Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA) saopštenjem skreće pažnju javnosti na probleme sa krađom arheološkog blaga i neadekvatnim ponašanjem nadležnih državnih organa, koji su o tome obaviješteni.
Krađa sidra sa broda „Galijun“ iz XVI vijeka, propelera sa parobroda „Arpad“ i brojni drugi primjeri dovode u sumnju spremnost i sposobnost kulturnih poslanika Herceg Novog za odgovornost preuzimanja ovako krupnog tereta na njihova “kulturna” pleća, navodi se u saopštenju OO URA.
„Nema stanovnika Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore koji ne bi podržao inicijativu da se Herceg Novi kandiduje za “Evropsku prijestonicu kulture 2021”, ali je upitno kolike su šanse da se tako nešto ostvari imajući u vidu sveukupne menadžmentske kapacitete kulturnih poslenika našeg grada. Bilo bi šteta dobru ideju potrošiti na promociju političke stranke ili pojedinaca, a za neuspjeli pokušaj račun ispostaviti građanima. Koliko su kulturni poslenici Herceg Novog nesposobni vidi se i po tome što sam, roneći na rtu Kabala u Boki Kotorskoj, utvrdio da na tom hidroarheološkom lokalitetu nedostaje veliko brodsko sidro sa potopljenog broda tipa “Galijun” iz 16. vijeka. Sidro je pronađeno u dvorištu kuće ruskog državljanina u Herceg Novom, gradu koji se kandidovao za “Evropsku prijestonicu kulture 2021”. O tome je 15.09.2014.godine pisanim putem obaviješteno Ministarstvo kulture Crne Gore, a u Centru bezbjednosti je data izjava. Nakon godinu dana Ministarstvo kulture, u odgovoru na zahtjev da nam kažu što su uradili, navodi da je pokrenuta krivična prijava protiv NN lica te da je ostalo na pravosuđu da pronađe počinioca ovog krivičnog djela. Brodsko siro se i dalje nalazi na istom mjestu gdje je bilo i prošle godine.
Sidro foto Boka News
Istoga dana prošle godine Ministarstvu kulture Crne Gore je prijavljen nestali propeler parabroda “Arpad” sa lokaliteta kod rta Arza na ulazu u Boku Kotorsku. Propeler je odnešen iz podmorja Herceg Novog, grada kojeg kandidujemo za “Evropske prijestonicu kulture 2021”. Reakcija Ministarstva kulture Crne Gore na ovu i slične prijave su neadekvatne i razočarajuće. Slikovit primjer nebrige nadležnih institucija daje brodski top u Zavičajnom muzeju Herceg Novog izvađen sa hidroarheološkog lokaliteta rta Kabala na kom je potopljen brod Otomanskog carstva u opsadi Herceg Novog u 16. vijeku. On se nalazi u raspadnutom stanju na ulazu u muzej i prvi je eksponat sa kojim se posjetioci ove ustanove susrijeću.Ovi i brojni drugi primjeri dovode u sumnju spremnost i sposobnost kulturnih poslanika Herceg Novog za odgovornost preuzimanja ovako krupnog tereta na njihova “kulturna” pleća,navodi se u saopštenju koje je potpisao član OO URA Herceg Novi Dragan Gačević.
Prvi put nakon rata u bivšoj SFRJ, poznati humoristički “Teatar 303” iz Kotora, u subotu će gostovati u Dubrovniku.
Kotorani preko Debelog brijega idu na poziv Kazališne družine “Kolarin” iz Dubrovnika koja je “Teatar 303” pozvala da uveliča njihovu rođendansku proslavu.
“Ovaj poziv je za nas velika čast, a i obaveza, jer ovo je prvi put da gostujemo u Hrvatskoj. Kao nekad i sada “Teatar 303” je ostao dosljedan svom stilu u pozorišnom životu i evo smijehom prelazi granice.”- kazao je čelnik kotorske pozorišno-humorističke trupe, Dragan Buzdovan.
