“Poklon gradu” naziv je koncert profesora Muzičke škole „Vida Matjan“ povodom Dana Opštine Kotor, biće održan u četvrtak 26.novembra u 19 sati u crkvi Sv. Duha.
Nastupiće profesori škole, koji će se predstaviti kotorskoj publici na različitim instrumentima: klaviru, violini, flauti, gitari, solo pjevanju itd…
Na programu su djela Dopplera, Hačaturijana,Gotovca, Browera, Biničkog, Lacerda…
Istraživači su analizirali nekoliko vrsta podataka, kao i hiljadu godina istorije 12 obalnih regija širom svijeta, uključujući i Jadransko more
Za samo 43 godine, 2048., u oceanima našeg planeta više neće biti ribe. Do tog je zaključka došao međunarodni tim naučnika predvođen dr. Borisom Wormom iz Sveučilišta Dalhousie u Halifaxu. Oni su analizirali nekoliko vrsta podataka, kao i hiljadu godina istorije 12 obalnih regija diljem svijeta, uključujući i Jadransko more.
“Ovo nije predviđanje budućih događaja, ovo se sada događa”, istaknula je britanska istraživačica Nicola Beaumont. Uzrok tome je nestajanje ribljih vrsta zbog pretjeranog ribarenja, zagađenja, gubitka staništa i klimatskih promjena.
Već sada je 29 posto jestive ribe i plodova mora opalo za 90 posto.
No, ne radi se samo o pitanju prehrane ribom, već i o filtriranju toksina iz vode, što je važna funkcija vrsta koje žive u oceanima. Mnoge vrste tog jedinstvenog ekosustava štite obalu i smanjuju rizik procvata algi. Ključ opstanka je u raznovrsnosti morskog života, pa je svaka vrsta vrlo važna.
No, gubitak vrsta nije postupan, već se događa brzo i još se ubrzava. Ekolozi i ekonomisti uključeni u ovaj tim istraživača pozivaju sve na održivo ribarenje, kontrolu zagađenja, održavanje staništa i stvaranje većih oceanskih rezervi. To, tvrde, nije trošak već investicija koja će se isplatiti, između ostalog, u manjim osiguravajućim troškovima, održivoj ribljoj industriji, manje prirodnih katastrofa i ljudskom zdravlju.
Ljepota drvoreda koji u dva reda krasi centralni dio Risna duž magistrale narušena je zapuštenim izgledom dijela palmi koje nisu orezane i očišćene. Palme su raspoređene u dužini kilometar i po uz ivičnjake magistrale, od Kupališta do arheološkog nalazišta Carine.
Mještani apeluju na nadležne da obrate pažnju na ova stabla posađena sredinom prošlog vijeka i da povedu računa o zaštiti prirodnog i kulturnog ambijenta. Pozivajući svoje sugrađane, ljude dobre volje i nadležne službe da zajednički spasu risanske palme od propadanja, Mihail Ognjenović, starosjedilac Risna, smatra da je ovo propadanje rezultat nebrige odgovornih i neurednog čišćenja.
„Zapuštene, neokresane i neočišćene palme nalaze se u carinskoj zoni, gdje ima pet takvih palmi, još pet palmi nalaze se na javnom zemljištu, jedna palma kod Kolumbarine propada jer je uz nju napravljena ograda za smještaj kontejnera za smeće, a čak 15 palmi nalaze se u dvorištima privatnih vlasnika. Kada su se palme sadile, sredinom prošlog vijeka i kasnije, niko nikoga nije pitao da li može posaditi palmu na to mjesto jer je to bio nalog vlasti. Tako se se neke našle u privatnim dvorištima i sada su „ničija briga“. Davne 1954. godine u jednoj anketi Risan je proglašen najljepšom obalom od Kopra do Ulcinja, voljeli bismo da po uređenosti budemo rame uz rame sa drugim promorskim gradovima i da Risan i dalje bude mjesto sa najvećim brojem palmi u okruženju“ poručuje Ognjenović.
On je posebno pozvao Javno komunalno preduzeće Kotor da izađe u susret ovom zahtjevu, jer, „kada čiste druge palme, mogu da očiste i ostatak“, čime će ispoštovati i one koji su ih prije pola vijeka zasadili.
Iako joj je lokalna DPS-SDP vlast ovoh dana odlučila dodati novih 11 miliona eura kreditnih zaduženja za gradnju kanalizacije i vodovoda, Opština Tivat još nije otplatila ni pola od već uzetih dugoročnih višemilionskih kredita za gradnju kanalizacione i vodovodne infrastrukture, te kupovinu modernih protivpožarnih vozila.
