„Montenegro Airlines“ dobio četiri zvjezdice za sigurnost

0
Montenegroairlinesov embraer E 195 na aerodromu Tivat
Montenegroairlinesov embraer E 195 na aerodromu Tivat

Crnogorska nacionalna aviokompanija „Montenegro Airlines“ (MA) slabije je rangirana od konkurenata iz regiona – nacionalnih aviokompanija država na prostoru bivše Jugoslavije u ovogodišnjem ocjenjivanju sigurnosti koje je sprovodi ugledni tim vazduhoplovnih stručnjaka okupljenih oko portala i kompanije „Airline Ratings“. Taj sajt upravo je objavio listu najsigurnijih aviokompanija, kao i prevoznika koji svojim putnicima pružaju najbolju uslugu. Ocjenjivano je ukupno 407 kompanija iz čitavog svijeta, od kojih je 148 dobilo maksimalnu ocjenu od sedam zvjezdica iz domena sigurnosti. Skoro pedeset avioprevoznika dobilo je samo tri ili manje zvjezdica, a 10 kompanija iz Indonezje, Surinama i Nepala, ima samo jednu zvjezdicu.

MA je od maksimalnih sedam, dobio četiri zvjezdice za sigurnost. Iako kompanija ima tzv. IOSA sertifikat, može slobodno da leti u zemlje EU i u posljednjih deset godina nije imala incidenata sa ljudskim žrtvama, na ovakav skor MA uticala je činjenica da našu kopmpaniju nije sertifikovala američka Savezna vazduhoplovna administracija FAA čija se potvrda veoma cijeni u vazduhoplovnoj industriji, kao i to što međunarodna Organizacija za civilno vazduhoplovstvo ICAO, crnogorskim vazduhoplovnim vlastima na posljednjem auditu dala ocjenu 4 od maksimalnih 8. Naime, ICAO po čijim mjerilima radi i „Airline Ratings“ je procijenio da crnogorske vlasti nisu dostigle prosječan nivo njihovih standarda u oblasti legislative, licenciranja vazduhoplovnog osoblja i operatora, odnosno istrage vazduhoplovnih udesa i incidenata.

Preostale tri nacionalne aviokompanije zemalja regiona „Airline Ratings“ je ocijenio bolje od MA, pa je slovenački „Adria Airways“ za sigurnost dobio pet, a „Croatia Airlines“ i „Air Serbia“ po šest od maksimalnih sedam zvjezdica. Srbijanski prevoznik dobio je maksimalnih sedam zvjezdica i u ocjenjivanju kvaliteta usluge koju „Air Serbia“ pruža putnicima, dok su „Croatia Airlines“ i „Adria Airways“ za to dobili po četiri zvjezdice. Ocjena u kategoriji kvaliteta usluge putniku za MA još nije objavljena.

Inače, za nasigurniju aviokompaniju na svijetu „Airline Ratings“ je i ove godine, treći put za redom proglasio australijskog nacionalnog avioprevoznika „Qanatas“, dok je na listi od 20 nasigurnijih na svijetu, iz Evrope ušlo njih pet – finski „Finnair“, holandski KLM, njemačka „Lufthansa“, skandinavski SAS i britanski „Virgin Atlantic“.

Karikature Maksa Đerleka

0
Maks Djerlek - plakat
Maks Djerlek – plakat

Centar za kulturu Tivat i “Galatea Gallery” iz Podgorice u četvrtak 14.januara će u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, prirediti izložbu karikatura čiji je autor jedan od najpoznatijih karikaturista sa ovih prostora Muhamed-Maks Đerlek.

Postavka radova pod nazivom „Iz mog ugla” je njegova četrnaesta samostalna izložba, koje je do sada imao od svog Novog Pazara pa do Berlina. Đerlek je bio i učesnik mnogobrojnih kolektivnih izložbi na kojima se predstavljao publici u prethodnih dvadesetak godina.
Izložbu „Iz mog ugla“ u Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu u 20 sati otvoriće predsjednik SO Tivat Krsto Bošković.

