Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) sa saradnicima i šef Kluba odbornika DPS-a Siniša Kusovac nijesu došli na jučerašnju sjednicu Kolegijuma predsjednika SO Tivat, na kojoj je trebalo biti dogovorena dalja dinamika rada.
“DPS je blokadom rada Skupštine, još jednom demonstrirala stavljanje partijskih, ispred interesa građana Tivta.”- saopštio je sinoć predsjendik SO Tivat i lider SDP TivtaKrsto Bošković.
DPS je prije nekoliko dana jednostrano raskinuo koaliciju sa DPS u Tivtu, a odbornici te partije i svi njeni predstavnici u izvršnoj vlasti na čelu sa Novoselom, bojkotovali su prošlonedjeljnu sjednicu lokalnog parlamenta koja nije mogla biti održana zbog nedostatka kvoruma.
Bošković je sinoć ocijenio da “paralisanje predstavničkog tijela građana kroz “bježanje” DPS -a od Skupštine u kojoj nema većinu, za posljedicu ima neusvajanje akata a samim tim i štetu građana Tivta.”
Sazvao sjednicu po uobicajenoj proceduri – Bošković
“Dva su osnovna razloga koja su mi saopštena od predsjednika Opštine zbog čega DPS “bježi” od Skupštine: prvi je procjena predsjednika Opštine da nema većinu za izvještaj o svom radu, dok je pak drugi činjenica da je čak 7 od 12 odbornika DPS-a u konfliktu interesa, pa je predsjednik molio da se njihovo razrješenje odloži, kako ne bi izgubio većinu i unutar samog DPS, očekujući da će Agencija za antikorupciju zažmuriti na ove nezakonitosti. Pošto razlozi koji su saopšteni nijesu javni i interes građana Tivta, već pokušaj zaštite DPS-a koji je trebalo biti “plaćen” štetom građana Tivta, odbio sam da odložim sjednicu koju smo, ponavljam, zakazali dogovorom i na inicijativu izvršne vlasti.”- kazao je Bošković dodajući da njegovi dojučerašnji kolacioni partneri moraju odgovoriti građanima“ do kada će praviti štetu Tivtu i blokirati rad SO, a da bi po nalozima iz Podgorice prikrivali slabosti DPS-a zbog kojih trpi čitav grad.”
,,Ozbiljan dio života sam bio izvan Herceg Novog, ali nikada nisam bio ništa drugo do Novljanin. Možda ćemo ovom momku omogućiti da ozdravi, a s obzirom da osjećam da sam uvijek taličan, jer sam iskren, on će ozdraviti’’, kazao je poznati bubnjar Dragoljub Đuričić na današnjoj konferenciji za novinare povodom humanitarnog koncerta ,,Zajedno za Stevana“ najavljenog za srijedu 23. marta,u 20 sati, u Dvorani Park.
Legendarni muzičar iz Herceg Novog je kazao da je njegov grad prethodnih mjeseci pokazao veliku solidarnost u više raznih humanitarnih akcija i da je u istom duhu i sadašnja akcija.
,,Svi muzičari koje sam zvao su odmah rekli – da, naravno dolazimo. I naravno niko od muzičara, ni ovi koji su se vozili sa mnom cijelu noć iz Beograd, niko ne traži nikakvu dnevnicu. Ali na ovakvim koncertima nismo mi humanitarci, već narod koji dođe i kupi ulaznicu. A u tom redu za ulaznicu ću biti i ja, i uvijek sam tako radio kada sam bio dio nekog humanitarnog koncerta’’, kazao je Đuričić i objasni da je pokušao da okupi sve bokeljske gitariste, pa će tako na koncertu sa njim i bubnjarima Balkanska lavina, svirati Goran Milivojević ( GumpForest), Boka bend, Sinhro bend i gitaristi iz Boke: Dragan Đorđević, Goran Hinić, Zoro Odalović, Slaven Šćepanović, Kristijan Đuranović, Draško Đukic, Igor Bojović, Željko Abramović – Zele, EnverKikić – Eno, Nikola Ćurčin.