Pokazuju to podaci o stanju i otpati dugoročnih obaveza Opštine Tivat koje je Sekretarijat za finansije, budžet i ekononski razvoj ovih dana proslijedio odbornicinma u lokalnom parlamentu. Opština Tivat trenutno ima 6.284.581,50 eura duga prema inostranim kreditorima po osnovu tri kredita, uzeta 2006, 2008 i 2010 godine. Od toga je do 30. septembra ove godine vraćeno 2.407.709, 77 eura. Za otpatu je preostalo još ukupno 3.878.871,73 eura.
Prvi kredit u iznosu od 1.297.440 eura uzet je kod Njemačke razvojne banke KfW za realizaciju Faze II realizacije Projekta unapređenja vodovodne i kanalizacione infrastrukture na Crnogorskom primorju. Taj kredit ima 24 polugodišnje rate od kojih posljednja na naplatu dospijeva 30.maja 2020. a preostalo je da se Njemcima po tom osnovu vrati još ukupno 650.794 eura.
KfW banka je kreditor i drugog zajma u ukupnom iznosu od 3.513.000 eura koji je uzet za Fazu III realizacije Projekta unapređenja vodovodne i kanalizacione infrastrukture na Crnogorskom primirju. Kredit se isplaćuje u 24 polugodišnje rate, od kojih posljednja na naplatu dospijeva 30.novembra 2022. Po tom osnovu Tivćani još treba da isplate 2.341.585 eura.
Treći kredit koji vraćaju stanovnici namjanje bokeljske opštine vrijedan je 1.474.141 euro i uzet je 2010. preko Ministarstva finansija kod austrijske banke „Steiermarkische und Sparkassen AG“ za kupovinu ukupno 4 moderna protivpožarna vozila „mercedes“ sa „Rosenbauer“ nadgradnjama za potrebe Službe zaštite i spašavanja Opoštine Tivat i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića. Kredit se vraća u 20 polugodišnjih rata od kojih posljednja na naplatu dolazi 15.januara 2021 godine, a preostalo je da se po tom osnovu otplati još 884.492 eura.
Povodom Dana opštine Kotor, Međunarodni festival klapa Perast u saradnji sa opštinom Kotor, organizuje koncert “Veče crnogorskih klapa” u petak, 27. novembra u crkvi Sv. Duha.
U programu učestvuju: klape Harmonija iz Budve, iz Tivta, Veterani vazda mladi, Jadran i Belezza, Pjevačko drušvo Grbalj.
Iz Podgorice Alata i Assa Voće kao i Kotorske klape: Lungo Mare, Bokeljski Mornari, Bisernice Boke, Maris, Primavera i Incanto.
Koncert počinje u 19 sati.
Luka Kotor, povodom uspješnog završetka glavne kruzing sezone, u galeriji Centra za kulturu „Nikola Đurković“ u srijedu 25.novembra u 19 sati organizuje otvaranje izložbe “Luka Kotor kroz istoriju”.
Na izložbi će biti izložene plakete brodova koji prvi put dođu u luku i nagrade koje je Luka Kotor dobila u ovoj godini.
Izložbu će otvoriti Vasilije Kusovac, izvršni direktor Luke Kotor, dok će goste u ime Kulturnog centra pozdraviti direktor Miloš Dževerdanović. Medijator: Maja Danilović.
U muzičkom dijelu programa učestvuje Marinko Pavićević.
Splitski hidrografi će izraditi novu nautičku kartu Crne Gore kroz projekat CoRE.
Opšti cilj projekta je pridonijeti poboljšanju ukupne zaštite i očuvanja istočnog dijela Jadrana.
Specifični ciljevi su: izraditi novu nautičku kartu sa ažuriranim hidrografskim mjerenjima (plovni putevi / očuvana staništa) i sigurnosne preporuke na temelju istraživanja i prikupljenih podataka, a koji se odnose na promjene obalne granice u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori pod utjecajem erozije i jačine valova; povećati opće znanje dionika projekta o pomorskom dobru (komponenta obale) i održive litoralizacije u prekograničnom području.
Lokacija na kojoj se odvijaju projektne aktivnosti je Dubrovačko-neretvanska županija i crnogorsko primorje. Glavne teme projekta CORE su zaštita mora i pomorskog dobra u pograničnom području Hrvatska-Crna Gora.
Hrvatski hidrografski institut kao korisnik evropskih sredstava će dobiti iznos od 276.196,49 eura, a od toga 223.277,24 eura bespovratnih sredstava. HHI sufinancira projekt u iznosu od 20.687,12 eura dok Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje (partner u projektu) sufinancira projektu u iznosu od 32.232,13 eura.
