, carevao vrlo pobožni i uvijek pobjednik Emanuel, a namjesnikom Dalmacije i Duklje bio gospodin Izanak koji je istoj posveti dobrovoljno i blagonaklono prisustvovao. U Kotoru je bio prior Vito. Prisustvovao je i Petar, izabrani biskup svački te Andrija, prior arbanaski s cijelim građanstvom.
Prava eksplozija mirisa, ukusa i melosa Boke odjeknula je u subotu veče na Trgu od kulture u Tivtu koji je bio pretijesan da primi više stotina ljudi što su došli na 12-ti po redu veliki gastro šou „Pjat od žućenice“, centralni dio „Žućenica festa“, manifestacije posvećene istoimenoj autohtonoj primorskoj divljoj jestivoj travi. Preko 250 raznovrsnih jela od ili sa žućenicom, svake moguće zamislive slatke i slane njene kombinacije sa tijestom, povrćem, sirevima, morskim plodovima, ribom, mesom i ko zna čime sve još, bili su prava umjetnička djela na ovalima, ali pred čijom estetskom ljepotom posjetioci fešte nisu imali milosti jer su ih sve „pomeli“ za manje od 15 minuta.
Pregobatih trpeza bilo je 17 na kojima je preko 200 učesnika izložilo svoje kreacije. Uz organizatore „Žućenica festa“ iz Organizacije žena i Radio Tivta, jela su pripremile i članice Organizacije žena Risna, Kola srpskih sestara Tivta, Udruženja „Harlekin“, NVO „Ruke“ iz Herceg Novog, Fakulteta za mediteranske poslovne studije, Sporstsko-ribarskog društva „Pagar“, Radio Herceg Novog, te brojni tivatski ugostitelji, a prvi put nastupila je i ekipa kompanije „Luštica Development“. Njihov štand na kome je bilo svega od kolašinskog kačamaka što je napravila PR menadžerka Dragana Bećirović, do posebnih vojnih ANZAC pogačica koje je ispekao izvršni direktor Daren Gibson iz Australije, fešti je dao internacionalnu dimenziju. Premijerno, ove su godine nastupile i političke partije, što su posjetioci šaljivo dočekali komentarima da je „red da i političari koji žive na njegovog grbači, narodu daju makar komad kruha“. Tako je učesnike fešte sinoć na štandu HGI, hranila ministarka bez portfelja Marija Vučinović, a tu su bile pripadnice Aktiva žena SD i „Bokeškog Foruma“.
„Rus mi je `ladno odmah izio Sveti Marko, svega mi!“- uz osmjeh, dok toči domaće vino, „žali“ se predsjednik BF Andrija Petković kome je prvi posjetilac njihovog štanda, ruski turista, pojeo upravo najveće bokeljsko ostrvo sa reljefa zaliva Bokem, napravljenog od crnog i crvenog rižota. Ostali su ga „tješili“ govoreći mu da je Sveti Marko ionako vlasništvo ruske firme „Metropol“.
Žućenica fest 2016.
Različiti jezici mnogobrojnih stranih turista, ujedinjeni su zadovoljnim mljackanjem i pohvalama vrijednih domaćica, ali i predstavnika jačeg pola koji su upregnuli kuhinjske kecelje i svojski se potrudili da Tivćanima i posjetiocima tog grada prirede još jedan gastro doživljaj za nezaborav. Nakon bureka i sladoleda od žućenice koji su obilježili prethodna izdanja ove fešte, sinoć je hit bila marmelada od te biljke još jednom dokazujući da je žućenica „all round“ gastro-igrač za kojeg je granica samo maštovitost kuvara. Jela su zalivana vinima „Plantaža“, a sve je u muzičke boje primorja i Mediterana „obojio“ bogat kulturno zabavni program u kome su nastupili GPD Tivat, mažoretke, KUD „Boka“, VIS „Exodusi“ iz Herceg Novog, te plesne grupe „Enigma“ i „Bellissima“ i vokalna solistkinja Rezeda Valujeva.
„Žućenica fest“ na najbolji način promoviše kulturno nasljeđe i gastro scenu Tivta i Boke. Zahvaljujući entuzijazmu organizatora, Tivat se prepoznaje po ovoj manifestaciji i dobroj energiji koja nas svake godine iznova okuplja.“- kazala j gradonačelnica dr Snežana Matijević koja je pozdravila učesnike fešte.