,, Ovo će sigurno biti najveći skup gitarista na sceni Boke svih vremena”, kazao je Đuričić, uz opasku da treba poslati pozitivnu energiju da se čuje do Beča, gdje je na Stevan Obradović na liječenju.
Zajedno za Stevana foto www.hercegnovicool
,,Ja redovno komuniciram sa Stevom i pokušavam da mu prenesem energiju koja se ovdje stvorila. On je imao jednu operaciju i trenutno je na hemio terapiji. Dosta dobro sve podnosi i osjeća se seda je bolje, čak je počeo i pomalo da jede’’, kazao je Stevanov drug, Miloš Miljanović, koji je inicijator ove akcije pomoći hercegnovskom sportisti koji je obolio od kancera želuca i jednjaka. Miljanović se zahvalio svim privrednicima grada i građanima koji su se odazvali apelu za pomoć.
Zajedno za Stevana
Đuričić je objasnio da je cijena ulaznice 5 eura i da će se obratiti poreskoj upravi da se verifikuje cijeli prihod i da zamoli nadležne da se taj prihod oslobodi od poreza.
On je dodao da će se na kraju koncerta, na sceni naći svi bubnjari i gitaristi.
,,I to će trajati onoliko koliko publici bude odgovaralo’’.
Ugledni britanski dnevni list „The Telegraph” uvrstio je hostel „Old Town” iz Kotora na listu najboljih hostela u Evropi. Kotorski hostel izabran je u oštroj konkurenciji najpoznatijih hostela iz najvećih evropsklih gradova.– saopštila je Turistička organizacija Kotor.
“Hostelu Old Town čestitamo jer od osnivanja predstavlja pravi primjer svjetski atraktivnog mjesta koje privlači turiste, a pogotovo mlade ljude iz čitavog svijeta i postavlja Kotor na svjetsku turističku mapu” – kaže se u saopštenju Turističke organizacije.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavilo je poziv zainteresovanim lokalnim NVO da predlože aktivnosti povodom obilježavanja “Dan Planete Zemlje” 2016. godine.
Pravo učešća na ovom Pozivu imaju lokalne nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori, isključivo sa sjedištem u opštinama Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj.
Cilj ovog Poziva je saradnja sa nevladinim organizacijama i dobijanje najboljeg predloga za realizaciju lokalnih aktivnosti povodom obilježavanja 22. aprila, Dana Planete Zemlje u svakoj od 6 primorskih opština, a koje imaju za cilj zaštitu obale, mora i podmorja. Ovim pozivom je planirana dodjela finansijskih sredstava za najbolje ponuđeno riješenje promovisanja Dana Planete Zemlje i to, za po jednu aktivnost u svakoj opštinu pojedinačno, u iznosu od bruto 500 eura.
Predložene aktivnosti moraju ispunjavati sledeće uslove, a Komisija Javnog preduzeća ocijeniće najboljom onu aktivnost koja ima konkretan i vidljiv rezultat i u najvećoj mjeri afirmiše zonu morskog dobra:
Predložena aktivnost treba biti u duhu uređenja, čišćenja ili sanacije nekog područja u zoni obale, mora ili podmorja
Aktivnost treba da okupi što veći broj učesnika
Realizacija aktivnosti mora biti isključivo vezana za zonu morskog dobra
Aktivnost se realizuje u toku jednog dana i to u perodu od 20. do 22. aprila 2016. godine
Rezultati aktivnosti moraju biti vidljivi i jasni odmah nakon završetka aktivnosti
Izvještaj sa fotografijama se dostavlja u roku od 5 radnih dana nakon završetka aktivnosti
Prijava aktivnosti se podnosi na predviđenom formularu koji se može dobiti u Javnom preduzeću ili na web site-u www.morskodobro.com. Prijave sa pratećom dokumenatcijom podnose se na Arhivu Javnog preduzeća za upravljenje morskim dobrom, zaključno sa 4. aprilom 2016. godine do 16 sati.