Maks Đerlek je dobitnik najvećih priznanja za karikaturu kako na našim prostorima, tako i u svijetu, poput Specijalne nagrade na Festivalu karikature u Ankari, Specijane nagrade na Svjetskom festivalu karikature „Hurijet” u Istanbulu, Prve nagrade na Festivalu karikature u mjestu Foligno – Italija, Prve nagrade na Svjetskom festivalu karikature „Moj pogled na svet” u Beogradu, Prve nagrade na Međunarodnom festivalu „Dani humora i satire Vuko Bezarević” u Pljevljima, kao i najpoznatije i najcjenjenije nagrade u region – “Zlatni „Pjer” u Beogradu.

Živi i svoja djela stvara u Novom Pazaru.

 

 

Udruga Naš Hajduk poziva navijače na info tribinu

Hajduk
Hajduk

Udruga Naš Hajduk poziva sve članove NK Hajduk iz Crne Gore, kao i predstavnike Društava prijatelja Hajduka iz Tivta, Drinovci-Grude, Dubrovnika, Gabele, Metkovića, Slanog, Stona, na info tribinu koja će se održati u subotu 16. januara s početkom u 17 sati u Kneževom dvoru u Stonu.

Na tribini predstavnici udruge Naš Hajduk će predstaviti projekt stjecanja dionica NK Hajduk iz Splita, od strane navijača, te će se moći postaviti pitanja vezana za rad udruge.

Udruga Naš Hajduk svojim aktivnostima želi izbjeći stvaranje pogrešnog mišljenja i donošenje odluka na temelju loše informiranosti, te još jednom pokazati da su vrata udruge otvorena svim zainteresiranima.

Imate pravo biti informisani o svemu što se događa u Hajduku i oko njega, kaže se u pozivu navijačima.

Naš Hajduk 2016.
Naš Hajduk 2016.

 

Tivat će morati da bira između aerodroma i Porto Montenegra

1
Tivat - Seljanovo panorama
Tivat – Seljanovo panorama

Crna Gora će morati da odluči da li je prioritet da u Tivtu razvija aerodrom ili marinu za megajahte, kazao je Predrag Boljević, vještak za civilno vazduhoplovstvo, ističući da su oba projekta došla do svog maksimuma.

“Sa aerodroma Tivat je prošle godine 900 hiljada punika sletjelo i poletjelo. On i Porto Montenegro dolaze do svog maksimuma i moraće se odrediti prioritet, jer oba projekta neće u budućnosti moći da se ravnomjerno razvijaju. Neko će morati da trpi”, rekao je Boljević u emisiji ,,Klub A” Atlas televizije.

On je objasnio da su ova dva projekta počeli da smetaju jedan drugom.

“Plovila sa velikim jarbolima ometaju avio saobraćaj, a ako želite visokoplatežne goste oni nijesu raspoloženi da im u dva ujutro prolijeću džambodžetovi pored prozora i da im svakih par minuta slijeću i polijeću avioni nad glavom”, ocijenio je Boljević.

Podsjetio je da će taj aerodrom uskoro dobiti mogućnost noćnog slijetanja i polijetanja.

“Prije mjesec-dva na tivatskom aerodromu su testirane procedure satelitske navigacije čime će aerodrom dobiti mogućnost noćnog slijetanja i polijetanja, što će ga znatno rasteretiti, jer ima saobraćajnu špicu tokom nekoliko ljetnjih mjeseci”, rekao je Boljević, koji smatra da je politika razvoja podgoričkog aerodroma, koji je projektovan za prihvat pola miliona putnika, morala biti dalekovidija.

“Trebalo je planirati da podgorički aerodrom privuče ekonomski potencijal sjeverne Albanije”, ocijenio je Boljević i dodao da Crna Gora, jedina u regionu, ima helidrom na objektu, a radi se o helidromu na hotelu ,,Splendid”.

Osim toga, postoje aerodromi u Nikšiću i u Beranama, koji, po ocjeni našeg sagovornika, mogu da razvijaju sportsku avijaciju, što će zavisiti od njihovih vlasnika.

Za sada se, nažalost, nijesu našli sponzori i privredni subjekti koji bi imali projekte kako ta dva aerodroma staviti u funkciju da mogu da izdržavaju sami sebe.

“Nije dovoljno imati sredstva i usmjeriti ih u objekte na aerodromu. Mnogo bitnije je osmisliti taj biznis, odnosno odlučiti da li će se aerodromi baviti komercijalnim ili sportsko turističkim aktivnostima. Nikšić je i blizu mora i blizu planine i mogao bi imati neke komercijalne elemente, koji bi mogli omogućiti razvoj sportske avijacije, ali nema ni polipacije ni ekonomije koja može da obezbijedi da on živi kao komercijalni aerodrom. To se odnosi i na aerodrom u Beranama”, zaključio je Boljević.