“Teatar 303” u Dubronik ide sa svojom najnovijom hit-prestavom “na kotorskom dvoru” koja obiljem humora i satire, do “najsitnijih djelova” razlaže sve dosege crnogorske i kotorske vlasti u proteklih desetak godina. U predstavi igraju: Dragan Buzdovan, Nađa Mirković, Neđeljko Kustudić, Iva Kernec, Miljan Stešević, Katarina Igić, Ranko Ristovski i Savo Miljenović. Muzičke numere u predstavi izvode Zoran Dragović i Danica Nikić.Video materijal za ovaj komad odradila je „ Kotor Tv“ , koja je ideje “Teatra 303” vjerodostojno prenijela i uklopila u scenario.Tekst i režiju je uradio Dragan Buzdovan.
Predstava je do sada izvođena sedam puta u Kotoru , a igrana je i u Budvi, Tivtu, Herceg Novom i Podgorici.
Teatar 303
“Sa Kotorskog dvora se selimo u Dubrovački stari grad u velikoj sali ” Sloboda” da 7.novembra u 18 sati smijehom spojimo dva dvora.”- kazao je Buzdovan, aludirajući na čuveni dubrovački Knežev dvor u Starom gradu.
Dok „Jadransko brodogradilište“ Bijela (JBB) praznih dokova i pustih hala, odbrojava svoje posljednje dane jer je Vlada odlučna u namjeri da likvidira brodogradnju u Boki u korist razvoja jahtinga, nekada glavni konkurent JBB na istočnoj obali Jadrana, remontno brodogradilište „Viktor Lenac“ iz Kostrene kod Rijeke, bilježi neke od najboljih poslovnih rezultata u svojoj istoriji.
„Lenac“ je tako treći kvartal ove godine, prema izvještaju zagrebačkog „Poslovnog dnevnika“, završio sa ostvarenim ukupne poslovnim prihodom od 436,2 miliona kuna (57,7 miliona eura), što je 93 posto više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit na kraju septembra iznosila je 20,8 miliona kuna (2,75 miliona eura). Ostvarena dobit je čak 57 puta veća nego u istom periodu lani.
Članica Uprave “Lenca” Sandra Uzelac u izjavi za Hinu, istakla kako je riječ o istorijskim rezultatima, jer u posljednjih 20-ak godina nije ostvaren takav nivo prihoda i dobiti. U poslovodstvu tog remontnog brodogradilišta očekuju da bi do kraja godine ukupni prihodi “Lenca” mogli doseći 65 milijuna eura.
Brodogradilište “Viktor Lenac”, koje zapošljava gotovo 500 radnika, nema značajnijih teškoća u podmirenju obaveza, skraćeni su rokovi plaćanja dobavljačima, te se sve obaveze prema državi, bankama i radnicima podmiruju bez kašnjenja. U tom brodogradilištu je tokom prvih devet mjeseci ove godine obavljeno 57 remonta brodova, a krajem septembra radilo se na još 11 remonta, vrijednih više od dva miliona eura.
Viktor Lenac
Sa druge strane, u JBB polako odumire jer je od 1.jula na snazi stečajni postupak uveden na zahtjev Poreske uprave, bez naznaka da će iz tog procesa nekada najjače remontno broodgradilište na istočnoj obali Jadrana izaći makar i djelimično ličeći na firmu koja je uspješno radila 88 godina. Vlada Crne Gore inače, već duže vrijeme bezuspješno pokušava da JBB proda na tenderima, a sada je u opticaju prodaja njegove imovine partnerima kanadskog biznismena Pitera Manka koji namjerava da na prostoru JBB ugasi klasičnu brodoremontnu djelatnost i otvori manji centar za remont jahti, dopunjujući tako ponudu svoje obližnje marine Porto Montenegro u Tivtu. Uprkos tome što su im dokovi, do uvođenja stečaja, stalno bili puni brodova na kojima su se radili remonti i što su neke velike kompanije poput italijanskog MSC-a iskazale interesovan je za dugoročnu saradnju i remont svoje brojne flote u Bijeloj, JBB je posljednjih nekoliko godina konstantno bilježio gubitke, što je bio i okidač Vladinim zvaničnicima da konstatuju da “brodoremont u Bijeloj nema perspektivu” i da firmu osnovanu 1927, treba ugasiti u korist malog remontnog centra za jahte koji će upošljavati daleko manje radnika.