Trajekt SVETI STEFAN II kompanije Barska plovidba – foto Drago Krivokapić
Kina će, ovako ili onako, dati odgovor vezan za preživljavanje dvije crnogorske brodarske kompanije. Najveća svjetska ekonomija koja svojim uvozno-izvoznim tokovima sirovina i gotovih proizvoda dominantno utiče na prilike u svjetskoj pomorskoj privredi koje su trenutno, možda gore nego ikada u posljednjih pola vijeka, istovremeno je i glavni kreditor naših kompanija Crnogorske plovidbe Kotor i Barske plovidbe iz Bara koje su kod Kineza, u protekle četiri godine kupile ukupno 4 nova tzv. handy size broda za prevoz rasutog tereta.
Vlada Crne Gore i kineska korporacija „Poly Group“ za Crnogorsku plovidbu u 2010. sklopili ugovor o kreditiranju i izgradnji dva tzv. handy size bulk carriera tipa “Seahorse”, nosivosti po 35 hiljada tona. Brodovi vrijedni ukupno 57 miliona dolara, kupljeni na kredit sa rokom otpate od 15, grejs-periodom od 5 godina i fiksnom kamatom od 3 odsto. Brodovi pod imenima “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” Kotoranima su isporučeni tokom 2012, od kada se nalaze u redovnoj eksploataciji.
Po istom državnom aranžmanu sa Kinezima, Barska plovidba je 2014 u Kini izgradila dva još modernija broda za prevoz rasutog tereta tipa “Seahorse 35”, po nižoj cijeni od 46,4 miliona dolara, na kredit sa rokom otplate od 20 godina, grejs periodom od 5 godina i kamatom od 2 posto. Brodovi pod imenima „Bar“ i „Budva“ u eksploataciju su uvedeni 2014.
Uz redovno izmirivanje dospjelih kamata, Crnogorska plovidba je do sada Kinezima isplatila i jednu ratu glavnice kredita za svoje brodove u vrijednosti od 3,08 miliona američkih dolara ili 2,9 miliona eura, dok Barani još uživaju benefite grejs-perioda.
Prema izvještaju koji je za Vladu pripremilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Crnogorska plovidba je prošlu godinu po preliminarnim podacima, završila sa gubitkom od 4,97 miliona eura. Podaci za Barsku plovidbu nisu navedeni u materijalu koji je pripremio resor ministra Ivana Brajovića, a na sajtu Komisija za hartije od vrijednosti stoji da je ta kompanija na kraju trećeg kvartala prošle godine, imala gubitak od 1,91 miliona eura.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
Iz Vlade su već najavili mogućnost da bi zbog lošeg poslovanja kompanije, država mogla doći u situaciju da Kinezima plaća garancije, koje u slučaju kredita Crnogorske plovidbe, iznose 39 miliona eura.
Inače, obje kompanije muči i drastičan pad vozarina – naknada za unajmljivanje brodova (time charter). Naime, zbog usporavanja svjetske, a pogotovo kineske ekonomije, smanjene su količine tereta koje se transportuju svjestkim morima, pa drastično padaju vozarine jer brodari moraju prihvatiti veoma niske cijene koje im nude unajmitelji, ako ne žele da svoje besposlene brodove stave u raspremu ili čak pošalju u rezališta. Ipak, brodovi i Crnogorske i Barske plovidbe trenutno su zaključeni u time charter kod unajmitelja „Sea Pioneer“ iz Londona po cijienama koje su čak i duplo ili trostruko veće nego što trenutno iznosi dnevna vozarina jednog handy size bulk carriera. Naime, prema podacima „Clarkson Shipping Inteligence Weekly“, ugledne publikacije koja prati kretanja u svjetskoj pomorskoj industriji, prosječna dnevna vozarina takvog broda trenutno u svijetu iznosi mizernih 3.211 dolara. Lani u ovo vrijeme iznosila je 5.485 dolara, a u martu 2014. čak 7.662 dolara.
Brod BUDVA kompanije Barska plovidba
U svom planu rada za ovu godinu Crnogorska plovidba je kao ključne ciljeve pored ostaloga navela i “iznalaženje načina za reprogramiranje obaveza prema kineskoj Exim banci zbog pada vozarina na tržištu– jer su vozarine trenutno na najnižem nivou od 1950.godine.” Menadžment te kompanije naveo je da treba raditi i na “održavanju permanentne zaposlenosti brodova u uslovima trenutno vrlo niskih vozarina” i pregovarati sa unajmiteljem o produženju time chartera koji za “Kotor” ističe 6.septembra ove, dok je “Dvadesetprvi maj” u najmu do kraja jula naredne godine. Crnogorskoj plovidbi približava sa i momenat velikog dodatnog finasijkog izdatka jer će brod “Kotor” najdalje do januara naredne godine, morati da ima dokovanje i tzv. special survey pregled sa manjim remontom.