Autor/izvor: SEEbiz / CdM / Pobjeda

Fotografije iz Crne Gore izložene u Briselu

0
Brisel izložba – foto MVPEI

Fotografkinja Đulija Kardović iz Rožaja pobijedila je na foto-konkursu na temu “Vrijednosti Evrope – Pogledi iz Crne Gore”, te je izložba njenih i radova još 18 fotografa iz naše zemlje otvorena juče u Evropskom informativnom centru u Briselu.

Direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan i Tursku u Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Ajhorst ocijenila je da je zadivljujće sa koliko vještine su mladi crnogorski autori kroz svoje radove uspjeli da izraze bogatstvo i raznolikost evropskih vrijednosti.

„Kao što znamo Evropska unija nije sama sebi cilj. Unutar EU radimo zajedno na prevazilaženju izazova i podsticanju promjena, na bazi duboko ukorijenjenih zajedničkih vrijednosti. Divno je vidjeti kako ove vrijednosti izražavaju fotografi iz zemlje koja je na putu ka članstvu u Uniji“, kazala je ona.

Brisel izložba – foto MVPEI

„Ono što je zajedničko za ove fotografije je jedinstvena poruka da je, za mlade ljude u Crnoj Gori, biti dio ujedinjene Evrope zapravo obećanje boljeg života – obećanje koje se već ispunjava, kako se naša zemlja približava članstvu u Uniji,,“ naglasio je šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji ambasador Ivan Leković.

Brisel izložba – foto MVPEI

Leković je podsjetio da su, u protekloj deceniji crnogorskog evropskog puta, prosječne plate i penzije u Crnoj Gori udvostručene, da crnogorski građani danas bez prepreka putuju Evropom, dok naši studenti, profesori i naučnici imaju jednak pristup prilikama za stručno usavršavanje i istraživanje, kao i njihove kolege iz Evropske unije.

Direktor za komunikacije i medije u Savjetu Evropske Unije Pol Riderman izrazio je zadovoljstvo da je Generalni sekretariajat Savjeta bio u prilici da ljubiteljima fotografije u Briselu predstavi ovako inspirativne radove mladih crnogorskih autora.

 „Vrijednosti Evrope – pogledi iz Crne Gore”
„Vrijednosti Evrope – pogledi iz Crne Gore”

Postavku izložbe čine 25 radova mladih crnogorskih fotografa i foto entuzijasta. Izložene fotografije selektovane su javnim glasanjem ljubitelja fotografije na zvaničnoj Fejsbuk stranici Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji.

Pobjednička fotografija, autorke Đulije Kardović iz Rožaja, dobila je najveći broj „lajkova“, čak 5.391, što je autorki obezbijedilo novčanu nagradu od 500 eura i nagradno putovanje u Brisel.

„Vrijednosti Evrope – pogledi iz Crne Gore”
„Vrijednosti Evrope – pogledi iz Crne Gore”

Fotografije inspirisane vrijednostima čijem je stvaranju, unapređenju ili afirmaciji doprinio proces evropskih integracija Crne Gore dio su izložbe koju organizuju Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i Ministarstvo kulture, u saradnji sa Generalnim sekretarijatom Savjeta Evropske unije.

Turski ribari uhvatili ajkulu od 700 kg

0
Turski ribari uhvatili ajkulu od 700 kg
Turski ribari uhvatili ajkulu od 700 kg

Turski ribolovci uhvatili su dvije ajkule od kojih je jedna najveća u ovoj sezoni, u Ajvadžiku, na obali Egejskog mora nedaleko od grčkog ostrva Tasos, javila je danas turska agencija Džihan.

Ajkule teške 700 i 400 kilograma zakačile su za ribarsku mrežu na dubini manjoj od 350 metara, navela je agencija.

Ribolovac Mustafa Kartal izjavio je da nikada ranije nije vidio “toliko velike ajkule“.

“Takve ajkule nikada nijesu ovdje ranije vđene. Morali smo da koristimo dizalicu da ih popnemo na brod”,  rekao je ribolovac i dodao da Turci obično ne konzumiraju ajkulino meso.