Jadransko brodogradilište Bijela
Oni su to već uradili 2007 sa tivatskim vojnim brodogradlištem Arsenal koje je prodato Manku i srušeno da bi kanadski biznismen na tom mjestu gradio marinu i luksuzne nekretnine za prodaju na tržištu, čime je izgubljeno 490 radnih mjesta. Uz stečaj koji je 1.jula uveden u JBB, u crnogorskoj brodograđevnoj industriji je tako u proteklih osam godina izgubljeno skoro 900 stalnih radnih mjesta, većinom zanatskih I stručnih inženjerskih profila koja se više ne mogu supstituisati u aktuelnoj strukturi privrede naše države, orijentisanoj na usluge I turizam.
Krivične prijave protiv rukovodilaca JBB
MANS je početkom septembra državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv 14 lica, koji su u prethodnih šest godina obavljali najviše funkcije u upravljačkoj strukturi kompanije JBB. Prijavom su obuhvaćeni bivši predsjednici i članovi Odbora direktora kompanije Stanko Zloković, Savo Parača, Asim Telaćević, Vladimir Vukmirović, Radoica Luburić, Vladimir Žmukić, Veljko Zarubica, Aleksandar Tičić, Dragan Mitrović, Mijat Jocović, Ivana Vojinović i Maja Baćović, kao i dva bivša izvršna direktora Petar Zvicer i Petar Tušup.
Oni se sumnjiče za krivično djelo prouzrokovanje stečaja, odnosno da su nesavjesnim i nezakonitim vođenjem poslovanja u brodogradilišnoj kompaniji, suprotnim dobrim poslovnim običajima i pažnji dobrih privrednika, prouzrokovali stečaj, čime je nastupila materijalna šteta za zaposlene radnike i akcionare preduzeća. Krivično djelo prouzrokovanje stečaja iz člana 273. Krivičnog zakonika Crne Gore postoji kada odgovorno lice neracionalnim trošenjem sredstava ili njihovim otuđenjem u bescjenje, prekomjernim zaduživanjem, preuzimanjem nesrazmjernih obaveza, lakomislenim zaključivanjem ugovora sa licima nesposobnim za plaćanje, propuštanjem blagovremenog ostvarivanja potraživanja, uništenjem ili prikrivanjem imovine, ili drugim radnjama suprotnim savjesnom poslovanju prouzrokuje stečaj i time drugog ošteti. Za ovo krivično djelo zaprijećena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ukoliko je učinjeno iz nehata onda je kazna zatvor od tri mjeseca do tri godine.
Najveći prihod od remonta ratnih brodova
Da je priča Vladinih zvaničnika da Arsenal ne može opstati jer nema tržište za remont ratnih brodova bila netačna, pokazuje i činjenica da je “Viktor Lenac” najveći dio svog ovogodišnjeg rekordnog prihoda, ostvario remontom upravo ratnih brodova. I to samo jednog jedinog – USS “Mount Whitney”, komandnog broda američke Šeste flote koja dejstvuje u Mediteranu. Umjesto prvobitno ugovorenih 20,9 miliona dolara, na remontu tog broda hrvatsko brodogradilište je, zbog povećanog obima radova, ostvarilo prihod veći od 30 miliona dolara. Značajan dodatni prihod od 27,4 miliona kuna (3,62 miliona eura) ostvaren je i od najma drugog broda za smještaj članova američke posade, tokom izvođenja radova na “Mount Whitneyu”.
Sa druge strane, ekipa od dvadesetak bivih radnika i inženjera tivatskog Arsenala koji sada rade za jednu srbijansku firmu, proteklih mjeseci u Mombasi u Keniji je privela kraju posao vrijedan skoro 5 miliona dolara na remontu i prenaoružavaju patrolnog broda “Jasiri” Ratne mornarice Kenije.
Funkcioner Opštinskog odbora Liberalne partije Kotor i direktor lokalne turističke organizacije Mirza Krcić pozvao je kotorsku lokalnu upravu, ali i menadžment Luke Kotor da se izjasne šta su u koordinaciji sa Vladom preduzeli u vezi sa budućeg upravljanja nad operativnom obalom podno Starogradskih zidina.
Razlog je to što privremena koncesija koju je Vlada donjela opštinskom preduzeću Luka Kotor ističe krajem ove godine, pri čemu nije izmjenjen Zakon o lukama koji za upravljanje obalom predviđa raspisivanje međunarodnog tendera za izbor koncesionara, čime bi gazdovanje najprometnijom crnogorskom putničkom lukom bilo omogućeno drugoj kompaniji.