Vlada je prema najavama ministra finansija Radoja Žugića, sa Kinezima već počela pregovore o reprogramiranju kredita za Crnogorsku plovidbu kako bi se njegovi uslovi doveli na nivo onih koji je država već ugovorila sa kineskom stranom za finasiranje gradnje prve dionice autoputa.
Brod BAR kompanije Barska plovidba
Sa druge strane, Barska plovidba ima trenutno važeći, za nju izuzetno povoljan time charter ugovor sa “Sea Pioneerom” za brodove “Bar” i “Budva”, zahvaljujući kojem kompanija redovno izmiruje sve svoje obaveze i vraća dospjele kamate Kinezima. Po aranžmanu sklopljenom septembra 2014, “Sea Pioneer” trenutno Baranima plaća oko 10 hiljada dolara dnevno po brodu, što je tri puta više od aktuelnih prilika na tržištu. Stoga je unajmitelj zatražio od menadžmenta “Barske” reviziju ugovora i ponovno utvrđivanje, odnosno smanjenje dnevnog najma, počev retroaktivno od druge godine važenja ugovora. Pri tome dnevni iznos najma, bi iznosio 8.000 dolara minus 3,75% brokerske provizije, a o tome bi se trebali izjasniti dioničari Barske plovidbe na Skupštini akcionara 26.marta.
Brod DVADESETPRVI MAJ kompanije Crnogorska plovidba- foto Drago Krivokapić
“Ukoliko bi unajmitelj Sea Pioneer nastavio redovno da izmiruje obaveze, a u skladu sa Sporazumom o namirenju, to bi omogućilo normalno poslovanje i izmirenje takućih obaveza prema dobavljačima, zaposlenima, poslovnim partnerima i slično. Takođe, stvorili bi se uslovi da se akumuliraju neophodna sredstva za plaćanje kamate na kredit kod Exim banke, koja dospijeva za naplatu 21. jula 2016. Godine.”- stoji u dokumentu Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Tada dospijeva druga ovogodišnja rata kamate kineskog kredita Baranima koja iznosi nešto preko 465 hiljada dolara.
“Ukoliko unajmitelj bude izvršavao svoje obaveze povodom najma brodova Barska plovidba će imati sredstva za izmirenje kamate koja dospijeva u julu 2016. godine.”- konstatovalo je Ministarstvo napominjući da prva rata glavnice kredita Barskoj plovidbi na naplatu dospijeva 21.jula 2018. i iznosi oko 2,013 miliona dolara.
“Ukoliko unajmitelj kompanija Sea Pioneer bude redovno izmirivala svoje obaveze i ukoliko ne dođe do dodatnih poremećaja i pogoršanja na tržištu najma brodova ili do poremećaja u odnosima sa trenutnim unajmiteljem, procjena je da će Barska plovidba imati mogućnost da akumulira dovoljno sredstava do jula 2018. godine za početak otplate glavnice i pripadajućih kamata na kredit.”- smatraju u resoru ministrra Ivana Brajovića, dodajući da opterećenje toj kompaniji predstavlja nerentabilno poslovanje njihove trajekte linije Bar-Bari-Bar. Na njoj je u januaru ove godine feribot “Sveti Stefan II” napravio ukupno 16 rotacija prevezavši 2.372 putnika, što je više od 400 putnika lošiji rezultat nego u januaru 2014. Promet automobila na trajektnoj liniji Bar-Bari-Bar u januaru ove godine iznosio je 589 komada u odnosu na 766 automobila prevezenih u istom mjesecu 2014, dok je ove godine brodom “Sveti Stefan II” transportovano 459 kamiona i trejlera, osjetno manje nego u januaru 2014. kada ih je bilo 528.