Prema njegovim riječima, ajkule će biti prodate u Grčkoj gdje se kilogram te vrste ribe prodaje od tri do šest eura.

„Pelinovo“ u staro željezo, knjiga zatvorena

Krstenje PELINOVA oktobra 1996 u Kotoru
Krstenje PELINOVA oktobra 1996 u Kotoru

Posljednji brod nekadašnjeg pomorskog giganta iz Kotora, kompanije „Jugooceanija“, bulkcarrier „Pelinovo“, juče je stigao na svoje posljednje odredište – plažu Gadani Beach u Pakistanu. Ovdje će ovaj brod za prevoz rasutog tereta deplasmana 30.650 ton, biti namjerno nasukan na pješčanu obalu i narednih mjeseci isječen u staro željezo, čime sa svijetskih mora nestaje i posljednji brod što je nekada plovio u floti „Jugooceanije“. Simbolično, to se događa tačno 60 godina nakon što je „Jugoocenaija“ 1.januara daleke 1956. počela sa poslovanjem i gradnjom moćne flote u kojoj je do bankrota kompanije 2003., zaplovilo preko 40 novih i polovnih prekookeanskih brodova.

Na svoje posljednje putovanje nekadašnje „Pelinovo“, isplovilo je 9.januara iz indijske luke Kandla, pod imenom „Era“ i zastavom Paname, a njegov posljednji vlasnik bila je turska kompanija „Gamma Shipping“ iz Ankare.

U flotu „Jugooceanije“ ovaj brod za prevoz rasutog tereta dugačak 178 metara, izgrađen 1984 u Velikoj Britaniji, stigao je kao polovan u jesen 1996 godine. Kako se kasnije pokazalo, bio je to ujedno i posljednji brod što će ga nabaviti „Jugooceanija“, a u flotu kotorskog brodara formalno je ušao 24. oktobra 1996, nakon ceremonije krštenja u Kotoru kada je brodu ime „Pelinovo“ dao njegov kum, tadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore, Krunislav Vukčević.

PELINOVO 1998 na rijeci Delaware
PELINOVO 1998 na rijeci Delaware

Pritisnuta sve većim poslovnim teškoćama, „Jugooceanija“ koju su u ime države, vodili nestručni prvaci vladajućeg DPS poput dugogodišnjeg predsjednika Borda direktora Miodraga Vukovića, krajem devedesetih i početkom 2000-tih postepeno je rasprodavala svoju flotu i tonula u dugove. Januara 2002 iz kotorske flote tako je otišao i „Pelinovo“ koga je kupila poznata bokeljska pomorska kompanija „Dabinović” iz Monaka.

Nekadašnje PELINOVO kao turski brod ERA
Nekadašnje PELINOVO kao turski brod ERA

Dabinović“ je brodu dao novo ime „Perast“ pod kojim je on plovio sve do aprila 2012, kada ga kupuju Turci i daju mu ime „Era“ a sa njime je nekadašnje „Pelinovo“ i skončalo u ponedjeljak svoj život, u jednom od najvećih rezališta brodova na svijetu, Gadani Beachu u Pakistanu.

Kasni dovršetak izgradnje ACI-jeve marine u Slanom

0
Slano
Slano

Iako je bilo najavljeno da će nova ACI marina u Slanome biti završena do kraja 2015. godine, još ništa od toga. Rok za izgradnju ACI-jeve marine u središnjem naselju Dubrovačkog primorja već je jednom produživan – s proljeća 2015. na kraj prošle godine godine, a sada je zašao i u novu godinu.

Na upit  Slobodne Dalmacije do kada je i zašto produžen rok izgradnje marine u Slanome, jesu li zaposlili djelatnike po nedavnom natječaju i kada će početi raditi, iz ACI-ja su najavili da će odgovor stići tijekom ovoga tjedna,  a opravdanje za prethodno pomicanje rokova uprava je medijima obrazložila “uočenim nedostacima u projektnoj dokumentaciji, točnije njezinom neusklađenošću sa stvarnim stanjem na terenu”.