„U julu su SDP i LP na državnom nivou tražili promjene zakona kako bi se uklonila pravna praznina u vezi sa odrebama o koncesijama,međutim, nedpstajao je jedan glas da se to izglasa. Sada imamo zakon kojni je takav da da se raspiše međunarodni tender. Postavlja se pitanje kakvo ćemo uslove postaviti, jer ako raspušete međunarodni tender pojaviti će se neko ko će kupiti ne samo Kotor i „Luku“ , nego će kupiti i državu, budući da su to moćne kompanije koje barataju sa milijardama. Ukoliko se to desi Kotor može da doživi sudbinu da vrata grada nijesu naša- kazao je Krcić za „Dan“ najvljujući da će Liberali vjerovatno opet inicirati izmjenu zakona.
On je kazao da su spremni da preuzmu odgovornost.
Ukoliko se dogodi da se raspiše međunarodni tender, podnosim ostavku na mjesto direktora Turističke organizacije jer nemam više tu šta da tražim – kazao je Krcić.
Upozorijo je da su uslovi za raspisivanje međunarodnog tendera aktuelnog zakona limitirajući za domaće firme, jer za učešće je neophodna i bankarska garancija, koju ni jedna banka u Crnoj Gori ne može dati.
„Uslovi predviđaju ulaganja od preko četri miliona, što Luka Kotor realno ne može, ali može grad.“
Luka Kotor – foto Ivka Janković
Šta je u interesu države i grada?
„Ako se raspiše raspiše međunarodni tender i pojavi se novi koncesionar nad operativnom obalom njemu ne treba imovina Luke Kotor, poslovna zgrada, lučki terminal, plovila, zaposleni…
Suština priče je ako nemate upravljanje nad operativnom obalom, samo preduzeće vam vrijedi dva do tri miliona, a čak je i pilotaža koja čini preko pedest odsto prihoda Luke Kotor, sporna, jer se po mojim saznanjima, lučka uprava priprema da raspiše tender za tu djelatnost. Dakle nije samo u pitanju koncesija, već set oduzimanja djelatnosti“ – kazao je Krcić.
Luka Kotor – Foto Ivka Janković
Prilagoditi zakonska riješenja
Krcić je istakao da je izmjenama Zakona o lukama postojala mogućnost da se postojećem koncesionaru Luci Kotor, čiji je većinski vlasnik Opština Kotor sa 57 odsto akcijskog kapitala, dodjeli prioritetna koncesija na 12 godina.
Neophodno je sva zakonska riješenja prilagoditi kako bi „Luka Kotor“ i dalje upravljala operativnom obalom, ali i da se izvrši dokapitalizacijatog opštinskog preduzeća kupovinom akcija“ naveo je Krcić
Vlada je preduzeću Luka Kotor prvobitno dodjelila privremenu koncesiju za privredno korišćenje operativne obale od 17.maja do 17.sepembra, nakon čega je produžila do kraja godine.
Zahvlajujuči kako se na kraju ispostavilo, lažnoj prijetnji o postavljanju bombe u nekom od objekata na Trgu magnolija u centru Tivta, zaposleni u Oopštini Tivat dobili su produženi vikend jer danas nisu radili. Naime, zbog prijetnje bombom, oko 9.30 sati evakuisana je zgrada Opštine, kao i svi poslovni objekti na Trgu magnolija.
Prema nezvaničnim informacijama, oko 9.26 sati dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat primila je telefonski poziv u kojem je anonimni muški glas saopštio da je na Trgu magnolija postavljena bomba koja će eksplodirati za 40 minuta. Cio kompleks je odmah evakuisan, a na lice mjesta izašli su policija, Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat i ekipe Hitne pomoći. Svi prilazi na centralni tivatski trg su blokirani, a policija je za saobraćaj zatvorila i dio ulice Druge dalmatinske brigade.
Iz Podgorice je hitno dovedena ekipa pirotehničara i kontradiverzionih stručnjaka Uprave policije koji su detaljno pretražili sve objekte na trgu, pri čemu im je pomagao i policijski pas, specijalno obučen za pronalaženje eksploziva. Tokom pretrage koja je okončana nešto prije 13 časova, ništa sumnjivo nije pronađeno, pa je utvrđeno da je u pitanju lažna dojava. Nakon toga policija je uklonila blokade i život se na centralnom tivatskom gradskom trgu brzo vratio u normalu. Jedino se na posao nisu vraćali opštinari koji su juče ujutro, dok je trajala pretraga njihovih kancelarija, uživali u lijepom vremenu, ispijajuči kafe na terasama ugostiteljskih lokala na Pinima.