Dakle ukupno sufinanciranje u iznosu od 52.919,25 eura.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Javno poduzeće „Morsko dobro” će dobiti iznos od 259.869,48 eura, a od toga 220.889,06 eura bespovratnih sredstava. Ukupno sufinanciranje sa crnogorske strane iznosi 38.980,42 eur. Predviđeno trajanje projekta CoRE je 23 mjeseca.
Knjiga Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće – 1571) autorke dr Katarine Mitrović, promovisana je u ponedjeljak u Kinu „Boka“ u Kotoru.
„Benediktinci su promenili moj život. Platila sam strašnu cenu pre tri godine kada sam otpuštena sa Filozofskog fakulteta u Beogradu zbog ove teze – Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije , jer su mi rekli da ona nije dovoljno naučna, da nije dovoljno ozbiljna. Ali, nisam odustala. Benediktici su moja velika ljubav, otkrila sam ih pre deset godina, kada sam se susrela sa njihovim pismom.
Dok mi je bilo dozvoljeno da predajem, ja sam uvek svoja predavanaja započinjala rečima da koliko god pohvala mi izrekli na račun tih monaha, nikada im se ne možemo dovoljno zahvaliti. Evropska civilizacija izgleda danas tako u svojim najpozitivnijim aspektima, upravo, zahvaljujući Benediktincima.
Kao evangelizatori Evrope, mnoge germanske i slovenske narode su pokrstili. Neke su direktno iz paganstva prevodili u hrišćanstvo. Znatno su unapredili privredu, posebno zanatstvo. Svoje vrtove su uređivali tako da su podsećali na rajsko blaženstvo. Šta su sve preživljavali i kroz šta su sve prolazili, mi to danas ne znamo.
Sveti Benedikt je smatrao da monah nije pravi dogod se ne izdržava radom sopstvenih ruku. Polazio je od načela: “Ora et labora” – moli se i radi! Kako na nebu, tako i na zemlji!
Kao izuzetan psiholog, svojim opatima, duhovnim ocima, savetovao je da ne mogu monahe-novicije, dečake koji odrastaju u manastirima, tretirati sve na isti način. Svaka je osoba za sebe, mora se voditi računa o njenim fizičkim i psihičkim sposobnostima, osobenostima. Ideja o kolektivnom nesvesnom, o dinamici nesvesnog i arhetipovima, pojavljuje se kod Benediktinaca mnogo vekova pre Frojda, Junga…
Benediktinci su tu od VI veka i žive držeći se načela: „Ora, labora et lege” – MOLI, RADI, ČITAJ!
Oni u manastirima, daleko od javnosti pišu, prepisuju. Prepisuju Sveto pismo, ali i grčke i rimske pisce, jer smatraju da to može nekome koristiti…“, između ostalog, kazala je, u svom izuzetno nadahnutom izlaganju, autorica dr Katarina Mitrović.
Govoreći o knjizi, mr Jovica Martinović je istakao da ona predstavlja kapitalno djelo. On je podsjetio da su Benediktici odavno bili prisutni u Kotoru, o čemu svjedoči današnja crkva Svetog Antona. Materijalni ostaci jedne od njihovih crkava su pronađeni poslije zemljotresa 1979.god. ispod crkve Svetog Pavla, kao i materijalni tragovi u Budvi, Cavtatu. Već od XII vijeka počinju zapisi o djelatnostima i aktivnostima Benediktinaca u našim krajevima, a od XIV vijeka pratimo njihov kontinuirani rad, istakao je Martinović.
Načelnica Istorijskog arhiva u Kotoru Snežana Pejović, istakla je da nam je autorica ovom knjigom približila vrijeme Svetog Benedikta i monaha tog reda, o čemu su naša saznanja vrlo skromna.Oni su imali ogroman značaj za edukaciju i opismenjavanje domicilnog stanovništva. U nekoliko vjekova njihove pune aktivnosti, postavljeni su temelji naših budućih obrazovnih institucija. Kao arhivista, istakla je i njihov značaj u stvaranju i očuvanju rukopisne baštine, crkvenih ali i državničkih spisa.
“Ne mislim da su Benediktinci ovdje došli, već da su ovdje bili., iz razloga što su iz reda Vasilija Velikoga. To je red monaha koji nastaje u VI vijeku, koji je izuzetno vrijedan, marljiv, asketski. Benediktince ne možemo svrstavati u ono što oni nisu, ni na zapad ni na istok, kada su u pitanju generalna razgraničavanja”, kazao je arheolog Mladen Zagarčanin.