“Poslovni gubitak na ovoj liniji za mjesec januar iznosi 27.156 eura, bez troškova uprave.”- stoji u dokumnetu Ministarstva pomorstva i saobraćaja. Problem za Barane, osim sva konkurentnijeg transportnog pravca koji vodi preko Albanije i njene luke Drač odakle za Italiju i Grčku saobraćaju moderniji i za korinike trajektnih usluga jeftiniji brodovi, prvenstveno je star i dotrajao trajekt “Sveti Stefan II” izgrađen daleke 1973. Taj brod troši puno goriva i ne može biti isplativ sa ovako niskim nivooom putničkog i pogotovo, kamionskog saobraćaja.
Turistička organizacija opštine Budva uspješno je predstavila turističku ponudu budvanske rivijere na 20. sajmu turizma „BMT“ u Napulju, koji se održao od 18. do 20. marta.
Svoju ponudu, pored Turističke organizacije opštine Budva, u Napulju su predstavili predstavnici budvanske turističke privrede: HG„Budvanska rivijera“, hotel „Maestral“ sa svojim partnerom „Basic One“ i turistička agencija „Talas M“ sa svojim partnerom „Balkan Express“.
Svakog dana trajanja sajma, posjetioci su imali priliku da kroz sastanke i promotivni materijal na italijanskom jezinu dobiju informacije o kompletnoj turističkoj ponudi Budve. Interesovanje za ponudom za predstojeću sezonu bilo je veliko, posebno od strane turističkih agencija.
Prema zvaničnim statističkim podacima, Budvu je tokom 2015. godine posjetilo 25.809 turista iz Italije, što je porast od 24% u odnosu na 2014. godinu, koji su ostvarili 131.889 noćenja, odnosno 36% više u odnosu na 2014. godinu.
Ove godine, sajam turizma u Napulju privukao je 450 izlagača, uz učešće svih najvažnijih turističkih firmi: turoperatora, turističkih agencija, avio kompanija, turističkih organizacija, različitih udruženja itd. i više od 20.200 profesionalnih posjetilaca tokom tri izložbena dana.
Za razliku od većeg dijela marta, kraj sedmice za nama donio je obilje sunca i dnevne topline. Proljeće je i kalendarski počelo tokom jučerašnjeg dana. Stabilan niz nije dugo potrajao, pa su se već danas vratili kišni oblaci, kao posljedica približavanja nove ciklone koja se trenutno centrom nalazi nad zapadnim Sredozemljem. Ova će se ciklona sasvim približiti Jadranu tokom srijede, kada se očekuje glavnina njenoga utjecaja na vrijeme u našim krajevima.
Vjetar povremeno umjeren do pojačan, od utorka na udare i jak, južnih smjerova, od srijede sjeverni i sjeveroistočni, tokom petka u slabljenju. Najviša dnevna temperatura vazduha, ponedjeljak, srijedu i četvrtak u padu, tokom utorka i petka u porastu.
Zapuhat će druga marčana bura koja će nagovijestiti stabilan kraj sedmice, pa će razdoblje od petka do kraja nedjelje biti sunčano, danju i ugodno toplo.
Francuski institut u Crnoj Gori u okviru Dana Frankofonije, u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, organizuje u ponedjeljak 21. marta, koncert poznate francuske grupe “Brigitte”, u Veliko sali Centra za kulturu Tivat sa početkom od 20 sati.
Svojim platinastim diskom “Sve što poželiš” grupa BRIGITTE je potvrdila svoje umjetničko mjesto na francuskoj sceni.
U ovu avanturu u znaku blizanačke veze, ovaj duo nas uvodi u senzualni disko vrtlog, miješajući lepršave harmonije i kompozicije pune ritma.
NVO „Kamelija” i MZ “Stoliv” objavili su program ovogodišnje Fešte kamelija, koja počinje izložbom aranžmana cvijeta kamelije u Muzeju grada Perasta u petak 1.aprila, u 19 sati i 2.aprila do 15 sati.
Literarna i likovna radioncia biće održana u subotu 2. aprila od 10 sati u prirodi, Donji Stoliv.
Centralna manifestacija “Fešta kamelija 2016″ biće svečano otvorena u nedjelju 3.aprila u 11 sati, u Stolivu uz prigodan kulturno-zabavni program.