“Nismo sebi mogli dopustiti da započnemo radove na lošim temeljima pa je odabran novi projektant, splitska tvrtka ‘Pomgrad Inženjering’, koji je u projektu izvršio nužne korekcije” navode iz ACI-ja, kao i to kako ih je poprilično omelo ovo usporavanje samog projekta, jer su željeli već na ljeto imati i prve nautičare u marini, koja nosi ime njihova utemeljitelja i direktora Veljka Barbierija.

ACI marina Slano protezat će se na površini od 66.279 četvornih metara, a moći će primiti 190 plovila duljine između osam i 20 metara, za što će biti izgrađeni gatovi i valobrani ukupne duljine 688 metara.

Slobodna Dalmacija

Kotor – Programamo za uređenje prostora za pothodnik planirano 300 hiljada eura

4
Kotor - Lučka kapetanija
Kotor – Lučka kapetanija foto Boka News

Skupština opštine Kotor krajem protekle godine usvojila je Programu uređenja prostora za 2016. godinu. – Komunalno opremanje građevinskog zemljišta (izvođenje radova) prema kome su za izgradnju podhodnika – podzemnog pješačkog prelaza ispod magistralnog puta Kotor-Herceg Novi, ispred gradskih bedema i Lučke kapetanije predviđena sredstva u iznosu od 300 hiljada eura. Izgradnjom podhodnika regulisao bi se pješački saobraćaj, koji trenutno predstavlja problem protoka saobraćaja kroz grad.

Komunalno opremanje građevinskog zemljišta predviđa izvođenje radova na uređenju gradskih bedema i šetne staze od Gurdića do Ljetnje pozornice, planirana sredstva su u iznosu od 250 hiljada eura.

Kotor panorama
Kotor panorama – foto Boka News

Za sanaciju dijela šetne staze do tvrđave San Đovani biće izdvojeno 30 hiljada eura, za sanaciju risanske rive između parka i magistralnog puta u ovoj godini biće obezbijeđeno 280 hiljada eura. Kako se navodi u dokumentu investicija predviđa popločavanje ovog prostora u skladu sa smjernicama Uprave za kulturna dobra.

Sanacija putnih objekata na lokalnom putu Muo- Prčanj-Stoliv (I faza) podrazumjeva sanaciji elemenata puta (potporni i ogradni zidovi – parapeti, a I faza podrazumjeva najkritičniju dionicu od Glavata do Tre Sorele zašta je predviđeno 100.000 eura.

Parapeti - put Kotor - Prčanj
Parapeti – put Kotor – Prčanj foto Boka News

Sanacija fontane kod gradske kafane „Dojmi” koštaće 100 hiljada eura. Radiće se na hidroizolaciji zidova postojećeg bazena, izradi kamenog pločnika oko nje i montaži hidrotehničkih instalacija sa novim mlaznicama – navodi se u dokumentu.

Za izgradnju novih autobuskih stajališta 20 hiljada, montažu dječjih igrališta 15 hiljada, a za nabavku i montažu tabli sa obilježavanje ulica i objekata 50 hiljada eura.

Koncert sopranistice Marijane Šovran

0
Marijana Šovran
Marijana Šovran – foto Boka News

Sopranistica Marijana Šovran održaće koncert u Crkvi Svetog Duha – Kotor, u petak 15. januara sa početkom u 20 sati. Naša sugrađanka, koja sada živi u Beogradu, kotorskoj publici predstaviće se djelima Vivaldija, Mocarta, Obradosa, Griga, Dvoržaka.

“Mislim da će biti veoma interesantan koncert i bilo bi mi veoma drago da publika dođe u što većem broju. Na klaviru će me pratiti prof. Lidija Molčanova, a gošća koncerta je Tamara Knežević Kovač na flauti. Sjutradan nakon koncerta (u subotu 16. januara), učenicima Osnovne i Srednje muzičke škole – odsjek za solo pjevanje, održaću master-klas”, kazala je Šovran za Radio Kotor.

Nakon gimnazije i srednje muzičke škole (solo pjevanje u klasi prof. Mirele Šćasni), Marijana Šovran je diplomirala na Akademiji lijepih umjetnosti, a zatim u klasi prof. Radmile Smiljanić i magistrirala na u Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu. Trenutno je angažovana u Narodnom pozorištu u Beogradu gdje radi na nekoliko uloga. Razlog što je duže nije bila u svom gradu i u Crnoj Gori je boravak u inostranstvu. Do sada je imala više uspješnih koncerata u zemlji i inostranstvu.