Tivat dojava o bombi
Dok je trajalo „vanredno stanje“, građani su sa zanimanjem zastajkivali pred blokadama i posmatrali policajce i ostale aktere pretrage koja se odvijala u centru grada. Pretpostavljajući da se radi o lažnoj prijetnji, Tivćani su pokazali i veliku duhovitost šaleći se na račun motiva i mogućih počinilaca prijetnje bombom – od toga da su najviše koristi od svega imale kafedžije na Pinima gdje se juče tokom cijelog jutra, tražilo mjesto više u kafićima, preko toga da su zaposleni u Opštini svi ovako na jednom mjestu, posljednji put zajedno viđeni na tribini za NATO održanoj prije mjesec dana, do toga da su bombom na trgu gdje on ima stan, zaprijetili protivnici ulaska Crne Gore u Alijansu, pogođeni velikim doprinosom koju promociji NATO-a daje načelnik Generalštaba VCG, admiral Dragan Samardžić.
Prema nezvaničnim saznanjima, dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat je u 9:26 časova primila je tefonski poziv i muški glas je tom prilikom uputio prijetnju da je na trgu postavljenja “eksplozivna naprava koja će eksplodirati u narednih 20 minuta”.
Evakuisana je i zgrada Opštine Tivat iz koje su izašli svi zaposleni lokalne uprave.
Policija i vatrogasci blokirali su prilaze Trgu magnolija.
“Prijetnja je bila da će naprava eksplodirati za 40 minuta,a taj rok je istekao.Nadamo se da je ovo bila lažna prijetnja, što će provjeriti specijalne jedinice policije koje očekujemo iz Podgorice”, kazao je predsjednik opštine Tivat Ivan Novosel.
Tivat – dojava o bombi
Za saobraćaj je zatvoren dio ulice Druge dalmatinske brigade, a na terenu je prisutna i ekipa hitne pomoći.
Čeka se dolazak ekipe pirotehničara MUP-a iz Podgorice koji će pregledati objekte na Trgu magnolija, a do tada je čitav kompleks iz sigurnosnih razloga zbranjen za pristup.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) izdalo je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MCP) urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju manastirskog kompleksa na „Ostrvu cvijeća“ – Prevlaci kod Tivta. MCP je vlasnik oko 13 hiljada kvadrata zemljišta na ostrvu čiji je ostatak po planskoj dokumentaciji i programskim opredjeljenjima Vlade, predviđen za visoki turizam, odnosno izgradnju hotela i vila visoke kategorije.
Izdavanje UTU je prvi korak u pravcu dobijanja građevinske dozvole za veliki manastirski kompleks kojeg MCP želi da napravi na svom zemljištu što obuhavta oko četvrtine ukupne površine Prevlake, na zapadnom dijelu ovog ostrva. Ovdje se nalaze se ostaci srednjevjekovnog manastira Svetog Arhangela Mihaila, nastalog na temeljima još starijeg benediktinskog samostana. Na ovom mjestu 1219.godine Sveti Sava je uspostavio sjedište Zetske episkopije.
Pored ostataka samog manastirskog kompleksa kod kojih je MCP prije nekoliko godina napravila i novi objekat konaka za monahe, te crkve Svete Trojice iz 19.vijeka, zemljište u vlasništvu Crkve na Prevlaci obuhvata i dvije urbanističke parcele na kojima se nalazi ukupno 13 bungalova nekadašnjeg vojnog odmarališta „Ostrvo cvijeća“.
Po UTU koje je u skladu sa Državnom studijom lokacije „Sektor 15 – Kalardovo, Ostrvco cvijeća, Brdišta“, MCP izdao resor ministra Branimira Gvozdenovića, planirana je sanacija tih bungalova „za manastirske potrebe“ ili eventualna gradnja novih ako se sanacija pokaže neisplativom, dok je na centralnoj parceli planirana „rekonstrukcija postojećeg objekta – manastirskog kompleksa uz dogradnju do planom definisanih kapaciteta“.