“Knjiga je objavljena u izdanju Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore. Ona je dio projekta Kulturna baština Boke i Crne Gore – evropska kulturna baština, iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu”, u uvodnoj riječi je kazala Jasmina Bajo, rukovodilac Gradske biblioteke Kotor.
U muzičkom dijelu nastupila je prof. Angela Mijušković na flauti.
„Telegrafska agencija nove Jugoslavije“ (TANJUG) objavila je danas da rad nastavlja iz Tivta, iz ovdašnjeg Gnerelanog konzulata SFRJ. TANJUG, osnovan prije skoro 70 godina u Titovoj Jugoslaviji, sa radom je zvanično prestao 1.novembra nakon što je Vlada Srbije poslije bezuspješnih pokušaja da privatizuje tu novinsku agenciju, odlučila da je ugasi.
„Telegrafska agencija nove Jugoslavije – TANJUG nakon brutalne likvidacije naše Centrale u Beogradu od strane “pete kolone” normalno nastavlja svoj rad u okviru Generalnog konzulata SFRJ u Tivtu. Metodologija rada i način komunikacije biće zvanično predstavljeni u glavnom gradu SR Crne Gore – Titogradu nakon Dana Republike. Do tada ćemo vam redovno slati naše biltene.Smrt fašizmu – sloboda narodu!”- navdi se u “biltenu” TANJUG-a koji je danas medijima proslijeđen sa adrse tanjug@t-com.me.
Uslijedila je odmah i prva vijest koju “TANJUG javlja a prenosi TASS” (novinska agencija bivšeg SSSR-a):
“Proslava Dana Republike pored hotela “Regent” u Tivtu i Robne kuće “Kamelija” u Kotoru, od ove godine slavi se i u Moskvi.”
Prema nezvaničnim saznanjima, proslava 72-god rošenjada SFRJ, Dana Republike 29.novembra, biće priređena u moskovskom restoranu Boemi” a priređuje je Savez socijalističke omladine Jugoslavije – Osnovna organizacija Moskva.
Mala fešta jesenjih ukusa biće organizovana u Herceg – Novom u subotu, 28. novembra, od 9 do 13 sati na trgu „Nikola Đurković“, saopšteno je juče na konferenciji za novinare – uz ocjenu da je ponovo riječ o spoju onoga što je tradicija novskog kraja sa novom kreativnošću.
Nakon uspjelih manifestacija Mala fešta od naranče i Fešta na skalama, stiže i Mala fešta jesenjih ukusa na kojoj će biti predstavljeni plodovi jeseni karakteristični za ovo podneblje, saopštila je u ime Udruženja Ruke Milina Kovačević. Ona je istakla da se i novom feštom daje doprinos obnovi duha zajedništva i kreativnog pristupa vremenu koje živimo. U tom svjetlu već je održana radionica dekupaža, a spisak saradnika značajno proširen.
„Udruženje RUKE za sada rade promotivne manifestacije koje imaju za cilj da promovišu lokalne autentičnosti. Ovo je manifestacija koja je kao projekat našeg Udruženja dobila podršku na konkursu “Projekti” nevladinih organizacija za 2015. godinu – kazala je Milina Kovačević. Fešta jesenjih ukusa imaće više segmenata, uz gastronomski dio i humanitarni karakter i dijela ovog programa, neće izostati ni predstavljanje kreativaca iz našeg grada, a u okviru Art tauna izlagaće novski likovni stvaraoci.
„Naš cilj je promocija kreativnosti i gastronomije na svim feštama. Ima puno zainteresovanih jer je naš grad pun kreativnih ljudi koji nemaju uvijek prilike da to predstave široj javnosti. U okviru fešte biće i mala izložba rukotvorina koje će biti tematske inspirisane jeseni u našem kraju. Organizovali smo radionicu za djecu i odrasle koja je bila održana u prostorijama NVO “Nova šansa u Novom” gdje smo pravili dekupaž“ – objasnila je Maja Erenji.
Doprinos Maloj fešti jesenjih ukusa daće i novski Boka bend promocijom nove pjesma koja će pratiti ovaj događaj kao i grupa Lira. Nije kasno da se ako želite i sami pridružite, bila je završna poruka današnje konferencije za novinare uz podsjećanje da su tema fešte svi plodovi jeseni, a posebno oni po kojima se odlikuje naše primorje: šipak divlji i domaći, rogači, maginje, kostanji, grožđe, žižule, manda
rine i kiviji.
© BokaNews, 2021