Biće organizovana izložba aranžmana od cvijeta kamelije, izložba likovnih radova i prezentacija literarnih radova, izbor najljepšeg đardina sa kamelijama, izleti planinarskom stazom na brdo Vrmac i Gornji Stoliv (8 i 13 sati), tradicionalna mušuljada uz muziku i vino.
– 12. aprila (utorak) 20 sati Kotor, Kino „Boka” projekcija filma „Dama s kamelijama“
– 16. april (subota) 20.30sati “Bal Kamelija” sa izborom Dame kamelija
– 21.april (četvrtak) 19 sati Kotor, koncertna dvorana Crkve Svetog Duha „Miris muzike i kamelija” – koncert mladih gitarista i profesora gitare,
– 24. april (nedjelja) 6 sati Stoliv “Camellia Trophy“ – promocija i očuvanje drvenih barki
Stoliv – „Fešta kamelija” 2015.
Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i TO Kotor.
Predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Darko Saveljić , Marija Stanišić i Dragan Jovanović, stručnjak za prekograničnu saradnju, proteklog petaka posjetili su Orjen, sa ciljem upoznavanja stanja na terenu i planiranja narednih koraka u realizaciji prekograničnog projekta „Posmatranje ptica i eko-turizam na južnom Jadranu“ (BETSA).
Ovom prilikom grupa je sa domaćinom Željkom Starčevićem, članom PK „Subra“, partnera u projektu, obišla više rubnih lokacija Orjena, atraktivnih za ovu aktivnost: Đevojačke grede, Šilobod, dvije destinacije iznad sela Kruševice, kao i napušteni katun Poljice, a na kraju posjete se upoznala sa djelatnošću porodice Tripković u oblasti eko-turizma.
CZIP u posjeti Orjenu
Marija Stanišić, diplomirani biolog, u CZIP-u zaposlena od juna 2011. a aktivna kao volonter od 2006., trenutno angažovana na poslovima projektnog koordinatora, ovom prilikom razmatrala je na terenu mogućnosti povezivanja posmatranja ptica sa ostalim vidivima eko-turizma. Projekat predviđa da u hercegnovskom zaleđu dobijemo i nekoliko uređenih vidikovaca sa klupama, a jedna od lokacija su upravo Đevojačke grede kao mjesto koje spaja mogućnost posmatranja ptica, sa zanimljivom istorijskom pričom i atraktivnim vidicima na ulaz u Boku.
Poljice
Mada su vidikovci u okolini Kamenog i ovog puta prepoznati kao značajne tačke za posmatranje migracija ptica, najveće interesovanje izazvale su orjenske bukove šume, kao visoko vrijedno stanište brojnih ptičijih vrsta. Zanimljivo je bilo vidjeti Saveljićevu predanost poslu: cijelo vrijeme je proveo sa dvogledom u rukama, a ni rezultat nije izostao, pa je i ovog puta registrovao veći broj ptičijih vrsta, među kojima veoma ugroženi suri orao i tri vrste djetlića. Saveljić je ornitolog i v.d. direktora, a u CZIP-u je od osnivanja.
Darko Saveljić
Dugi niz godina angažovan je na istraživanju ornitofaune Crne Gore, prvo u Zavodu za zaštitu prirode, a potom i Agenciji za zaštitu životne sredine.Ovaj poznati crnogorski ornitolog ističe da je prisustvo djetlića dobar indikator velike očuvanosti šume, jer se radi o krovnoj vrsti, koja zahtijeva očuvan ekosistem. Orjen je inače idealno stanište za ptice jer ima stare listopadne šume sa puno mrtvih stabala, koja predstavljaju zdrav ekosistem planinskih područja.
Drvo puno rupa od djetlića – okolina Poljica
Recimo na kraju da je Saveljić ponudio kao doprinos CZIP-a naporima Agencije za razvoj i zaštitu Orjena na zaštiti ove planine, objavu naučnog rada o pticama Orjena, što će svakako predstavljati veliki doprinos obogaćivanju fonda egzaktnih podataka o stanju ornitofaune na ovom području.