Po UTU, MCP će moći da izgradi ili sanira ukupno 1.108 kvadrata bruto-građevinske površine bungalova, odnosno da napravi 2.676 kvadrata ukupne bruto građevisnke površine postojećih i novih vjerskih objekata. Spratnost bungalova ograničena je na prizemlje, dok se predviđena spratnost za vjerske objekte kreće od prizemlja do prizemlja i dva sprata. Prema zakonu, MCP je obavezana da kod Agencija za zaštitu životne sredine, prije nastavka procedure dobijanja građevinske dozvole,sprovede postupak procijene uticaja izgradnje manastirskog kompleksa na životnu sredinu.
MCP je prije mjesec ipo dana u Tivtu priredila međunarodni naučni skup pod nazivom „Obnovimo Prevlaku“ na kome se razgovaralo o mogućnostima obnove nekadašnjeg srednjevjekovnog manastirskog kompleksa Svetog Arhangela Mihaila. Pritom su pokazivane skice kako je taj kompleks, na osnovu arheoloških istarživanja i starih zapisa, nekada mogao izgledati prije nego što su ga Mlečani razorili u 15.stoljeću. Tom prilikom istaknuto je da je zvonik starog manastira, po predanju, „bio toliko visok da se sa njegovog vrha moglo preko Krtola, vidjeti otvoreno more u Traštama“.
Amfilohije: Manastir da bude živi organizam, a ne mrtvačnica
„Među svim drevnim svetinjama ovih primorskih prostora a i šire, posebno mjesto zauzima manastir Svetih Arhangela na Prevlaci. Svojom istorijskom vertikalom on spaja sveukupno hrišćansko predanje Istoka i Zapada još od vremena rimskog cara Konstantina. Mjesto gdje se nalazio manastir vezano je i za kulturu antičkog Rima, dakle za dohrišćansko vrijeme, pa time ono dobija još i više na značaju. Sveti Sava je rekao da smo mi Istok na Zapadu i Zapad na Istoku i upravo je ova svetinja vjekovno svjedočanstvo te njegove istine. Stručnjaci treba da kažu kako se taj manastir najbolje može obnoviti, ali ne kao konzervirani spomenik kulture, već kao živo kulturno dobro, duhovni centar koji nije mrtvačnica, već živi organizam koji se obnavlja. Treba vidjeti kako, što Jevanđelje kaže, novo vino sipati u stare mjehove.“- kazao je na skupu o obnovi Prevlake mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Iz manastirskog kompleksa na Prevlaci
Nema zainteresovanih ulagača
Vlada Crne Gore do sada nije uspjela da nađe zainteresovanog investitora da na tri četvrtine Prevlake koje pripadaju državi, izgradi planirane hotelsko-turitičke sadržaje visoke klase. Stoga ovdje i dalje egzistira ruinirano nekadašnje vojno odmaralište u malim i propalim bungalovima u kojima živi 80-tak porodica, mahom pripadnika nekadašnje JNA koji su početkom devedestih ovdje doselili iz Hrvatske. Iako je „državni dio“ Prevlake i dalje opterećen brojnim neriješenim imovinsko-pravnim sporovima, prodaja „vojno-turističkog kompleksa Ostrvo cvijeća i zemljišta Prevlaka“ nalazi se u i ovogodišnjem Planu privatizacije koji je prihvatila Vlada.
Iz nevladine organizacije “Južni Jadran” konstatovali su da kompanija ruskih državljana Imperio Holding Limite ne može biti vlasnik 5.000 kvadrata zemljišta Lazaret u Meljinama.
Oni su podsjetili da je firma Carine Čedomira Popovića privatizovala Turističko preduzeće Južni Jadran, u sklopu kojeg je bio i Lazaret, ali da tada nijesu platili tržišnu cijenu za zemljište koje mu je pripalo na korišćenje.
Predstavnici NVO podsjećaju da je Ministarstvo finansija usvojilo žalbu ruske firme i donijelo rješenje koje je Imperio Holding umjesto korisnik, postao vlasnik vrijedne zemlje na morskoj obali.
“Uspio je Popović da obmane i rusku firmu Imperio i proda im objekat Lazaret za 12 miliona eura. Problemi su nastali kada su u Upravi za nekretnine Herceg Novi vidjeli da je napravljena greška i njihovim Rješenjem ispravili što je potvrdio i Upravni sud. Nijedna od ovih institucija nije obavijestila državnog tužioca i prijavila moguću zloupotrebu. To je, prije godinu dana, uradila NVO “Južni Jadran” koja zastupa manjinske akcionare, ali odgovora do sada nema”, piše u saopštenju koje potpisuje Nada Popović.
“Pritisak je bio vrlo jak kada se državni organ svjesno opredijelio da krši zakon”
Ona je ocijenila da drugostepeni organ – Ministarstvo finansija nije interesovala ni činjenica da u tom predmetu postoji zabilježba da se vodi upravni postupak i da se po tom pitanju već izjasnio Upravni sud.
“Nema sumnje da je pritisak, kako prodavca i povezanih lica koja stoje iza njega tako i kupca, bio vrlo jak kada se državni organ svjesno opredijelio da krši zakon”, tvrdi se u saopštenju.
Lazaret
Ona je podsjetila da je Popović 2001. godine kupio 31 odsto akcija TUP “Južni Jadran” za oko 237.000 DEM ili za pet odsto od ponuđene početne cijene.
Tradicionalna veče Rotari kluba Budva Ladies’ Night biće održano 28. novembra sa početkom u 19.30 sati, u hotelu „Queen of Montenegro“ u Budvi. Na svečanoj večeri biće predstavljena akcija “Moj prvi dom”, inaugurisani novi članovi Rotari kluba Budva, organizovati aukcija klupskih slika i dobrotvorna lutrija.
Kompletan prihod od ove večeri namijenjen je humanitarnoj akciji Moj prvi dom – nabavci opreme za dječije i porodiljsko odjeljenje Opšte bolnice Kotor (istovremeno i bolnica opštine Budva), koju Rotari klub Budva organizuje posredstvom Global Grant projekta u kome su partneri Rotari klubovi iz Crne Gore, Rotary Club Budapest City, Rotary club Oklahoma City i Rotary club Minhen.
Na “Rotary Summer Party”, održanom 22. avgusta ove godine, prikupljeno je za ovu namjenu 13.043 eura, a očekuje se da će se sa manifestacijom „Ladies’ Night“ preći suma od 20.000 eura.
Ukupna suma od 75.000 dolara, koliko se planira da u naredna tri mjeseca obezbijede Rotari klubovi iz zemlje i inostranstva, te Rotary International, podići će nivo bolničkih usluga na porodiljskom odjeljenju na značajno viši i savremeniji nivo, primjeren 21. vijeku.
Na okupljanje rotarijanaca dobrodošli su svi prijatelji Rotarija, Budve i Crne Gore i ljudi dobre volje spremni da pomognu drugima.
Dobročinitelji koji nisu u mogućnosti da prisustvuju Partiju, a žele da pomognu, odgovarajući iznos donacije mogu uplatiti na račun Rotari kluba Budva 530-11957-32, sa naznakom MOJ PRVI DOM.
O Rotariju
Rotary predstavlja globalnu mrežu lidera koji se volonterski posvećuju rješavanju naj- oštrijih humanitarnih izazova u svijetu. Rotary povezuje 1.2 million članova posredstvom 34.000 Rotari kluba u preko 200 zemalja i geografskih regiona. Njihov rad utiče na život kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, od pomoći porodicama u potrebi u svojim zajednicama do borbe za svijet oslobođen dječije paralize (polio-free world).
Humanitarni koncert “Stari kapetan i Rock & roll za Martina”, biće održan u subotu 7. novembra 17 sati na platou ispred Dvorane Park – Herceg-Novi. Nastupiti će klapa Stari kapetan i bendovi: Boka Band, Sinhro, Happy Hour Band, Low Voltage, Fast Women & Slow Horse.
Koncertom i aukcijskom prodajom slika u foajeu Dvorane prikupljaće se novac za pomoć malom sugrađaninu Martinu Stepanoviću, kojem je dijagnostifikovana bronhopulmonarna displazija i za liječenje u Beogradu potrebno je 15.000 eura. Organizaciju su pomogli Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi, NVO Hercegnovsko pozorište, NVO Ruke, hercegnovski Strip festival, moto klub MC Cruiser i JUK Herceg Fest.
Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA) saopštenjem skreće pažnju javnosti na probleme sa krađom arheološkog blaga i neadekvatnim ponašanjem nadležnih državnih organa, koji su o tome obaviješteni.
